Prerada Plastike I Gume

KEMIJSKO-TEHNOLOKI FAKULTET U SPLITU
PREDDIPLOMSKI STUDIJ KEMIJSKE TEHNOLOGIJE

SMJER KEMIJSKO INENJERSTVO
PRERADA PLASTIKE I GUME

Izv. prof. dr. sc. Matko Erceg
Zavod za organsku tehnologiju
Split, 2015.
Prisustvovanje predavanjima i polaganje ispita
Sadraj i raspored predavanja
Literatura
PRAVILA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA

PRERADA PLASTIKE I GUME
Predmet ima satnicu 2+0+0 (30 sati predavanja)

Prema Pravilniku o studijima i sustavu studiranju nuno je 80% satnice
prisustvovati predavanjima (l. 20.):
- student koji je prisutan na predavanjima manje od 50% nema pravo
na polaganje putem KONTINUIRANE PROVJERE znanja (parcijalnog
ispita, kolokvija), odnosno isti mu se nee priznati
Kontinuirano vrednovanje:
Tijekom semestra omoguava se kontinuirana provjera znanja preko 2
kolokvija. Izlazak na kolokvij "prijavljuje se" preko Studomata
Svaki kolokvij traje 60 minuta i sadri 10 pitanja, od kojih svako nosi 1
bod (10 bodova po kolokviju, odnosno 20 bodova ukupno)
Uspjeno se moraju poloiti oba kolokvija (min. 60 % bodova iz

svakog kolokvija). Svaki kolokvij u ocjeni uestvuje s 45%. Prisutnost
predavanjima je 10% ocjene. Na temelju postignutih bodova iz
kolokvija i prisustva nastavi upisuje se ocjena.
Nakon predavanja odrat e se dodatni, popravni termin za

polaganje jednog od eventualno nepoloenih kolokvija (prvi ispitni
rok, 24. 6. 2014.)
- uspjeno poloena oba kolokvija - priznaje se kao poloen cijeli ispit
Studenti koji su nisu uspjeno poloili oba kolokvija nisu zadovoljili

kontinuiranu provjeru znanja i polau cjelokupni ispit koji se sastoji
od pismenog i usmenog dijela u redovitim ispitnim rokovima.
Pismeni ispit je u zadanim terminima ispitnih rokova (prijava preko

ISVU-a), a usmeni je po dogovoru.
Pismeni ispit ima 10 pitanja, od kojih svako nosi 2 boda (maksimalno
20 bodova - ekvivalent kolokvijima). Trajanje ispita je 120 minuta
Poloeni pismeni ispit vrijedi za tekuu akademsku godinu.
Konana ocjena se dobije na temelju ukupnog broja bodova iz
pismenog i usmenog dijela. Prag prolaznosti je 50%, a pismeni dio ima
udio 40 %, usmeni 50%, a prethodne aktivnosti 10%.
Ocjene: dovoljan (60-69%), dobar (70-79%), vrlo dobar (80-89%),
izvrstan (90-100%).
Ukoliko nije zadovoljan ocjenom, svaki student moe polagati ispit za
viu ocjenu (polae se cjelokupni ispit)
UPOTREBA MOBITELA, PREPISIVANJE I POSJEDOVANJE

ALABAHTERA REZULTIRA UDALJAVANJEM S KOLOKVIJA,
ODNOSNO ISPITA.
RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Datum
Nastavna jedinica
5.3.2015.
Povijest postupaka prerade plastike i gume. Svjetska i hrvatska

plastiarska industrija. Osnovni pojmovi, nomenklatura polimera. Uvod u
strukturu polimera.
12.3.2015.
Vrste polimera: plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri.

Primjeri.
19.3.2015.
Mehanika i toplinska svojstva polimera.
26.3.2015.
Reoloka svojstva polimera. Procesna, izradbena i proizvidna tehnika.

Polimerna tvar, polimerni materijal.
2.4.2015.
Dodatci polimernim tvarima. Postupci oplemenjivanja polimernih tvari.

Mijeanje.
9.4.2015.
Praoblikovanje. Kontinuirani postupci praoblikovanja (1): kalandriranje,

kontinuirano prevlaenje.
16.4.2015.
Kontinuirani postupci praoblikovanja (2): Ekstrudiranje. Koekstrudiranje.
23.4.2015.
1. KOLOKVIJ
RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Datum
Nastavna jedinica
30.4.2015.
Cikliki postupci praoblikovanja (1): lijevanje, sraivanje, izravno

preanje, posredno preanje.
14.5.2015.
Cikliki postupci praoblikovanja (2): injekcijsko preanje. Posebni

postupci injekcijskog preanja polimera (plinsko, obrizgavanje,
injekcijsko preanje pjenastih otpresaka, intrudiranje, injekcijsko
izvlaenje).
21.5.2015.
Postupci preoblikovanja: toplo i hladno preoblikovanje, puhanje,

izvlaenje, stezanje.
28.5.2015.
Postupci povezivanja: lijepljenje, zavarivanje. Oplemenjivanje povrine

gotovih proizvoda. Proizvodnja pjenastih i ojaanih (kompozitnih)
tvorevina.
Nadoknada
Postupci oporabe plastinog otpada: materijalna (mehanika, kemijska,

otopinska) i energijska. Odlaganje plastinog otpada.
Nadoknada.
Pojmovi kauuk, guma, elastomerni materijal, vulkanizat. Prirodni i

sintetski kauuk. Postupci prerade kauuka: mastikacija, vulkanizacija.
Oblikovanje kauuka i proizvodnja gume. Oporaba gume i regeneracija
kauuka
11.6.2015.
2. KOLOKVIJ
Literatura
Preporuena literatura:
1. A. Rogi, I. ati, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Drutvo
za plastiku i gumu, Zagreb, 2008.
2. P. S. Johnson, Rubber Processing: An Introduction, Carl Hanser
Verlag, Kempten, 2001,
3. T. A. Osswald, G. Menges, Materials Science of Polymers for
Engineers, Carl Hanser Verlag, Munich, 1996.
Dopunska literatura:
1. Z. Janovi, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko drutvo kemijskih
inenjera i tehnologa, Zagreb, 1997.
2. I. ati, F. Johannaber, Injekcijsko preanje polimera i ostalih
materijala, DPG i Katedra za preradu polimera Fakulteta strojarstva i
brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2004.
3. H. F. Gilles, Jr., J. R. Wagner, Jr., E. M. Mount, III., Extrusion: The
Definitive Processing Guide and Handbook, William Andrew, Inc., New
York, 2005.
1. UVOD
Uvod
1.1. POVIJESNI RAZVOJ
povijest primjene prirodnih polimernih materijala (kauuk, prirodne

smole, drvo, vuna, svila, pamuk, celuloza) je vrlo duga
modificirani prirodni i sintetski polimeri proizvode se i rabe tek od

druge polovice 19. stoljea
1839. Charles Goodyear - prvo veliko otkrie modificiranja prirodnog
polimera (proces vulkanizacije - zagrijavanjem prirodnog kauuka uz
sumpor proizvedena je guma)
1845. Friedrich Schnbein - prvi modificirani polimer (celulozni
nitrat, celuloid)
1907. Leo Henrik Baekeland - prvi sintetski polimer (fenolformaldehidna smola - bakelit)
POVIJEST POLIMERA...
Uvod
danas je samo u SAD-u u uporabi preko 18 000 razliitih vrsta

polimernih materijala, preko 6 000 u Europi i preko 10 000 u Japanu
razvoj i sinteza novih polimera iznimno je skupa i dugotrajna
razvijaju se polimerni materijali mijeanjem dvaju ili vie polimera,

kopolimerizacijom, primjenom razliitih dodataka (npr. punila,
nanopunila, toplinskih i svjetlosnih stabilizatora, omekavala)
u razvijenim se zemljama preko polovice diplomiranih kemiara i

kemijskih inenjera izravno i neizravno bavi polimerima i polimernim
materijalima
Uvod
Proizvodnja, 106 tona
prosjean godinji porast proizvodnje u posljednjih 60-tak godina: 9 %

XX. stoljee se esto naziva "polimerno doba"
2012.
- 288 milijuna tona polimernih tvari i
materijala: 241 milijuna tona plastike i
47 milijuna tona ostalih polimera
Godina
Vremenski tijek svjetske proizvodnje polimera
Uvod
Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji

polimera u 2008. 2
Uvod
Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji

polimera u 2012. 2
razvijenije zemlje imaju veu proizvodnju (i potronju) polimera
Europska plastiarska industrija zapoljava 1,6 milijuna ljudi u 50 000

poduzea s godinjim prometom od oko 300 milijardi
Uvod
1.2. HRVATSKA INDUSTIJA PLASTIKE I GUME

samo dvije tvrtke u Hrvatskoj proizvode polimerne materijale
Kapaciteti (2012.):
1. CHROMOS-Tvornica smola d.d.: 20 000 t nezasienih poliesterskih
smola (UP), akrilnih i alkidnih smola, poliola i vinil-estera
2. ORIOLIK d.d.: 3 500 t krutih i savitljivih PUR
ostali polimerni materijali se uvoze
Uvod
400
350
300
370
314 307
300
263
250
200
181
165
183
150
197
208 216
143
100
50
24
33
0
1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000.2002.2004.2006.2008. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina
Godina
Proizvodnja polimernih materijala u Hrvatskoj 1990.-2013.1,3
660
prerada plastike:
86,5 % tvrtki;
88,6 % zaposlenih;
86,4 % ukupnih prihoda
650
640
640
Uvod
647
628
630
Broj tvrtki
prerada gume:
13,5 % tvrtki;
11,4 % zaposlenih;
13,4 % ukupnih prihoda
620
615
610
600
590
585
591
580
570
560
550
2008.
2009.
2010.
Godina
2011.
2012.
2013.
Broj tvrtki u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3
Broj zaposlenih
Uvod
Godina
Zaposleni u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3
Uvod
2013.
4111
2012.
4040
2011.
4737
Godina
2010.
4329
2009.
4234
2008.
4232
2007.
5195
2006.
4055
2005.
3596
2004.
3395
2003.
3218
2002.
2659
1000
2000
3000
4000
5000
6000
Ukupni prihod / milijuni kuna
Kretanje ukupnog prihoda hrvatske industrije polimera u milijunima

kuna u razdoblju 2002.-2013. 1,3
Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj 2006.-2013.3
Uvod
348,53
361,20
2008.
316,69
345,54
Godina
Godina
2007.
250,40
270,42
2006.
222,62
234,12
2005.
IZVOZ
UVOZ
174,39
197,45
2004.
126,09
153,42
2003.
50
100
150
200
250
300
350
400
Iznos u /milijunima
Iznos
milijuniUSD
USD
Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih materijala u milijunima

USD u razdoblju 2003.-2008. 2
Uvod
140
125,0
113,7
120
107,0
96,8
100
85,4
83,7
80
67,8
111,9
103,6
76,0
71,5
113,7
70,7
62,3
60
40
37,8
20
2,5
2,5
1,9
2,1
1,5
1,8
2,3
1,6
1,5
1,2
1,5
1,7
2,7
1990. 1992. 1994. 1996. 1998. 2000.2002.2004.2006.2008. 2010. 2011. 2012. 2013.
Godina
Proizvodnja polimernih tvorevina u Hrvatskoj 1990.-2013. 1,3
Uvod
221
2008.
184
2007.
Godina
Godina
1036
904
149
2006.
754
144
2005.
641
IZVOZ
UVOZ
122
2004.
580
97
2003.
508
200
400
600
800
1000
1200
Iznos u milijunima
USD
Iznos,
milijuni USD
Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih tvorevina u milijunima

USD u razdoblju od 2003.-2008. 2
Uvod
Profili, cijevi,
ploe, 45,7%
Ambalaa
3 7 ,5 %
Ostalo
18,9%
Graditeljstvo
7,7%
Podruja primjene polimera preraenih u Hrvatskoj u 2010.
Uvod
1.3. POLIMERI
polimer - gr. polg (mnogo, vie) i mero (dio)

- pojam polimer uveo je 1883. vedski kemiar Jns Jakob Berzelius
za kemijske spojeve jednakog sastava, a razliite molekulne mase
danas se pojam polimer koristi kao skupno ime za prirodne i sintetske

tvari i materijale kojih su osnovni sastojak makromolekule (polimerne
molekule)
pojam MAKROMOLEKULA uveo je njemaki kemiar Herman

Staudinger 1924. (1953. Nobelova nagrada)
Uvod
1924. H. Staudinger - polimeri su visokomolekulni spojevi koji nastaju

povezivanjem velikog broja niskomolekulnih spojeva, MONOMERA,
KOVALENTNIM kemijskim vezama
n CH2
CH
polimerizacija
...
CH2
CH
CH2
CH
CH2
CH ...
CH2
CH
n
stiren
(MONOMER)
n monomer
ponavljana
jedinica - MER
POLIMERIZACIJA
polistiren
(POLIMERIZAT)
( ponavljana jedinica )n
Uvod
monomer
(mer
ponavljana jedinica)
razlike u:
- preraspodjeli elektronskih gustoa

- kemijskoj strukturi
POLIMERIZACIJA - kemijska reakcija u kojoj monomeri meusobnim

povezivanjem kovalentnim vezama tvore makromolekule
broj ponavljanih jedinica makromolekule - stupanj polimerizacije, DP
Mn DP M0
Mn
DP
M0
M n - brojani prosjek molekulnih masa
DP - prosjeni stupanj polimerizacije

M0 - molekulna masa ponavljane jedinice (mera)
Uvod
kriterij za minimalan DP : iskazivanje karakteristinih polimernih

svojstava u pojedinom fizikom stanju (npr. viskoelastinost)
primjer: iskazivanje viskoelastinih svojstava

- poliamid 66 s Mn 10000 (DP 45)
- polistiren s Mn 250000 ( DP 2400)
IUPAC: DP mora biti dovoljno velik da se poveanjem ili smanjenjem

za jednu ponavljanu jedinicu veina svojstava polimera ne mijenja
maksimalan DP za makromolekule nije ogranien; praksa: 1000100000
Uvod
1.3.1. NAZIVI I NOMENKLATURA POLIMERA

1. prema nazivima monomera (za polimere od jednog monomera):
- dodavanjem prefiksa "poli" imenu monomera
etilen
n CH2
CH 2
( CH 2
CH2 )n
polietilen (PE)
stiren
n CH2
CH
( CH
CH )n
polistiren (PS)
vinil-klorid
n CH2
CH
Cl
( CH
CH )n
Cl
poli(vinil-klorid) (PVC)
Uvod
2. prema nazivima ponavljane konstitucijske jedinice:

- njene podjelnice se navode u zagradi po veliini te im se doda
prefiks "poli": npr. poli(etilen-tereftalat)
n HOOC
COOH + n HO
tereftalna kiselina
( OC
CH 2CH2 OH
etilen-glikol
CO
OCH 2CH2O )
+ n H2O
poli(etilen-tereftalat) (PET)
3. IUPAC-ova nomenklatura:
- temelji se na nomenklaturi organskih spojeva
npr. polistiren = poli(1-feniletilen), poli(vinil-klorid) = poli(1kloretilen), poli(etilen-tereftalat) = poli(oksietilenoksitereftaloil)
Hrvatska norma HRN EN ISO 472:2007 Plastika - Rjenik
Uvod
Kratice nekih najee primjenjivanih polimera 4

Polimer
Kratica
Polimer
Kratica
polietilen
PE
poliamid na osnovi e-kaprolaktama
PA6
polietilen niske gustoe
PE-LD
poliamid na osnovi
heksametilendiaminadipinske kiseline
PA66
linearni polietilen niske gustoe
PE-LLD
akrilonitril/butadien/stiren
ABS
polietilen srednje gustoe
PE-MD
stiren/akrilonitrilna plastika
SAN
polietilen visoke gustoe
PE-HD
poli(butadien-stirenski) kauuk
PBS
polipropilen
PP
poli(vinil-alkohol)
PVAL
polistiren
PS
poli(tetrafluoretilen)
PTFE
pjenasti polistiren
PS-E
fenol-formaldehid
PF
polistiren visoke ilavosti
PS-HI
melamin-formaldehid
MF
poli(vinil-klorid)
PVC
nezasieni poliester
UP
poli(etilen-tereftalat)
PET
epoksid
EP
poli(metil-metakrilat)
PMMA
poliuretan
PUR
polikarbonat
PC
celulozni acetat
CA
Uvod
1.3.2. PODJELA I PRIMJENA POLIMERA

polimeri se mogu podijeliti prema razliitim kriterijima:
1. prema podrijetlu
a) prirodni polimeri: celuloza, krob, kauuk, svila, vuna, pamuk i
biopolimeri (bjelanevine, nukleinske kiseline, hormoni)
b) sintetski polimeri
2. prema reakcijskom mehanizmu nastajanja

a) stupnjeviti (postupni, kondenzacijski) - poliesteri, poliamidi,
poliuretani, epoksidni i formaldehidni polimeri
b) lanani (adicijski)
- radikalski (60% ukupne koliine sintetskih polimera, 75%
plastomera; PE-LD, PVC, PS, PMMA, PVAC, brojni kopolimeri)
- anionski (PBS, silikoni)
- kationski (POM, PIB, PTHF, poli(vinil-eteri))
- koordinativni (PP, PE, EPDM, PBD)
Uvod
3. prema vrsti ponavljanih jedinica

a) homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)
primjeri: PE, PET
b) kopolimeri (dvije ili vie vrsta ponavljanih jedinica)
primjer: poli(vinil-klorid/vinil-acetat) - PVC/VAC
statistiki
alternirajui
blok
cijepljeni
Uvod
4. prema oblicima makromolekula

- linearni, granati, umreeni (trodimenzionalni)
5. Prema primjenskim svojstvima

- poliplasti (plastini materijali): plastomeri (termoplastine mase) i
duromeri (termoreaktivne plastine mase)
- elastomeri
- vlakna
- premazi, ljepila, veziva, funkcionalni polimeri: katalizatori, ionski
izmjenjivai, poboljavala viskoznosti, membrane, senzori itd.
s praktine (industrijske) toke gledita jednu od najvanijih

osobina polimera predstavlja njihovo ponaanje pri zagrijavanju
(hlaenju): plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri
Vrste polimera
1.3.2.1. PLASTOMERI
izgraeni od meusobno isprepletenih i sekundarnim vezama
povezanih linearnih ili granatih makromolekula; taljivi i topljivi
preradba se temelji na promjeni agregatnog stanja zagrijavanjem i

hlaenjem: vrsto-kapljevito-vrsto (zato termoplasti,
termoplastine mase)
plastomeri se proizvode i prerauju u najveim koliinama (preko 80%
svih vrsta polimera)
amorfni (PVC, PS, PMMA), kristalasti (PE, PP, POM, poliamidi) i
kristalni (KEVLAR)
Vrste polimera
amorfni
kristalasti
Tg > T u
ee: Tg < Tu; rjee: Tg > Tu
Tg (PMMA) = 105 C
Tg (PVC) = 87 C
Tg (PS) = 100 C
Tg (PE) = -105 C
Tg (PP) = -20 C
Tg (POM) = -13 C
Tg (PA) = 60 C
Tm (PE) = 115 C
Tm (PP) = 150 C
Tm (POM) = 160 C
Tm (PA) = 260 C
Tg - staklite; Tu temperatura uporabe; Tm - talite
Vrste polimera
sekundarne veze: van der Waalsove < dipol-dipol < vodikove

H2C . . . . . . . . .CH 2
H2 C
CH 2
.........
CH2
CH
C N
H2C . . . . . . . . .CH 2
van der Waalsove veze
CH 2
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
N C
CH2
(CH2)X
dipol-dipol
veze
(CH 2)X
C O . . . . . .HN
CH
NH . . . . . .O C
CH 2
NH . . . . . .O C
vodikove
veze
sekundarne veze: aditivne i proporcionalne veliini makromolekule mogu premaiti jakost primarnih veza (zato polimeri ne isparavaju i
tee se otapaju od niskomolekulnih tvari)
Polimeri su KONDENZIRANI SUSTAVI MAKROMOLEKULA!
Vrste polimera
Cijena
Oekivani rast
70-4000 /kg
6-10% god.
funkcionalni; specijalni plastomeri
PSU PTFE
PEI
irokoprimjenjivi plastomeri
(190 milijuna tona-2010.)
LCP
PEEK
POM
PC
inenjerski (konstrukcijski)
plastomeri
(21,5 milijuna tona-2010.)
PMMA
PC/PET
PC/ABS
ABS
PS
PVC
temperaturna postojanost
uporabna svojstva
cijena
PES PPS
SAN
PS-HI
PA
PET
TPE
PE-LD
PE-HD
amorfni
PBT
PP
0,8-2 /kg
1-5% god.
PE-LLD
kristalasti
potronja
Piramida plastomernih materijala
Vrste polimera
PE-LD, PE-LLD,
PP, 25 %
22 %
PET, 8 %
PVC, 19 %
PE-HD, 17 %
PS, PS-E, 9 %
Udjeli pojedine vrste irokoprimjenjivih plastomera u ukupnoj

svjetskoj proizvodnji (190 milijuna tona) u 2010. 1
Vrste polimera
Proizvodi iroke
Namjetaj
Ostalo
potronje
Izvoz materijala
4%
20%
20%
2%
Ambalaa
Elektrini i
34%
elektroniki
ureaji
2%
Graevinarstvo
5%
Transport; 3%
Najvanija podruja primjene plastomera proizvedenih

u Sjevernoj Americi u 2010. 1
Vrste polimera
1.3.1.2.1. IROKOPRIMJENJIVI PLASTOMERI

1. POLIETILEN (PE)
2. POLIPROPILEN (PP)
3. POLI(VINIL-KLORID) (PVC)
4. POLISTIREN (PS)
5. POLI(ETILEN-TEREFTALAT) (PET)
Vrste polimera
1.3.2.1.1.1. POLIETILEN (PE)
najjednostavniji poliugljikovodik
n CH2
CH2
( CH2 CH2)
svjetska potronja PE: ~ 70 milijuna t godinje (najmasovniji polimer)

