1

LIV

ASOPIS ZA KULTURU HRVATSKOGA KNJIEVNOG JEZIKA

IZDAJE HRVATSKO FILOLOKO DRUTVO
GOD. 54., BR. 1., 1.40., ZAGREB, veljaa 2007.

Hrvatski se jezik voli znanjem.

UPORABA GLAGOLSKOGA PRILOGA PROLOG

Mate Milas

uU

Hrvatskome jezinom savjetniku1 uz glagolski prilog proli vezan je jedan

savjet:

esto se grijei u sintaktikoj uporabi glagolskoga priloga prolog. Budui da

opisuje radnju koja se dogodila prije glavne radnje, treba voditi rauna o tome koji e
glagol izraavati prethodnu radnju: M. L. King iziao je iz te bitke kao pobjednik postavi simbolom borbe za prava crnaca Iziavi iz te bitke kao pobjednik, M. L. King
postao je simbolom borbe za prava crnaca.2

Pravilnom se, prema tom naputku, smatra samo uporaba glagolskoga priloga
prolog za izricanje radnje koja prethodi predikatnoj radnji, a nepravilnom se smatra
njegova uporaba za izricanje radnje koja se odvija istodobno s predikatnom radnjom
te za izricanje radnje koja slijedi nakon predikatne radnje.
U ovom u se radu usredotoiti ponajprije na te vremenske odnose, no pritom u
govoriti i o ostalim znaenjskim odnosima glagolskoga priloga prolog i predikatne
radnje. Istrait u uporite navedenome jezinom savjetu u normativnim jezinim
1

Bari i dr., Hrvatski jezini savjetnik, IHJS: Pergamena: kolske novine, Zagreb, 1999. Odsad u
u radu taj savjetnik oznaivati kraticom HJS.
Nav. dj., str. 162.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

knjigama i utvrditi kakva je stvarna uporaba glagolskoga priloga prolog u suvremenim knjievnim tekstovima, odnosno potuje li se taj jezini savjet.
Iznenaujue je to to potporu naputku HJS ne moemo pronai u hrvatskim
gramatikama koje su bile aktualne u vrijeme izlaska savjetnika (1999.). U Teak-Babievoj kolskoj gramatici, gramatici Instituta za hrvatski jezik te Akademijinoj
gramatici o vremenskome odnosu radnje izreene glagolskim prilogom prolim i
predikatne radnje ne govori se gotovo nita.3 Glede sintaktikoga opisa glagolskih
priloga autore u tim gramatikama vie zanima otkrivanje pretpostavljenoga dubinskoga reeninog ustrojstva, ishodinih reenica od kojih se onda u povrinskom
ustrojstvu ostvaruju glagolski prilozi te imenovanje takvoga povrinskog ustrojstva:
u gramatikome reeninom ustrojstvu glagolski se prilozi smatraju glagolskim
predikatnim proircima. O vremenskome odnosu radnje izreene glagolskim prilogom prolim i predikatne radnje govori se jedino u Praktinoj hrvatskoj gramatici
Dragutina Ragua:
glagolski prilog proli obino pokazuje radnju koja prethodi radnji predikata moe
iskazivati i usporednu (popratnu) radnju:
Pala je udarivi glavom u stol. 4

Dakle, navedeni jezini savjet nije zasnovan na opisu u osnovnim normativnim

knjigama aktualnim u vrijeme izlaska HJS, a opis je u Raguevoj gramatici djelomice ak u nesuglasju s njime.
ini se da je jezini savjet u HJS preuzet iz knjige Sto jezinih savjeta Ivana
Brabeca, gdje u poglavlju Pogrena upotreba priloga prolog Brabec pie:
ee nailazimo na pogrenu konstrukciju kao to je ova: Naser je iz te bitke iziao
kao pobjednik postavi simbol borbe za politiku i ekonomsku emancipaciju ugnjetenih
arapskih masa.
Pogreno je upotrijebljena rije postavi. To je glagolski prilog proli. u knjievnom
jeziku je dosta est, ali neki autori ne ulaze u njegovu bit do kraja. Znaju da se njime
kazuje radnja koja se odnosi na drugi glagol, ali ne znaju da ta radnja mora biti starija,
a ne obrnuto. Prema tome, reenica na poetku morala bi glasiti ovako: Iziavi iz bitke
kao pobjednik, Naser je postao simbol za politiku i ekonomsku emancipaciju ugnjetenih
arapskih masa. 5
3

4
5

Vidjeti: Teak, S., Babi, S., Gramatika hrvatskoga jezika: prirunik za osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 1994., str. 128., 211., 212., 271.; Bari i dr., Hrvatska gramatika, kolska
knjiga, Zagreb, 1995., str. 245., 574.; Babi i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga
knjievnog jezika: nacrt za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991., str. 713.715.; Katii, R., Sintaksa
hrvatskoga knjievnog jezika: nacrt za gramatiku, HAZU, Zagreb, 1991., str. 460.465.
Ragu, D., Praktina hrvatska gramatika, Zagreb, Medicinska naklada, 1997., str. 195.
Brabec, I., Sto jezinih savjeta, kolske novine, Zagreb, 1984., IV. izd. (I. izd. 1982.)., str. 111.
Brabec u toj knjizi objavljuje savjete koje je prethodnih desetak godina objavljivao u kolskim
novinama. Lako je uoiti slinost Brabecova primjera i primjera iz HJS.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

