Telemetrija i upravljanje vodoopskrbnim sustavom

Danijel Mari, Tomica Lisak, Goran Mali

Elektrotehniki odjel
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Konavoska 2, Zagreb, Hrvatska
Telefon: 01-5603 900 Fax: 01-5603 999 E-mail: danijel.marsic@tvz.hr

Duplico d.o.o.
Gornjostupnika 27b, Gornji Stupnik, Hrvatska
Telefon: 01-6589 222 Fax: 01-6589 230 E-mail: tlisak@duplico.hr

Saetak - Sustavi za opskrbu naselja pitkom vodom danas su

nezamislivi bez upotrebe sklopova koji upravljaju procesima
ispumpavanja vode, punjenja vodospremi i distribucije pitke
vode prema naseljima. Kako su u pravilu dijelovi sustava
udaljeni i do nekoliko kilometara, a rad pojedinih dijelova
ovisi jedan o drugome, razmijenu informacija izmeu njih je
najjednostavnije, a za velike udaljenosti i najjeftinije izvesti
putem GPRS mree.
U ovom radu opisan je sustav vodoopskrbe unutar kojega
se komunikacija temelji na telemetrijskim modulima sa
statikim IP adresama telemetrijskih stanica. Sustav ima
mogunost slanja SMS alarmnih poruka i upravljanja
mjernim i izvrnim elementima sustava.
Dijelovima sustava se direktno upravlja programirljivim
logikim kontrolerima kojima je nadreen raunalni sustav
za nadzor i upravljanje procesom ispumpavanja i distribucije
vode.

I. UVOD
Sadanje stanje kao i budui razvoj vodoopskrbnih
sustava koji opskrbljuju vodom iroko podruje, nameu
potrebu uvoenja sustava daljinskog nadzora i upravljanja
vodoopskrbnim objektima, odnosno cijelim vodoopskrbnim sustavom, s ciljem kvalitetnije, pouzdanije i
ekonominije opskrbe potroaa pitkom i industrijskom
vodom. Takoer veina korisnika zahtjeva mogunost
nadzora, mjerenja i obrade podataka s vodoopskrbnih
objekata te upravljanje iz jednog nadzorno-upravljakog
centra. Osim navedenog, sustav opskrbe treba imati i
trenutno alarmiranje u sluaju kvarova i nepravilnosti u
radu te nisku cijenu odravanja sustava daljinskog nadzora
i upravljanja.
Zahtjevi korisnika kod ovakvih sustava su prvenstveno
pouzdanost u radu i niska cijena implementacije sustava
telemetrije i upravljanja. Problem koji se javlja kod
ovakvih sustava je komunikacija izmeu pojedinih
dijelova. Zbog udaljenosti objekata, relativno visokih
cijena nabave, polaganja i zatite signalnih kabela
komunikacija se moe izvesti putem GPRS (eng. General
Packet Radio Service) i GSM (eng. Global System for
Mobile Communications) mobilne mree. Time se koristi
ve postojea infrastruktura mobilnih operatera bez
posebnih dozvola i zakupa radio-frekvencijskih podruja i
koritenja posebne opreme za prijenos podataka putem
radijske veze.
U ovom radu opisan je sustav koji objedinjuje sve
zahtjeve korisnika, a to su niska cijena koritene opreme i
ugradnje, beina komunikacija izmeu objekata, SCADA
(eng. Supervisory Control And Data Acquisition) sustav za

nadzor i upravljanje vodoopskrbnim sustavom i

obavjetavanje korisnika sustava o kvarovima i
nepravilnostima u radu putem SMS (eng. Short Message
Service) poruka.

II. TEHNOLOKI PROCES I IDEJNO RJEENJE

A. Vodoopskrbni sustav
Na Sl. 1. prikazana je tehnoloka shema vodoopskrbnog
sustava na kojem je izveden sustav daljinskog nadzora i
upravljanja. Sustav se sastoji od crpne stanice,
vodospreme, tlanog cjevovoda kojim su povezane crpna
stanica i vodosprema te gravitacijskog cjevovoda kojim se
voda transportira u naselje. U crpnoj stanici ugraene su
dvije crpke, koje se koriste kao radna i rezervna, kojima se
crpi voda iz bunara i putem tlanog cjevovoda puni
vodosprema. Napunjenost vodospreme mora uvijek biti
izmeu srednjeg i maksimalnog nivoa kako bi se osigurala
dostatna koliina vode kod poveane potronje ili kriznih
situacija zbog gaenja poara. Tako se sam rad
vodoopskrbnog sustava temelji na mjerenju razine vode u
vodospremi. Za upravljanje radom crpki koriste se plovne
nivo sklopke koje su ugraene u vodospremu.