PE-LD: 150-300 C; 100-300 MPa; katalizatori: peroksidi, kisik)
PE-HD: 60-75 C; 10 MPa; katalizatori: koordinativni katalizatori)
Svojstva PE:
- ilav, velikog modula elastinosti
- poveanjem gustoe rastu modul elastinosti, prekidna vrstoa, krutost,
tvrdoa povrine, a smanjuje udarna ilavost
- otporan na kemikalije osim na oksidirajue kiseline i halogene
- pri sobnoj T netopljiv u svim otapalima, iznad 60 C postupno se otapa u
toluenu, ksilenu, tetraklorugljiku
- talite PE-LD je 112 C, PE-HD 132-135 C, a monokristalnog PE 143 C
Vrste polimera
prema molekulnoj strukturi i svojstvima razlikuju se:
a) polietilen ultra visoke molekulne mase (PE-UHMW, e. ultra high molecular

weight polyethylene)
b) polietilen visoke gustoe (PE-HD, e. high density polyethylene)
c) polietilen srednje gustoe (PE-MD, e. medium density polyethylene)
d) polietilen niske gustoe (PE-LD, e. low density polyethylene)
e) linearni polietilen niske gustoe (PE-LLD, e. linear low density polyethylene)
f) polietilen vrlo niske gustoe (PE-VLD, e. very low density polyethylene)
g) umreeni polietilen (PE-X, e. crosslinked polyethylene)
Vrste polimera
Kratica
Struktura
Svojstva
Primjena
PE-HD
0,941-0,960 gcm-3; dobra mehanika

svojstva, velika ilavost/plastinost,
UV stabilnost i kemijska otpornost
ambalaa (kozmetika),
cijevi za vodu i
kemikalije, kontejneri
PE-MD
0,926-0,940 gcm-3; otporniji na udar

i stvaranje napuklina, ali manje
tvrdoe i krutosti od PE-HD
cijevi i instalacije za
plin, vree, stezljivi
filmovi, folije
PE-LD
0,910-0,940 gcm-3; nia rastezna

vrstoa, dobra preradljivost, velika
razvlaivost
kruti spremnici,
vreice, folije
(ambalaa)
PE-LLD
0,915-0,925 gcm-3; vea rastezna

vrstoa, udarna i savojna ilavost od
PE-LD, prozirnost
igrake, cijevi,
prevlake za elektrine
kablove, filmovi
0,880-0,915 gcm-3; velika ilavost
cijevi, vreice za led i

smrznutu hranu,
ambalaa za hranu
srednje do visoke gustoe, poboljana

toplinska svojstva i kemijska
postojanost
cijevi za centralno
grijanje, industrijske
cijevi
PE-VLD
PE-X
Vrste polimera
1.3.2.1.1.2. POLIPROPILEN (PP)
industrijski se proizvodi polimerizacijom propilena
svjetska proizvodnja PP: ~ 50 milijuna tona
CH3
n CH2
CH
45-85 C; 2 MPa
Z-N kat.
CH3
( CH2 CH) n
dobar elektrini izolator, postojan na vodu, organska

otapala, maziva, anorganske kemikalije
nepostojan prema jakim oksidansima, UV zraenju
Izotaktni PP
PP se koristi kao:
- homopolimer
- kopolimeri
- kao kompozit (punila: talk, CaCO3, staklena vlakna,
grafitna vlakna)
Vrste polimera
Svojstva izotaktnog PP-a

Svojstvo PP
Vrijednost
Kristalnost
50-70 %
Gustoa
0,90-0,91 gcm-3
Maseni prosjek molekulnih masa
7x104 - 2x105
Brojani prosjek molekulnih masa
3x105 - 7x105
Rastezna vrstoa
Prekidno istezanje
29,3-38,6 MPa
500-900 %
Tvrdoa, Shore D
70-80
Zarezna savojna ilavost po Izodu
21,3-320,2 Jm-1
Talite
160-170 C
Toplinski kapacitet
1,926 kJkg-1K-1
Temperatura omekavanja
138-155 C
PP se vrlo lako prerauje,

uglavnom injekcijskim
preanjem i ekstrudiranjem!
Primjena:
- folije, ploe, vlakna
- automobilska i avioindustrija
- spremnici za vodu, ulja, amci, cijevi za vodu, kanalizaciju
- namjetaj, kuita kuanskih aparata
Vrste polimera
1.3.2.1.1.3. POLI(VINIL-KLORID) (PVC)

plastomer ponavljanih jedinica CH2CHCl
n CH2
CH
Cl
( CH2 CH) n
Cl
svjetska potronja PVC-a: ~35-40 milijuna tona

komercijalni PVC:
- ataktne strukture uz kratkolananu i dugolananu granatost (amorfan, Tg
80 C)
- Mn = 50000 - 120000 (K-vrijednost = 40 - 85)
- 80 % se proizvodi polimerizacijom u suspenziji, zatim emulziji, masi i otopini
Vrste polimera
PVC
kruti
tvrd, ilav, proziran, teko
preradljiv, otporan na kemikalije,
atmosferilije, vlagu, slabe gorivosti
savitljivi
savitljiv, lako preradljiv, slabijih
mehanikih svojstava, manje
otporan na kemikalije, atmosferilije
Dodatci PVC-u:
- omekavala (ftalati, epoksidna omekavala, fosfati)
- toplinski stabilizatori (bazine olovne soli, soli masnih kiselina i Ba, Cd, Zn)
- dodatci za poboljanje ilavosti (E/VAC, ABS, nitrilni kauuk, klorirani PE)
Vrste polimera
PRIMJENA PVC-a
- graevinarstvo (konstrukcijski materijal)
- cijevi, elektrine izolacije, umjetna koa (skaj)
- okviri prozora, rolete, krovovi, oluci, ljebovi
- spremnici, posude, boce
- pakiranje namirnica (slaba propusnost vlage i plinova)
PRERADA PVC-a
- ekstrudiranje
- kalandriranje
- injekcijsko preanje
- izravno preanje
- puhanje
- toplo oblikovanje
Vrste polimera
1.3.2.1.1.4. POLISTIREN (PS)

plastomer linearnih makromolekula
n CH2
CH
stiren
( CH
CH )n
polistiren
svjetska potronja PS: ~22 milijuna tona

ataktan, amorfan polimer (staklite 80-100 C)
r = 1,05-1,07 gcm-3
vrst, tvrd, krt, visoke vrstoe i modula elastinosti, ali vrlo malog prekidnog
istezanja (e ~ 1 %)
po prozirnosti slian staklu, izvrstan elektrini izolator
lako se prerauje (injekcijsko preanje, ekstrudiranje, koekstrudiranje,
puhanje), modificira i kopolimerizira
Vrste polimera
proizvodi se najvie postupkom polimerizacije u masi: visoka istoa, prozirnost,
elektrina svojstva
postupak u suspenziji: osnovni za proizvodnju pjeneeg polistirena (PS-E)
PJENASTI POLISTIREN (PS-E)
porozan materijal, elijaste strukture
r = 0,005-0,300 gcm-3, komercijalno se najvie koriste r = 0,015-0,040 gcm-3
izvrsna zvuna i toplinska izolacija, mala apsorpcija vode i propusnost vodene
pare, velika vrstoa (ambalaa)
PS zrnje
impregniranje plinom
(pentan, heksan)
impregnirano PS
zrnje (6-8 % plina)
120 C; p = 8 bar
r=0,65 gcm-3;
~milijun elija po cm-3
ekspanzija plina
120-130 C
pretpjenjenje
vodenom parom
elijasta struktura
ekspandiranog PS
Vrste polimera
1.3.2.1.1.5. POLI(ETILEN-TEREFTALAT) (PET)
n HOOC
COOH + n HO
tereftalna kiselina
( OC
CH 2CH2 OH
etilen-glikol
CO
OCH 2CH2O )
+ n H2O
poli(etilen-tereftalat) (PET)
patentiran 1941.
najvie primjenjivan poliester (19,8 milijuna tona u 2012.)
kristalnost: 0 -60 % (r = 1,31-1,45 gcm-3)
ilav, proziran, sjajan, dimenzijski stabilan, dobre propusnosti na vodenu paru,
kisik i ugljini dioksid, higroskopan
Vrste polimera
rabi se u obliku vlakana velike vrstoe i u obliku filmova i folija (od 1953.), za
boce za gazirana pia (70-te godine 20. stoljea), za ambalau hrane i pia, u
industriji, medicini, farmaciji
oko 60 % PET-a se rabi za proizvodnju vlakana (odjea, tapeti, zavjese,
namjetaj, uad, automobilski pojasi, jedra...); 30 % boce
prerauje se:
- ispredanjem iz taline (vlakna)
- ekstrudiranjem (orijentirani filmovi i folije)
- injekcijskim razvlanim puhanjem (boce za pie)
- ekstruzijskim puhanjem (ambalaa za kozmetiku, deterdente, kanistri...)
Vrste polimera
Filmovi i
folije, 4% Ostalo, 2%
Ambalaa,
32%
Vlakna, 62%
Podruja primjene PET-a u svijetu u 2013.
(http://mcgroup.co.uk/researches/polyethylene-terephthalate-pet)
Vrste polimera
1.3.2.2. DUROMERI
imaju umreenu strukturu nastalu kovalentnim povezivanjem
makromolekula (gusto umreenje); netaljivi, netopljivi, praktino ne
bubre
tijekom preradbe odvijaju se reakcije polimerizacije i/ili umreenja;
istovremeno nastaje konani oblik tvorevine; nije ih mogue ponovo
preraivati (zato termoreaktivne plastine mase, duroplasti)
materijalni ulaz u preradbene postupke su duromerne smjese:
duromerni pretpolimer + dodatci (katalizatori, umreivala, punila,
vlakna itd.)
obzirom na preradbu: temperaturno aktivirani, katalizatorom
aktivirani i smjeavanjem aktivirani duromeri
amorfne su strukture (PF, MF, UP, EP, PUR)
granule,
prah
kapljevinasmola
vrsto
stanje
kapljevina
vrsto
stanje
katalizator
niska molekulna masa
prije
zagrijavanja
molekulna mrea
nakon
zagrijavanja
konano
stanje
Toplinom aktivirani duromeri
1. i 2. komponenta
niska molekulna
masa
prije dodatka katalizatora
niska molekulna
molekulna mrea
masa
prije dodatka
katalizatora
konano
stanje
Katalizatorom aktivirani duromeri

vrsto stanje
molekulna mrea
konano stanje
Smjeavanjem aktivirani duromeri
Vrste polimera
UP, 14 %
UF , 18 %
EP, 6 %
MF, 2 %
Ostali, 2%
PF, 34 %
PUR, 24 %
Zastupljenost pojedine vrste duromera u ukupno proizvedenoj

koliini u svijetu u 2010. (53,5 milijuna tona) 2
Vrste polimera
Automobilska
Kune i
Ljepila, boje,
Elektrina
premazi, 4 %
oprema, 4 %
industrijske
potreptine, 4
%
industrija, 8 %
Elektrina
oprema, 11 %
Graevinarstvo,
konstrukcijski
materijali, 69 %
Najvanija podruja primjene duromera u svijetu
Vrste polimera
1.3.2.2.1. FORMALDEHIDNI POLIMERI

1. Fenol-formaldehidni polimeri
2. Urea-formaldehidni polimeri
3. Melamin-formaldehidni spojevi
FENOL-FORMALDEHIDNI POLIMERI
- prvi potpuno sintetski polimeri (1907., Leo Baekeland - bakeliti)
- dobivaju se polikondenzacijom fenola i formaldehida uz kisele ili alkalne
katalizatore
- dva su osnovna proizvoda: novolak i rezol

- novolak: omjer fenol/formaldehid 1/0,75; kiseli katalizator
OH
OH
CH2
OH
CH2
OH
CH2
OH
CH2
itd.
novolak
- neumreen, male molekulne mase; moe se umreavati pri viim T i uz umreavalo
Vrste polimera
- rezol: omjer formaldehid/fenol > 1; alkalni katalizator

- prvi stupanj polikondenzacija; drugi umreavanje pri viim T
OH
OH
H2C
HO
OH
OH
CH2
H 2C
CH2 O
CH2
OH
CH2
Primjena fenol-formaldehida:
CH2
CH2
- ljepilo za drvene izraevine
OH
HO
HO
CH2
- izolatori
HO
CH2
CH2
CH2
CH2
rezol
OH
O
CH2
OH
CH2
HO
CH2
CH2
H2C
HO
CH2
OH
CH2
- konstrukcijski materijali
CH2
OH
CH2
OH
Vrste polimera
1.3.2.2.2. NEZASIENI POLIESTERI
Dobivaju se u dva stupnja:

1.) polikondenzacija - nastaje linearni poliester (Mn ~ 2000-3000)
- kiselinska komponenta: anhidridi maleinske, ftalne, tereftalne, fumarne,
adipinske kiseline
- alkoholna komponenta: dialkoholi (glikoli)
2.) umreavanje linearnog poliestera: zagrijavanjem ili vinilnim monomerom
(stiren, metil-metakrilat, vinil-toluen)
O
ESTERSKA SKUPINA:
C O
PRIMJENA:
- dobra mehanika svojstva - konstrukcijski materijali (graevinarstvo,
brodogradnja, automobilska, kemijska i elektro industrija)
- esto se ojaavaju staklenim vlaknima
Vrste polimera
anhidrid maleinske
kiseline
umreavanje
etilen-glikol
metil-metakrilat
metil-metakrilat
Vrste polimera
1.3.2.2.3. EPOKSIDNI POLIMERI

sadre najmanje dvije epoksidne skupine
O
CH CH
O
CH CH2
dobivanje: a) polikondenzacija bisfenola A i epiklorhidrina
H2C
CH
O
CH CH 2
Vrste polimera
b) umreavanje pretpolimera
diamin
umreena epoksidna smola
izvrsna adhezivnost, dobra toplinska i kemijska svojstva, elektrini izolatori,

postojanost na vodu i otapala
primjena: antikorozijska zatita i prevlaenje metala, automobilska, elektro,
elektronska i prehrambena industrija
Vrste polimera
1.3.2.2.4. POLIURETANI
dobivaju se reakcijom diola i diizocijanata (npr. 1,4-butandiola i heksametilendiizocijanata)
n HO(CH2)4OH
+ n OCN(CH 2)6NCO
H
uretanska skupina:
H O
O (CH 2)4O C N(CH2)6N C

O
poliuretan
N C O
mogu biti linearni, granati i umreeni

talite oko 185 C, dobra mehanika svojstva
lagani, vrsti, dugotrajni, otporni na abraziju, koroziju, atmosferilije
uporaba:
- brtvila u auto i graevinskoj industriji)
- adhezivi, premazi
- namjetaj, auto sjedala
- izolacijski materijal u graevinarstvu
- obua
Vrste polimera
1.3.2.3. ELASTOMERI
isteu se najmanje dvostruko pri sobnoj temperaturi uz elastian
povrat deformacije nakon prestanka djelovanja vanjske sile (guma)
Shematski prikaz elastomera

pored sekundarnih veza naknadno nastaju i kovalentne veze (rahlo
umreena trodimenzijska struktura) - poboljanje uporabnih svojstava
umreenje sumporom (vulkanizacija) ili inicijatorima (peroksidi)
Vrste polimera
H3C S
CH2 C CH
CH2
S
CH2 C CH
CH2
H3C
Umreenje sumporom (vulkanizacija)

Kauukovac 7
RO OR
toplina
CH2 CH 2
RO + RO
CH2 CH 2
CH CH 2
CH CH 2
CH2
.
CH
2 ROH
CH2 CH
Umreenje u prisutnosti organskih peroksida
Vrste polimera
materijalni ulaz u preradbene postupke su kauukove smjese: kauuk

+ dodatci (obino vie od 10 dodataka: umreavala, punila, pigmenti,
omekavala, aktivatori, ubrzavala, usporavala itd.)
kauuci mogu biti prirodni ili sintetski, a dijele se na:
a) univerzalne (za pneumatike, masovne proizvode): stirenbutadienski kauuk (PBS) i butilni kauuk (PIBI)
b) specijalne (za specijalne konstrukcijske svrhe): prirodni (NR),

silikonski (SR), polikloroprenski (CR), nitrilni (NBR), etilen-propilendienski kauuk (EPDM) itd.
Vrste polimera
1.3.2.4. ELASTOPLASTOMERI
fazni sustavi u kojima je jedna faza kruta (plastomer), a druga faza

kauuk (prirodni ili sintetski) blok-kopolimeri ili cijepljeni
kopolimeri
taljivi, topljivi, ali i bubre
uporabna svojstva poput elastomera, a preradbena poput plastomera
(zato termoplastini elastomeri)
osnovne skupine elastoplastomera:
- olefinski (TPO)
- stirenski (TPS)
- poliuretanski (TPU)
- eter-esterski (TPEE)
- eteramidni (TPEA)
Vrste polimera
Shematski prikaz poliuretanskih blok-kopolimera 6
Vrste polimera
Primjena nekih komercijalno vanijih polimera

a) amorfni plastomeri
PS
prozirni proizvodi iroke potronje, jednokratni pribor

za jelo, ae, toplinski oblikovana ambalaa, toplinska
izolacija (pjenasti polistiren) itd.
PMMA
krovni prozori, avionski

prozori, stop-svjetla itd.
PC
kacige, hokejake maske, neprobojni prozori, prednja

automobilska svjetla, djeje boice itd.
neomekani PVC
cijevi, okviri prozora, boce,

ambalaa , lijebovi za vodu itd.
omekani PVC
cipele, rotacijski kalupljeni uplji proizvodi (npr. lopte,

razne igrake), kalandrirani filmovi za kine ogrtae i
stolnjake, vreice za krv itd.
prozori,
lee,
toplinski
neprobojni
oblikovana
Vrste polimera
b) kristalasti plastomeri
PE-HD
boce za mlijeko i deterdente, proizvodi za domainstvo

vie kvalitete, cijevi itd.
PE-LD
proizvodi za domainstvo, vreice itd.
PP
torbe, cijevi, kuita elektrinih ureaja, inenjerska

plastika (vlaknima ojaani PP) itd.
PTFE
premazi na tavama, leajevi bez maziva itd.
PA
leajevi, zupanici, vijci, tokovi koturaljki, cijevi,

odjea, konopci, udice itd.
c) duromeri
EP
ljepila, opruge (sa staklenim vlaknima), okviri bicikla (s

ugljinim vlaknima)
MF
dekorativne toplinski
namjetaja, posue itd.
PF
toplinski otporne ruke tava, pegli i tostera, elektrine

utinice itd.
UP
satelitske antene, ruke pegli itd.
otporne
povrine
kuhinja
Vrste polimera
e) elastomeri
PBD (polibutadien)
automobilske gume (u smjesi s NR-om i PBS-om),

povrina loptica za golf itd.
EPM
(etilen/propilenski
kauuk)
brtvila za prozore, materijal za krovove kua itd.
PI (poliizopren,
prirodni kauuk)
podloge sportskih dvorana, pancerice, tokovi

koturaljki, automobilska sjedala (pjenasti PI),
potplati cipela (pjenasti PI)
SR (silikonski
kauuk)
brtvila, fleksibilne cijevi za medicinu itd.
Fazna i fizika stanja polimera
1.4. FAZNA I FIZIKA STANJA POLIMERA

mogua su dva fazna stanja polimera:
- vrsto
- kapljevito
polimere nije mogue potpuno opisati faznim stanjima - opisuju se

fizikim (deformacijskim) stanjima
u ovisnosti o temperaturi mogua fizika stanja su:

- staklasto, kristalasto
- viskoelastino (gumasto)
- viskofluidno (kapljasto)
odraavaju pokretljivost kinetikih jedinica, segmenata i cijele
makromolekule zbog djelovanja topline

VISKOFLUIDNO STANJE
Pokretljivost segmenata (mikrobraunovo
gibanje)
Pokretljivost itavih makromolekula
(makrobraunovo gibanje)
Nema ureenosti veih razmjera
Tg - staklite
Tm - talite
Tt - tecite
Tt
Tm
VISKOELASTINO STANJE
Pokretljivost segmenata (mikrobraunovo
gibanje)
Nema pokretljivosti itavih
makromolekula
Nema ureenosti veih razmjera
Tg
KRISTALASTO STANJE
Nema pokretljivosti segmenata
makromolekula
Postoji ureenost dalekog
poretka
Tg
STAKLASTO STANJE
Nema pokretljivosti segmenata
makromolekula
Nema ureenosti veih
razmjera
Znaajke fizikih stanja polimera
Deformacija, e
pri praoblikovanju su potrebne temperature koje omoguavaju

makrobraunovo (npr. postupak injekcijskog preanja) ili mikrobraunovo
(npr. izravnog preanja) gibanje makromolekula
Tg - staklite
Tm - talite
Tt - tecite
Td - razgradite
2
3
1
Tg
Tm
Tt
Td
Temperatura, T
Ovisnost termomehanike krivulje o stupnju sreenosti polimera:

1 - kristalasti, 2 - linearni amorfni , 3 - umreeni polimer;
A - staklasto, B - viskoelastino, C - viskofluidno stanje 8
Mehanika svojstva polimera
2. MEHANIKA SVOJSTVA POLIMERA

deformacije materijala pod utjecajem nekog oblika mehanikog
optereenja
Deformacija polimernog vrstog tijela
e = eEN + eET + eP
eEN energijska elastina deformacija
eET entropijska elastina deformacija
eP - plastina deformacija
Deformacija polimerne kapljevine
e = eET + eV
eV - viskozna deformacija (viskozno teenje)
eET > ev viskoelastina deformacija
ev > eET elastoviskozna deformacija
ENERGIJSKA ELASTINA DEFORMACIJA

reverzibilna promjena duljine kemijskih veza i veliine valentnih kutova
znaajke: linearna ovisnost s - e, mala e u odnosu na s, malo izduenje
do kidanja, neovisnost o brzini deformacije
javlja se kod amorfnih polimera ispod staklita i kristalnih ispod talita
ENTROPIJSKA ELASTINA DEFORMACIJA

reverzibilno izvoenje makromolekula iz ravnotene konformacije
(povratnost odraz tenje k poveanju entropije)
znaajke: nelinearna ovisnost s - e, relativno velika e u odnosu na s,
vrlo veliko izduenje do kidanja, ovisi o vremenu djelovanja
deformacije
javlja se kod amorfnih polimera iznad staklita i otopinama kristalnih
dominantna je kod viskoznoelastinih tijela (elastomera)
jo se naziva i viskoelastina ili gumasta specifina za polimere
PLASTINA DEFORMACIJA
nepovratna deformacija (hladno teenje)
karakteristina za polimere u vrstom stanju - kod amorfnih polimera
ispod staklita i kristalnih ispod talita
javlja se iznad granice teenja (poputanja)
VISKOFLUIDNA DEFORMACIJA
nepovratna deformacija
znaajke: nelinearna ovisnost s - e, razvija se postupno i neogranieno
u vremenu
javlja se kod amorfnih iznad tecita i taljevinama kristalnih polimera
dominantna kod elastoviskoznih tijela
Rastezno optereenje
Tlano naprezanje
Pritisno optereenje
Savojno optereenje
Vrste optereenja
Smino optereenje
Uvojno (torzijsko)
optereenje
Pregled mehanikih svojstava
Mehanika svojstva
Kratkotrajna svojstva
Udarno
optereenje
- ilavost
Dugotrajna svojstva
Statiko
Statiko
Dinamiko
optereenje
optereenje
optereenje
- vrstoa
- statika izdrljivost - dinamika
izdrljivost (zamor
- modul elastinosti (puzanje)
materijala)
- tvrdoa
mehanika svojstva polimera osim o veliini primijenjene sile i

temperaturi, ovise i o brzini i vremenu trajanja optereenja
kratkotrajna mehanika ispitivanja ne traju ni znatno due niti krae od

1 minute
u praksi najee ispitivanje rastezanjem
modul elastinosti (E):
IV
sp
II
sY
se
sH
III
Ia
I
0 e e e
H
e
Y
a)
b)
ep
omekani
PVC
c)
d)
1)
Istezanje, e
PA66
PS
Naprezanje, s
Naprezanje, s
E = s/e
niskomolekulni
PE
2)
Istezanje, e
Dijagram naprezanje-istezanje: 1) karakteristina podruja;

2) karakteristini polimerni materijali: a) kruti i krti, b) tvrdi i ilavi, c)
savitljivi i ilavi, d) savitljivi i lomljivi 9
Termomehanika krivulja i ovisnost mehanikih svojstava

amorfnih plastomera o temperaturi 10
Termomehanika krivulja i ovisnost mehanikih svojstava

kristalastih plastomera o temperaturi 10
Toplinska svojstva polimera
3. TOPLINSKA SVOJSTVA POLIMERA

svi postupci prerade polimera temelje se na zagrijavanju i hlaenju
polimernog materijala
proraunava se:
a) ukupno utroena energija za promjenu stanja polimera
b) izmjena topline
toplinska svojstva: toplinska rastezljivost (a), specifini obujam (n),

toplinska irljivost (g), izotermna stlaivost (k), specifini toplinski
kapacitet (cp), toplinska provodnost (l), toplinska difuzivnost (a),
entalpija (h), toplinska prodornost (b)
3.1. TOPLINSKA RASTEZLJIVOST
relativna promjena duljine tijela

po jedinici promjene temperature
1 l
a
l0 T
Toplinska rastezljivost, a / 10-5K-1
30
20
PE-HD
PE-LD
10
PS
0
40
PC
80 120 160 200
Temperatura, J / C
Ovisnost toplinske rastezljivosti nekih

plastomera o temperaturi 6
3.2. SPECIFINI OBUJAM, IRLJIVOST, STLAIVOST

Specifini obujam
Toplinska irljivost
1 n
g
n T p
Specifini obujam, n
1
n
r
Izotermna stlaivost
1 n
k
n p T
PP - podruje primjene
PS
vrsto,
staklasto
PS - podruje staklastog prijelaza
PT - podruje taljenja
Tg' - omekavalite
a)
PP
Tg' Tg Ts
Tt
Temperatura, T
Tg - staklite
Ts - ovrivalite
Dijagrami n-T amorfnog plastomera (PVC, PS)
Specifini obujam, n
taljevina
PA
plastino
vrsto,
staklasto
PS
PT
Temperatura, T
Specifini obujam, n
Pp
taljevina
PE
plastino
PS
Pp
PT
Temperatura, T
Dijagrami n-T za poliamid (PA) i polietilen (PE)
Specifini obujam, n
p-n-T dijagrami pokazuju ovisnost specifinog obujma o tlaku i

temperaturi; znaajni su za postupke praoblikovanja
Temperatura, T
Temperaturna ovisnost specifinog obujma amorfnog plastomera o

temperaturi pri razliitim tlakovima, izobarno hlaenje 6
Specifini obujam, n
Temperatura, T
Temperaturna ovisnost specifinog obujma kristalastog plastomera

o temperaturi pri razliitim tlakovima, izobarno hlaenje 6
https://www.youtube.com/watch?v=joBf2oAq2iA
3.3. SPECIFINI TOPLINSKI KAPACITET
2,5
d)
d
2,0
cp/kJkg-1K-1
Specifini toplinski kapacitet,
1 H
cp
m T p
1,5
1,0
0,5
0
100
200
300
Temperatura, T / K
400
Specifini toplinski kapacitet, cp/kJkg-1K-1
2,4
1,6
a)
PS
PVC
PC
0,8
0
32
24
b)
16
PE-LD
PE-HD
PE-UHMW
8
0
prije umreenja
nakon umreenja
2,4
1,6
0,8
0
c)
50
150
200
Temperatura, J / C
250
Ovisnost specifinog toplinskog kapaciteta o temperaturi: a) amorfni

plastomer, b) kristalasti plastomer, c) umreeni polimer (PF), d) prirodni
kauuk 6
3.4. TOPLINSKA PROVODNOST (l)
0,5
0,22
PET
0,20
PMMA
PBMA
0,18
0,16
NR
PVC
0,14
PIB
-170
-120
-70
a)
-20
Temperatura, J / C
30
Toplinska provodnost, l / Wm-1K-1
Toplinska provodnost, l / Wm-1K-1
koliina topline koja se provodi kroz presjek tijela po jedinici duljine i

kelvinu (izolacijske primjene materijala, stacionarni uvjeti)
PE-HD
0,4
0,3
PA6
PE-LD
PC
0,2
PS
PP
0,1
b)
0
50
100 150 200 250
Temperatura, J / C
Ovisnost toplinske provodnosti o temperaturi: a) ispod staklita,

b) u irem temperaturnom podruju 6
Reoloka svojstva polimera
4. REOLOKA SVOJSTVA POLIMERA
reologija (gr. "rheos" - teenje i "logos" - znanost) je znanost o

teenju i deformaciji
kao samostalnu znanstvenu disciplinu uveli su je E. C. Bingham i M.

Reiner (Easton, SAD)
reoloka svojstva polimera vana su pri oplemenjivanju polimernih
tvari i praoblikovanju
tijekom oplemenjivanja i praoblikovanja polimernih kapljevina
(taljevina) pojavljuju se rastezno, tlano i smino teenje ili njihove
kombinacije kao posljedica normalnih i tangencijalnih (sminih)
naprezanja
4.1. SMINO TEENJE

polazna toka svim modelima koji opisuju reoloko ponaanje polimernih
kapljevina je izotermno njutnovsko teenje pri sminom naprezanju
pokretna ploa
F
F
F'
B'
a
h
A
l
F
nepokretna ploa
Deformacija uz djelovanje sminih sila

smino naprezanje,
F
A
11
smina deformacija, g
s x
h y
v(y)
Laminarno teenje izmeu paralelnih ploa 11
smina deformacija:
smina brzina:
x s
y h
dg
dg . dv v
g
dt
dy y
Newtonov zakon teenja:
dg
.
g
dt
- smina viskoznost
dx vdt
dy
dy
Smino naprezanje,
Ostwald de Waeleov zakon:
g k
(+, +)
b
c
a
(+, -)
Smina brzina, g
Vrste kapljevina: a bingemovska, b dilatantna,

c njutnovska, d - strukturnoviskozna 11

PP (Novolen 1125 NX)
log (Pas)
200 C
220 C
240 C
Polimer
k
PS
3,6
PVC 2,8-3,2
PE
1,2-1,6
PC
1
log g (s-1)
log (Pas)
170 C
PS (Polystyrol 144 CH)
200 C
230 C
log g (s-1)
Krivulje viskoznosti nekih plastomera
11

p
10p
II
qm >> 10 qm
strukturna
viskoznost
d0
d(I)
p2 > p1
qm2 = qm1
2L
d0 < d(II) < d(I)
povezanost
viskozne i
entropijske
elastine
deformacije
d0
d(II)
d(I)/d0 > 1
entropijska elastinost
Reoloka svojstava polimernih taljevina pri istiskivanju iz mlaznice: p-tlak

istiskivanja ekstrudera, qm-koliina istisnutog ekstrudata, d0 - promjer
mlaznice ekstrudera, d(I), d(II) - promjer ekstrudata 11
pojave pri teenju polimernih kapljevina:

orijentacija makromolekula, prisjeanje prijanjeg stanja
prisjetljivost, lom taljevine i proirenje mlaza
Uvod
1.5. TIJEK PROIZVODNJE POLIMERNIH TVOREVINA

POLIMERNA TVAR
prirodna
(npr. sintetski kauuk)
sintetska (polimerizati)
(npr. polistirenski polimerizat)
oplemenjivanje (dodatci + postupci)

POLIMERNI MATERIJAL
izradbeni postupci
POLIMERNA TVOREVINA
Uvod
osnovni cilj proizvodnje umjetnih tvorevina: pretvaranje sirovine,

prirodne, nepreraene tvari u vrsto tijelo, tvorevinu, propisanog
makrogeometrijskog oblika i kakvoe povrine izraene od materijala
(tehniki uporabljive tvari)
proizvodnja umjetnih tvorevina openito obuhvaa:
a) proizvodnju materijala: pravljenje i oplemenjivanje tvari
b) izradbu tvorevina od materijala
proizvodnja polimernih tvorevina obuhvaa:
a) postupke oplemenjivanja polimernih tvari
b) izradbene postupke
postupci pravljenja polimernih tvari (dobivanja polimerizata), odnosno

raznih dodataka polimerizatu (npr. omekavala, ojaala) prouavaju se
odvojeno od proizvodnje polimernih tvorevina
Uvod
PROIZVODNA TEHNIKA
PROCESNA TEHNIKA
Polimerna tvar
+ dodatci
POSTUPCI
+
OPREMA
IZRADBENA TEHNIKA
Polimerni
materijal
POSTUPCI
+
OPREMA
Polimerna
tvorevina
- proizvodnja tvorevina od uglavnom plastomera i elastoplastomera (nereakcijska preradba)
PROIZVODNA TEHNIKA
Dodatci +
monomer
polimerna tvar
pretpolimer
reakcijski podobni
sastojci
POSTUPCI
+
OPREMA
Polimerna
tvorevina
- proizvodnja tvorevina od duromera, elastomera i djelomino plastomera (reakcijska

preradba)
Pravljenje polimernih materijala i tvorevina
Uvod
postupci proizvodnje polimernih tvorevina slini su postupcima

proizvodnje tvorevina od drugih materijala (posebno metala), ali imaju i
odreene specifinosti (posljedica makrogeometrijske strukture)
specifinosti:
- mogue je istovremeno stvaranje materijala i gotovog proizvoda
(stvaranje materijala propisanih fizikih i kemijskih svojstava i
pravljenje tvorevine propisanog geometrijskog oblika i kakvoe
povrine) kao i recikliranje otpada u jednoj proizvodnoj liniji
proizvodnja polimernih tvorevina temelji se na istovremenom
mehanikom, toplinskom i reolokom ponaanju polimera
nuno je poznavati mehanika, toplinska i reoloka svojstva

(proizvodna svojstva) u irokom rasponu temperatura i brzina
deformacija
Dodatci polimerima
5. DODATCI POLIMERIMA
Sastojci polimernog materijala
12
Dodatci polimerima
Temeljni dodatci polimernim materijalima

Dodatak
Maseni udio/% Dodatak
Antioksidansi
0,01 - 2,0
Svjetlosni
stabilizatori
Maseni udio/%
Preradbeni dodatci
0,5 - 5,0
0,1 - 1,0
Dodatci za smanjenje
gorivosti
1,0 - 20
Toplinski
stabilizatori
0,1 - 2,0
Omekavala
Antistatici
0,1 - 1,0
Ojaala
Bojila
0,02 - 3,0
Punila
do 25
25 - 40
do 50
Dodatci polimerima
5.1. MODIFIKATORI MEHANIKIH SVOJSTAVA

5.1.1. OMEKAVALA (PLASTIFIKATORI)
dodaju se uglavnom plastomerima i manje elastomerima

smanjuju meumolekulne sekundarne sile (porast slobodnog volumena,
gibljivosti i elastinosti; sniava se i staklite i viskoznost taljevine
olakana preradba)
svojstva dobrog omekavala:

- uinkovitost (omekavajue djelovanje)
- postojanost (kompatibilnost, nehlapivost, ne smije migrirati)
- stabilnost i kemijska inertnost
- neotrovnost
- povoljan odnos cijena/svojstvo
Dodatci polimerima
omekavala se prema kemijskoj strukturi dijele na:

- ftalate (85 % svih omekavala)
- estere alifatskih/aromatskih monokarboksilnih kiselina
- estere alifatskih dikarboksilnih kiselina
- fosfate
- poliestere ili polimerna omekavala
- sekundarna omekavala (ugljikovodici, klorirani ugljikovodici)
omekavala se koriste za oko 30 vrsta polimera, a najvie za:
- PVC (80 % svih omekavala)
- poli(viniliden-klorid)
- poli(vinil-butiral)
- poli(vinil-acetat)
- poliakrilat
- poliamid 12 i odreene kopoliamide
Kemijska struktura
- neke celulozne derivate
dialkilftalata
Dodatci polimerima
tehnoloke funkcije omekavala su:

- djeluje kao unutarnje mazivo
- smanjuje adheziju na metalnim povrinama
- sniava temperaturu preradbe i viskoznost taljevine
- sniava temperaturu formiranja filma
- poboljava vlaenje i disperziju pigmenata i punila
utjecaji omekavala na konana svojstva polimernog izratka:
- omekavaju polimere
- poboljavaju rastezljivost, prekidno istezanje, fleksibilnost, ilavost
- sniavaju modul elastinosti i prekidnu vrstou
- sniavaju staklite
- proiruju upotrebljivost polimera pri niim temperaturama
- poboljavaju podmazivanje i sniavaju trenje
- poboljavaju sjaj, sniavaju elektrostatinost materijala
Dodatci polimerima
5.1.2. MODIFIKATORI ILAVOSTI - ELASTOMERI
svrha: poboljanje rastezne, pritisne, savojne ili uvojne ilavosti

plastomera
cijepljenom kopolimerizacijom ili mijeanjem u taljevini ili u obliku
lateksa
mjeavine plastomer/elastomer dvofazni sustavi (npr: PS-HI, ABS)
nuna kompatibilizacija (stvaranje cijepljenog ili blok-kopolimera)
najpoznatiji modifikatori ilavosti: polibutadien, blok-kopolimeri
butadiena i stirena, statistiki kopolimeri butadiena i stirena, EPDM,
klorirani polietilen, fluoroelastomeri, kopolimer etilen/vinil-acetat
5.1.3. PRIANJALA
koriste se uglavnom kod staklom ojaavanih polimernih materijala

svrha: bolje prianjanje smole uz vlakno (poveanje adhezivnosti)
prianjala: monomerni silicijski spojevi - silani, parafinsko ulje, ftalati,
butil-stearat, titanati i aluminati
Dodatci polimerima
5.1.4. PUNILA I OJAAVALA
anorganski ili organski neutralni dodatci, fino dispergirani prakasti ili

vlaknasti materijali u polimernoj matrici
punila: primjena za duromerne smole (manje za plastomere); sniavaju
ukupnu cijenu polimernog materijala
- organske soli i oksidi: kalcijev karbonat (kreda), alumosilikati
(kaolin), kvarcni pijesak, drvena piljevina itd.
ojaavala: poveavaju vrstou polimernog materijala (kompoziti):
- vlakna, monokristali (viskeri), organska ili anorganska ojaavala,
aa i celuloza
punila i ojaavala: kalcijev karbonat, silicijev dioksid, silikati,

aluminijev dioksid, staklena vlakna, polimerna vlakna, tehniki ugljik
(aa), drveno brano itd.
Dodatci polimerima
5.1.4.1. Vlakna
najee staklena (f = 5-13 mm) - najvie za nezasiene poliestere;
roving (struk), prea (konci), tkanja od staklene svile, mat, kratka
staklena vlakna
celulozna vlakna, aromatski poliamidi, poliesterska vlakna
ugljikova vlakna za EP, PI, PE i PA (visoka rastezna vrstoa;
zrakoplovi i druge transportne letjelice)
5.1.4.2. aa
u obliku estica (20-56 nm) poveava vrstou kauuku 30 %
ini 30 % mase pneumatika poveava trajnost 10 puta
u obliku vlakana izvanredna svojstva
kao pigment (< 3 %)
Dodatci polimerima
5.2. MODIFIKATORI POVRINSKIH SVOJSTAVA

5.2.1. ANTISTATICI
polimerni materijali pokazuju izrazitu tenju stvaranju

elektrostatikog naboja zbog slabe elektrine provodnosti
negativni naboj: PVC < PS < PE < PTFE
pozitivan naboj: poliesteri < CA < PVDC < omekani PVC < PF < PA <
ojaani poliesteri
nastanak elektrostatikog naboja sprjeava se dodatkom antistatika
antistatici: a) ion-vodljivi: amini, amonijeve soli, amidi, Nheterocikliki spojevi
b) elektron-vodljive: metali, aa, grafit
dodaju se u koliinama 2-4 mas. %; smanjuju prozirnost
Dodatci polimerima
5.3. MODIFIKATORI OPTIKIH SVOJSTAVA

5.3.1. PIGMENTI
netopljive tvari za bojenje promjera estica oko 1 mm; organskog ili
anorganskog porijekla
prema udjelu razlikuju se:
- isti pigmenti (100 % pigmenta)
- pigmentni koncentrati (e. masterbatch) - visoko koncentrirana
disperzija pigmenata u polimeru u formi granula
- pigmentne preparacije (20-75 % pigmenta)
polimerni materijali se bojaju dodavanjem pigmenata u masu, ne
bojanjem povrine polimernog izratka
Dodatci polimerima
5.4. DODATCI ZA PRODULJENJE TRAJNOSTI PROIZVODA

5.4.1. SVJETLOSNI STABILIZATORI
h
P
P*
a) svjetlosni apsorberi (sprjeavaju prodiranje svjetla l=290-420 nm;

hidroksibenzofenoni i hidroksifenilbenzotriazoli, aa)
H
+ hn
- kT
2-hidroksibenzofenon
b) deaktivatori (deaktiviraju pobuene makromolekule)
P* D
AD*
A D svjetlo toplina
Dodatci polimerima
S
S
Ni
(C4 H9 )2NC
2+
CN(C4 H9 )2
S
Ni-ditiokarbamat
c) steriki ometani aminski stabilizatori (HALS) (e. hindered amine

light stabilizers)
O
O
C ( CH2 )8 C
H
HALS-1
Dodatci polimerima
5.4.2. ANTIOKSIDANSI
tvari koje usporavaju ili zaustavljaju oksidacijsku razgradnju

> 90% antioksidansa za: PE, PP, PS i ABS
oksidacija je tipina radikalska reakcija
inhibiraju reakciju propagacije: deaktiviraju slobodne radikale
a) primarni antioksidansi (inhibiraju reakciju propagacije):

steriki ometani fenoli (a) i steriki ometani amini (b)
a)
OH
(CH3)3C
H3C
C(CH3)3
b)
CH3
CH3
2,6-di-t-butil-p-krezol (TBC)
dimetilanilin
Dodatci polimerima
b) sekundarni antioksidansi (inhibiraju raspad hidroperoksida):

tercijarni fosfini i fosfiti
(C6H6 O )3P
difenilfosfin
(C12H25OCCH 2CH2)2S
O
dilaurilditiopropionat
Dodatci polimerima
5.5. REAKCIJSKE TVARI
5.5.1. PJENILA
tvari koje pri povienoj temperaturi svojim raspadanjem stvaraju
inertni plin
koriste se za proizvodnju pjenastih polimera (elijasta struktura)
pjenasti polimeri: kruti (Tu < Tg, Tm) i elastini (Tu > Tg)
pjenila mogu biti vrsta, kapljevita ili plinovita
PS-E je najpoznatiji pjenasti polimer
5.5.2. UMREAVALA
organski peroksidi (npr. dibenzoilperoksid)

djelovanjem topline, svjetla ili ubrzavala raspadaju se na radikale
ubrzavala:
- sniavaju aktivacijsku energiju raspada peroksida; to su
reducirajue tvari (tercijarni amini, sulfiti, soli tekih metala (Co, V,
Fe i Mn) s organskim kiselinama)
Dodatci polimerima
5.6. DODATCI ZA POBOLJANJE PRERADLJIVOSTI

