Professional Documents
Culture Documents
BIK
BLIZANCI
RAK
Rak (Cancer) je sazvezdje koje lezi na severnoj hemisferi
izmeu Blizanaca na severu, Lava na jugu, Risa na istoku i
Hidre na zapadu. Simbol Raka ( ) predstavlja kljesta
krabe. Najznacajnije zvezde su: Acubens, Altarf, Aselus
Borealis, Aselus Australis.
Herakle je bio najveci grcki junak, sin Zevsa i Alkmene.
Zbog toga sto je Herakle bio sin njenog muza i smtrnice,
Boginja Hera - Zevsova zena ga mrzela i stalno mu je
stvarala neprilike tokom zivota. Posle velikih nevolja
Herakle je otisao da ga ociste od svojih grehova ranijeg
zivota i da ga posavetuju u Delfijsko prorociste. Pitija mu
je predvidela besmrtnost ukoliko po Euristejevoj naredbi
uspe da napravi dvanaest velikih podviga. Drugi veliki
podvig je bio da ubije Lernejsku hidru bice sa telom
zmije i sa devet glava koje je zivelo u mocvari u okolini
Lerne na Peloponezu. U borbi izmedju Herakla i
hidre, hidra je dobila pomoc. Hera je poslala cudovisnog
raka Karkinosa iz mocvare kako bi stavila Herakla u
neravnopravan polozaj tokom borbe i on je svojim
klestima uhvatio Heraklovu nogu. Herakle je uspeo da
zgnjeci stopalom Karkinosa i ubije hidru. Hera je
Karkinosa postavila raka medju zvezde u znak zahvalnosti
sto je napao Herakla.
Da biste procitali godisnji horoskop za Raka...
>>>kliknite ovde <<<
LAV
DEVICA
VAGA
SKORPIJA
STRELAC
JARAC
Jarac (Capricornus) je konstelacija koja se nalazi
povrsini neba koja se zove more ili voda, a koja
se sastoji od mnogih sazvea u vezi sa vodom,
kao to su Vodolije i Ribe Simbolizuje mitsko
stvorenje koje je pola koza, pola riba. Simbol
Jarca ( ) predstavlja glavu koze sa repom ribe.
Najsvetlije zvezde su Algedi i Nashira.
Prema grckoj mitologiji pre nego sto je stvoren
svet, bog Kronos je po prorocanstvu zbacio s
vlasti svog oca Urana, te je znao da i njega ceka
ista sudina. Po uzimanju vlasti, Kronos se ozenio
svojom sestrom Reom i ona mu je rodila cerke
Hestiju, Demetru i Heru i sinove Hada i
Posejdona. S obzirom da je znao dace ga sa vlasti
VODOLIJA
RIBE
Prvi u Zodijakom krugu je Ovan. Grka legenda kazuje da je u davna vremena Friks, sin
beotijskog kralja Atamanta, bio izloen svakodnevnim maltretiranjima od svoje zle maehe
Ine. Jednoga dana, ne mogavi vie da izdri torturu, Friks, zajedno sa sestrom Helom,
zaskoi na krilatog zlatorunog ovna. Meutim, Helu u jednom trenutku uhvati vrtoglavica i
ona pade u more koje se nekada zvalo Helespont (danas je poznato pod imenom Dardaneli).
Fiksa zlatoruni ovan sretno donese do Kolhide. Tu se on oeni Halkiopom, kerkom kralja
Ejeta. Zlatorunog ovna Friks rtvova u znak zahvalnosti Zevsu. Zlatno Runo pokloni kralju (i
tatu) Ejetu koji ga prikova o hrast u svetom vrtu, odredivi zmaja da ga uva od
kradljivaca.
U to vreme u Tesaliji iveo je neki Jason, koji se pobuni zbog poseda koje nasledi njegov
brat Pelijas, pa svom ocu, kralju Ezonu, postavi kao uslov osvajanje Zlatnog Runa. Uz
pomo boginje Here, Zevsove zene, Jason napravi lau "Argo" i sa 50 drugova poe na
Kolhidu. Posle mnogih dramatinih peripetija Jason je, uz pomo princeze Medeje (najmlae
Halkiopine sestre), uspeo da ukrade Zlatno Runo i da ga donese u Grku. Ali, Zevs,
smatrajui se grdno uvreenim, oduze Zlatno Runo i zajedno sa uskrslim ovnom postavi ga
na nebo.