Sl. 1. Tehnoloka shema vodoopskrbnog sustava

B. Telemetrija i sustav upravljanja

Za realizaciju telemetrijskog sustava i upravljanja
vodoopskrbom izabrani su telemetrijski moduli poljskog

proizvoaa Inventia. Telemetrijski moduli su u sutini

ureaji koji imaju integrirani programirljivi logiki
kontroler (eng. Programmable Logic Controller) i
GSM/GPRS modem. To znai da je upotrebom ovih
modula
rijeeno
pitanje
upravljanja
sustavom,
komunikacije izmeu objekata i nadzorno-upravljakog
centra i obavjetavanja operatera direktno na mobitel
putem SMS poruka. Telemetrijski modul koji upravlja
sustavom crpljenja vode i punjenja vodospreme instaliran
je unutar crpne stanice. U vodospremi je instaliran
telemetrijski modul koji slui za prikupljanje informacija o
napunjenosti vodospreme i potronji vode koja je
transportirana prema naselju. Takoer, oba modula
komuniciraju meusobno i s nadzorno-upravljakim
centrom te alju SMS poruke na mobitel operatera koji se
brine o cjelokupnom sustavu vodoopskrbe (Sl. 2).

Za izvedbu nadzorno-upravljakog centra koristi se OPC

(eng. OLE (Object Linking and Embedding) for Process
Control) server za komunikaciju izmeu telemetrijskih
modula te WinCC Flexible 2005 program sa SCADA
aplikacijom za nadzor i upravljanje radom telemetrijskih
stanica. Nadzorno-upravljaki centar se nalazi u upravi
tvrtke korisnika sustava i njime je mogue u potpunosti
upravljati i nadgledati vodoopskrbni sustav.
Na Sl. 2. prikazana je topologija mree i nain
komunikacije telemetrijskih modula. Komunikacija
telemetrijskih modula meusobno kao i njihova
komunikacija s nadzorno-upravljakim centrom odvija se
unutar VPN (eng. Virtual Private Network) mree koja
koristi GPRS infrastrukturu, a slanje poruka na mobitel
operatera se odvija putem GSM mree.

G
PR
S

IN
FR
A

ST
RU
KT
U
RA

Sl. 2. Topologija komunikacijske mree sustava vodoopskrbe

Ukoliko razina vode u vodospremi padne ispod srednje
razine ukljuuje se crpka koja se iskljui tek kada voda
dostigne maksimalnu razinu. Ako je zbog problema u
komunikaciji (ispad mree) ili ukljuenja hidranata du
opskrbne mree zbog poara, razina vode u vodospremi
pala na minimalnu razinu ukljuuju se obje crpke i ostaju
ukljuene do dostizanja maksimalne razine vode. O svim
alarmnim situacijama i problemima u toku rada sustava
obavjetava se operatera putem SMS poruka na mobitel.
Alarmne SMS poruke koje telemetrijske stanice alju na
mobilini telefon operatera su sljedee:
- Crpna stanica: Nestanak glavnog napajanja
- Crpna stanica: Crpka 1 u greki
- Crpna stanica: Crpka 2 u greki
- Crpna stanica: Crpka 1 i Crpka 2 u greki
- Crpna stanica: Prisutnost vode u crpnoj stanici
- Vodosprema: Minimalni nivo vode u vodospremi

III. OPIS TEHNIKOG RJEENJA

A. Sklopovska podrka
U objektu crpne stanice instaliran je razvodno upravljaki ormar koji se sastoji od elektroenergetskog
dijela i upravljako - komunikacijskog dijela.
Elektroenergetski dio razvodno - upravljakog ormara se
sastoji od ureaja za nadzor mrenog napajanja,
stabiliziranog napajanja 24VDC, ureaja za meki
zalet/zaustavljanje motora crpki i motornih zatitnih
sklopki za zatitu motora crpki od preoptereenja. Za
galvansko odvajanje energetskog i upravljako komunikacijskog dijela koriste se releji. Kao sredinji
upravljako-komunikacijski modul na crpnoj stanici je
instaliran telemetrijski modul MT-101 (Sl. 3.). Ova serija
telemetrijskih modula dizajnirana je tako da objedinjuje

funkcije GSM/GPRS modema, PLC-a i data loggera [2].