5.6.1. MAZIVA
najvanija poboljavala preradljivosti; vanjska i unutranja
vanjska ili odvajala:

- sniavaju trenje meu polimernim esticama, te izmeu polimernih
estica i stijenki preradbenih ureaja; sprjeavaju zaljepljivanje o
stijenke preradbenih ureaja (PS: 3-4 % mineralnog ulja)
unutranja:
- sniavaju unutranje trenje (djeluju izmeu zrna zagrijanog
materijala i meu molekulnim lancima, poboljavaju tecljivost,
smanjuju lom taljevine)
Dodatci polimerima
najvanija maziva:
- esteri i amidi masnih kiselina za PVC
- primarni amini (stearamid, oleinamid) za PE-LD, PE-LLD, PP
- sekundarni amini palmitinske i stearinske kiseline za PS, PS-HI,
ABS
- polimerna maziva (fluoropolimeri i silikoni) sniavaju trenje i
trokove preradbe (do 15 % pri ekstrudiranju)
5.6.2. TOPLINSKI STABILIZATORI
pri visokim T dolazi do razgradnje polimera (depolimerizacija,

statistiko cijepanje primarnih kemijskih veza, eliminacija
funkcionalnih skupina, termooksidacija)
toplinski stabilizatori poboljavaju toplinsku postojanost tijekom
preradbe i uporabe
za toplinsko stabiliziranje koriste se kalcij/cink organski sustavi, te
barij/cink
Postupci oplemenjivanja
6. OPLEMENJIVANJE POLIMERNIH TVARI
zajedniki naziv za postupke pretvorbe polimernih tvari (proizvoda

polimerizacije, polimerizata) i ostalih tvari (dodataka) u polimerni
materijal
oplemenjivanje polimernih tvari je nuno iz dva razloga:
1. polimerizate najee nije mogue izravno preraivati
2. polimerizati po preradbi nemaju zadovoljavajua uporabna svojstva
postupci oplemenjivanja su:

- konfekcioniranje: mijeanje, gnjetenje, dispergiranje, granuliranje
- usitnjavanje
- suenje
- klasiranje
- transportiranje, rukovanje sastojcima i proizvodom
- skladitenje
- doziranje
6.1. MIJEANJE
fizikalni proces (> 50 postupaka mijeanja)

u mijeanje se ubrajaju i postupci smjeavanja, dispergiranja,
valjanja i gnjetenja
agregatna stanja pri mijeanju:

1. vrsto (vrlo visokoviskozno) vrsto (npr. suho mijeanje
polimerizata ili suho bojenje granulata)
2. vrsto visokoviskozno (mijeanje ojaala i taljevine UP)
3. vrsto niskoviskozno (npr. prakasti PVC i omekavalo)
4. visokoviskozno visokoviskozno (mijeanje polimera u rastaljenom
stanju)
5. visokoviskozno niskoviskozno (mijeanje polimerizata s
omekavalima ili stabilizatorima)
6. niskoviskozno niskoviskozno (mijeanje smola za lijevanje)
proizvodi mijeanja:
a) mjeavine
b) disperzije
c) smjese
postupci mijeanja:
- mijeanje vrstih tvari, homogenizacija
- ovlaivanje
- suspendiranje
- aglomeriranje
- deaglomeriranje
- dispergiranje
6.1.1. MIJEALICE
zajedniko ime za strojeve namijenjene mijeanju mjeavina,

disperzija ili smjesa
mehanike
Prema gibanju mjeavine u mijealici:

1. Mijealice sa slobodnim padom
2. Potisne mijealice
3. Plune mijealice
arne i sve osim
4. Vrtlone mijealice
puno-uvlanih mogu
5. Strujne mijealice
biti i protone
6. Gnjetilice
7. Valjane mijealice
8. Puno-uvlane mijealice
9. Zrane mijealice
10. Statike mijealice
protone
svojstva mijealica:
kapacitet: od nekoliko litara (laboratorijske) do 50 tisua litara

zagrijavanje: kroz omota posude (osim kod vrtlonih pretvorba
mehanikog rada trenjem u toplinu)
obodna brzina: od 0,8 ms-1 (mijealice sa slobodnim padom) do 60 ms-1
(vrtlone mijealice)
arne mijealice:
- prednosti: jednostavno doziranje, sastojci u istom omjeru prije i
poslije mijeanja, prilagodljive uvjetima mijeanja
- nedostatci: relativno velike obzirom na kapacitet mijeanja;
dimenzioniraju se prema maksimalnom kapacitetu
protone mijealice:
- veeg kapaciteta od arnih, esti gubitci sastojaka
6.1.1.1. Mijealice sa slobodnim padom

a) bubnjasta mijealica
b) posrtalica
c) bavasta posrtalica
a)
d) vieosna mijealica
e) dvostoasta mijealica
f) dvostoasta s pomaknutim
stocima
g) dvostoasta s pomaknutom
osi vrtnje
h) kockasta mijealica
i) tetraedarska mijealica
j) cik-cak mijealica
k) V-mijealica
l) dvostruka V-mijealica
b)
e)
f)
j)
c)
g)
d)
i)
h)
k)
l)
Mijealice sa slobodnim padom
12
6.1.1.2. Potisne mijealice
za prakaste mjeavine svih vrsta, te

omekavalake paste
obodna brzina im je < 25 ms-1
Konusna puna mijealica

Konusna puna mijealica
6.1.1.3. Vrtlone mijealice

nava
za kauukove smjese, duromerne

smjese za preanje, proizvodnju
koncentriranih pigmenata
obodne brzine: 12-60 ms-1
ispust
arna vrtlona mijealica 12
frekvencija vrtnje mijeala: 4000 min-1

nazivaju se i suhe ili vrue mijealice
u kombinaciji s hladnim mijealicama
(pri pripravi PVC granulata)
Izvedbe mijeala 12
6.1.1.4. Gnjetilice
za srednje i visoko viskozne mjeavine

gnjetenje ili povratno stlaivanje
1
2
za plastomere i kauukove
smjese
V=60 dm3; P=250 kW; 2550 min-1; p=1-1,5 Nmm-2;
t=2 min
Klipna ili Banbury gnjetilica: pranjenje kroz dno (1 dobavni kanal, 2

klip, 3 kuite, 4 pranjenje); 12
Sitnjenje
6.2. SITNJENJE
svrha: pravljenje estica potrebne veliine

zahtijeva velike koliine energije (8-10 % ukupne el. energije se troi na
postupke sitnjenja; ~ )
Brzine deformacije:
2-10 ms-1
Brzine deformacije:
50-200 ms-1
Naela sitnjenja
12
Sitnjenje
granuliranje je jedan od najproirenijih postupaka sitnjenja:

a) vrue (pri temperaturi taljevine)
b) hladno (pri temperaturi vodene kupelji ~ 60 C)
Linija za granuliranje PET-a 13
PET granule
6.3. OSTALI POSTUPCI PRI OPLEMENIVANJU POLIMERA

SUENJE
vlaga u polimeru dovodi do stvaranja mjehura, loe kvalitete povrine,
kod polikondenzata i do razgradnje (granica 0,02 %)
sui se u peima, kemijskim tvarima sikativima ili suilima, podtlano
suenje, posebnom izvedbom ekstrudera itd.
KLASIRANJE
odvajanje prevelikih ili premalih estica od onih odgovarajuih
dimenzija
provodi se zranim separatorima ili sitima
DOZIRANJE
doziranje polimera i dodataka je visoko automatiziran postupak
RUKOVANJE SASTOJCIMA I MATERIJALOM
vaan dio oplemenjivanja tvari
SKLADITENJE
skladita ili silosi
Postupci preradbe polimera - klasifikacija
7. POSTUPCI PRERADBE POLIMERA - KLASIFIKACIJA
Klasifikacija postupaka preradbe polimera
14

8%
2%
26 %
5%
11 %
13 %
22 %
14 %
Ekstrudiranje filmova
Ekstrudiranje cijevi i profila
Ekstrudiranje kabela
Injekcijsko preanje
Ekstrudiranje ploa
Ostali
Puhanje
Ekstrudiranje vlakana
Zastupljenost pojedinih postupaka pri preradbi plastomera u EU, 2009.
Ostali
3000
Ekstrudiranje kabela
721
Ekstrudiranje vlakana
1759
Ekstrudiranje ploa
3943
4715
Puhanje
4976
Injekcijsko preanje
7978
Ekstrudiranje filmova
9498
2000
4000
6000
8000
10000
Koliina preraenog materijala / 10 tona
Koliina preraenih plastomera pojedinim postupkom u EU, 2009. 2

8176
17037
740
837
1621
1879
1961
Injekcijsko preanje
Proizvodnja folija i ploa
Ostali
Ekstrudiranje polietilenskog filma

Puhanje
Smjeavanje
Broj plastiarskih tvrtki u EU po preradbenim postupcima, 2009. 2
Kalandriranje
8. KONTINUIRANI POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA

8.1. KALANDRIRANJE
postupak patentirao 1836. Edvin M. Chaffeu (SAD) sa svrhom

prevlaenja tekstilnih vlakana kauukom (1938. kalandriranje PVC-a)
kalandriranje je kontinuirani postupak pravljenja beskonanih trakova
praoblikovanjem visokoviskoznog kapljastog polimera njegovim
proputanjem izmeu parova valjaka kalandra s podesivim rasporom
ekstruder
dobava taljevine
valjci za
oblikovanje
hladilo kalandrata
valjci za zavrno
oblikovanje
Prikaz etverovaljanog kalandra
izvlaenje kalandrata
6
Kalandriranje
tvorevina, kalandrat u obliku traka (poluproizvod) nastaje

ovravanjem procesima geliranja i hlaenja, hlaenja ili umreavanja
od plastomera kalandriraju se kruti i savitljivi PVC, kopolimeri vinilklorida i vinil-acetata, celuloznog acetata, te PS i PE
od elastomera kalandriraju se smjese prirodnog i sintetskog kauuka
ovisno o debljini kalandrirani se trakovi dijele na:

- filmove (debljina < 0,2 mm)
- folije (debljina 0,2 2 mm)
- ploe (debljina > 2 mm)
kalandrirani trakovi su poluproizvodi namijenjeni za daljnje tiskanje,
toplo oblikovanje, visokofrekventno zavarivanje itd.
Kalandriranje
Poredak valjaka
I
S
Plastomeri: etverovaljani
ili peterovaljani kalandri;
F ili L izvedba
Broj valjaka
4
Kauukove smjese:
trovaljani ili
etverovaljani kalandri
Poredak i broj valjaka u kalandru
10
Kalandriranje
kalandriranje se provodi na liniji za kalandriranje

najvaniji element linije za kalandriranje je kalandar
1
2
Pri kalandriranju se kontroliraju dvije izmjere!
5
6 7
9 10
11
12
Proizvodna linija za kalandriranje: 1 predmijealica, 2 dozirna vaga, 3

valjaoniki stan za mijeanje, 4 transportna traka, 5 etverovaljani Fkalandar, 6 utiskivalica, 7 rashladna staza, 8 kontrola debljine traka, 9
ureaj za okrajivanje, 10 popreno sjeivo (za krute folije i ploe), 11
slaganje isjeenih listova, 12 namotavalica (za neisjeene savitljive trakove) 10
Kalandriranje
tarno ili frikcijsko kalandriranje: razliite brzine valjaka u paru

ime se ostvaruje prisilan prijelaz traka
1,15-2,00 hi
nakupina
T1=138-205 C
v1=0,40-0,80 v4
v1
v2
T2=138-215 C
v2=0,50-0,85 v4
1,10-1,50 hi
v3
T3=138-215 C
v3=0,60-0,90 v4
hi=1
v4
T4=148-232 C; v4=1
omjer istezanja: 0-300 %
Temperature, brzine valjaka i debljine folija
15
Kontinuirano prevlaenje
8.2. KONTINUIRANO PREVLAENJE
postupak kojim se polimer nanosi na podlogu u obliku trake (mogue i

polimerne trake bez podloge)
prikladni polimeri koji se mogu lijevati (najvie PVC, npr. sintetska
koa; gumirane tkanine)
pri prevlaenju se kontrolira samo debljina sloja (samo jedna izmjera)
2
3
4
6
Postrojenje za prevlaenje: 1 valjak za odmotavanje podloge, 2

spremnik polimera, 3 ureaj za nanoenje i no, 4 komora za
geliranje, 5 valjci za hlaenje, 6 valjak za namotavanje 10
Ekstrudiranje
8.3. EKSTRUDIRANJE
najproireniji postupak praoblikovanja polimera

ekstrudiranje je postupak kontinuiranog praoblikovanja protiskivanjem
kapljastog polimera kroz mlaznicu
istisnuti kapljasti polimer ovruje u tvorevinu (ekstrudat)
hlaenjem, polimerizacijom i/ili umreavanjem
ekstrudati: cijevi, filmovi, ploe i ostali profili, obloeni kabeli itd.
ekstrudati su poluproizvodi, tj. sve dimenzije im nisu konane i tono
odreene
Ekstrudiranje
Proizvodi ekstrudiranja
14
Ekstrudiranje
LINIJA ZA EKSTRUDIRANJE
SUSTAV ZA DOBAVU
IZVLAILA
EKSTRUDER
REZALICA
KALUP
KALIBRATOR
NAMATANJE
Najei elementi linije za ekstrudiranje
HLADILO
16
SUSTAV ZA DOBAVU
opskrbljuje ekstruder dovoljnom koliinom polimernog materijala;
automatizirana; tlana, podtlana ili mjeovita
EKSTRUDER
sredinji dio linije za ekstrudiranje i slui protiskivanju kapljastog

polimera
obzirom na stanje dobavljenog polimera: kapljevinski i plastificirajui
Ekstrudiranje
Oblikovanje
14
Uvlana
zona
Zona
Istisna zona stlaivanja
1
13 12 11 10
4 5
Elementi jednopunog plastificirajueg ekstrudera: 1-lijevak, 2-puni

vijak, 3-cilindar za taljenje, 4-tlani leaj, 5-namjestivi prigon, 6spojka, 7-pogonski motor, 8-grijala, 9-hladila, 10-prirubnica, 11-sita,
12-cijedilo, 13-glava ekstrudera (ujedno i mlaznica), 14-prigunica 10
Ekstrudiranje
sredinji dio svakog ekstrudera je puni vijak

uloga punog vijka: 1. dobava (uvlaenje); 2. stlaivanje (plastificiranje,
predgrijavanje, mijeanje); 3. istiskivanje polimernog materijala
Uvlana
zona
Tlana zona
Istisna zona
Shematski prikaz zona punog vijka
16
uvjet stabilnosti procesa ekstrudiranja:

q1 q 2 q 3
q1 brzina transporta polimernog materijala u zonu stlaivanja
q2 brzina plastifikacije u tlanoj zoni
q3 brzina istiskivanja
Ekstrudiranje
oblik punog vijka je presudan pri procesu ekstrudiranja
1. Trozonski pu
2. Pu sa odzraivanjem
3. Jednozonski pu sa progresivnom geometrijom (za PVC)
4. Kratko-kompresijski pu
Najei oblici punih vijaka
16
Ekstrudiranje
tehnike znaajke ekstrudera: omjer L/D (promjer/duljina punog

vijka), kapacitet, moment vrtnje i obodna brzina punog vijka, specifini
utroak energije, brzina izvlaenja
tipini omjeri L/D: 24/1, 30/1 i 32/1 (specijalni: 10/1, 50/1)
1000
Kapacitet / kgh-1
800
600
400
200
50
100
150
D / mm
200
Ovisnost kapaciteta ekstrudera o promjeru punog vijka
16
Ekstrudiranje
Snaga
Temperatura taljevine
obzirom na nain zagrijavanja ekstruderi se dijele na:

a) adijabatne (mali promjer punog vijka: D=10-65 mm; veliki broj
okretaja (do 1000 min-1); kratak puni vijak (L < 15 D)
b) politropne
2
Broj okretaja punog vijka
Udio topline trenja i topline dovedene

grijalima: 1 promjena temperature
uslijed trenja, 2 - promjena temperature
od dovedene topline, 3 rezultirajua
temperatura taljevine 16
Broj okretaja punog vijka

Ovisnost snage elektromotora o
broju okretaja punog vijka 16
Ekstrudiranje
vijci rotiraju u istom

smjeru
jednopuni
meusobno
zahvaeni vijci
ekstruder
konusni
vijci rotiraju u
suprotnim smjerovima
paralelni
dvopuni
koaksijalni
meusobno
nezahvaeni vijci
vijci rotiraju u
suprotnim smjerovima
Podjela ekstrudera prema broju punih vijaka, njihovom meusobnom
rasporedu i smjeru vrtnje
Ekstrudiranje
Razliiti oblici punih vijaka za

jednopuni ekstruder 18
Jednopuni ekstruder 17
Ekstrudiranje
Neke karakteristike jednopunog ekstrudera

(proizvoa Zhangjiagang Yuanfeng Plastic Machinery Co., Ltd., Kina)
Model
Promjer
vijka / mm
L/D
SJ30
30
25
5,5
20-180
10
SJ45
45
25-33
7,5-22
20-150
50-150
SJ65
65
28-33
22-90
20-150
60-250
SJ90
90
25-33
37-185
20-110
280-550
SJ120
120
25-33
75-280
20-90
320-380
SJ150
150
25-33
90-335
20-75
400-1200
Snaga / Broj okretaja/ Kapacitet/

kW
min-1
kgh-1
19
Ekstrudiranje
Paralelni dvopuni vijak i odgovarajui cilindar
20
Ekstrudiranje
Primjer paralelnog dvopunog ekstrudera i neke njegove karakteristike

(proizvoa Zhangjiagang Beier Machinery Co., Ltd., Kina) 21
Karakteristika / Model
TSK-30 TSK-50
TSK-60
TSK-75A TSK-75B TSK-95
Promjer vijka / mm
30
50,5
60
72
75
95
Broj okretaja / min-1
400
500/600
300/500
400/500
300/500
400
Snaga glavnog motora /kW
7,5/11
36/45
55/75
75/110
110/140
240
L/D
32-40
32-48
32-48
32-48
32-48
32-40
Kapacitet / kgh-1
10-40
50-200
80-300
200-500
200-600 800-1000
Ekstrudiranje
Konusni dvopuni vijak i odgovarajui cilindar
22
Ekstrudiranje
Primjer konusnog dvopunog ekstrudera i neke njegove karakteristike

(proizvoa Zhangjiagang Yisu Machinery Co., Ltd., Kina) 23
Karakteristike / Model
SJZ51/105
SJZ65/132
SJZ80/156
SJZ92/188
Promjeri punih vijaka / mm
51/105
65/132
80/156
92/188
Efektivna duljina punih vijaka / mm
1200
1440
1800
2500
Brzina okretaja punih vijaka / min-1
1-32
1-34,7
1-36,9
1-32,9
Snaga glavnog motora / kW
22
37
55
90
Snaga grijaa cilindra / kW
18
24
38
86,8
80-140
250-300
320-450
500-600
Kapacitet / kgh-1
Ekstrudiranje
LIJEVAK
slui za prihvaanje polimernog materijala koji se dobavlja ekstruderu
materijal slobodnim padom ili mehaniki dospijeva u uvlanu zonu cilindra
CILINDAR ZA TALJENJE
u cilindru za taljenje materijal se tali i homogenizira

uvlana zona cilindra je uobiajeno glatka, ali se konstruiraju i
uljebljene koje omoguavaju veu dobavu
uvlana zona se mora intenzivno hladiti
transport kroz cilindar omoguen je zbog razlike u koeficijentima trenja
izmeu polimernog materijala i punog vijka, odnosno cilindra
prolaskom kroz zagrijani cilindar polimerni materijal se rastali
prvo se rastali materijal uz stijenke cilindra; zatim uz vijak
cilj je postii toplinski homogenu taljevinu
Ekstrudiranje
CJEDILA I SITA
cjedilo: rupiasta ploa koja se nalazi izmeu vrha punog vijka i
kalupa; promjer rupica 5-8 mm
zadatak: stvaranje otpora teenju taljevine
sita: zadatak da zadre neistoe iz taljevine te omogue dodatno
mijeanje i homogeniziranje komora
dolaze u paketu, prvo najfinije, potrebno redovito ienje
GRIJALA I HLADILA
uspjenost ekstrudiranja ovisi o pravilnom temperaturnom profilu du

ekstrudera i kalupa (temperiranje)
broj zona grijanja i hlaenja ovisi o namjeni ekstrudera, a duljina
pojedine zone je 4-5 D
zagrijavanje: izvana (elektrootporno, preko grijala) i uslijed topline
trenja (preko punog vijka)
odvoenje topline: hlaenjem cilindra medijem za hlaenje (najee
voda)
Ekstrudiranje
Zona
oblikovanja
Istisna
zona
Uvlana
zona
Tlana
zona
Tlak (p)
KALUP
zadatak: oblikovanje taljevine
pad tlaka je najvei u kalupu; valja osigurati nesmetan tok taljevine
- stijenke kalupa visoko polirane da se smanji otpor teenju
Duljina (L)
Profil tlaka u ekstruderu
16
Ekstrudiranje
KALIBRATOR
koriste se kod proizvoda kod kojih se trai tonost dimenzija profila
kod ekstrudiranja tvrdog PVC-a razlikuju se:
a) suho kalibriranje profila sa upljim komorama
b) mokro kalibriranje za profile bez upljih komora
HLADILO
vrui profil nakon izlaska iz kalupa ili kalibratora treba ohladiti
odgovarajuom brzinom
najee vodom, prolaskom ekstrudata kroz temperiranu vodenu
kupelj (esto vie kupelji razliitih temperatura)
IZVLAILO
zadatak: sinhronizirano izvlaenje ekstrudata bez vibracija
izvedba mu ovisi o obliku ekstrudata, a najee su to transportne
trake za profile, gusjeniari za cijevi, valjano izvlailo za ploe
brzina izvlaenja: 0,5 mmin-1; 100 mmin-1 pri ekstrudiranju crijevnog
filma; 2500 mmin-1 pri ekstruzijskom izoliranju telefonskih kablova
Ekstrudiranje
NAMATALICE
koriste se kod folija, crijeva, izolacija ica itd.
ekstrudat se namata na bubnjeve; namatalice ovdje zamjenjuju
izvlailo
REZALICE
u sluaju da se ekstrudat ne namata na kraju linije za ekstrudiranje
nalaze se rezalice
mogu biti poprene (za cijevi, profile) i uzdune (pokretni noevi koji
slue za rezanje folija)
POGON I PRIGON
najei pogon je elektrini
prigon je najee s zupanicima, zatim remenasti i lanani
Ekstrudiranje
8.3.1. PRIMJERI PRIMJENE EKSTRUDATA
poljoprivreda: cijevi za drenau (PE-HD cijevi otporne na koroziju u

tlu), posude za hranjenje ivotinja (PVC)
automobili: brtve na vratima (mogu i koekstrudiranjem)
graevinarstvo: zatita elektrinih vodova i kablova (PVC)
kuanstvo: zavjese (PVC), brtve na hladnjacima (termoplastina guma

ili PVC s metalnim punilom), prozori i vrata (uglavnom kruti PVC)
medicina: cjevice za krv, cijevi za katetere (kompozitni materijal polimer + ojaalo)
ambalaa: ekstrudiranje polimernog crijevnog filma za izradu vreica
ostalo: plinske cijevi (PE - otporan prema plinu i koroziji u tlu), cijevi
za vodu (PE - otporan na koroziju u tlu, inertan prema vodi)
Ekstrudiranje
Linija za proizvodnju PVC cijevi
24
Linija za proizvodnju PVC, PP i PE cjevica
25
Ekstrudiranje
Linija za proizvodnju PVC panela
26
Linija za proizvodnju traka od PP-a 27
Ekstrudiranje
Linija za koekstrudiranje
28
Lijevanje
9. CIKLIKI POSTUPCI PRAOBLIKOVANJA