Od tada je Ovan prvi znak u Zodijaku poto se tu, u davna vremena, nalazila prolena
ravnodnevnica. Zna se da je i u Egiptu kult Ovna prethodio kultu Bika Apisa. Civilizacija
Ovna, dakle, prethodi pastoralnoj eri Bika, a ova - hrianskoj eri Riba, koja je upravo
istekla, tako da je prolena ravnodnevnica ve stotinak godina u Zodijakom znaku Vodolije
- ije smo dejstvo itekako osetili...
Drugi znak u Zodijakom krugu je Bik. Kult Bika je verovatno roen jo u ranoj Aziji,
4500 godina pre Hrista. U fenianskoj mitologiji, bik esto asocira na bogove, najpre boga
Sunca, Ela, koji daje plodnost rekama i morima. On je ovde vezan za ideju o apsolutnom
suverenitetu i moi. Takav aspekt kulta Bika blizak je
negativnom Biku i psihi roenih u njegovom znaku: preimustvo instinkta, nekontrolisani
bes, gnev, ali i upornost, strpljenje...
Ali, najpoznatija i najubedljivija od svih legendi, posveenih mitu Bika je ona o Minotauru.
Prema toj legendi nekad davno je u
Grkoj vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i Kadma, i kerku - Europu
(Evropu). Za Europu se govorilo da je najlepa devojka na svetu, pa se moglo oekivati da
e je zapaziti i vrhovni bog Zevs. Kako je on bio po prirodi veliki avanturista, nije mu bilo
teko da sie na Zemlju i potrai Europu. Ipak, da je ne bi preplaio, on se pretvori u
snenobelog bika i tako joj prie. Ona ga prvo pomilova a onda se pope na njegova lea i
uhvati za rogove. Zevs - bik tada pojuri prema moru i preplivavi ga brzinom munje stie na
ostrvo Krit. Tamo je ponovo uzeo svoje oblije pa se Europa odmah zaljubi u njega. Provela
je s njim nekoliko lepih godina (naravno, nisu sve vreme bili zajedno jer je Zevs, kao
vrhovni bog imao i drugih poslova na Olimpu) i rodila tri sina: Minoja, Radamanta i
Sardegona. Europu su svi voleli i u znak te ljubavi kontinent na kojem i mi ivimo dobio je
po njoj ime. A Posejdon, bika kojeg su mu Zevs i Europa rtvovali, u znak zahvalnosti
postavi na nebo i posveti mu jedno sazvee...
Trei u Zodijakom krugu su Blizanci. Grka legenda govori da je u davna vremena irom
sveta bila poznata lepota Tindarajeve (spartanski kralj) ene Lede. Jasno je da njena lepota
nije mogla da izmakne svevideem Zevsu koji se pretvorio u labuda neverovatne lepote i
tako se pribliio Ledi.
Posle izvesnog vremena Leda rodi blizance Poluksa i Jelenu, istu onu zbog koje e mnogo
godina kasnije izbiti i trojanski rat! Tako je Leda, pored sina Kastora i kerke Klitemnestre iz
braka sa Tindarejom, imala i par vanbranih blizanaca.
Kako su Poluks i Kastor bili priblino istih godina zajedno su rasli i nisu se ni jednog
trenutka razdvajali. Meutim, Poluks je bio besmrtan (tu mo podario mu je svemoni otac
Zevs) a Kastor je bio obian smrtnik, to je znailo da e kad - tad morati da umre i ode u
Had (kraljevstvo mrtvih).
Na alost, to se dogodilo pre nego to se tome iko i nadao! Naime, Poluks i Kastor su
imali jo dva brata, takoe smrtnika, sa kojima nisu bili u dobrim odnosima. Jedan od njih,
Id, u svai probode kopljem Kastora te ovaj umre.
Poluksova tuga je bila velika ali pomoi nije bilo. Ali, tada se opet umea Zevs i predloi
Poluksu mogunost da po jedan dan, naizmenino, provodi sa Kastorom u Hadu i na Olimpu.