Brabec se u tom radu poziva na gramatiki opis glagolskoga priloga prolog te na

tzv. tradicijsko naelo trai, naime, potvrdu pravilne uporabe u uzornim djelima
starije hrvatske knjievnosti.
Kako je Brabec svoje savjete objavljivao sedamdesetih godina prologa stoljea,
gramatiki opis na koji se poziva valja potraiti u knjigama koje su u to vrijeme
oblikovale na knjievni jezik te u nekim djelima iz prve polovice 20. st.
U Brabec-Hraste-ivkovievoj gramatici, kojoj je Ivan Brabec suautor, opis
uporabe glagolskoga priloga prolog doista opravdava navedeni jezini savjet:
glagolskim prilogom prolim izriemo radnju koja se dogodila prije radnje kazane
predikatom. 6

Ne govori se u toj gramatici ni o kakvu drugaijemu odnosu radnje izreene

glagolskim prilogom prolim i radnje izreene predikatnim glagolom, nego samo
o vremenskome.7
I u Jezinome savjetniku s gramatikom takoer se kae da glagolski prilog
proli
izrie radnju koja se dogodila prije kakve druge radnje. 8

Tomo Mareti u svojoj gramatici9 glagolske priloge naziva gerundijima, smatra

ih pravim prilozima i oba analizira zajedno, ne traei sintaktike razlike u uporabi
glagolskoga priloga (gerundija) sadanjega i glagolskoga priloga (gerundija) prologa. Tvrdi da oni znae vrijeme, uzrok, pogodbu, doputanje te da stoje i umjesto
odnosne reenice u uzronom znaenju. U svim primjerima koje Mareti navodi da
bi pokazao takvu uporabu, radnja izreena glagolskim prilogom prolim prethodi
predikatnoj radnji.10 No dalje u tekstu Mareti pie:
Gerundiji mogu znaiti sastavljanje i suprotnost, tj. mogu se uzimati mjesto usporednih
reenica s veznicima i, a 11

Kao primjere takve uporabe navodi i ove reenice:

Stoja legne malo u hlad da se odmori pokrivi se (tj. i pokrije se) po licu jednom od
one tri marame.
6

7
8
9

10
11

Brabec, I., Hraste, M., ivkovi, S., Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb,
1970., IX. izd. (I. izd. 1952.), str. 259.
Vidjeti jo str. 213.214.
Jezini savjetnik s gramatikom, ur. S. Pavei, MH, Zagreb, 1971., str. 380.; vidjeti jo str. 445.
Mareti, T., Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog jezika, MH, Zagreb, 1963., III. izd. (I.
izd. 1899.). Maretieva je gramatika zbog treega izdanja utjecajna i ezdesetih i sedamdesetih
godina.
Nav. dj., str. 656.658.
Nav. dj., str. 658.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

te biljege neka donese meni, te u ih preistiti i u red namjestiti i potom natampati
kazavi (tj. i kazati) da mi je on grau za to dao.
ni sad ne mogu na nj pomisliti ne nasmijavi se (tj. a ne nasmijati se). 12

Valja, dakle, primijetiti da Brabec, kad je podsjeao na gramatiki opis, nije imao
na umu Maretiev opis glagolskoga priloga prolog.
Maretievu je opisu vrlo slian i opis u gramatici Josipa Florschtza.13 Premda u
poglavlju Oblici, upoznajui nas s tim gramatikim oblikom, Florschtz pie:
Svrenim se prilogom kazuje, da se koja radnja svrila prije koje druge. 14,

u poglavlju pak Sintaksa glagolskih oblika opisuje uporabu glagolskoga priloga

prolog slino kao i Mareti. Izmeu ostalih uporaba navodi i ovu:
Oba glagolska priloga esto zamjenjuju usporednu sastavnu reenicu vezanu sa i. Iahu
govorei (= i govorahu). Stoja legne u hlad pokrivi se (i pokrije se) maramom. 15

Vremenski odnos radnje izreene glagolskim prilogom prolim i predikatne

radnje slino opisuje i A. Musi u radu Znaenje i upotreba particip u srpskohrvatskom jeziku.16 Musi pie:
radnja participa preterita vri se prije radnje glavnoga glagola. 17

no nie u tekstu navodi i primjere istodobnih radnja, primjerice:

Ja ovu stranu muku otrpim, ne maknuvi se, niti jauknuvi.
ni sad jo ne mogu na nj pomisliti ne nasmijavi se. 18

Meutim, rad Ljubomira Stojanovia Znaenje glagolskih participa19 prilino

se podudara s Brabecovim jezinim savjetom i ini se da mu upravo taj rad izravno
prethodi i prema tome utjee na oblikovanje normativne preporuke u Brabeca, a
posredno i u HJS. Zbog toga na ovom mjestu valja potanje obrazloiti Stojanovievo
gledite.
Stojanovi smatra da glagolski prilozi ili dio reenice s glagolskim prilozima
moe u odnosu na predikatnu radnju izraavati samo vremensku okolnost, odno12
13

14
15
16

17
18
19

Nav. dj., str. 658.