9.1. LIJEVANJE
cikliki postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u

temperirani kalup
lijevaju se: kapljeviti monomeri ili polimeri u obliku otopine,
disperzije, paste ili niskoviskozne taljevine
vrsti polimerni materijal nastaje polireakcijama i/ili
umreavanjem, isparavanjem otapala, geliranjem
tvorevina poprima oblik kalupne upljine bez djelovanja dodatne
vanjske sile
Lijevanje
9.1.1. LIJEVANJE KAPLJEVITIH MONOMERA
plastomeri: PS, PMMA, PA (polimerizacija)

elastomeri (umreavanje)
duromeri: epoksidi i nezasieni poliesteri (polimerizacija i/ili
umreavanje)
egzotermni procesi porast specifinog obujma posljedica:
znaajno stezanje pri hlaenju (plastomeri oko 20%)
2
5
Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih pretpolimera:

1odljevak, 2kapljevita smola, 3-jezgra, 4-gnijezdo, 5-zrani oduak 10
Lijevanje
9.1.2. LIJEVANJE OTOPINA I PLASTIFIKATA
PA, PC, celulozni esteri i eteri mogu se lijevati u obliku otopina

lijevaju se na nosa (papir, tekstil) ili na rotirajui metalni bubanj
otapalo ispari; dobije se trak eljene debljine
omekani PVC (plastifikat) esto se lijeva u otvorene kalupe
plastifikat se gelira samo uz stijenku zagrijanog kalupa, a suviak
odlije (primjer: proizvodnja PVC koe za obuu)
e)
a)
d)
b)
f)
c)
Lijevanje PVC plastifikata u otvorene kalupe: a) punjenje kalupa, b)

zagrijavanje u svrhu stvaranja gela uz stijenku kalupa, c) odlijevanje
vika, d) dodatno zagrijavanje, e) hlaenje, f) odvajanje proizvoda 10
Lijevanje
uplji cilindrini predmeti (cijevi) mogu se proizvesti centrifugalnim

lijevanjem
npr. omekani PVC lijeva se u kalup; kalup se zagrijava i rotira u samo
jednom smjeru
d)
a)
b)
c)
e)
Centrifugalno lijevanje upljih odljevaka: a) punjenje kalupa, b)

zatvaranje kalupa, rotiranje oko dvije ili vie osi uz istodobno
zagrijavanje, c) otvaranje kalupa, d) hlaenje, e) vaenje odljevka
10
uplji zatvoreni predmeti proizvede se rotacijskim lijevanjem; kalup

se rotira u razliitim smjerovima
Sraivanje
9.2. SRAIVANJE U KALUPU
postupak ciklikog praoblikovanja polimernih prahova u kalupnoj

upljini spajanjem estica pri povienoj temperaturi (sinteriranje)
konani oblik tvorevina poprima hlaenjem
primjenjuje se za polimerne materijale koji ne stvaraju niskoviskoznu
taljevinu (PTFE, visokomolekulni PE)
primjenjiv i na plastomere koji se lako tale (filtarske ploe,
separacijske ploe u akumulatorima itd.)
razlikuju se:
a) nasipno sraivanje
b) rotacijsko sraivanje (rotacijsko kalupljenje)
Sraivanje
9.2.1. NASIPNO SRAIVANJE
primjenjuje se za izradu upljih predmeta
Nasipanje
praha
Zagrijavanje
kalupa
Odstranjivanje
vika praha
Hlaenje
kalupa
Vaenje
proizvoda
Nasipno sraivanje 14
9.2.2. ROTACIJSKO SRAIVANJE
postupak slian rotacijskom lijevanju

ovim postupkom izrauju se: uplji predmeti velikog obujma
(spremnici za dizel gorivo ili kinicu, komore za kanalizaciju), kanui i
kajaci, djeje kuice itd.
obino se prerauju PE-LD, PE-LLD, PP, EVA, PVC
Sraivanje
a)
b)
c)
d)
Faze postupka rotacijskog sraivanja: a) punjenje kalupa prahom; b)

zagrijavanje i sraivanje tijekom dvoosne vrtnje; c) hlaenje tijekom
vrtnje; d) vaenje proizvoda 29
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/1_rotational_moulding.swf
sporedna
os
Sraivanje
osnovna
os
Shema ureaja za
rotacijsko sraivanje 10
Primjer ureaja i tvorevina nainjenih

rotacijskim sraivanjem 30,31
Preanje
9.3. PREANJE
klasifikacija postupaka preanja (e. moulding):

- izravno preanje (e. compression moulding)
- posredno preanje (e. transfer moulding)
- injekcijsko preanje (e. injection moulding)
izravno se preaju: duromeri, elastomeri, plastomeri
posredno se preaju: duromeri i elastomeri
injekcijski se preaju: plastomeri, duromeri i elastomeri
Izravno preanje
9.3.1. IZRAVNO PREANJE
cikliki postupak praoblikovanja

prah, pripremak ili granulat se stavlja u otvorenu, temperiranu
kalupnu upljinu (prostor u kalupu koji slui oblikovanju otpreska)
djelovanjem pritiska i topline oblikuje se otpresak
izravno se preaju:
- duromeri: PF, UF, MF; rjee UP i EP (dodatci do 65 %)
- elastomeri: sve vrste
- plastomeri: vrlo rijetko (npr. ispitna tijela epruvete, proizvodi
niske orijentiranosti)
nedostatci izravnog preanja: nemogunost tonog doziranja,
otplinjavanje kalupne upljine, srh
Izravno preanje
a)
b)
Izravno preanje: a) poetak praoblikovanja, b) zavrno praoblikovanje
T = 150 230 C, p = 20 60 N/mm2
32
Izravno preanje
Prea za izravno preanje 33
Posredno preanje
9.3.2. POSREDNO PREANJE
cikliki postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne tvari

potrebne smine viskoznosti u temperiranu kalupnu upljinu
bolja svojstva i dimenzijska stabilnost otpreska, manji srh, mogunost
uklapanja metalnih dijelova
Izravno preanje: a) poetak praoblikovanja, b) zavrno praoblikovanje
34
Injekcijsko preanje
9.3.3. INJEKCIJSKO PREANJE POLIMERA
cikliki postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerne taljevine

potrebne smine viskoznosti u temperiranu kalupnu upljinu
tvorevina (otpresak) hlaenjem, polimeriziranjem i/ili
umreavanjem postaje pogodna za vaenje iz kalupne upljine
osnovne karakteristike injekcijskog preanja

- prerauju se svi materijali (plastomeri, duromeri, elastomeri)
- visokoautomatiziran postupak, velika ponovljivost
- naknadna obrada otpresaka uglavnom nepotrebna
- veliki raspon otpresaka
jednostavni (iroka potronja)

male mase (< 1 g)
kompleksni (tehniki otpresci)

velike mase (> 25 kg)
Injekcijsko preanje
injekcijskim preanjem se najee prerauju plastomeri i to:

PP, PE, PS, ABS, PA, PVC, PC
podruja primjene tvorevina dobivenih injekcijskim preanjem:

- ambalaa
- automobili
- telekomunikacijski i elektroniki ureaji
- kune potreptine
- namjetaj
- graevinarstvo
- igrake
Injekcijsko preanje
LINIJA ZA INJEKCIJSKO PREANJE POLIMERA

Osnovna oprema:
Dopunska oprema:
1. UBRIZGAVALICA
1. ureaji za pripremu sirovine (suare, ureaji
2. KALUP
za predgrijavanje sirovine, mijealice i dozatori)
3. UREAJ ZA TEMPERIRANJE
2. ureaji za pripremu kalupa (komore ili
KALUPA
temperirala)
3. ureaji za transport i manipulaciju
otprescima (roboti, vibratori, transporteri itd.)
4. oprema za regranulaciju (mlinovi)
Injekcijsko preanje
UBRIZGAVALICA
a) jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje
b) jedinica za zatvaranje kalupa
c) pogonska jedinica
d) upravljaka jedinica
Sila dranja kalupa, FD = 100 t; D x V x = 7,6 x 2,2 x 1,8 m; 6,9 t
FD = 3500 t; D x V x = 15,2 x 4,0 x 4,8 m; 180 t
Ubrizgavalica za injekcijsko preanje polimera
35
Injekcijsko preanje
a) jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje
Sustav za injekcijsko preanje: 1-lijevak, 2cilindar za taljenje, 3puni

vijak, 4grijai, 5 sabirnica, 6mlaznica, 7-uljevak, 8kalupna upljina,
9kalup, 10nepomini nosa kalupa, 11pomini nosa kalupa, 12potiskivalo, 13jedinica za ubrizgavanje 36
FD = 100 t; V = 250 cm3
FD = 3500 t; V = 13 200 cm3
Injekcijsko preanje
Podjela postupaka injekcijskog preanje prema razini tlaka ubrizgavanja

Tlak
ubrizgavanja
Vrlo visoki
Visoki
Srednji
Niski
Podtlak
Razina /
bar
34
Primjer
injekcijsko preanje kristalastih polimera

Djuner-Kubatovim postupkom (oko 5000 bar)
nereakcijsko
injekcijsko
1001 - 3000 tankostjeno
preanje plastomernih taljevina
(srednjestjeno)
nereakcijsko
301 - 1000 klasino
preanje plastomernih taljevina
reakcijsko injekcijsko preanje duromernih
< 300
otpresaka (PUR integralni pjenasti otpresci)
<1
injekcijsko pjenjenje PS-E
> 3001
Podjela postupaka injekcijskog preanja prema tlaku u kalupnoj upljini 34

Tlak u kalupnoj upljini
Razina / bar
Vrlo visoki
> 1000
Visoki
500 - 1000
Srednji
151 - 500
Niski
< 150
Podtlak
<1
Injekcijsko preanje
b) jedinica za zatvaranje kalupa slui:

- zatvaranju kalupa, odravanju kalupa zatvorenim za vrijeme
ubrizgavanja i hlaenja (umreavanja) otpreska
- otvaranju kalupa, te potiskivanju otpreska iz kalupne upljine
- u praksi su jednako zastupljeni hidrauliki i mehaniki sustavi
1
Hidrauliki sustav jedinice za zatvaranje kalupa: 1-hidrauliki cilindar, 2hidrauliko potiskivalo, 3-prijenica, 4-pomini nosa kalupa, 5 nepomini nosa kalupa 37
Injekcijsko preanje
c) pogonska jedinica
- pogonska energija dolazi najee iz hidraulikog pogonskog sustava
Elektrina ubrizgavalica za proizvodnju CD-a 38

d) upravljaka jedinica
- zajednika je za cijelu osnovnu opremu; najee mikroprocesor
Injekcijsko preanje
KALUP ZA INJEKCIJSKO PREANJE

Elementi kalupa su:
1. kalupna upljina
2. uljevni sustav
3. sustav za temperiranje
4. sustav za vaenje otpreska
5. sustav za voenje i centriranje

6. sustav za odzraivanje
7. kuite kalupa
FD = 100 t; V x = 0,69 x 0,69 m
FD = 3500 t; V x = 3,2 x 2,5 m
2
1
5
A - nepomini dio kalupa, B - pomini dio kalupa;

1 - kalupna upljina, 2 - uljevni sustav, 3 - kanal
za temperiranje, 4 potiskivalo, 5 sustav za
voenje i centriranje 37
Injekcijsko preanje
Primjer kalupa za injekcijsko preanje polimera
39
Injekcijsko preanje
Konstruiraju se:
- kalupi s jednom kalupnom upljinom - izravno ubrizgavanje
- kalupi s vie kalupnih upljina - posredno ubrizgavanje
ue
otpresak
uljevak
Raspored uljevnih kanala i

kalupnih upljina 37
uljevni kanal
razdjeljnik
Dijelovi uljevnog sustava 37
Injekcijsko preanje
vodei zatik
vodea
pukica
centrirna pukica
b)
a)
Sustav za voenje: a) vodei zatik, vodea i centrirna

pukica; b) izvedbe vodeeg zatika 37
Injekcijsko preanje
Kalup za injekcijsko preanje

prednjeg automobilskog branika 40
UREAJ ZA TEMPERIRANJE KALUPA
Injekcijsko preanje
temperiranje znai postizanje i odravanje temperaturnog polja u

kalupu-opisuje se pomou temperature stijenke kalupne upljine
Tijek promjene temperatura kalupne upljine: TP - poetna temperatura, TD dodirna temperatura, TK-temperatura stijenke kalupne upljine, TOK-temperatura
u trenutku otvaranja kalupa; th - vrijeme hlaenja, tc - vrijeme ciklusa 37
Injekcijsko preanje
temperiranje plastomera i elastoplastomera:

- vrua polimerna taljevina (150-420 C) ulazi u hladni kalup
(-5 - 260 C); polimerna taljevina se hladi u kalupnoj upljini
predajui toplinu kalupu
temperiranje duromera i elastomera:
- hladni duromerni pretpolimer (80-120 C), odnosno kauukova smjesa
(70-100 C) ulaze u vrui kalup (180-210 C, odnosno 150-200 C);
otpresak se hladi tako to toplinu predaje okolini kalupe potrebno
samo zagrijavati
ureaji za temperiranje:
- temperiranje vodom iz vodovodne mree
- temperirala kalupa su ureaji koji optonim zagrijavanjem ili
hlaenjem medija za temperiranje odravaju temperaturno polje

kalupa stalnim
Injekcijsko preanje
medij za temperiranje:
- voda (od 20 do 95 C)
- voda uz dodatak sredstava za povienje vrelita (do 140 C)
- ulje (od 20 do 300 C)
- rashladni strojevi: zrana temperirala i temperirala s vodom hlaena
kondenzatorom (od -20 do 40 C)
krugovi za temperiranje:
- gnijezda i kalupnih ploa (temperiraju dijelove kalupa kojima se
otpresku daje vanjski oblik)
- igova i jezgara (temperiraju dijelove kalupa kojima se otpresku
daje unutranji oblik)
Injekcijsko preanje
Faze ciklusa injekcijskog preanja plastomera

http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulding.aspx
Plinsko injekcijsko preanje
9.4. POSEBNI POSTUPCI INJEKCIJSKOG PREANJA

9.4.1. PLINSKO INJEKCIJSKO PREANJE
hlaenjem taljevine u kalupu dolazi do skupljanja (odmicanja od stijenke

kalupa) kompenzira se ubrizgavanjem dodatne koliine polimera
kad se ue ohladi onemogueno dodatno ubrizgavanje
problem posebno kod tankih otpresaka
rjeenje: uvoenje inertnog plina u kalupnu upljinu koji sprjeava
skupljanje polimernog materijala
prednosti:
- prijenos pritiska kroz taljevinu ujednaen i efikasan potreban
manji tlak ubrizgavanja (do 70 %)
- uteda materijala (do 30 %)
- bolja dimenzijska stabilnost otpreska, bolja povrina otpreska (bolja
reprodukcija povrine kalupa)
- smanjenje trajanja ciklusa (bre hlaenje)
dvije su osnovne inaice plinskog injekcijskog preanja:

- unutarnje plinsko injekcijsko preanje
- vanjsko plinsko injekcijsko preanje
Unutarnje plinsko injekcijsko preanje
41
http://bpfmedia.emango.net/gas_injection_internal.swf
Vanjsko plinsko injekcijsko preanje
42
http://bpfmedia.emango.net/external_gas_injection.swf
a)
b)
Ureaj za pripremu plina (a) i jedinica za kontrolu plina (b)

(proizvoa: CGI Cinpres) 43
postupak primjenjiv na veinu termoplastinih materijala (npr. PP,

ABS, PS-HI, PC, PA itd.)
Obrizgavanje umetaka
9.4.2. OBRIZGAVANJE UMETAKA
postupak kojim se umetci unose u polimernu matricu (ili u kalupu ili

nakon vaenja otpreska iz kalupa)
veina plastomera moe se koristiti za obrizgavanje (npr. ABS, PA,
PC, PP, PS)
umetci su najee metalni (obino mjed, nehrajui elik), staklena
vlakna ili etikete (obino od papira, dvoosno orijentiranog PP-a)
umetanjem i obrizgavanjem umetaka postiu se bolja svojstva
otpreska
Tipini umetak od mjedi
44
Obrizgavanje umetaka 44
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/1_insert_moulding.swf
Obrizgana metalna matica (a) i metalni vijci za obrizgavanje (b)
Obrizgavanje etikete na ambalai za sladoled i nosiljci za boce
45
44
primjeri obrizgavanja
-
umetanje metalnih vijaka

kontinuirani film ambalaa
ukrasne naljepnice - ambalaa
umetanje metalnih ploa (postolja videorekordera i kamera)
umetanje staklenih vlakana (satelitske antene)
obrizgavanje se koristi i kod:

- izravnog preanja
- ekstruzijskog puhanja
- rotacijskog kalupljenja
- injekcijskog preanja pjenastih otpresaka
- proizvodnji staklom ojaanih polimernih materijala
Injekcijsko preanje pjenastih otpresaka
9.4.3. INJEKCIJSKO PREANJE PJENASTIH OTPRESAKA
dobije se tzv. strukturna pjena (e. structural foam)

povrinski sloj je vee gustoe od jezgre (jezgra elijaste strukture)
PS, ABS, PC, PP, PVC
Kuite kopirnog ureaja
Metode injekcijskog preanja pjenastih otpresaka:

niskotlani proces
- uvodi se inertni plin u polimernu taljevinu
- omoguuje proizvodnju veih otpresaka
- debljina stijenki 5-15 mm
- ogranienje jedino veliina kalupa
- kalupi se izrauju od lakih metala (npr. aluminija) nii tlakovi
ubrizgavanja; nia cijena
- potrebne velike brzine injektiranja
konvencionalni proces injekcijskog preanja

- dodaju se kemijska pjenila u materijal
- potrebne velike brzine injektiranja
- kalupi su veih dimenzija (vee sile zatvaranja)
Injekcijsko preanje pjenastih otpresaka (niskotlani proces)

http://www.bpf.co.uk/Data/Image/structural-foam.swf
46
Intrudiranje i injekcijsko izvlaenje
9.4.4. INTRUDIRANJE I INJEKCIJSKO IZVLAENJE

intrudiranje
- postupak proizvodnje otpresaka debelih stijenki (ne ubrizgava se
pod visokim pritiskom)
injekcijsko izvlaenje (injekcijsko-izravno preanje)

- postupak proizvodnje tankih otpresaka velike povrine (ekstremno
visoki tlakovi ubrizgavanja)
Injekcijsko izvlaenje: a) faza punjenja; b) faza izvlaenja
10
Postupci preoblikovanja
10. POSTUPCI PREOBLIKOVANJA
cikliki postupak obradbe polimera tijekom kojeg se bez odvajanja

estica mijenja oblik pripremka
pripremak: filmovi, folije, ploe
oblikovati se moe u toplom i hladnom stanju
preoblikuju se preteno plastomeri
postignuti oblik se uvrsti hlaenjem ili umreavanjem
10.1. OBLIKOVANJE
10.1.1. TOPLO OBLIKOVANJE
prikladni mnogi plastomeri: PS (masivni i pjenasti), ABS, PE-HD, PELD, PP, PMMA, PVC, CA, CAB itd.
pripremci: ekstrudiranjem, kalandriranjem, izravnim i posrednim
preanjem, lijevanjem
pripremak mora biti u gumastom stanju da bi se mogao toplo
oblikovati (razvlaenje)
najvie kao ambalaa za hranu; zatim farmacija, elektronika
Toplo oblikovanje
ambalaa za hranu mora imati izvrsna barijerna svojstva prema

plinovima, vlagi vieslojna ambalaa
Primjeri proizvoda dobivenih toplim oblikovanjem
47
Toplo oblikovanje
PREOBLIKOVANJE
NAMOTAVANJE
REZANJE
OTPADA
SLAGANJE
GRIJANJE
Linija za toplo oblikovanje 48

http://bpfmedia.emango.net/Thermoforming_RPC_BPF.swf
Recikliranje otpada pri toplom oblikovanju
47
Toplo oblikovanje
10.1.2. VAKUUM OBLIKOVANJE

omoguava veliku brzinu proizvodnje
prerauju se: ABS, PS, PC, PP, PE, PVC, PMMA
tipini proizvodi: kade i tuevi, trup brodica i jedrilica, aice za
jogurt, kutije za skije, kutije za sendvie itd.
Primjeri ureaja i proizvoda dobivenih vakuum oblikovanjem
49
Toplo oblikovanje
kalup
klin
pripremak
proizvod
vakuum
Vakuum oblikovanje
49
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/vacuumform1.swf
Hladno oblikovanje
10.1.3. HLADNO OBLIKOVANJE
oblikovanje u vrstom stanju temelji se na hladnom teenju