Ovaj to bez razmiljanja prihvati a Zevs, videvi njihovu neizmernu ljubav, obojicu pretvori u
zvezde i postavi ih na nebo da zajedno svetle i ljude podseaju na bratsku ljubav.
U sazveu, od tada nazvanom Blizanci, nalazi se i taka do koje se prividno popne Sunce
u vreme letnjeg solsticija...
etvrti znak u Zodijaku, istovremeno i prvi letnji, je Rak. Legenda kae da je Heraklo
(Herkul) dobio nalog od mikenskog kralja Euristeja da ubije stranu Hidru koja je ivela u
Argolidi. Tu je, u movarama pokraj grada Lerne, ubijala stoku i ljude i inila druga zla.
Hidra je bila devetoglava zmija od kojih je osam glava bilo smrtnih a samo deveta, ona u
sredini, besmrtna. U borbu protiv
Hidre, Heraklo je krenuo zajedno sa sinovcem Jolajom. Zapaljivim strelama isterali su Hidru
iz jazbine a onda ju je Heraklo poeo udarati motkom. Ali, kad god bi joj neku glavu
otkinuo, na njeno mesto bi odmah izrasle druge dve!
Meutim, Jolaj je ipak uspevao da u pojedinim trenucima proe uarenim ugarcima preko
Hidrinog vrata (onog sa kojeg bi bila otkinuta glava) i tako ovoj uskrati mogunost da stvori
nove
glave. Kada je ve bilo jasno da e Heraklo pobediti, Hidri je priskoila u pomo Zevsova
ena (i sestra) boginja Hera, koja nije volela Herakla i koja Hidri alje u pomo jednog
velikog raka sa oklopom, koji ranjava heroja u nogu. Meutim, Heraklo je i njega brzo
savladao.
Najzad, Heraklo pobedi i poslednju, devetu Hidrinu glavu a zatim je zakopa pored puta
navalivi na nju teak kamen. U Hidrinu krv, je, potom, namoio svoje strele koje su,
kasnije, njegovim neprijateljima nanosile smrtonosne povrede.
A Hera, u znak zahvalnosti, postavi onog raka na nebo i podari mu savee koje je
danas poznato pod tim imenom...
Peti Zodijaki znak, Lav, po induskoj tradiciji istovremeno simbolie poetak i kraj. To
sazvee, po mitologiji, nastalo je zahvaljujui svai vrhovnog boga Zevsa i njegove ene
Here.
Naime, bilo je poznato da je Zevs sa svojom ljubavnicom imao sina Herakla koji je
imao status polu-boga i besprimernu snagu, kao nijedan ovek do tada! U ta vremena harao
je umama oko grada Nemeja, u Argolidi, ogroman lav koga nije bilo mogue raniti ili ubiti
bilo kojim orujem izraenim ljudskom rukom.
Znajui za to, Hera, mislei da e lav ubiti Herakla, nagovori mikenskog kralja da ga
poalje u boj protiv nepobedive nemani. Herakle, sretnuvi lava, sasu, jednu za drugom sve
svoje strele, ali uzalud, pa zatim uze svoj ogroman malj, no uspe samo da ga slomi o
robusnu ivotinju. Videvi da je razoruan i nemoan, on rei da ga napadne golim rukama svojim vlastitim snagama, jer su ljudske tvorevine vetake. On se zatvori u kavez sa lavom
i upusti u borbu prsa u prsa. Uhvativi ga svojim snanim rukama, Herakle mu kolenom
pritisnu grudi i zadavi ga. A Hera je, videvi da joj zavera nije uspela, u elji da napakosti
Zevsu, uznela nemejskog lava na nebo kao sazvee koje i danas nosi to ime...
Sedmi znak u Zodijakom krugu je Vaga. U svim tradicijama Vaga se nalazi izmeu ruku
bogova Pravde i Poslednjeg Suda. U starom Egiptu Oziris meri due umrlih, kao i sveti
Arhaneo due Hriana, ili aneo Rasni due Persijanaca. Vaga je, u stvari, Grki pojam. U
Grkoj je Vaga, katkada, Hermesov amblem (koji mrtve uvodi u Pakao), mada najee
amblem boginje Pravde, Temide.
Temida, Uranova ki Neba i Zemlje, bila je stalno pored Zevsa, kome je bila privrena.