Florschtz, J., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 1916., III. izd., pretisak: 2002., Zagreb, Ex
libris/pretisci (I. izd. 1905.)
Nav. dj., str. 84.
Nav. dj., str. 259.
Musi, A., Znaenje i upotreba particip u srpskohrvatskom jeziku, Rad JAZU, knj. 250., Zagreb,
1933.
Nav. dj., str. 18.
Nav. dj., str. 22.
Stojanovi, Lj., Znaenje glagolskih participa, Junoslovenski filolog, knj. VII. (1928.1929.), str.
1.12.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

sno, pojednostavljeno reeno, da nastavak -vi vrlo jasno (i jedino) znai nakon
to, a nastavak -i za vrijeme dok (primjerice, pomaknuvi ruku = nakon to je
pomaknuo ruku, pomiui ruku = za vrijeme dok je pomicao ruku) pa nema nikakve
dvojbe pri njihovoj uporabi: glagolski prilog proli rabi se samo za radnju koja se
dogodila prije predikatne radnje, a glagolski prilog sadanji samo za radnju koja se
odvija u isto vrijeme kad i predikatna radnja. Svaku drugaiju uporabu glagolskih
priloga Stojanovi proglaava pogrjenom ili arhainom. U poglavlju Nepravilna
upotreba participa20 navodi kao pogrjenu uporabu glagolskoga priloga prolog za
radnju koja se dogaa istodobno s radnjom predikatnoga glagola te, izmeu ostalih,
navodi isti primjer kao i Musi:
Ja ovu stranu muku otrpim, ne maknuvi se, niti jauknuvi.,

ali ga smatra nepravilnim te upuuje da umjesto toga treba pisati:

ne miui se niti jauui ili a ne maknem se niti jauknem.

Pogrjenom smatra takoer i uporabu glagolskoga priloga prolog za radnju koja se

dogodila poslije radnje izreene predikatnim glagolom. Izmeu ostalih kao pogrjean
navodi i primjer koji imaju Mareti i Florschtz:
Stoja legne malo u hlad da se odmori pokrivi se po licu jednom od one tri marame.

Umjesto toga, prema Stojanoviu, treba pisati:

Stoja legne malo u hlad da se odmori i pokrije se po licu jednom od one tri marame.

Stojanovi je, dakle, iznio svoje shvaanje glagolskih priloga te je sve to se ne

uklapa u taj obrazac proglasio nepravilnim. Do shvaanja da glagolski prilozi u
odnosu na predikatnu radnju mogu izricati samo vremensku okolnost doao je, kako
kae, usporeujui sloene reenice koje imaju dva predikata i reenice u kojima
je jedan od ta dva predikata preoblikovan u glagolski prilog. U tim saetim reenicama, prema Stojanoviu, glagolski prilog ili dio reenice s glagolskim prilogom
moe izraavati samo vremensku okolnost, tj. moe odgovarati samo na pitanje
kada? i ni na koje drugo pitanje.
Drim da je takav opis uporabe glagolskih priloga nepotpun i previe pojednostavljen.21 Premda preoblikovanjem osobnog (finitnog) glagolskog oblika u
glagolski prilog vremensko znaenje biva istaknuto, ono nije toliko snano da
bi potpuno iskljuilo sve ostale znaenjske odnose izmeu glagolskoga priloga i
20
21

Nav. dj., str. 8.

Na Stojanoviev pretjerano pojednostavljen opis uporabe glagolskih priloga kritiki je reagirao A.
Musi u navedenoj raspravi.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

predikatnoga glagola. Naime, glagol koji je u osnovi glagolskoga priloga i nakon

preoblike zadrava svoje osnovno znaenje, a osim toga glagolski prilog zadrava i
valencijske sposobnosti koje omoguuju da se pri preoblikovanju prenesu i ostali
dijelovi ishodine reenice te se umnogome zadravaju znaenjski odnosi kakvi su
bili meu ishodinim reenicama.
Prije nego to istraim korpus sastavljen od nekoliko suvremenih hrvatskih knjievnih djela, osvrnut u se nakratko na primjere iz starije hrvatske knjievnosti
kojima Brabec podupire svoj jezini savjet tako da ne bismo krenuli od pogrjene
pretpostavke kako se u starijoj hrvatskoj knjievnosti glagolski prilog proli upotrebljavao samo za izricanje radnje koja prethodi predikatnoj. Brabec navodi jedan
primjer iz Judite Marka Marulia, gdje se glagolskim prilogom prolim izrie radnja
koja prethodi predikatnoj radnji:
Sih dan (ovih dana) namirih se na istoriju udovice Judite i preohologa Oloferna,
koga ona ubivi oslobodi svu zemlju izraelsku. 22

Meutim, u Juditi je i primjera gdje radnja izreena glagolskim prilogom prolim

slijedi predikatnu radnju kao njezina posljedica:
S toga je izgubil Adam s Evom milost,
ku je najpri jimil, svih vargi u alost. 23

Brabec navodi i primjer iz Besjeda Matije Divkovia:

Onda (grad) obsjedoe neka nitko ne moe ni u grad uljesti ni iz grada na dvor izii.
I tako ga obujmivi, dva godita drae (drahu). 24

Navest u jedan primjer iz Besjeda gdje su radnje istodobne:

Isukrst na ovome svijetu posti etrdeseti dana i etrdeseti noih nita ne okusivi. 25

Brabec navodi i primjer iz staroslavenske rasprave rnorisca Hrabra O pismenima:

Pokrstivi se, truahu se slavensku rije zapisivati latinskim i grkim pismenima, bez
sustava. 26

U tom se tekstu triput rabi glagolski prilog proli, i to doista za radnju to prethodi
predikatnoj. Navest u zato kao protuteu jednu reenicu iz Pohvale sv. irilu Klimenta Ohridskog:
22
23

24
25
26

Brabec, I., nav. dj., str. 112.

Maruli, M., Judita, XX. izd., priredio M. Tomasovi, kolska knjiga, Zagreb, 1991., str. 76. Od
glagola vari (baciti) Maruli tvori glagolski prilog proli dodavanjem nastavka -i.
Brabec, I., nav. dj., str. 112.
Divkovi, M., Izbor iz djela, priredila D. Gabri-Bagari, Rije, Vinkovci, 2000., str. 106.
Brabec, I., nav. dj., str. 111. Navodim transkribiranu reenicu iz knjige Hrvatsko knjievno srednjovjekovlje, priredio S. Damjanovi, Erasmus naklada, Zagreb, 1994.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

Od mladosti po istoi bi kao anel, klonivi se ivotnih slasti i bjeei od njih 27

Uporabu sam glagolskoga priloga prolog u suvremenom hrvatskom knjievnom

jeziku istraio u sedam suvremenih hrvatskih romana i jednoj zbirci pripovjedaka.28 Glagolski prilog proli uporabljen je u tim djelima 342 puta. Pri opisu sam se
posluio semantikim parafrazama svaku sam reenicu s glagolskim prilogom
parafrazirao tako da sam glagolski prilog preoblikovao u osobni glagolski oblik
prilagoujui mu vrijeme prema predikatnom glagolu i domeui, gdje je potrebno,
rijei koje jasnije ocrtavaju vremenski ili kakav drugi odnos tih dvaju glagola. U
165 sluajeva glagolskim se prilogom prolim izrie radnja istodobna s predikatnom
radnjom, u 133 radnja koja prethodi predikatnoj radnji, a u 43 radnja koja slijedi
nakon predikatne radnje. Predoit u to u sljedeem grafikonu:
Vremenski odnos radnje izreene glagolskim prilogom
prolim i predikatne radnje
radnja izreena glagolskim prilogom
prolim odvija se istodobno s
predikatnom radnjom (48,25%)
radnja izreena glagolskim prilogom
prolim prethodi predikatnoj radnji
(38,30%)
radnja izreena glagolskim prilogom
prolim slijedi nakon predikatne
radnje (13,45%)

Iz grafikona vidimo da se glagolski prilog proli oko 62% puta rabi za izricanje radnje istodobne s predikatnom radnjom te radnje koja slijedi nakon predikatne radnje,
to je nepravilno ako bismo prosuivali prema navedenome jezinom savjetu.
Analizirat u upravo tu nepravilnu uporabu glagolskoga priloga prolog, rijetko
obraivanu u literaturi, a za opis uporabe glagolskoga priloga prolog za izricanje
radnje koja prethodi predikatnoj radnji posluit u se opisom iz Sili-Pranjkovieve
gramatike:
27
28

Damjanovi, S. (priredio), nav. dj., str. 19.

Zoran Feri, Smrt djevojice sa igicama, Naklada MD, Zagreb, 2002.; Miro Gavran, Judita, Mozaik
knjiga, Zagreb, 2002. (3. izdanje); Pavao Pavlii, Mrtva voda, kolska knjiga, Zagreb, 2003.; Ante
Tomi, Nita nas ne smije iznenaditi, Fraktura, Zagreb, 2003.; Nedjeljko Fabrio, Smrt Vronskog,
Durieux, Zagreb, NZMH, 1994.; Irena Vrkljan, Smrt dolazi sa suncem, SysPrint, Zagreb, 2002.;
Mate Milas, Tajna Vrajeg otoka, Nova knjiga Rast, 2005.; Pokai koliko me cijeni i jo deset
novih pria, Vukovi & Runji, Zagreb, 2004.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

Glagolski prilog proli najee ima znaenje koje odgovara vremenskoj reenici sa
zavisnom sureenicom koja oznauje prethodnost (anteriornost, prijevremenost), npr.
Proitavi, zastane (usp. Kad proita, zastane), ali mu isto tako mogu biti svojstvene i
nijanse uzroka, npr. Sjetivi se prijatelja, odmah prie telefonu (usp. Budui da se sjetio
prijatelja, odmah prie telefonu), doputenja, npr. Ni posjetivi njega, nisi nita postigao
(usp. Nisi nita postigao iako si posjetio i njega) ili uvjeta, npr. Ni razbivi mu nos, ne
bi ga uvjerio (usp. Da mu i nos razbije, ne bi ga uvjerio). 29