Karakteristike telemetrijskog modula MT-101 su sljedee:
8 digitalnih ulaza/brojaa, 8 digitalnih izlaza/brojaa, 2
analogna ulaza (4-20 mA), integrirani GSM/GPRS modem
sa mogunou statikog IP adresiranja i RTC (eng. Real
Time Clock).

Slika 3. Telemetrijski modul MT-101

U objektu vodospreme instaliran je upravljaki ormar

koji se sastoji od stabiliziranog napajanja 24VDC i
telemetrijskog modula MT-301 (Sl. 4.) sa sljedeim
karakteristikama: 4 digitalna ulaza, 2 digitalna izlaza, 2
analogna ulaza (4-20 mA), integrirani GSM/GPRS modem
sa mogunou statikog IP adresiranja i RTC [3].
Telemetrijski modul za nadzor objekta vodospreme dobiva
informaciju o razini vode u vodospremi. Za kontinuiranu
provjeru razine vode koristi se tlana nivo sonda koja po
principu mjerenja hidrostatskog tlaka daje strujni signal 4 20 mA za 0 - 100% napunjenosti vodospreme. Pored
kontinuiranog praenja razine vode u vodospremi koriste
se i plovne nivo sklopke koje daju digitalni signal u
ovisnosti o dostignutoj razini vode. Na telemetrijski modul
spojeno je i magnetno - induktivno mjerilo protoka
ugraeno na izlazu iz vodospreme daje impulsni signal u
ovisnosti 1 impuls za protok obujma 10 m3 vode.

Sl. 4. Telemetrijski moduli serije MT-30x

B. Komunikacija
Telemetrijski moduli povezani su beino preko GPRS
mree. GPRS protokol omoguava paketni prijenos
podataka velikim brzinama te maksimalno koritenje
postojee mree mobilne telefonije i njenih resursa. Vano
je naglasiti da se komunikacija ne odvija putem interneta,
ija mrea je otvorena za svakog tko se na nju spoji, nego
putem GPRS VPN M2M zatvorene mrea iji se lanovi
definiraju na poseban nain i nikako ne mogu biti dostupni
sa interneta ili iz bilo koje druge mree. M2M (eng.
Machine to Machine) je tarifni model koji su mobilni
operateri prilagodili u svrhu prijenosa podataka izmeu
dva ureaja [1]. U usporedbi sa radio prijenosom, gdje
jedan korisnik zauzima cijeli radio kanal tokom prijenosa
informacija u GPRS-u vie korisnika dijeli jedan fiziki
kanal. Navedeni koncept omoguuje da se naplata vri
iskljuivo prema koliini razmijenjenih podataka, a ne
prema vremenu provedenom na vezi, kao i brzine prijenosa
podataka koje nadilaze telefonske fiksne linije i radio veze,
osobine su GPRS-a koje ga izdvajaju u odnosu na druge
sustave za prijenos podataka.
Komunikacija izmeu telemetrijskih stanica temelji se
na Modbus RTU protokolu [4]. U ovom sluaju
telemetrijski modul na crpnoj stanici je postavljen kao
nadreena (eng. Master) jedinica i teoretski moe prozivati
telemetrijski modul instaliran na vodospremi. Meutim, u
ovom rjeenju s odabranim telemetrijskim modulima
komunikacija je postavljena tako da se telemetrijski modul
s vodospreme cikliki javlja telemetrijskom modulu na
crpnoj stanici svakih 15 minuta bez obzira na promijenu
stanja plovnih nivo sklopki. Uz cikliko javljanje
komunikacija se dogaa i na svaku promjenu stanja
plovnih nivo sklopki u vodospremi. U telemetrijskom
modulu na crpnoj stanici je u listu podreenih ureaja
unesena statika IP adresu podreenog (eng. Slave) ureaja
s kojeg e se primati podaci tokom rada i statiku IP adresu
modema u nadzorno-upravljakom centru.

IV. PROGRAMSKA PODRKA SUSTAVA

UPRAVLJANJA
A. Upravljaki program telemetrijskog modula crpne
stanice
Upravljaki program za telemetrijski modul instaliran u
crpnoj stanici izraen je pomou programskog alata za
programiranje telemetrijskih modula serije MT-101 pod
nazivom MT Program Editor. Podeavanje samih
parametara
telemetrijskih
modula
radi
se
u
konfiguracijskom programu MTM Manager.
Upravljaki program sastoji se od vie dijelova (Sl. 5.).
Prvi dio se odnosi na provjeru ispravnosti crpki i napajanja
crpne stanice. Ukoliko jedna od crpki nije ukljuena ili je u
kvaru automatski se alje SMS poruka na mobitel
operatera s informacijom o dogaaju. U ovom dijelu se
provjerava i da li je crpka postavljena u automatski ili
runi mod rada tj. da li je raspoloiva.
Sljedeim dijelom upravljakog programa ovisno o
stanju podataka pristiglih s telemetrijskog modula na
vodospremi provjerava se razina vode u vodospremi.
Temeljem obrade tih informacija upravlja se radom crpki.