Ona je odravala red, trudei se da nametne vlast uzvienog razuma i mere, karakteristike
buduih podanika Vage, titei pravedne, a kanjavajui zle.
Prema legendi, vrhovni bog Zevs imao je sa boginjom Pravde isveopteg poretka,
Temidom, tri kerke: Eunomiju, Irenu i Diku. Ova poslednja (ije ime znai Pravedna) imala
Deveti znak u Zodijakom krugu je Strelac. On predstavlja najpoznatijeg Kentaura Hirona, koji je bio pola ovek a pola konj. Hiron je bio sin boga Krona (otac Zevsov) i
boginje Filire. Bio je najmudriji od svih Kentaura, simbol sveg ljudskog znanja i vrstan lovac.
Smatra se da su njegovi uenici bili najpoznatiji heroji stare Grlke: Odisej, Tezej, Kastor,
Polideuk, Nestor...
Jednoga dana Heraklo je, progonei Kentaure zbog neke uvrede, naiao i na Hirona iza
koga su se ovi u strahu sklonili. Ne elei, pogodi ga otrovnom strelom (iji je vrh umoio u
Hidrinu krv), u nogu, pa kako ovaj, budui da je bio besmrtan, nije mogao da umre, nastavi
da ivi u stranim mukama.
Traei lek za prijatelja, Heraklo naie na okovanog Prometeja (titana koji je stvorio prve
ljude na Zemlji), kome je orao kljucao igericu. Poto ni Prometej kao besmrtnik nije
mogao da umre, nije mogao da bude osloboen sa kavkaske stene sve dok mu se ne
pronae odgovarajua zamena.
Zato Heraklo smisli odlian plan: otrovnom strelom ubi orla i oslobodi Prometeja a na
njegovo mesto se dobrovoljno postavi Hiron koji je ubudue trebalo da ispata za ljudske
grehove! Prometeju, pak, Heraklo iskova prsten u koji stavi kameni od stene za koju je
bio okovan i stavi mu ga na domali prst desne ruke. Tako je Prometej, zahvaljujui
Heraklovoj dovitljivosti, i dalje bio "okovan", ali vie nije bio u ropskom poloaju i mogao je
ponovo da pomae ljudima.
Na Hirona se, ubrzo, saalio Zevs i uzneo ga na nebo postavivi ga kao simbol najboljeg
strelca i vrsnog lovca...
Poslednje sazvee u Zodijaku su Ribe. Jedna od legendi koja nosi obeleje ovog znaka i
njegove psihologije je pria o Derseti. Skromnog porekla, lepa devojka Derseto jednoga
dana oseti da e postati majka i zaprepasti se. Ne bee sposobna da se prilagodi toj
situaciji, normalnoj svim smrtnicima. Toliko se postide, da zaele da pobegne od same sebe,
pa skoi u more. Tom prilikom, bog Neptun, polovinu njenog tela pretvori u ribu.
Moe se pomisliti, kako se obino i deava u mitovima sa zasluenom kaznom, da ovaj
mit odgovara jednoj nepriznatoj elji koja bee u mentalitetu ovog bia. I ona bi ostvarila
svoj tajni san: da ne bude ni ena ni riba!
Grke legende o nastanku ovog sazvea kazuju i sledeu priu: Svakog jutra sa pojavom
boga Heliosa (bog Sunca) iz morskih dubina se pojavljuje 50 Nereida, kerki morskog kralja
Nereja. Jedna od njih, Galateja, ugledala je jednog dana lepotana Akida i ljubav izmeu njih
rodila se istog trena.
Medjutim, u Galateju se zaljubio i jednooki kiklop Polifem, sin boga mora Posejdona.
Poto ga je Galateja odbila, Polifem se razljuti i posla na njih krdo konja. Od njihovog topota
zemlja se strano zatresla a more uzburkalo da su se dizali talasi visoki kao najvie planine.
Prestravljeni, Galateja i Akid se bace u more i, pretvorivi se uribe, krenu da u njegovim
dubinama nau zatitu. Da se ne bi izgubili, povezali su se dugom, plavom trakom. Videvi
njihovu neizmernu ljubav, bogovi se saale i uzdignu ih na nebo te od njih postade sazvee
Riba...