Radnja izreena glagolskim prilogom prolim

istodobna je s predikatnom radnjom
Analiza primjera iz korpusa pokazala je da se glagolski prilog proli najee rabi
za radnju koja je istodobna s predikatnom radnjom. U veini su takvih primjera te
dvije radnje u nezavisnu odnosu, povezuje ih tek vrijeme izvrenja, nikakav drugaiji
ui znaenjski odnos (uzrok posljedica, premisa zakljuak, in namjera ina ili
sl.). Za takvu radnju izreenu glagolskim prilogom prolim u odnosu na predikatnu
radnju moemo rei da je usporedna nezavisna radnja.
- Adi! - uskoi suhonjavi civil hitnuvi opuak kroz prozor. (N. Fabrio, str. 43.)
I ve ustaje diskretno mi dotaknuvi rame. (Z. Feri, str. 34.)
Ustao je u neko doba i teturavim korakom izaao iz lokala ne pozdravivi. (A. Tomi,
str. 25.)
Djevojka ga je pogledala, oito ne razumjevi to je rekao. (A. Tomi, str. 113.)30

Semantika parafraza pokazuje da odnos usporednih radnja moe biti sastavan,

npr.
- Adi! - uskoi suhonjavi civil i (pritom) hitne opuak kroz prozor.
Ve ustaje i diskretno mi (pritom) dotakne rame.

ili, kada je glagolski prilog nijean, suprotan, npr.

Ustao je u neko doba i teturavim korakom izaao iz lokala, a da / a (pritom) nije pozdravio.
Djevojka ga je pogledala, a da / a (pritom) oito nije razumjela to je rekao.

Glagolski se prilog proli za izraavanje usporedne nezavisne radnje ostvaruje u

pravilu poslije predikata31 i uglavnom uz predikatni glagol svrenoga vida. Kontekst i
ostvaraj poslije predikata osiguravaju da se zadri nezavisan odnos dviju usporednih
29

30

31

Sili, J., Pranjkovi, I., Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka uilita, kolska knjiga,
Zagreb, 2005., str. 198.
Da nema nikakve sumnje u istodobnost odvijanja tih dviju radnja, pokazuje i mogunost da se
u tim reenicama uz glagolski prilog uvrsti prilog, eksplikator odnosa pritom, koji u potpunosti
razjanjava vremenski odnos.
U postpoziciji.

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

radnja premda se one uporabom glagolskoga priloga za jednu od tih dviju radnja
povezuju u jedinstvenu doivljajnu cjelinu, pri emu radnja izreena glagolskim
prilogom znaenjski upotpunjuje radnju izreenu predikatom. Dakako da se za takvo
usko povezivanje dviju istodobnih radnja ponajprije rabi glagolski prilog sadanji,
no vidimo da je u primjerima iz korpusa to i najea uporaba glagolskoga priloga
prolog. Rije je jednostavno o tome da se istodobno s nekom drugom radnjom moe
u potpunosti izvriti i neka kratka radnja, kojoj i ne uoavamo tijek, nego trenutno
izvrenje, a takve se radnje u hrvatskome jeziku izriu svrenim glagolima pa prema
tome i glagolskim prilogom prolim (usp. gore: hitnuti opuak, dotaknuti rame).
Ako radnja izreena svrenim glagolom, pa onda i glagolskim prilogom, podrazumijeva due trajanje prije dovrenja, ne moe se uporabiti istodobno, primjerice:
Rekao je to pretravi igralite., Rekao je to pozatvaravi sva vrata.
Osim to se uporabom glagolskoga priloga umjesto nezavisne reenice moe
postii sintaktikostilska raznolikost, mislim da je i mogunost povezivanja dviju
istodobnih radnja u jedinstvenu doivljajnu cjelinu razlogom uestale uporabe glagolskoga priloga prolog u takvoj ulozi. Naime, na taj nain knjievnost, sputana
sljednou jezinih znakova, postie gotovo filmski uinak jedinstvenoga ostvaraja
dviju istodobnih radnja. U razmatranome je korpusu uporaba glagolskoga priloga
za izricanje usporedne nezavisne radnje esta u objanjavakome dijelu reenica
s upravnim govorom, kao gore u prvome primjeru ili u ovima:
- A ovo je Valnea - ree Doroti okrznuvi djevojku pogledom u retrovizoru. (P. Pavlii,
str. 9.)
- Kao u romanu? - upita njegova ena dignuvi obrve. (P. Pavlii, str. 66.)

U objanjavakome dijelu reenica s upravnim govorom predikati su esto

obavijesno gotovo prazni, npr. rei, upitati (premda katkad poneto manje: apnuti,
viknuti) i slue tek da bi se uveo subjekt, tj. da bude jasno tko je rekao rijei u
upravnome govoru, pa upotpunjavanje takva praznog predikata drugom, s pomou
glagolskoga priloga s njime usko svezanom radnjom, popunjava tu prazninu.
U nekoliko se reenica, u pravilu uz predikatni glagol nesvrenoga vida, glagolskim prilogom izrie osobina subjekta, stanje u kojem se on nalazi za trajanja
predikatne radnje.
O tom svjedoe primjeri:
U prskavom acetilenskom polumraku muilita, predui i dalje prstima maglu, i sam
bijel, zatvoriv oi, okruen sedmoricom raspjevanih koljaa, stoji Car vjetrova. (N.
Fabrio, str. 67.)
Drugi su sjedili, nalaktivi se na koljenima, zurei zamiljeno preda se i dugo, dugo nije
nitko nita rekao. (A. Tomi, str. 58.)
a sad, oslukuje Vronski izbaciv noge na prazno sjedite njemu suelice, sad spavaju,
valjda zaarani mjeseinom. (N. Fabrio, str. 9.)