Upravljakim programom telemetrijskog modula crpne

stanice omogueno je da se za potrebe crpljenja vode iz
bunara uvijek koristi crpka koja ima manji broj radnih sati
ili crpka koja je ispravna i raspoloiva. Slanje podataka
izmeu telemetrijskih modula dogaa se svakih 15 minuta
ili na promijenu stanja razine vode u vodospremi.

Slika 5. Dijagram toka upravljakog programa crpne stanice

B. Programska podrka vodospreme

Na telemetrijskom modulu instaliranom u vodospremi
nije potrebno pisanje klasinog upravljakog programa.
Naime, telemetrijski modul MT-301 nema mogunost
upravljanja svojim digitalnim izlazima u odnosu na stanje
analognih ili digitalnih ulaza. Stanje digitalnih izlaza
mogue je mijenjati samo pomou SMS poruka koje su
stigle s mobitela operatera iji je broj upisan kao
autorizirani koji ima pravo primanja SMS alarmnih poruka
i konfiguracije stanja izlaza. Dijagram toka na Sl. 6.
prikazuje nain rada telemetrijskog modula instaliranog na
vodospremi.

Slika 6. Dijagram toka rada telemetrijskog modula vodospreme

Konfiguracija rada telemetrijskog modula izraena je u

konfiguracijskom programu MTM Manager u kojem je
potrebno podesiti sljedee:
- Statiku IP adresu modula na koji e se slati podaci o
stanju ulaza (analognih i digitalnih). U ovom dijelu bilo je
potrebno unijeti statike IP adrese telemetrijskog modula
na crpnoj stanici i statiku IP adresu modema u nadzorno upravljakom centru. Ovdje je vano napomenuti da
telemetrijski moduli imaju mogunost konfiguriranja,
parametriranja i programiranja daljinski preko GPRS-a pa
se moe unijeti i statika IP adresa raunala s kojeg e u
sluaju potrebe izmjena biti mogue promijeniti postavke
modula.

- Osnovne postavke o GPRS komunikaciji kao to su

APN (eng. Access Point Name), korisniko ime i lozinka
preko kojih RADIUS server daje statiku IP adresu, broj
pokuaja logiranja na GPRS mreu i broj pokuaja slanja
podataka.
- Unijeti brojeve mobilnih telefona ureaja operatera na
koje e se slati alarmne SMS poruke.
- Konfigurirati nazive digitalnih i analognih ulaza,
unijeti pravila po kojima e se slati podaci u crpnu stanicu i
nadzorno-upravljaki centar (u sluaju promjene stanja).
- Unijeti postavnu vrijednost brojaa vremena koji e
biti okida za cikliko slanje podataka u crpnu stanicu i
nadzorno - upravljaki centar.
C. Nadzorno - upravljaki centar i SCADA
Opremu nadzorno - upravljakog centra ini osobno
raunalo bazirano na Windows XP Profesional
operativnom sustavu s GPRS/UMTS/EDGE/HSDPA
modemom. Pored navedene opreme, nadzorno upravljaki centar opremljen je i SCADA aplikacijom kao
i aplikacijama za ispravan rad komunikacijskog sustava.
Osnovu komunikacijskog podsustava za potrebe daljinskog
nadzora i upravljanja ini VPN sustav na GPRS mrei
operatera s osiguranim statikim IP adresiranjem stanica.
Za osiguranje statikih IP adresa unuta zatvorene VPN
mree koriteno je rjeenje koje je razvila tvrtka Duplico
d.o.o.. Maksimalna brzina komunikacije od svake periferne
stanice do nadzorno - upravljakog centra i obrnuto je 115
kbit/sek. Modem za potrebe telemetrije, osim visoke
kvalitete industrijske izvedbe mora zadovoljavati i sljedee
uvjete:
podravanje
GPRS
paketnog
prijenosa,
omoguavanje TCP/IP stoga i podravanje statikog IP
adresiranja.
U nadzorno-upravljakom centru instalirana je run-time
verzija WinCC Flex 2005 programa za SCADA aplikacije
koji s daljinskim stanicama komunicira preko OPC
servera. Upotrijebljen je OPC server MT Data Provider
koji je takoer razvila tvrtka Inventia. On se osim kao OPC
moe jo koristiti kao ODBC (eng. Open Source Database
Connectivity) i CSV (eng. Comma-Separated Values)
server.
Konfiguracija OPC servera se brzo i jednostavo izvodi
putem XML (eng. eXtensible Markup Language) datoteke.
Struktura datoteke se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu se
unose postavke mree, i klijentskog programa, to je u
naem sluaju WinCC Flex 2005. U drugom dijelu se
unose nazivi daljinskih stanica, statike IP adrese
daljinskih stanica, tip telemetrijskog modula, interni
registri iz kojih e se tokom rada itati vrijednosti ili
upisivati vrijednosti za upravljanje sustavom. U XML
konfiguracijskoj datoteci potrebno je posebno konfigurirati
telemetrijski modul na vodospremi i posebno telemetrijski
modul na crpnoj stanici.
Na osnovnom ekranu SCADA aplikacije (Sl. 7.) nalaze
se objekti bunara, crpne stanice i vodospreme. Objekt
bunara nema nikakvih dinamikih mogunosti prikaza, dok
je na objektu vodospreme vidljiva razina vode u
vodospremi s postotnim prikazom napunjenosti vodom.
Takoer na objektu vodospreme je prikazano i magnetno induktivno mjerilo protoka sa teksualnim poljima koji daju
informaciju o ukupnom protoku vode i trenutnom protoku
vode (koji se rauna aproksimativno). Pokraj crpki
prikazuje se status crpki tj. da li je crpka u automatskom

