TA VLADA FBIH KRIJE IZ

SPORAZUMA SA MMF-OM?
admin20min | Juni 10, 2016

Za one zbunjene graane Bosne i Hercegovine, koji u poplavi raznih tvrdnji premijera
Fadila Novali, zamjenika direktora Agencije za privatizaciju u FBiH Drage Vrbia ili
ministrice financija Jelke Milievi u vezi tajnosti Pisma namjere Meunarodnog
monetarnog fonda (MMF), novi.ba otkriva detalje cijele ove zbrke.
Za one zbunjene graane Bosne i Hercegovine, koji u poplavi raznih tvrdnji premijera
Fadila Novali, zamjenika direktora Agencije za privatizaciju u FBiH Drage Vrbia ili
ministrice financija Jelke Milievi u vezi tajnosti Pisma namjere Meunarodnog
monetarnog fonda (MMF), novi.ba otkriva detalje cijele ove zbrke.
Premijer Novali ne lae kad izjavi slijedee: Mi zahtjev Kolegija Predstavnikog
doma Parlamenta FBiH, prema kojem Vlada FBiH u narednih 15 dana treba dostaviti
materijale, kako bi taj dom odrao vanrednu sjednicu o aranmanu s MMF-om ne
moemo ispuniti. Taj materijal nije javan, niti je ikada bio, i nijedna vlada ga nije
smjela objavljivati dok ga ne usvoji Odbor MMF-a.
Pismo namjere MMF nije nikakav dokument oko kojeg Vlada FBiH i MMF pregovaraju.
On se i kod aranamana sa svakom od latinoamerikih banana drava uvijek
zasnivao na odnosu; Daemo vam pare ako izvrite slijedee u zadatim rokovima.
U dokumentu kojeg premijer Novali nee da dostavi federalnim parlamentarcima pa
tako bh. javnost i ne moe znati kada e im biti izreena kazna za goru budunost,
postoje slijedei zahtjevi na konaan tekst Odbora MMF-a koji bi trebao zasjedati 13.
jula 2016. godine.

1.Smanjenje javne potroenje od minimalno 15 do 20% za period 2016.2018.

2.Smanjenje zaposlenika javne uprave od minimalno 10 do 15% za period
2016.-2018.
3.Utvrivanje maksimalne neto plae upravljakih tijela javnih preduzea i
smanjenje plaa u odnosu na plae menadmenta zaposlenicima u javnim
preduzeima od 15 do 25% za period 2016.-2018.
U periodu od etvrtog kvartala 2016. do treeg kvartala 2018. godine, okonati
prodaju dravnog kapitala u slijedeim preduzea:
Bosnalijek d.d. Sarajevo dravni kapital 19,25%
Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo- 45,49%
Fabrika duhana d.d. Mostar- 67%
Energopetrol d.d. Sarajevo- 22%
Koarsko tekstilni kombinat Visoko d.d.- 67%
Fabrika duhana d.d. Sarajevo- 39,91%
Remontni zavod d.d.Travnik- 51%
BH Telecom d.d. Sarajevo- 67%
HT Eronet d.d. Mostar- 50,1%
Energoinvest d.d. Sarajevo- 67%
Hidrogradnja d.d. Sarajevo- 67%
ipad Export-Import d.d. Sarajevo- 66,5%
Dovriti zakonski okvir za cijeli fiskalni sistem u FBiH do decembra 2016., a do treeg
kvartala 2018., poveati ukupne naplate po budetskim transferima od minimalno
22% do 30%. Smanjiti dugovanja prema povjeriocima iz budeta za minimalno 20% i
maksimalno 22%.
U sluaju da Odbor MMF-a u Vaingtonu odobri aranman extanded fund facility paket
za period 2016-2018 vrijednosti od 550 miliona eura sa odgodom plaanja od 4,5
godine i otplatnim periodom od 13 godina, a da se osnovne stavke iz prvog dijela
aranmana ostvari u potpunosti, prei e se na drugu fazu prodaje dravnog kapitala
u javnim preduzeima.
U treem kvartalu 2018. zavriti proces pripreme za prodaju dravnog kapitala
(utvrditi privatizacione oblike javno-privatno partnerstvo, koncesioni ugovor), a u
drugom kvartalu 2019. otpoeti proces prodaje u slijedeim privrednim drutvima:
BH Gas d.o.o. Sarajevo,
Ceste d.d. Mostar,
Filmski centar Sarajevo d.o.o
Hrvatske pote d.o.o Mostar,
Igman d.d. Konjic,
JP Autoceste FBiH,