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

File je stala s rukama na pregai i gledala policajca nakrivivi malo glavu. (P. Pavlii,
str. 149.)

Nije tu naglasak na samome inu izvrenja radnje izreene glagolskim prilogom,

nego na stanju u kakvome je subjekt nakon izvrenja te radnje, a to je stanje takvo
za trajanja predikatne radnje. U svim primjerima iz korpusa rije je o nekome
poloaju tijela. Radnja kojom je vritelj doao u taj poloaj jest takve naravi da ju
izriemo svrenim glagolom (zatvoriti oi, nalaktiti se, izbaciti noge na sjedite,
nakriviti glavu), a vritelj ima takav poloaj tijela za trajanja predikatne radnje.
Budui da su takvi reenini dijelovi s glagolskim prilogom uvrteni uz predikat, a
svojevrstan su atribut subjektu reenice, oni su vrlo slini imenskome predikatnom
proirku, primjerice:
Zatvorenih oiju, okruen sedmoricom raspjevanih koljaa, stoji Car vjetrova.
Oni su sjedili nalakeni na koljena. i sl.

Prema tome, glagolski su prilozi u takvoj uporabi glagolski predikatni proirci koji
poblie opisuju subjekt, tj. atributni glagolski predikatni proirci ili predikatni
atributi. 32
U nekoliko reenica popratna radnja izreena glagolskim prilogom izrie nainsku okolnost:
Izgovorio je to ne povisivi glas. (M. Gavran, str. 78.)
( tako da pritom nije povisio glas.)33
zapeati ga crvenim voskom iz putne doze od crne javorovine, utisnuvi u itku kaplju
ig s obiteljskoga peetnjaka (N. Fabrio, str. 131.)
( tako to je utisnuo)
Ljuba mu je jednom prilikom dok se ovaj zbog neega izdirao na njega prodao onaj
prastari trik trznuvi ramenom kao da e ga udariti, na to je ovaj uplaeno odskoio
dobar korak unatrag i posramljeno se zacrvenio kada je shvatio da je prevaren. (A.
Tomi, str. 27.)
( tako to je trznuo ramenom)

32

33

O takvoj uporabi glagolskoga priloga govori Milka Ivi u radu O srpskohrvatskim gerundima u
knjizi Lingvistiki ogledi (Prosveta, Beograd, 1983., str. 155.176.). U tome radu Milka Ivi analizira
uporabu glagolskih priloga, ponajprije uporabu glagolskoga priloga sadanjeg. O sintaktikoj analizi
glagolskih priloga kao predikatnih proiraka upuujem posebice na knjige Sintaksa hrvatskoga
knjievnoga jezika: nacrt za gramatiku Radoslava Katiia (HAZU, Zagreb, 1991.) te Predikatni
proirak Mirka Petija (HFD, Zagreb, 1979.).
U zagradama su semantike parafraze.

10

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

Radnja izreena glagolskim prilogom prolim

slijedi nakon predikatne radnje
Najvie primjera u kojima radnja izreena glagolskim prilogom prolim slijedi
nakon predikatne radnje nalik je na gore opisane usporedne radnje, tj. radnje su u
meusobno nezavisnu odnosu, povezuje ih tek vrijeme izvrenja, a nikakav drugaiji
ui odnos (uzrok posljedica, premisa zakljuak, in namjera ina ili sl.), no
sada radnja izreena glagolskim prilogom slijedi nakon radnje izreene predikatom.
Budui da ih povezuje tek vremenski slijed, radnju izreenu glagolskim prilogom
moemo nazvati slijednom nezavisnom radnjom.
Jedan debeli takor protrao je ispred nas, izgubivi se negdje iza naslaganoga graevnog
materijala. (Z. Feri, str. 34.)
( te se izgubio negdje iza naslaganoga graevnog materijala.)
uvi ime demona, asna sestra prekriila se izletjevi iz prostorije. (Z. Feri, str.
118.)
( te izletjela iz prostorije.)
Karlo je biljeio, kontrolirao datume koje je Leo zapisao na svoju cedulju, samo suho
primijetivi na kraju (I. Vrkljan, str. 75.)
( te samo suho primijetio na kraju.)
inspektor se mrko okrenuo otiavi do zida na kojem su bile naslonjene slike. (I.
Vrkljan, str. 203.)
( te otiao do zida na kojem su bile naslonjene slike.)