(A) ili runom (R) modu rada i broj sati rada pojedine
crpke.
Kako se telemetrijski moduli prijavljuju u nadzorno upravljaki centar svakih 15 minuta, informacija o razini
vode u vodospremi, kao i svi alarmi i upozorenja se
spremaju u lokalnu bazu SCADA programa. Pritiskom na
gumb ALARMI dolazi se do popisa svih alarma i
upozorenja s njihovim statusom tj. da li je alarm otklonjen
ili je aktualan. Pritiskom na gumb TREND dolazi se do
grafikog prikaza razine vode u vodospremi s podacima u
rezoluciji od 15 minuta.

integriranu funkciju PLC-a i GPRS/EDGE modema

dobivena je velika uteda u vremenu kod konfiguracije
modula koje bi se inae potroilo na programiranje i
povezivanje modema i PLC-a kao zasebnih ureaja.
Sigurnost u komunikaciji temelji se na upotrebi statikih IP
adresa unutar zatvorene VPN mree i direktnoj
komunikaciji izmeu telemetrijskih modula u sluaju
ispada raunala u nadzorno-upravljakom centru (izvedena
je potpuna autonomnost prema SCADA sustavu).
Povezivanjem telemetrijskih modula preko OPC servera na
SCADA program u nadzorno - upravljakom centru
dobivena je mogunost gotovo neogranienog proirenja
kako samog vodoopskrbnog sustava, tako i daljinskog
upravljanja i telemetrije novih objekata. Opisani sustav
telemetrije i daljinskog nadzora pokazao se idealnim za
male sustave vodoopskrbe jer su ulaganja u opremu,
instalacije i programsku podrku gotovo zanemariva u
odnosu na cjelokupni sustav, a uvelike pomau kod daljnje
eksploatacije sustava, njegovog odravanja i smanjenja
trokova odravanja.

LITERATURA
[1]
[2]
[3]
Sl. 7. Osnovni ekran SCADA aplikacije

[4]

V. ZAKLJUAK
Sustav telemetrije i daljinskog upravljanja izveden
telemetrijskim modulima, koji su po cijeni i do 60%
jeftiniji od popularnijih PLC ureaja renomiranih
proizvoaa, tijekom dosadanjeg rada pokazao se vrlo
sigurnim i pouzdanim. Kako telemetrijski moduli imaju

[5]

[6]

www.duplico.hr
Inventia: Telemetry module MT-101 User's manual,
Version 1.34, Warsaw, April 2008.
Inventia: Telemetry module MT-30x User's manual,
Version 1.21, Warsaw, March 2008.
G. Mali, A. Roksandi, M. Fruk, Informacijski sustavi
energetskih postrojenja temeljeni na MODBUS/TCP
protokolu, Computers in technical systems (CTS), MIPRO
2008.
G. Mali: Programirljivi logiki kontroleri, skripta za
kolegij Procesna raunala, Tehniko veleuilite u Zagrebu,
Elektrotehniki odjel, Zagreb, 2005.
H. Jack: Automating manufacturing systems with PLCs,
Version 4.6, December 15, 2004.