JP BH Pota,
JP Ceste FBiH,
JP Elektroprivreda BiH,
JP Elektroprivreda HZHB Mostar,
JP Meunarodni aerodrom Sarajevo,
Nacionalni park Una,
Operator Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo,
RMU Banovii,
Union Banka Sarajevo,
Unis Ginex d.d. Gorade,
Unis Group d.o.o. Sarajevo
JP eljeznice FBiH d.o.o. Sarajevo.
Sredstva koja se osiguravaju ovim kreditom nemaju tano utvrenu namjenu (recimo
otvaranje novih radnih mjesta, financiranje razvojnih investicija), ve su sredstva za
ujednaavanje neravnotee u platnom bilansu Federacije BiH. Od 550 miliona eura
zaduenja kod MMF-a, 165 miliona eura e biti potroeno u 2016. godini. Ono to
federalni premijer Novali i ministrica financija Milievi znaju, a nee da kau ni
parlamentarcima, a ni zbunjenoj bh javnosti, jeste da e se tih 165 miliona eura
podijeliti u ravnopravno-bratskom omjeru- 50% bonjakom, a 50% hrvatskom dijelu
FBiH.

http://www.20minuta.net/sta-vlada-fbih-krije-iz-sporazuma-sa-mmf-om/
05.02.2016. u 11:54h

BIH UBRZANO GUBI FINANSIJSKU SAMOSTALNOST

Rekordna zaduenost Bosne i Hercegovine - 8,4 milijarde KM

Javna zaduenost BiH na kraju prole godine iznosila je oko 11,8

milijardi KM od ega je ukupan vanjski dug u koji ulaze i kreditni
aranmani sa MMF-om, Svjetskom bankom, Evropskom
investicionom bankom, dostigao rekordnu cifru od 8.4 milijarde
maraka. Bosna i Hercegovina se godinje u prosjeku zaduuje za
750 miliona konvertibilnih maraka.
Pie: PoligonBa

Bosna i Hercegovina se godinje u prosjeku zaduuje za 750 miliona konvertibilnih maraka.

Uprkos prekomjernoj zaduenosti entitetski premijeri Fadil Novali i eljka Cvijanovi

poeli su u Washintonu razgovore o novom aranmanu s MMF-om u iznosu od
milijardu i sto milona konvertibilnih maraka.
U proteklih sedam godina dug je porastao je za ak 3,5 milijardi i vei je od ukupne
sume svih budeta. BiH se kod MMF-a namjerava zaduiti za dodatnih milijardu i 100
miliona maraka kredita, O tome entitetski premijeri Fadil Novali i eljka Cvijanovi
srazgovaraju s povjeriocima u Washintonu

Ukupan dug RS u 2015. godini preao je 60

posto bruto drutvenog proizvoda, u Federaciji
je taj dug oko 38 posto. Tokom pet godina
zaduenost po stanovniku uveana je za 546
KM, to u stvari znai da je dijete roeno 2015.
godine ve prvi dan ivota duno 3.005 KM.
Ekonomisti upozoravaju kako se drava mora godinje zaduiti za 600 do 750
miliona KM kako bi mogla isfinansirati svoj birokratski aparat. Najvei problem je

potpuno neizvjestan izvo prihoda za vraanje kredita koji se neproduktivno troe za

finansiranje javnih potreba umjesto na reforme i konkretne infrastrukturne projekte.
Unutarnji dug BiH koji uz ostalo ukljuuje obveznice, trezorske zapise, kredite
komercijalnih banaka na kraju septembra prole godine iznosio je oko 3,3 milijarde
maraka, to je poveanje za 11,2 posto. Ukupna unutarnja zaduenost RS za oko
milijardu i 400 miliona je vea u odnosu na Federaciju. Slino je i kod gradova i
optina gdje je RS zaduenija, ali ne treba zaboraviti i kantone.
Ukupan javni dug BiH nalazi se na se na nivou 45 posto BDP-a, to je ispod prosjeka
nekih evropskih zemalja kao to je, naprimjer, javni dug susjedne Hrvatske gdje je
neto vii od 87 posto BDP-a.

http://www.poligon.ba/novost/41802/rekordna-zaduzenost-bosne-i-hercegovine84-milijarde-km

BiH: Spoljni dug rekordne 8,2 milijarde!