U svim primjerima gdje se glagolski prilog proli rabi za izricanje slijedne

nezavisne radnje on je smjeten poslije predikata, a predikatni glagol moe biti i
svrenoga i nesvrenoga vida. Budui da radnje slijede jedna za drugom, one nisu
onako tijesno povezane u jedinstvenu doivljajnu cjelinu kao u usporednih nezavisnih radnja, no ipak su doivljajno tjenje povezane nego to bi bile uporabom
nezavisno sloene reenice.
Promotrimo uporabu glagolskoga priloga prolog u sljedeim reenicama:
Uklonivi tu polugu, on je unitio njihov zatitni sistem.
Presjekli su im napokon odstupnicu zauzevi most.34

Ako bismo ih parafrazirali tako da glagolski prilog preoblikujemo u osobni glagolski

oblik, onda bi on bio uveden sloenim veznikom time to/tako to:
Time/Tako to je uklonio polugu, on je unitio njihov zatitni sistem.
Presjekli su im napokon odstupnicu time/tako to su zauzeli most.

34

Primjeri su iz navedenoga rada Milke Ivi, str. 168.169.

11

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

Mogunost parafraze veznicima time to i tako to pokazuje da tako upotrijebljen

glagolski prilog proli znai i nain i sredstvo, a moe se isto tako govoriti i o odnosu
uzrok posljedica, odnosno, in uinak ina. Zbog takva je krianja znaenjskih
odnosa teko jasno odrediti i imenovati uporabu glagolskoga priloga prolog u takvim
reenicama pa mi se ini prihvatljivim poneto neutralnije imenovanje Milke Ivi
koja takvo znaenje glagolskoga priloga naziva omoguivakim35 jer izvrenje radnje
izreene glagolskim prilogom omoguuje ostvaraj predikatne radnje.
Za radnju glagolskoga priloga u takvim reenicama moemo rei da prethodi
predikatnoj radnji jer tek izvrenje prve radnje omoguuje ostvaraj druge, premda
bi se moglo dijelom govoriti i o istodobnom odnosu jer druga radnja ima ishodite
u prvoj.
Naveo sam ovdje takvu uporabu jer je u uskoj vezi sa sljedeim opisom. Naime,
gore navedena uporaba glagolskoga priloga prolog moe se osvijetliti i iz drugoga
kuta, odnosno i omoguenu je radnju mogue izrei glagolskim prilogom, uz koji
se tada mogu pojaviti prilozi tako, time:
Uklonio je tu polugu unitivi (time/tako) njihov zatitni sistem.
Zauzeli su most presjekavi im time/tako napokon odstupnicu.

Radnju izreenu glagolskim prilogom u takvim reenicama M. Ivi naziva omoguenom radnjom. Mogli bismo ju nazvati i ostvarenom radnjom jer je predikatna
radnja omoguila ostvaraj radnje izreene glagolskim prilogom. Zapravo se predikatnoj radnji domee36 njen uinak, ono emu je izvrenje prve radnje omoguilo
ostvaraj, primjerice:
- to vama znai ta rije? - pitao ih je fra Petar prekinuvi krau utnju. (M. Milas, str.
74.)
Od brata doznah da je od oca naega zaprosio moju ruku, iskazavi veliinu ljubavi i
potovanja koju osjeae spram mene. (M. Gavran, str. 22.)

To to je ostvareno, ovisno o kontekstu, moe imati i znaenje posljedice, primjerice:

Stotinjak graana bilo je zaustavilo promet i prikupljalo se pred ulazom u kasarnu,
natjeravi straare da u strahu uteknu u dvorini dio zgrade i zatvore za sobom teka
ulazna vrata. (N. Fabrio, str. 147.)

35
36

Nav. dj., str. 167.

Te bi se reenice mogle parafrazirati i tipom reenica kakav nai gramatiari nazivaju dometnutom
odnosnom reenicom: Uklonio je tu polugu, ime je unitio njihov zatitni sistem. Dometnute
reenice jednako kao i ovakav tip reeninih dijelova s glagolskim prilogom mogu biti samo u
postpoziciji u odnosu na drugu/predikatnu radnju.

12

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

- Netko je ovdje - rekao je Borna posijavi opet muan strah, kojeg su se naas bili
rijeili. (M. Milas, str. 138.)37

Primjere iz korpusa u kojima je glagolskim prilogom izreena omoguena radnja

svrstao sam meu one primjere u kojem radnja glagolskoga priloga slijedi nakon
predikatne radnje jer je postojanje druge radnje omogueno tek izvrenjem prve.
Kada omoguena radnja znai i posljedicu, vremenski je slijed uoljiviji, a kada je
radnja glagolskoga priloga tek dodatna radnja omoguena izvrenjem predikatne
radnje, vremenski su odnosi sporedni i moglo bi se, kao i u omoguivake radnje,
govoriti dijelom i o istodobnome odnosu jer druga radnja ima ishodite u prvoj.
Analiza primjera iz korpusa pokazuje da je uporaba glagolskoga priloga prolog
vrlo slojevita te da se u knjievnome jeziku ne potuje jezini savjet iz HJS o pravilnoj
i nepravilnoj uporabi glagolskoga priloga prolog. Razlozi su tome funkcionalni,
dijelom i funkcionalnostilski.38 Naime, predoena slojevita uporaba glagolskoga
priloga prologa potrebna je hrvatskome knjievnom jeziku, a potovanjem navedenoga jezinog savjeta dokinuli bismo tu slojevitost i umanjili funkcionalnost
knjievnoga jezika. Potujui ga, ne bismo mogli, primjerice, englesku reenicu iz
romana Harry Potter i Red feniksa:
- AHA! - roared Uncle Vernon, slamming his fist down on top of the fridge39

prevesti ovako:
- AHA! - zagrmio je tetak Vernon, udarivi akom po hladnjaku40,

nego bismo morali traiti kakvo drugaije rjeenje da izbjegnemo pogrjenu uporabu glagolskoga priloga prolog. Naa prevoditeljica, naravno, nije to uinila, nego
37