(potrebna visoka mehanika naprezanja)
mogu se preraivati ilavi plastomerni materijali: PE, PP, PC, PVC,
ABS, POM, PA, CA, PTFE, PB
postupci pri sobnoj temperaturi: valjanje, duboko vuenje, preanje,
istiskivanje i izvlaenje
1 ig
2 dralo
3 pripremak
4 provlani prsten
5 stol pree
Duboko vuenje plastomernih pripremaka
10
Puhanje
10.2. PUHANJE UPLJIH TIJELA
cikliki postupak preoblikovanja pripremka djelovanjem stlaenog

zraka u tvorevinu-uplje tijelo koje uvruje oblik hlaenjem
proizvode se zatvorena ili na jednom kraju otvorena uplja tijela
tvorevine od nekoliko cm3 do 10 m3
razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje
10.2.1. EKSTRUZIJSKO PUHANJE
ekstruzijsko puhanje sastoji se od dvije faze: ekstrudiranje

pripremka i puhanje
prerauju se plastomeri (PP, PE, ABS, PET, PC, PA, PVC itd.) i neki
elastoplastomeri
proizvodi: boce, spremnici za gorivo u vozilima, cijevi za ventilaciju,
kante za zalijevanje, daske za jedrenje, dijelovi namjetaja itd.
Ekstruzijsko puhanje
lijevak
puni vijak
pogon
grijai
dovod plina
(p<1MPa)
vrui no
50
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/Extrusion%20Blow%20Moulding.swf
Proizvodi ekstruzijskog puhanja
51
Injekcijsko puhanje
10.2.2. INJEKCIJSKO PUHANJE
injekcijsko puhanje sastoji se od dvije faze: izrada pripremka

injekcijskim preanjem i puhanje
prerauju se plastomeri (PET, PS, PVC, PC, PP, PAN) i neki
elastoplastomeri
proizvodi: kvalitetnija ambalaa u prehrambenoj i kozmetikoj
industriji (nema zavarenih rubova ni srha ni otpada)
Proizvodi injekcijskog puhanja
52
Injekcijsko puhanje
a)
b)
c)
Faze injekcijskog puhanja: a) ubrizgavanje, b) puhanje, c)

izbacivanje proizvoda 52
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Blow_Moulding.aspx
Ekstrudiranje crijevnog filma
10.3. EKSTRUDIRANJE CRIJEVNOG FILMA
plastine vreice se proizvode postupkom ekstrudiranja crijevnog

filma
Shematski prikazi postupka proizvodnje plastinih vreica

ekstrudiranjem crijevnog filam
Ekstrudiranje crijevnog filma
Pjenaste tvorevine
11. PROIZVODNJA PJENASTIH TVOREVINA
struktura im se sastoji od finih membrana, ujedno i stijenki elija

elije su ispunjene zrakom ili nekim drugim plinom
pjenila: vrsta, kapljevita, plinovita
najvanije pjenaste tvorevine: PS-E, PUR, PE-E, PP-E
svojstva: niska gustoa, niska toplinska provodnost, vrlo niski spec.
topl. kapacitet, kemijska postojanost, dobra zvuna izolacija, izvrsna
i raznovrsna obradljivost, pogodna mehanika svojstva
mogu se ojaavati
postupci proizvodnje: cikliki ili kontinuirani
razlikuju se: a) po stupnju krutosti: krute, savitljive i polusavitljive
b) po strukturi presjeka: normalne pjene, integralne
pjene, sendvi-pjene
Pjenaste tvorevine
a)
b)
c)
Vrste pjena prema presjeku tvorevine: a-normalne pjene, bintegralne pjene, c-sendvi-pjene; 1-elijasta struktura, 2-kourica
(masivni rubni sloj), 3-pokrivni sloj od metalnih, anorganskih ili
organskih materijala 10
Pjenaste tvorevine
11.1. TOPLO OBLIKOVANJE EKSPANDIRANOG POLISTIRENA

kondicioniranje starenje
pretpjenjenje
kalup
Toplo oblikovanje ekspandiranog polistirena
53
http://bpfmedia.emango.net/EPS_animation.swf
Pjenaste tvorevine
Proizvodi od ekspandiranog polistirena
53
Ojaane tvorevine
12. PROIZVODNJA OJAANIH TVOREVINA - KOMPOZITA
kompoziti su homogeni materijali dobiveni umjetnim spajanjem dvaju ili

vie razliitih materijala (ojaala s kompatibilnom matricom kao
vezivom)
ojaavaju se duromeri, elastomeri i plastomeri
85 % su nezasieni poliesteri; ostatak epoksidne smole i neki
plastomeri
ojaala: vlakna, kuglice
najproirenija su staklena vlakna
raste primjena ugljikovih, bornih, aramidnih i metalnih vlakana
struktura: kompoziti sa esticama, vlaknasti kompoziti, kompoziti s
vlaknima i esticama, samoojaavajui polimeri s krutim molekulnim
lancima (LPC)
vanjski oblik: ploasti ili slojeviti, laminati i kompaktni otpresci
Ojaane tvorevine
12.1. POSTUPCI PROIZVODNJE KOMPOZITNIH TVOREVINA

12.1.1. LAMINIRANJE
a) dodirno (runo) laminiranje
- najstariji postupak, koristi se za male serije srednjih do vrlo
velikih izradaka
1 - otvoreni kalup
2 - odvajalo
3 - gelna prevlaka
4 - stakleno tkanje (mat)

5 - hladno ovravajua smola
6 - gotov proizvod
3 4
a)
b)
6
1
c)
Dodirno laminiranje: a) nanoenje odvajala, gelne prevlake, staklenog

tkanja i smole; b) istiskivanje zraka izmeu slojeva, c) odvajanje
proizvoda od kalupa 6
Ojaane tvorevine
b) kontinuirano laminiranje
- za proizvodnju valovitih ploa
3
4 5
6
7
Proizvodnja valovitih ploa: 1 - odmotavanje donjeg traka, 2 spremnik sa smolom, 3 - odmotavanje staklenog mata, 4 - odmotavanje
gornjeg traka, 5 - naprava za praoblikovanje valovitih ploa, 6 - pe
za ovravanje, 7 - ojaani valoviti trak, 8 - prigon 6
Ojaane tvorevine
12.1.2. NAMOTAVANJE
za proizvodnju upljih, relativno tankih tijela (cijevi, ali i drugi oblici:

spremnici, posude pod tlakom)
vlakna
kupka sa smolom
alat
postolje
namotana
vlakna
Shema postupka namotavanja
54
os rotacije
Ojaane tvorevine
Primjeri proizvoda dobivenih postupkom namotavanja
14,55
Ojaane tvorevine
12.1.3. TRCANJE VLAKANA
na ravnu plou ili kalup trcaju se smola i stakleno vlakno

spojene komponente se umreuju i ovruju na povrini kalupa
5
6
trcanje vlakana: 1-dovod stlaenog zraka, 2-struk, 3-smola s

umreavalom, 4-smola s ubrzavalom, 5-mlaznica, 6-rezalo vlakna
10
Ojaane tvorevine
12.1.4. PULTRUDIRANJE ILI POVLANO EKSTRUDIRANJE
postupak proizvodnje jednoosnih punila ili upljih beskonanih profila

vlakna: staklena, ugljina, aramidna
polimerna matrica: poliesteri, vinilni esteri, epoksidne smole, fenolne
smole
svojstva: ujednaena kvaliteta proizvoda, izvrsna vrstoa i tvrdoa,
mala masa, visoka otpornost prema koroziji, elektrina i toplinska
izolacija, niska gorivost, lako se ugrauju i odravaju, dobra optika
svojstva
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/new_ani2.swf
Linija za pultrudiranje
56
Ojaane tvorevine
namotaji
struka
mat
spremnik
smole
pripremak
grijana mlaznica
izvlailica
pila
odlaganje
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/new_ani2.swf
Linija za pultrudiranje
57
Primjeri pultrudiranih proizvoda 56
Postupci preradbe polimera - saetak
POSTUPCI PRERADBE POLIMERA - SAETAK

Znaajke vanijih postupaka preradbe polimera
57
Ekstrudiranje
Injekcijsko
preanje
Puhanje
Rotacijsko
sraivanje
Toplo
oblikovanje
Visoka
Visoka
Visoka
Umjerena
Umjerena
Umjerena
Visoka
Umjerena
Niska
Niska
Kontinuiran
< 1 minute
< 1 minute
> 3 minute
1-3 minute
Ekonomska koliina
> 5 km
> 10000 kom.
Preciznost
Dobra
Dobra
Umjerena
Umjerena
Niska
debljine
Da
Da
Ne
Ne
Ne
uplja tijela otvorena

na jednom kraju
Ne
Da
Da
Da
Ne
Zatvorena uplja tijela
Ne
Ne
Da
Da
Ne
Vrlo male tvorevine
Ne
Da
Ne
Ne
Ne
Sloeni oblici
Da
Da
Da
Ne
Ne
Velika uplja tijela
Ne
Ne
Da
Da
Ne
Umetci
Ne
Da
Ne
Da
Ne
Navoji
Ne
Da
Da
Ne
Ne
Znaajka
Postupak
Cijena opreme
Cijena alata
Vrijeme ciklusa
Kontrola
stijenke
> 10000 kom. 100-10000 kom. 100-10000 kom.
Znaajke vanijih postupaka preradbe plastomera
57
Postupak
preradbe
Cijena
opreme
Cijena
alata
Vrijeme
trajanja ciklusa
Preciznost
Ekonomska
koliina
Ekstrudiranje
Visoka
Umjerena
Kontinuiran
Dobra
> 5000 m
Injekcijsko
preanje
Visoka
Visoka
< 1 minute
Dobra
> 10000 kom.
Puhanje
Visoka
Umjerena
< 1 minute
Umjerena
> 10000 kom.
Rotacijsko
sraivanje
Umjerena
Niska
> 3 minute
Umjerena
100-10000 kom.
Toplo
oblikovanje
Umjerena
Niska
1-3 minute
Niska
100-10000 kom.
Preradljivost nekih vanijih plastomera
57
Polimer
Ekstrudiranje
Injekcijsko
preanje
Puhanje
Rotacijsko
sraivanje
Toplo
oblikovanje
PE-LD
Da
Da
Da
Da
Ne
PE-HD
Da
Da
Da
Da
Ne
PP
Da
Da
Da
Ne
Da
PVC-U
Da
Da
Da
Da
Da
PVC-P
Da
Da
Da
Da
Da
PS/PS-HI
Da
Da
Da
Da
Da
SAN
Da
Da
Da
Ne
Ne
ABS
Da
Da
Ne
Da
Da
PA
Da
Da
Ne
Da
Ne
PC
Da
Da
Da
Ne
Da
PMMA
Da
Da
Ne
Ne
Da
POM
Da
Da
Da
Ne
Ne
EVAC
Ne
Ne
Ne
Da
Da
Znaajke vanijih postupaka preradbe duromera 57

Cijena
opreme
Cijena
alata
Vrijeme
ciklusa
Preciznost
Ekonomska
koliina/kom.
Izravno preanje
Umjerena
Visoka
2-5 minute
Dobra
> 10000
Posredno preanje
Umjerena
Visoka
2-5 minute
Dobra
> 10000
Visoka
Visoka
< 2 minute
Dobra
> 10000
Niska
> 3 minute
Umjerena
< 100
Preanje staklom ojaanih

tvorevina (DMC i SMC *)
Umjerena
Visoka
2-5 minute
Dobra
> 10000
Reakcijsko
injekcijsko
preanje (RIM i RRIM **)
Umjerena
Umjerena
2-5 minute
Umjerena
100-10000
Runo laminiranje
Niska
> 3 minute
Niska
< 100
trcanje vlakana
Umjerena
Umjerena
2-5 minute
Umjerena
100-10000
Namotavanje
Umjerena
Niska
> 3 minute
Niska
< 100
Pultrudiranje
Umjerena
Umjerena
Kontinuirano
Umjerena
> 5 km
Postupak preradbe
Injekcijsko preanje
Lijevanje
* DMC - injekcijsko preanje tjestastih smjesa sintetske smole i staklenih vlakana

SMC - injekcijsko preanje ploastih preprega
** RIM - reakcijsko injekcijsko preanje duromernih otpresaka
RRIM - reakcijsko injekcijsko preanje ojaanih pjenastih duromernih otpresaka
Naknadna obradba
13. POSTUPCI NAKNADNE OBRADBE
postupci pretvaranja pripremka u gotovi proizvod:

a) postupci odvajanja
b) postupci povezivanja (lijepljenja ili zavarivanja)
c) postupci prevlaenja (oslojavanja)
13.1. OBRADBA POLIMERA ODVAJANJEM ESTICA
turpijanje, glodanje, blanjanje, tokarenje, buenje, piljenje,

graviranje, bruenje, poliranje
polimeri se mogu obraivati alatima i strojevima za obradu drva i
metala uz odreene posebnosti
alat mora imati veliki prednji kut (sniava se potrebni rad rezanja) i
biti vrlo otar (zbog niskog modula rastezljivosti polimera)
toplina trenja odvodi se u rezni alat (99,2-99,8 %) - povrinu treba
intenzivno hladiti (plastomeri do 60 C, duromeri oko 150 C)
materijal alata: tvrdi metal ili s dijamantnim umetkom
Postupci povezivanja
13.2. POSTUPCI POVEZIVANJA
postupcima povezivanja poveavaju se prvobitne izmjere obradaka

potrebno stvoriti vrstu kemijske veze i/ili fizike veze
postupci povezivanja:
a) postupci spajanja (lijepljenje i zavarivanje)
b) postupci naslagivanja
13.2.1. LIJEPLJENJE
povezivanje istovrsnih ili raznovrsnih materijala djelovanjem

meupovrinskih sila (mehanike, elektrostatske ili molekulne prirode)
ljepilo: nemetalna tvar koja razliite dijelove moe povezati razliite

dijelove povrinskim prianjanjem (adhezija) i unutarnjom vrstoom
(kohezija)
Materijal 1
Adhezija
Ljepilo
Kohezija
Materijal 2
Adhezija
Shema djelovanja sila u lijepljenom sloju 6
na graninoj povrini dolazi do kemijskog (polireakcije, umreavanja) ili

fizikog stvaranja materijala ili skruivanja - ovisno o vrsti ljepila
pri lijepljenju je nuno ostvariti i meusobno pravilan poloaj spajanih

dijelova uvrivanjem i djelovanjem laganog pritiska
1
Povezivanje tvari pri lijepljenju: 1-priprema ljepila, spojna mjesta

eventualno prilagoditi ili obraditi, ienje; 2-spajanje, eventualno
zagrijavanje; 3-naknadna obrada, rezanje; 4-nanoenje ljepila; 5spajanje pritiskivanjem; 6-hlaenje, odvoenje otapala, 7-polazna
osnova: poluproizvodi ili dijelovi od razliitih materijala 10
13.2.2. ZAVARIVANJE
zavaruju se plastomeri i fizikalno umreeni elastoplastomeri

postupak zahtijeva kapljasto stanje - omogueno isprepletanje
makromolekulnih lanaca (djelomino praoblikovanje)
temperatura, ispravan pritisak i brzina zavarivanja - parametri pri
zavarivanju
zavarivanje se moe vriti sa i bez uporabe dodatnog materijala
najzastupljeniji postupci zavarivanja su:

- ultrazvuno zavarivanje
- zavarivanje vruim elementom (stino zavarivanje)
- zavarivanje vruim plinom
- visokofrekventno (vibracijsko) zavarivanje
- rotacijsko tarno zavarivanje
13.2.2.1. Ultrazvuno zavarivanje

najee primjenjivani postupak zavarivanja (omoguava najkrae
cikluse proizvodnje)
princip rada: elektrina energija pretvara se u mehanike titraje vrlo
visokih frekvencija (15-70 kHz)
1
2
3
4
5
6
1-zamanjak, 2-generator, 3magnet, 4-sonotroda, 5-plastomer,

6-nakovanj 6
3
4
1-sonotroda, 2-metalni dio, 3plastomer, 4-graninik, 5rastaljeni plastomerni dio 6
Ureaj za ultrazvuno zavarivanje
58
13.2.2.2. Stino zavarivanje

spojno mjesto se zagrijava pomou vrueg grijaeg elementa
primjena: zavarivanje cijevi i otpresaka, mogua automatizacija
(primjena u automobilskoj industriji)
izradak 2
izradak 1
grijai
element
Tlak /
Nmm-2
VP - vrijeme prilagoavanja
VZ - vrijeme zagrijavanja
VN - vrijeme namjetanja
VN - vrijeme hlaenja
zavar
0,15
0,10
0,05
0,00
1
VP
2 3
VZ
VN
PT
Vrijeme/s
VH
Reim rada stinog zavarivanja
13.2.2.3. Plinsko zavarivanje

spojno mjesto se zagrijava plinom i djelovanjem pritiska zavaruju
dodatnim materijalom
primjena: montaa i popravci aparata i spremnika
1
Zavarivanje vruim plinom: 1 - izrezati, spojna mjesta oistiti,

pripremiti ipku za zavrivanje, 2 - spojni dio poloiti na spojno mjesto i
navariti vruim plinskim ureajem, 3 - ipku spojiti pomou rila, 4 spajanje, 5 - naknadna obradba (po potrebi), 6 - djelomino
zagrijavanje, 7 - meusobno pritiskivanje, 8 - hlaenje 6
Oplemenjivanje
13.3. OPLEMENJIVANJE POVRINE POLIMERNIH IZRADAKA
polimerne izradke potrebno je povrinski oplemeniti

postupci: bruenje, poliranje, bojenje i lakiranje, metaliziranje,
tiskanje, utiskivanje reljefa
polimeri se bruse i poliraju kao i ostali materijali
bojaju (lakiraju) se uglavnom staklom ojaani proizvodi, pjenaste

poliuretanske i plastomerne tvorevine
postupci nanoenja boje (laka): trcanje, uranjanje, premazivanje,
elektrostatiko nanoenje
Oplemenjivanje
13.3.1. POSTUPCI METALIZIRANJA
metaliziranje - prevlaenje plastomernih izradaka metalnim prevlakama

Osnovni postupci metaliziranja
Postupak
Metal
Debljina sloja
Primjedba
Podtlano naparivanje
Mnogi metali,
kemijski spojevi
0,1 do 1 mm
Visoki podtlak
Katodno rasprivanje
Plemeniti i tvrdi
metali
0,1 do 1 mm
Umjeren podtlak
Au, Cu, Ni itd.
< 1 mm
Vodljive prevlaka za kasnije

galvaniziranje
Ni, Cr itd.
~ 20 mm
Raspadanje metalnih spojeva

na povrini koja se prevlai
Ni, Cr, Cu, Ag itd
5 do 100 mm
Samo na elektriki vodljivu

osnovu
Ag, Cu itd.
Slitine: Al, Cu, Ni,

Sn, Zn
100 do 1000 mm
Zagasite porozne prevlake
Kemijsko
metaliziranje
Metaliziranje iz
plinovite faze
Elektrolitiko
galvaniziranje
Lakiranje provodljivim
lakovima
trcanje metala
Oplemenjivanje
13.3.1.1. Podtlano naparivanje
metal se iz parnog stanja taloi na polimer

podtlano se mogu naparivati gotovo svi plastomeri i duromeri
primjena: proizvodnja poluvodikih ipova, graevnog stakla, doradbi
ambalae, glaziranju
15 14
13
10
11
12
7
6
8
Postrojenje za podtlano naparivanje
1 - podtlana komora
2 - ispariva
3 - kavez za izratke
4 - katoda tinjavog izbijanja
5 - proizvodi
6 - difuzijska pumpa
7 - valjasto-klipna pumpa
8 - predpumpa
9 - duboko smrznuta klopka
10 - visoko podtlani ventil
11 - predpumpni ventil
12 - zaobilazni ventil
13 - mlazni ventil
14 - mjerilo visokog podtlaka
15 - mjerilo prethodnog podtlaka
Oplemenjivanje
13.3.2. TISKANJE
postupci tiskanja: visoki tlak (knjigotisak, indirektni, fleksotisak),
ploni tisak (ofsetni tisak, svjetlotisak), duboki tisak (tamponski duboki
tisak), propusni tisak (sitotisak)
a
visoki tisak
b
a
ploni tisak
b
a
duboki tisak
propusni tisak
b
c
Postupci tiskanja
a - tiskovna podloga
b - kliej
c - tiskarska boja
Postupci oporabe
15. POSTUPCI OPORABE POLIMERNOG OTPADA

Komunalni kruti
otpad, 66,3%
Automobilski
Elektriki i
otpad, 4,7%
elektroniki
otpad, 4,1%
Poljoprivredni
otpad, 1,5%
Otpad iz
distribucijskih
lanaca i velikih
industrija, 20,3%
Graevinski otpad
i otpad iz ruenja,
3,0%
Izvori plastinog otpada po kategorijama u EU, 2002.
60
Postupci oporabe
30
24,90
25
Plastini otpad u milijunima

tona
otpad / 106 tona
Plastini
23,00
20,61
20
19,34
19,10
18,46
17,51
16,87
15
10
0
1994.
1996.
1998.
2000.
2002.
2004.
2006.
2008.
Godina
Godina
Ukupni plastini otpad u EU u razdoblju 1994.-2008. 60-62
Postupci oporabe
oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi

njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe (NN 178/04)
'oporaba' generiki znai 'ponovna uporaba
oporaba obuhvaa postupke kojima se zatvara tok materijala i
proizvoda zbog gospodarskih i ekolokih ciljeva
postupci oporabe plastinog otpada su:
- materijalna (tvarna) oporaba
- mehanika oporaba
- kemijska oporaba
- otopinska oporaba
- energijska oporaba
15.1. MEHANIKA OPORABA
Postupci oporabe
MEHANIKA OPORABA - najpoznatiji oblik oporabe polimera
obavlja se taljevinskim postupcima plastini otpad se toplinom

prevodi u viskofluidno stanje (taljevinu) te se od njega oblikuju nove
tvorevine
materijalno (taljevinski) se moe oporabiti oko 80 % plastomera
ekonomski i tehniki izvediva samo za homogeni plastini otpad
(potrebno razvrstavanje otpada za kvalitetan reciklat)
vieslojni
materijali
Postupci oporabe
15.2. KEMIJSKA OPORABA

kemijskom oporabom mijenja se molekulna struktura polimera
polimerni otpad se razlae na poetne sastojke (monomere), sintetski
plin ili plinsko ulje
kemijski se mogu oporabiti: plastomeri, duromeri i elastomeri
postupci kemijske oporabe dijele se u dvije kategorije:

1. depolimerizacija (hidroliza, glikoliza, alkoholiza, acidoliza, aminoliza)
2. termoliza
- rasplinjavanje (kontrolirana atmosfera kisika)
- piroliza (bez prisutnosti kisika)
- hidriranje (atmosfera vodika)
Postupci oporabe
15.3. OTOPINSKA OPORABA

otopinska oporaba se osniva na razliitoj topljivosti polimera u otapalu
pri razliitim temperaturama
otopinskom oporabom se dobije kvalitetan regenerat
Uvjeti razvrstavanja mijeane plastike selektivnim otapanjem
63
Polimer
Otapalo
Temperatura / C
Koncentracija / mas. %
PS
ksilen
15
PE-LD
ksilen
75
10
PE-HD
ksilen
105
10
PP
ksilen
120
10
PVC
ksilen/cikloheksanon
120
10
PET
ksilen/cikloheksanon
180
10
Postupci oporabe
15.4. ENERGIJSKA OPORABA

energijskom oporabom se iz plastinog otpada koji se ne moe vie
uporabiti (oporabiti) moe dobiti energija (kalorijska vrijednost
plastinog otpada ~ 35 MJkg-1 - 'posuena' nafta)
energijska oporaba je najjeftiniji, najperspektivniji, ali drutveno
najmanje prihvatljiv postupak oporabe plastinog otpada
suvremena postrojenja za spaljivanje otpada su sigurna (98 %-tno

uklanjanje opasnih dimnih plinova) i neizbjena
energijska oporaba plastinog otpada se provodi:
- u spalionicama komunalnog otpada (zajedno s ostalim otpadom) u
svrhu dobivanja topline i elektrine energije
- suspaljivanjem razvrstane plastike u cementnim peima ili
termoelektranama gdje zamjenjuju dio goriva
Postupci oporabe
15.5. ODLAGANJE PLASTINOG OTPADA

odlaganje je najjednostavniji, najraireniji i najstariji nain
zbrinjavanja otpada
oko 90 % ukupno proizvedenog komunalnog otpada se odlae, a oko 6070 % na divljim odlagalitima 64
prije odlaganja otpad treba maksimalno iskoristiti i oporabiti radi
smanjenja volumena i mase, te stabilizirati i higijenizirati
odlagati se smije samo ostatak otpada kojeg nije mogue drugaije
zbrinuti
dosadanji podaci o ponaanju plastinog otpada na odlagalitima: 64
- plastini materijali pokazuju vrlo malo promjena
- na njima se ne nalaze mikroorganizmi raspadanja
- plastina uplja tijela se skupljaju do obujma samog materijala
- razgradnja najvie ovisi o debljini stjenke (debelostjeni imaju gotovo
neogranieno trajanje; npr. plastine vodovodne cijevi)
Kauuk
16. KAUUK I GUMA
kauuk: naziv za elastomernu tvar (bilo prirodnu bilo sintetsku)

kauuk je neumreeni polimer
guma: elastomerni materijal (kauukova smjesa)
16.1. PRIRODNI KAUUK
poliizopren u prirodi postoji u dvije konfiguracije:
CH3
C
CH2
CH3
CH2
C
C
CH2
CH2
C
H
cis-1,4-poliizopren (PI-C)
trans-1,4-poliizopren (PI-T)
Hevea brasieliensis
Plaquium gutta
(kauukovac)
Mimusops balata
prirodni kauuk (NR) se sastoji uglavnom od cis-1,4-poliizoprena
Kauuk
svojstva NR (temperaturni interval od -50C do +80C)
- izuzetna elastinost, dobar elektroizolator
- dobra otpornost na: habanje, udar; prema razrijeenim kiselinama i
luinama, alkoholima i vodi, atmosferilijama
- jako bubri u mineralnim uljima i mastima, gorivima, alifatskim, aromatskim i
kloriranim ugljikovodicima, te biljnim i ivotinjskim mastima
Fizikalne karakteristike prirodnog kauuka
Svojstvo
65
Vrijednost
Molekulna masa
2 x 105 - 5 x 105
Gustoa / gcm-3
0,913
Prekidna vrstoa / MPa
6 - 30
Prekidno istezanje / %
150 - 600
Volumni koeficijent ekspanzije / K-1
670 x 10-6
Staklite / C
Ravnotena temperatura taljenja / C
Toplina taljenja / Jg-1
-72
28-39
64
Kauuk
Svjetska potronja kauuka po granama industrije
Industrija gumenih pneumatika
56 %
Tehniki proizvodi za vozila
11 %
Strojevi i izgradnja postrojenja
9%
Modificirani polimerni materijali
9%
Industrija obue
3%
Graevinarstvo
3%
Ostalo
9%
65
ukupna svjetska proizvodnja kauuka 2013: 27,4 milijuna tona
66
43,8 % prirodni
56,2 % sintetski
(12,0 milijuna tona)
(15,4 milijuna tona)
Kauuk
16.2. SINTETSKI KAUUK

Sintetski kauuk
prema primjeni:
prema ISO-1629:1995
- univerzalni (pneumatici, masovni proizvodi)
M, N, O, R, Q, T i U kauuci
- specijalni (specijalne primjene)
1. Polibutadien (PBD)
H
H2C
C
H
CH2
n
Kauuk
2. poli(2,3-dimetilbutadien) ili metilni kauuk
CH3
H2C
CH2
CH3
3. polikloropen ili kloroprenski kauuk
Cl
H2C
CH2
4. stiren/butadienski kauuk (PBS)

diblok kopolimer
CH2
CH
CH2
CH
CH CH2
triblok kopolimer
CH2
CH
Kauuk
5. etilen/propilenski kauuk (EPM)
CH3
CH2 CH2
CH2 CH
6. etilen/propilen/dienski kauuk (EPDM)
CH3
etilidennorboren
CH2
CH
CH2 CH CH2 CH3
1,4-heksadien
ostali kauuci: akrilatni kauuk (ACM), epiklorhidrinski kauuk (ECHR),

polisulfidni kauuk (SR)
Kauuk
16.3. PRERADA KAUUKA
kauuci se vrlo malo izravno koriste zbog nezadovoljavajuih

kemijskih i fizikih svojstava
neprikladni za izradu pneumatika, cijevi za gorivo, brtvi...
rjeenje - prerada u 3 stupnja:
1. MIJEANJE s dodatcima (kauukove smjese)
2. OBLIKOVANJE (ekstrudiranjem, kalandriranjem, preanjem)
3. UMREAVANJE (nakon ekstrudiranja i kalandriranja; u
kalupu kod preanja)
kauuci se teko prerauju, jer su i prije i nakon smjeavanja viskozni
i elastini
teko se prerauju i zbog velikog broja komponenti kauukovih
smjesa (kauuk: 20-80 %; ostalo dodatci)
Kauuk
16.3.1. MIJEANJE
cilj mijeanja: nainiti materijal zadovoljavajuih uporabnih svojstava

voditi rauna da ih je mogue preraivati i umreavati
mijeanje je KRITINA faza prerade kauuka

valja razlikovati: SMJEAVANJE i MIJEANJE
SMJEAVANJE: TO se mijea formulacija: (elastomer(i) + dodatci)
pri SMJEAVANJU je vano voditi rauna o:

a) prvenstveno namjeni proizvoda postizanje traenih svojstava
b) smjesa se mora moi mjeati i umreavati na standardnoj opremi
c) konanoj cijeni
DIZAJN
Kauuk
MIJEANJE: KAKO se mijea - oprema, vrijeme mijeanja, brzina

mijeanja, tlak, temperatura, cijena
3 faze procea mijeanja:

1. dobava komponenti u mijealicu
2. mijeanje
3. izbacivanje smjese iz mijealice, oblikovanje, hlaenje, pakiranje
komponente kauukovih smjesa:
a) kauuk (bale)
b) ojaalo - aa (prah ili briketi)
c) punila (mineralna punila ZnO, MgCO3, CaCO3, SiO2, talk, kreda...)
d) omekavala (kapljevina)
e) dodatci za poboljanje preradljivosti (prah)
f) dodatci za sprjeavanje starenja antioksidansi, antiozonanti , UV
stabilizatori (prah)
g) pigmenti (prah ili briketi)
h) ubrzavala (prah), aktivatori (prah), usporavala (prah)...
Kauuk
16.3.1.1. PROCES MIJEANJA
cilj mijeanja: proizvesti homogenu mjeavinu (komponente dobro i

ravnomjerno dispergirane) koja se dobro oblikuje i umreava
4 osnovne faze procesa mijeanja:
1. umjeavanje (ovlaivanje)
2. dispergiranje
3. raspodjela
4. omekavanja
UMJEAVANJE (OVLAIVANJE):
komponente stvaraju koherentnu, konzistentnu masu
dolazi do ovlaivanja ae kauukom i uklanjanja zraka
umjeavanje se sastoji od 2 paralelna mehanizma:

1. kauuk se deformira, nastaje dodatna povrina za prihvat
aglomeriranog punila, te smanjenja njegovih dimenzija zbog sminih
i pritisnih naprezanja
Kauuk
2. dolazi do kidanja i drobljenja kauuka zbog deformacija koje

prelaze njegovu vrstou; mijea se i prihvaa punilo (aglomerati
dimenzija 10-100 mm)
DISPERGIRANJE
dolazi do cijepanja aglomerata na dimenzije > 1 mm
dispergiranje zathijeva vea smina naprezanja (potronju energije)
RASPODJELA
potrebno je osigurati homogenost smjese (svaki dio smjese mora imati
svaku komponentu u zadanom omjeru prema formulaciji)
OMEKAVANJE
unutarnja omekavala sniavaju viskoznost i olakavaju mijeanje i
dispergiranje komponenti
Kauuk
16.3.1.2. MASTIKACIJA PRIRODNOG KAUUKA

prirodni kauuk: velika molekulna masa
netopljivost
neprikladan za preradu
slabo prihvaa dodatke

mehanika razgradnja makromolekulnih lanaca ili mastikacija
(T. Hancock - 1820; danas u Banbury mikserima)
makromolekulni lanci manje molekulne mase - bolja preradljivost
- bolje prihvaanje dodataka
Banbury mikser S-75, Zhangjiagang Langhang Machinery Co., Ltd.
67
Kauuk
16.3.1.3. UREAJI ZA MIJEANJE
osnovni ureaji za mijeanje kauukovih smjesa:

1. valjane mijealice
2. gnjetilice
Valjana mijealica za kauuk
Kauuk
valjane mijealice su najee dvovaljane

valjci su izraeni od lijevanog elika; princip rada kao kod
kalandriranja
podeava se razmak izmeu valjaka, trenje, brzina njihovog okretanja,
temperatura
GNJETILICE
osnovne komponente gnjetilica:

- komora sa sustavom za dobavu i otvorom za izbacivanje smjese
- rotori (meusobno zahvaeni, meusobno nezahvaeni)
- klip koji ostvaruje pritisak na mjeavinu u komori
- sustav za grijanje / hlaenje
kapaciteti: do 600 kg
faktori izbora: fleksibilnost, produktivnost i cijena
Kauuk
proizvoai gnjetilica:
- Farell (Banbury Mixer,
Farrel Shaw Intermix)
- Krupp-Midwest Werner und
Pfleiderer
- Kobelco Stewart Bolling Inc.
- Pomini
Klip
Lijevak za unos materijala
Rotor
Otvor za izbacivanje
gotove mjeavine
Jedinica za zatvaranje s
polunim mehanizmom
Otvor za injektiranje kapljivine
Hidraulika jedinica za otvaranje

Nosiva ploa (okvir)
Osnovne komponente gnjetilice
68
Kauuk
16.3.1.4. POSTUPCI MIJEANJA
procedura mijeanja ukljuuje:

a) poredak dodavanja komponenti u mijealicu
b) vrijeme njihovog dodavanja u mijealicu
pravila:
a) ograniiti dodavanja koja smanjuju optereenje na mjeavinu
b) punila dodavati ranije (visoka viskoznost, vee optereenje - bolja
disperzija)
c) maziva i omekavala dodavati kasnije (isti razlog)
d) maziva i omekavala uzrokuju klizavost, to smanjuje efikasnost
mijeanja (zato se esto dodaju s punilom - kontradikcija)
paziti da prilikom mijeanja ne doe do umreavanja kontrolirati

temperaturu
mijeati u 2 stupnja: 1 dodati polimer, mazivo, punilo; izvaditi i ohladiti
2 dodato omekavalo, ponovno mijeati
Kauuk
KONVENCIONALNA METODA MIJEANJA

dodaje se cijela koliina elastomara i mijeanjem se omekava
(plastificira)
dodaju se punila i kapljeviti dodatci (poevi od onih punila koja se tee
dispergiraju, npr. prvo aa)
dugi ciklusi mijeanja; sporo zagrijavanje mjeavine jedan stupanj;
dobra disperzija i male dimenzije punila
METODA KASNOG DODATKA MAZIVA
prvo se dodaje elastomer pa punilo (mijeanje 2 minute)
dodatak maziva: male koliine u formulaciji dodatak odjednom; vee
koliine maziva u formulaciji postepen dodatak (klizavost!)
dobra disperzija punila, velike koliine, ali veliki utroak energije
danas manje zastupljena metoda mijeanja
Kauuk
METODA OBRNUTOG MIJEANJA

prvo se dodaju sve suhe komponente osim elastomera, zatim kapljevite
komponente i elastome na kraju
najbra i najjjednostavnija metoda mijeanja
rabi se kad je udio polimera u smjesi < 25 % i za EPDM
posebdno pogodna za mjeavine s velikim udjelom omekavala i velikim
esticama
ne postie male dimenzije punila i dobru raspodjelu; kod velikih
viskoznosti temperatura naglo raste
SENDVI MJEAVINE
za mijeanje dvaju polimera razliitih parametara topljivosti
mijea se jedan polimer s punilom i kapljevina, pa se naknadno dodaje
drugi polimer (npr. SBR i polikloropren)
Kauuk
PARAMETRI MIJEANJA
temperatura
brzina rotora
pritisak klipa
koliina materijala koji se mijea
izbacivanje mjeavine
TEMPERATURA MIJEANJA
najvaniji parametar kod svih postupaka mijeanja
temperatura mijeavine raste pretvorbe rada smicanja u toplinu
elastomeri su slabi vodii topline mogunost pregrijavanja i
razgradnje
hlaenje se odvija preko hladnih stijenki mijealive sustav za
kontrolu temperature
Kauuk
BRZINA ROTORA
odreuje brzinu mijeanja
ograniena maksimalnom doputenom temperaturom zbog pretvorbe
rada smicanja u toplinu
mora osigurati dobru raspodjelu i malu veliinu estica punila
potrebna optimizacija
PRITISAK KLIPA
osigurava da su mjeavine u prostoru za mijeanje
vei pritisak smanjuje upljine, te klizavost, omoguuje rad pri niim T
KOLIINA SMJESE
potrebno optimirati: premala ili prevelika koliina mjeavine rezultira
loim mijeanjem i duim vremenima mijeanja
Kauuk
IZBACIVANJE MJEAVINE
potrebno odrediti kriterije izbacivanja mjeavine: vrijeme,
temperatura, utroak energije
Energija (kW)
Klip sputen
Klip podignut
Dodavanje
materijala
Zona 1
ienje
Izbacivanje
Zona 3
Vrijeme
Krivulja utroka energije za normalni ciklus mijeanja
68
Kauuk
16.3.1.5. OBRADA MJEAVINE NAKON IZBACIVANJA IZ

MIJEALICE
hlaenje i prevoenje u trake ili u listove prikladne za iduu fazu
pomou valjanih mlinova (eng. dump mills) ili ekstrudera
ovime se sniava T mjeavine, postie dodatna homogenizacija, dodatno
podeava viskoznost i omoguava (u odreeneim sluajevima) dodatak
umreavala i ubrzavala
Valjani mlin (dump mill)
Kauuk
PAKIRANJE
nakon valjanog mlina, materijal se prevlai sredstvom protiv
ljepljenja, hladi i pakira
vano je pravilno ohladiti: sprjeavanje ljepljenja i preranog
umreavanja
16.3.1.6. PROBLEMI PRI MIJEANJU I NJIHOVO RJEAVANJE
Pregled parametara procesa mijeanja
Parametri
mijealice
Uvjeti mjeanja
Svojstva
materijala
Svojstva produkta
Brzina mijeanja
Smina brzina
Raspodjela
Deformacija
Uinkovitost
hlaenja
Smino
naprezanje
Homogenost
Rastezno
naprezanje
Geometrija rotora
Deformacija
Tecljivost
Savitljivost
ienje
Vrijeme
Bubrenje
ekstrudata
Modul
rastezljivosti
Temperatura
Umreavanje
Zaderna vrstoa
Koliina mjeavine
Abrazija
Kauuk
najei problemi su:

1. nezadovoljavajua raspodjela punila u mjeavini
(nedovoljno vrijeme mijaanja, neprikladan redoslijed dodavanaj
komponenti, prevelika ili premala koliina mjeavine, neprikladna brzina
mijeala, neprikladan pritisak klipa, previe vlage u punilu, dodavanja ma
2. pregrijana mjeavina
(prarano dodana ubrzavala, neravnomjerna raspodjela umreavala,
prevelika brzina rotora, dodavanje komponenti pri previskoj temperaturi,
neodgovarajue hlaenje mjeavine)
3. oneienje
(oneiene komponente, nekvalitetno ienje izmeu razliitih ari,
slabo brtvljenje)
4. nekvalitetno rukovanje vajanim mlinovima
(neodgovarajua temperatura i brzina vrtnje na valjcima, prevelika
koliina punila, slaba raspodjela, predugo vrijeme na mlinovima)
Kauuk
16.4. REOLOGIJA KAUUKOVIH MJEAVINA

nakon mijeanja potrebno mjeavinu oblikovati za sljdeu fazu
neumreene kauukove mjeavine su viskoelastine
one su STRUKTURNOVISKOZNE kapljevine
Ostwald de
Waeleov zakon:
g k
Vrste kapljevina: a bingemovska, b dilatantna,

c njutnovska, d - strukturnoviskozna 11
log (Pas)
Kauuk
kloroprenski kauuk
(mjeavina pri 100 C
5
4
3
2
Mijeanje
-1
1
2
log g (s-1)
Ovisnost viskoznosti o
sminoj brzini 68
Kalandriranje
Ekstrudiranje
Izravno preanje
Posredno preanje
Injekcijsko preanje
-1
10
100
log g (s-1)
1000
10000
Smina brzina kod odreenih

postupaka preradbe kauuka 68
Kauuk
16.4.1. UTJECAJ KOMPONENTI NA REOLOKA SVOJSTVA

kauukove mjeavine se sastoje od 10-tak i vie komponenti
primarni cilj: postii zadovoljavajua konana svojstva
osnovne komponente: kauuk, punila, omekavala i dodatci za
poboljanje preradljivosti
KAUUK
komercijalno dostupni u razliitim viskoznostima
izbor ovisi o eljenim svojstvima; prema tome odabrati potupak
preradbe
PUNILA
2 osnovna punila su:
- aa: ojaavalo, postojanost na atmosfersko starenje, abraziju,
elastinost
- mineralna punila ( ZnO, MgCO3, CaCO3, alumosilikati, talk, kreda):
podeavanje elektrinih svojstava, toplinske postojanosti, postojanosti
na kidanje, vlagu, sniavanje konane cijene
Kauuk
Utjecaj veliine estica ae na svojstva (viskoznost, skupljanje,

tvrdoa i modul) SBR kauuka 68
Kauuk
Veliine estica nekih punila za kauukove smjese
68
Kauuk
OMEKAVALA
djeluju kao unutarnje mazivo i smanjuju ukupnu viskoznost mjeavine
a) ugljikovodici
nafteni ili cikloalkani (CnH2n): SBR, NR, CR, EPDM (umreavanje S)
alkani ili parafini (CnH2n+2): EPDM (umreavanje peroksidom)
aromati: CR
b) klorirani parafini: CR, CPE
c) faktisi: NR, SBR
DODATCI ZA POBOLJANJE PRERADLJIVOSTI

dodaju se u malim koliinama i poboljavaju predaljivost
a) derivati masnih kiselina (esteri i soli prirodnih karboksilnih kiselina)
b) smole iz prerade nafte i ugljena
c) polarne povrinski aktivne tvari (Ba soli talnog ulja s miner. punilom)
d) PE, PP i PIB niske molekulne mase
e) fluorirani polimeri modificirani PTFE
Kauuk
16.4.2. TESTIRANJE MJEAVINA NAKON MIJEANJA

testiranje se vri s ciljem utvrivanja ponaanja mjeavine u iduem
stupnju prerade (ispituje se preradljivost)
4 su osnovna tipa testiranja kauukovih mjeavina:
- ispitivanje raspodjele ae (na umreenim trakama)
- ispitivanje nakon umreavanja
- ispitivanje mjeavine nakon umreavanja (viskoznost
- ispitivanja s ciljem simulacije daljnje prerade
Instrumenti za ispitivanje predaljivosti:

Mooney viskozimetar (ASTM 1646, ISO 289)
kapilarni reometar (ASTM D 5099)
reometar s oscilirajuim diskom (ASTM D2084)
reometar ber rotora (ASTM D5289-93)
instrumen za ispitivanje relaksacije naprezanja
Kauuk
MOONEY VISKOZIMETAR
razvijen prije vie od 80 godina
najee koriten instrument u preradi kauuka (viskoznost,
pregaranje)
uvjeti:
- brzina okretaja rotora: 2 min-1
- temperatura ispitivanja: 100 C
- predgrijavanje 1 minuta, 4 minute ispitivanje
https://www.youtube.com/watch?v=j1ov7qWfJbM
Mooney viskozimetar MV200

(Alpha Technologies) 69
Mooneyeva viskoznost
Kauuk
a)
c)
a)
b)
a)
Vrijeme /min
10
Tipine Mooneyeve krivulje
68
Kauuk
log (Pas)
KAPILARNI REOMETAR
najstariji instrument za mjerenje viskoznosti openito
-1
brzona smicanja: 0,01-10000 s
log g (s-1)
Kauuk
https://www.youtube.com/watch?
v=26y1APo81O8
Kapilarni reometar ARC 2020

(Alpha Technologies) 70
Kauuk
Tipini podatci dobiveni kapilarnim reometrom 68
Kauuk
REOMETAR S OSCILIRAJUIM DISKOM

ispituje umreavanje kauukovih smjesa
rotor reometra se uroni u uzorak koji se nalazi u upljini mlaznice
uzorak se izloi oscilirajuem sminom naprezanju i odreuje se
moment smicanja (M)
Reometar s oscilirajuim diskom ODR

200 (Alpha Technologies) 71
Kauuk
Tipine krivulje reometra s oscilirajuim diskom 68
tx = ML + x(MH ML)/100
Kauuk
16.5. UMREAVANJE
prirodni kauuk: a) ljepljiv pri viim T
b) tvrd i krt pri niim T
sintetski takoer loih svojstava
neumreani su komercijalno
vrlo malo vrijedni
linearne makromolekule popreno se povezuju kemijskim vezama - umreavanje
- smanjena gibljivost i onemogueno

teenje pri viim T
- prestaje biti krt pri niim T zbog

jakih kemijskih veza izmeu
makromolekulnih lanaca
umreeni kauuk
umreavanje pomou sumpora - vulkanizacija (1831. C. Goodyear) provodi se
pri T = 140-170 C
hladna vulkanizacija - pomou S2Cl2 pri sobnoj temperaturi
Kauuk
CH 3
C
CH 2
CH 3
H
C
C
CH 2
CH 2
S8
C
H
C C
H2 H2
CH 2
n
CH 3 S
C C C
H2 H2
S
C
H
C
H
C C C
H2 H2
S
CH 3 S
C
C C
H2 H2
S
CH 3
C
C
H
CH 3
C
H
C C C
H2 H2
S
CH 3 S
C C
C
H 2 H2
S
udio S: 5 - 40 %
CH 3
C
H
C
H
C
H2
vei udio S - vea tvrdoa
CH 3
C C C
H2 H2
Vulkanizacija kauuka
C
H
n
Kauuk
sintetski kauuci se umreavaju: peroksidima

g - zraenjem
umreavanje je zavrna faza procesa prerade, vri se nakon konanog
oblikovanja proizvoda
umreavanjem se postiu konana svojstva gumenih proizvoda
sustav za umreavanje ine:
- ubrzavala (poveavaju brzinu reakcije umreanja)
- aktivatori (stvaraju komplekse s ubrzavalima koji su topljivi u
kauuku)
- usporavalo ( sprijeavaju prerano umreavanje)

sustav za umreavanje treba sprijeiti umreavanje tijekom mijeanja
i preradbe, te se odvijati tono iznad odreene temperature u preradbi
Kauuk
16.6. POSTUPCI PRERADBE KAUUKOVIH SMJESA

kauukove smjese se kalandriraju, ekstrudiraju i preaju (itzravno,
posredno i injekcijski)
procesi kalandriranja, ekstrudiranja i preanja su obraeni (ovdje e
se spomenuti samo specifinosti pri preradi kauuka)
16.6.1. EKSTRUDIRANJE KAUUKA
ekstrudiranjem se proizvode profili, cijevi, crijeva i komponente za
pneumatike
postoje vrui i hladni postupci ekstrudiranja
vrlo vaan je dizajn punog vijka
Maillefer vijak
68
Kauuk
Iddonov vijak visokog intenziteta mijeanja 68
EVK vijak visokog (Krupp Elastometechnic GmbH, Hamburg, Njemaka)68
Kauuk
Temperaturni profil po zonama pri ekstrudiranju kauuka 68

Uvlana
zona / C
Tlana
zona / C
EPDM
60-65
50-55
50-55
80-85
80-85
Nitril/butil
65-70
55-60
55-60
90-95
90-95
NR
60-65
50-55
50-55
80-85
80-85
Neopren/nitril
60-65
45-50
45-50
70-75
70-75
Polinorbornen
50
40
40
75
60
65-70
50-55
50-55
90-110
85-95
Materijal
Fluoroelastomeri
Istisna
Glava
zona / C ekstrudera / C
Vijak /
C
Kauuk
16.6.2. TESTIRANJE GOTOVIH PROIZVODA

3 su osnovne vrste ispitivanja:
a) kvaliteta raspodjele punila (pogotovo ae)
b) ispitivanje umreenih uzoraka provjera konanih svojstava
c) ispitivanja simuliranjem uvjeta pri uporabi
a) kvaliteta raspodjele punila: mikroskopija i hrapavost povrine

b) ispitivanja na umreenim uzorcima:
ba) rastezno naprezanje (ASTM D412)
bb) ispitivanje tvrdoe (ASTM D2240, D531, D1515)
bc) ostatna stlaivost (ASTM D395)
bd) otpornost prema otapalima (ASTM D471)
be) starenje (ASTM D573, D865, D572, D454)
bf) otpornost prema ozonu (ASTM D1149, D1171)
16.6. PROIZVODNJA PNEUMATIKA
Presjek automobilske gume Vredenstein
72
Sastav pneumatika za razliite namjene

Komponenta
Kauuk
Putniko vozilo / % Kamioni / %
Terenska vozila / %
47
45
47
aa
21,5
22
22
Metal
16,5
25
10
Tekstil
5,5
10
Cinkov oksid
Sumpor
Aditivi
Faze procesa proizvodnje pneumatika

1) Mijeanje (Banbury) smjeavanje i mijeanje
2) Dodatno mijeanje (valjani mlinovi) trake
3) Ekstrudiranje i kalandriranje
4) Spajanje komponenti
5) Umreavanje
6) Dorada i zavrna kontrola
Banbury mijealica
Proizvodnja kauukovih traka

(valjani mlin)
ekstrudiranjem se debele trake nakon valjanih mlinova prevode u

tanke trake
ekstrudiranjem se proizvodi vie komponenti pneumatika (gazni
sloj, unutarnji sloj, boni sloj)
kalandriranjem se elina vlakna (ica) i tekstilna vlakna umeu
izmeu slojeva gume
spajanjem svih komponenti pneumatika dobije se tzv. zelena guma
zelena guma se konano postavlja u kalup za umreavanje gdje se

umreava zbog utjecaja vrue vode i vodene pare (vulkanizacija)
ovime se postie konani oblik i svojstva
https://www.youtube.com/watch?v=Li-MKobBg5w
dorada je potrebna kako bi se uklonile nepravilnosti nastale

umreavanjem
provodi se uglavnom runo (kvalificirani radnici)
posljednja faza je zavrna kontrola (kontrola kvalitete) i ukljuuje:
a) vizualno ispitivanje
b) vaganje
c) ispitivanje X-zrakama
plasman na trite
Jedna od moguih shema proizvodnje pneumatika
73
Kauuk
16.7. OPORABA GUMENIH PROIZVODA

oporaba gumenih proizvoda se uglavnom odnosi na oporabu pneumatika
(poglavito automobilskih)
Odlagalite automobilskih guma 63
gospodarenje otpadnim pneumaticima mora biti u skladu s hijerarhijom

gospodarenja otpadom
gumeni otpad je viskovrijedna sekundarna sirovina i mora se

oporabljivati
a) obnavljanje (protektiranje) guma
b) postupci oporabe gumenog otpada su:
- materijalna (tvarna) oporaba
- mehanika oporaba - usitnjavanje
- kemijska oporaba regeneriranje, devulkanizacija,
piroliza, hidrogeniranje, rasplinjavanje
- energijska oporaba - spaljivanje
Kauuk
SAD (2013.):
- 3,824 milijuna tona otpadnih pneumatika
- 3,666 milijuna tona oporabljeno (95,9 %)
1990. oporabljeno samo 11 %
Oporaba otpadnih pneumatika u SAD-u 2013.
Jedna od moguih shema mehanike oporabe pneumatika

https://www.youtube.com/watch?v=ws-WoJAt9JY
74
Jedna od moguih shema postupka devulkanizacije pneumatika
74
Literatura
17. LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
http://www.fsb.unizg.hr/polimeri/novosti/061220111033th_Okrugli_stol.pdf
G. Bari, Proizvodnja i preradba polimera u svijetu, Europi i Hrvatskoj,
Savjetovanje Polimerni materijali i dodatci polimerima, Zagreb, 19.-20.11. 2009.
str. 23-43.
http://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_industrija/proizvodnja-polugotovih-igotovih-proizvoda-od-plastike-i-gume-u-15-godina-narasla-65posto?category=154, 27.1.2015.
I. ati, R. ati, Kratice i imena sastojaka polimera, Polimeri 26(2005)4: 188195.
B. Andrii, Predavanja iz Polimernih materijala, Kemijsko-tehnoloki fakultet,
Split, 2010.
A. Rogi, I. ati, D. Godec, Polimeri i polimerne tvorevine, Drutvo za plastiku i
gumu, Zagreb, 2008.
http://vietnambusiness.asia/expanding-rubber-plantation-overseas, 21.1.2011.
T. Kovai, Struktura i svojstva polimera, Sveuilite u Splitu, 2010.
Literatura
Z. Janovi, Polimerizacije i polimeri, Hrvatsko drutvo kemijskih inenjera i
tehnologa, Zagreb, 1997.
10. I. ati, Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina, Drutvo za plastiku i gumu,
Zagreb, 1990.
11. I. ati, D. Godec, Reologija, Interna skripta, vlastita naklada, Zagreb, 2000.
12. I. ati, M. Runji-Sokele, Proizvodnja polimernih materijala, vlastita naklada,
Zagreb, 2000.
13. http://www.oursbiz.com/Products/b/123/PET-Easy-Granulating-Unit811825.jpg, 9.2.2011.
14. G. Cukor, Predavanja iz Proizvodnih tehnologija, Tehniki fakultet, Rijeka, 2008.
15. M. Ravli, Kalandriranje, u I. ati, Prerada polimera, Interna skripta, Zagreb,
1979.
16. M. Ravli, Ekstrudiranje, u I. ati, Prerada polimera, Interna skripta, Zagreb,
1979.
17. http://xinda-machinery.en.alibaba.com/productshowimg/23231272950114253/Compounding_Extruder_BUSS_Design_Co_Kneader.html#inSearch,
10.2.2011.
18. http://www.slscrewbarrel.com/resource/?bid=2, 24.2.2011.
9.
Literatura
http://plas-machinery.en.made-in-china.com/offer/FMJnlPaKXDhs/Sell-SingleScrew-Plastic-Extruder-SJ45-25-.html, 10.2.2011
20. http://www.zsjtjx.cn/enProductShow.asp?ID=105, 10.2.2011.
21. http://beiermachinery.en.made-in-china.com/product/fMJmEvXbHDks/ChinaTsk-Series-Parallel-Twin-Screw-Extruder-Plastic-Extrusion-Machine-.html,
10.2.2010.
22. http://www.zsjtjx.cn/enProductShow.asp?ID=104, 10.2.2011.
23. http://www.alibaba.com/productgs/323239414/conical_double_screw_plastic_extruder_conical.html, 10.2.2011.
24. http://slfeng007.en.made-in-china.com/product/woyJWPIZEGph/China-PVCPipe-Extrusion-Line-PVC-Pipe-Production-Line-PVC-Pipe-Making-Machine-JWG003-.html, 10.2.2011.
25. http://www.zjgbc.com/en/Productshow.asp?ID=399, 10.2.2011.
26. http://www.alibaba.com/productgs/50649141/PVC_Door_Board_Production_Line/showimage.html, 10.2.2011.
27. http://www.plastics007.com/plastics-product/Detail_53513_PP-SheetExtrusion-Line-137.html, 24.2.2011.
28. http://www.plastics007.com/upload/Product/Image1/extrusionmachinery10048
m53513.jpghttp://rrplast.com/multilayer_co_extrusion.html, 11.2.2011.
19.
Literatura
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Rotational_Moulding.aspx,
11.2.2011.
30. http://www.indiamart.com/gujaratroto/rotomoulding-machines.html, 11.2.2011.
31. http://www.rotomould.in/Rotomolding%20Applications.htm, 11.2.2011.
32. http://alexpb.com/notes/wpcontent/uploads/2007/12/compression_molding.png, 11.2.2011.
33. http://image.made-in-china.com/6f3j00VCnTFWkIbaqp/Compression-MoldingMachines.jpg, 11.2.2011.
34. http://alexpb.com/notes/wp-content/uploads/2007/12/transfer_molding.png,
11.2.2011.
35. http://www.ferromatik.com, 11.2.2011.
36. http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulding.aspx,
11.2.2011.
37. A. Rogi, I. ati, Injekcijsko preanje polimera, Drutvo plastiara i gumaraca,
Zagreb, 1996.
38. http://www.directindustry.com/prod/netstal/horizontal-injection-moldingmachines-for-optical-disc-manufacturing-cd-cd-rom-and-dvd-20433395660.html, 11.2.2011.
39. http://www.mspt.in, 11.2.2011.
40. http://www.richlandmould.com/index.php?q=main/mshow&id=366, 11.2.2011.
29.
Literatura
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
http://bpfmedia.emango.net/gas_injection_internal.swf, 11.2.2011.
http://bpfmedia.emango.net/external_gas_injection.swf, 11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Moulded_Gas_
Assisted.aspx, 11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Insert_Moulding.aspx, 11.2.2011.
http://www.kaplast.hr, 15.04.2011.
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/structural-foam.swf, 11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Thermoforming.aspx, 11.2.2011.
http://bpfmedia.emango.net/Thermoforming_RPC_BPF.swf, 11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Vacuum_Forming.aspx
http://www.bpf.co.uk/Data/Image/Extrusion%20Blow%20Moulding.swf,
11.2.2011.
http://www.qualitycustommolding.com, 11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Injection_Blow_Moulding.aspx,
11.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Moulding_EPS.aspx, 11.2.2011.
Literatura
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
A. Pilipovi, Z. Domitran, J. Stoji, Tehniki vjesnik 16 (2009) 59-66.

http://www.frpfw.com/productsen.asp, 24.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Pultrusion.aspx, 11.2.2011.
http://www.tangram.co.uk, 25.2.2011.
http://www.eppm.com/x/guideArchiveArticle.html?gname=&id=219, 11.2.2011.
http://brod.sfsb.hr/kth/zavar/zavar/plast.pdf, 16.2.2011.
An analysis of plastics consumption and recovery in Europe, PlasticsEurope,
Brussels, 2004
An analysis of plastic production, demand and recovery in Europe,
PlasticsEurope, Brussels, 2006.
The Compelling Facts About Plastics 2009, An analysis of European plastics
production, demand and recovery for 2008, Brussels, 2009.
J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John
Wiley&Sons, Chichester, 1998.
M. ercer, D. Opsenica, G. Bari, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o.,
Zagreb, 2000.
B. Andrii, Prirodni polimerni materijali, Sveuilini prirunik, Kemijskotehnoloki fakultet, Split, 2009.
http://www.rubberstudy.com/documents/WebSiteData_3.0b.pdf , 13.2.2015.
Literatura
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
A. Pilipovi, Z. Domitran, J. Stoji, Tehniki vjesnik 16 (2009) 59-66.

http://www.frpfw.com/productsen.asp, 24.2.2011.
http://www.bpf.co.uk/Plastipedia/Processes/Pultrusion.aspx, 11.2.2011.
http://www.tangram.co.uk, 25.2.2011.
http://www.eppm.com/x/guideArchiveArticle.html?gname=&id=219, 11.2.2011.
http://brod.sfsb.hr/kth/zavar/zavar/plast.pdf, 16.2.2011.
An analysis of plastics consumption and recovery in Europe, PlasticsEurope,
Brussels, 2004
An analysis of plastic production, demand and recovery in Europe,
PlasticsEurope, Brussels, 2006.
The Compelling Facts About Plastics 2009, An analysis of European plastics
production, demand and recovery for 2008, Brussels, 2009.
J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, John
Wiley&Sons, Chichester, 1998.
M. ercer, D. Opsenica, G. Bari, Oporaba plastike i gume, mtg topograf d.o.o.,
Zagreb, 2000.
B. Andrii, Prirodni polimerni materijali, Sveuilini prirunik, Kemijskotehnoloki fakultet, Split, 2009.
http://www.rubberstudy.com/documents/WebSiteData_3.0b.pdf , 13.2.2015.
Literatura
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
http://www.topmachinebiz.com/product/228700/Banbury-Mixer-S-75.htm,
24.1.2011.
Polymer Processing
http://www.alpha-technologies.com/mv-2000-mooney-viscometer
http://www.alpha-technologies.com/alpha-technologies-arc-2020
http://www.alpha-technologies.com/odr-2000-oscillating-disc-rheometer--alpha-technologies
http://www.autonet.hr/pic/5263/42896/original.jpg
http://www.maxxis.co.uk/technology/how-tyres-are-made
http://www.phoenixindustries.com/tire_recycling_plants.html
http://maxlinktyrerecycling.com/our-solutions/devulcanized-rubber

Prerada Plastike I Gume

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prerada Plastike I Gume

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KEMIJSKO-TEHNOLOKI FAKULTET U SPLITU

PREDDIPLOMSKI STUDIJ KEMIJSKE TEHNOLOGIJE

PRERADA PLASTIKE I GUME

Prisustvovanje predavanjima i polaganje ispita

Sadraj i raspored predavanja

PRAVILA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA

Predmet ima satnicu 2+0+0 (30 sati predavanja)

Uspjeno se moraju poloiti oba kolokvija (min. 60 % bodova iz

Nakon predavanja odrat e se dodatni, popravni termin za

Studenti koji su nisu uspjeno poloili oba kolokvija nisu zadovoljili

Pismeni ispit je u zadanim terminima ispitnih rokova (prijava preko

UPOTREBA MOBITELA, PREPISIVANJE I POSJEDOVANJE

RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Povijest postupaka prerade plastike i gume. Svjetska i hrvatska

Vrste polimera: plastomeri, duromeri, elastomeri, elastoplastomeri.

Mehanika i toplinska svojstva polimera.

Reoloka svojstva polimera. Procesna, izradbena i proizvidna tehnika.

Dodatci polimernim tvarima. Postupci oplemenjivanja polimernih tvari.

Praoblikovanje. Kontinuirani postupci praoblikovanja (1): kalandriranje,

Kontinuirani postupci praoblikovanja (2): Ekstrudiranje. Koekstrudiranje.

RASPORED PREDAVANJA U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Cikliki postupci praoblikovanja (1): lijevanje, sraivanje, izravno

Cikliki postupci praoblikovanja (2): injekcijsko preanje. Posebni

Postupci preoblikovanja: toplo i hladno preoblikovanje, puhanje,

Postupci povezivanja: lijepljenje, zavarivanje. Oplemenjivanje povrine

Postupci oporabe plastinog otpada: materijalna (mehanika, kemijska,

Pojmovi kauuk, guma, elastomerni materijal, vulkanizat. Prirodni i

1.1. POVIJESNI RAZVOJ

povijest primjene prirodnih polimernih materijala (kauuk, prirodne

modificirani prirodni i sintetski polimeri proizvode se i rabe tek od

danas je samo u SAD-u u uporabi preko 18 000 razliitih vrsta

razvoj i sinteza novih polimera iznimno je skupa i dugotrajna

razvijaju se polimerni materijali mijeanjem dvaju ili vie polimera,

u razvijenim se zemljama preko polovice diplomiranih kemiara i

Proizvodnja, 106 tona

prosjean godinji porast proizvodnje u posljednjih 60-tak godina: 9 %

Vremenski tijek svjetske proizvodnje polimera

Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji

Udio pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji

Europska plastiarska industrija zapoljava 1,6 milijuna ljudi u 50 000

1.2. HRVATSKA INDUSTIJA PLASTIKE I GUME

ostali polimerni materijali se uvoze

Proizvodnja, 103 tona

Proizvodnja polimernih materijala u Hrvatskoj 1990.-2013.1,3

Broj tvrtki u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3

Zaposleni u preradi plastike i gume u Hrvatskoj 2008.-2013.1,3

Ukupni prihod / milijuni kuna

Kretanje ukupnog prihoda hrvatske industrije polimera u milijunima

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume u Hrvatskoj 2006.-2013.3

Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih materijala u milijunima

Proizvodnja, 103 tona

Proizvodnja polimernih tvorevina u Hrvatskoj 1990.-2013. 1,3

Vrijednosti uvezenih i izvezenih polimernih tvorevina u milijunima

Podruja primjene polimera preraenih u Hrvatskoj u 2010.

polimer - gr. polg (mnogo, vie) i mero (dio)

danas se pojam polimer koristi kao skupno ime za prirodne i sintetske

pojam MAKROMOLEKULA uveo je njemaki kemiar Herman

1924. H. Staudinger - polimeri su visokomolekulni spojevi koji nastaju

- preraspodjeli elektronskih gustoa

POLIMERIZACIJA - kemijska reakcija u kojoj monomeri meusobnim

M n - brojani prosjek molekulnih masa

DP - prosjeni stupanj polimerizacije

kriterij za minimalan DP : iskazivanje karakteristinih polimernih