38

39

40

Upravo primjer omoguene radnje koji ima i znaenje posljedice navodi HJS (i Brabec) kao pogrjenu uporabu:
M. L. King iziao je iz te bitke kao pobjednik postavi simbolom borbe za prava crnaca.
M. L. King iziao je iz te bitke kao pobjednik i time/tako postao simbolom borbe za prava crnaca.
O funkcionalnostilskim razlozima govorio sam gore analizirajui uporabu glagolskoga priloga
prolog za izricanje usporedne nezavisne radnje. Inae, moji primjeri opisuju uporabu glagolskoga
priloga prolog u jednome funkcionalnome stilu, knjievnoumjetnikome. Njegova je frekventnost
u tome stilu vjerojatno najvea. Valjalo bi vidjeti kakva je njegova uporaba u ostalim stilovima. U
znanstvenim se tekstovima on rijetko rabi, no javlja se podosta u novinskim tekstovima, posebice u
vijestima zbog svoje ekonominosti. Primjeri s internetske stranice Veernjeg lista: Teko ozlijedio
ZET-ovog vozaa udarivi ga metalnom cijevi po glavi; Ivica Kosteli ostvario je veliki uspjeh
stigavi do srebra; Izrazila je nadu da e se potpora Kongresa nastaviti rekavi da je ona iznimno
bitna Hrvatskoj
Rowling, J. K., Harry Potter and the Order of the Phoenix, Bloomsbury Publishing Plc, London,
2003., str. 32.
Rowling, J. K., Harry Potter i Red feniksa, Algoritam, Zagreb, 2003., str. 33., prevela Dubravka
Petrovi.

13

Jezik, 54., M. Milas, Uporaba glagolskoga priloga prolog

je uporabila najfunkcionalnije jezino sredstvo koje nam za prijevod oblika slamming

iz navedene engleske reenice nudi hrvatski jezik, a to je glagolski prilog proli.
U analiziranim primjerima iz knjievnih djela naiao sam samo na jedan primjer
uporabe glagolskoga priloga prolog koju smatram nepravilnom:
promatrao je Vronski, kroz mete i agor, onako u se uguran, jednu enu koja ga je
proavi mimo njih krznula pogledom svojih (ipak je to uoio) prelijepih istonjakih
jagodiastih crnih oiju ali se, u hodu, jo jednom bila osvrnula na nj da bi ga (eto
ponovo mislio je) mogla ispitati pogledom. (N. Fabrio, str. 34.)

Pogrjeno je uporabljen glagolski prilog proavi jer je iz konteksta uoljivo

trajanje radnje pa je ona trebala biti izreena nesvrenim glagolom prolaziti, tj.
glagolskim prilogom sadanjim prolazei.
Dakle, glagolski je prilog proli pogrjeno uporabljen onda kada je njime izreena
radnja za koju je iz konteksta uoljivo kako mora biti izreena nesvrenim glagolom
pa onda i glagolskim prilogom sadanjim, npr.:
Zurio je u njega *pomaknuvi polako knjigu s jednog na drugi kraj stola. (treba: pomiui) ili
Profesor je sjedio za svojim stolom i itao novine, *pogledavi povremeno ispod naoala
da vidi prepisujemo li. (treba: pogledavajui).

Opsenija bi analiza moda pokazala da ima i drugih pogrjenih sintaktikih

uporaba glagolskoga priloga prolog na koje treba upozoriti u jezinim savjetnicima41,
no to zasigurno nisu gore razmatrane uporabe iz suvremenih knjievnih djela.
Saetak
Mate Milas, O Veeslava Holjevca, Zagreb
UDK 81367.7:81367.625, znanstveni lanak
primljen 1. oujka 2006., prihvaen za tisak 5. sijenja 2007.
The Use of the Perfective Verbal Adverb (Gerund)
In this article I have examined the grammatical background of the normative language
advice from the Croatian language reference book (Hrvatski jezini savjetnik, Zagreb,
1999.) according to which the perfective verbal adverb (gerund) has to be used only for the
action that precedes the predicative action. After that I have examined the syntactic usage
of the perfective verbal adverb on a corpus consisting of eight contemporary Croatian
works of literature in order to see whether the above mentioned language advice is being
used or not.
41

Trebalo bi upozoriti i na estu pogrjeku na tvorbeno-morfolokoj razini: tvorbu glagolskoga

priloga prolog od nesvrenih glagola, npr. *slutivi, *gledavi, *igravi se, *sjedivi, *ulazivi,
*priavi

14