M. FILIPOVI | 11. jul 2015. 11:11 | Komentara: 2

Ukupna javna zaduenost BiH dostigla do sada najveu sumu od 11,5 milijardi maraka.
Ekonomisti upozoravaju da zemlji preti bankrot, jer ivi gotovo samo od kredita

SRODNE VESTI

Radmanovi: O lanstvu BiH u NATO treba odluivati na referendumu

Hojt Ji: Ustav BiH treba menjati

Ivancov: Put u NATO podstie podele u BiH

Stotine dihadista pretnja Balkanu

Kod Cazina nie leglo vehabija jae od Gornje Maoe

Ukupna zaduenost BiH dostigla je 11,5 milijardi maraka od ega spoljni dug belei rekordnu cifru od
8,2 milijardi KM. Ovi podaci Ministarstva finansija BiH, tvrde ekonomisti, nedvosmislen su pokazatelj
da zemlji preti duniko ropstvo, a da je u skorijoj budunosti izvestan - grki scenario!

U informaciji Ministarstva finansija BiH o zaduenosti zemlji navedeno je da ukupan "stari dug", koji je
nastao pre 1992. godine, iznosi 1,6 milijardi KM, dok novi dug, nastao posle 1995, iznosi 6,6 milijardi.
Zabrinjava podatak da je spoljni dug BiH u proteklih sedam godina porastao za ak 3,5 milijardi KM!
Unutranji dug je 3,3 milijarde.
U strukturi novog duga BiH je najvie zaduena kod Svetska banke (2,07 milijardi KM), Evropske
investicione banke (1,46 milijardi KM) i Meunarodnog monetarnog fonda (1,06 milijardi KM).
Na novu tranu kredita kod MMF u iznosu od 200 miliona KM BiH eka jo od kraja prole godine.
Kada je re o predratnom dugu, zemlja najvie duguje Pariskom klubu - 815,7 miliona KM.
Stanje je alarmantno, kau ekonomisti, jer je ukupan spoljni dug zemlje vei od ukupne sume budeta
RS, FBiH i institucija BiH koja za 2015. iznosi 5,8 milijardi KM.

GRKI SCENARIOMilojevi kae da BiH iz godine u godinu tone u sve veu zaduenost, ba onako kako je
to u protekloj deceniji inila i Grka. - BiH ima potpuno nemono politiko rukovodstvo, koje nita drugo ne zna,
osim da slua direktive EU i MMF da ivi na finansijskim infuzijama, koje dolaze iz inostranstva. Uporno diu
kredite da bi vraali stare dugove i da bi odravali socijalni mir. Epilog svega je enorman rast zaduenja upozorio je Milojevi.

Ekonomista iz Bijeljine Aleksa Milojevi kae, za "Novosti", da se vlast konstantno zaduuje.

- Sve to ide na tetu graana i privrede koja je potpuno unitena. Oigledno je da niko i ne razmilja o
tome ko e vraati taj novac - rekao je Milojevi.
Javni dug RS na kraju prole godine iznosio je 4,090 milijardi maraka i povean je za 297 miliona
maraka u odnosu na 2013.
Prema podacima Ministarstva finansija RS, javni dug na kraju prole godine iznosio je 47,5 odsto BDP.
Kada je u pitanju struktura javnog duga, na spoljni se odnosilo 1,922 milijarde, a na unutranji 2,168
milijardi maraka.
- Za otplatu duga u ovoj godini u budetu RS planirano je 522,96 miliona maraka. Na otplatu glavnice
odnosi se 415,83 miliona, a na otplatu kamate i drugih trokova 107,12 miliona maraka - istakli su u
Ministarstvu finansija.
Istakli su da je javni dug RS koji podlee zakonskom ogranienju na kraju 2014. bio 3,99 milijardi KM,
to predstavlja 46,36 odsto BDP.

I dok u Vladi RS uveravaju da je finansijski sistem RS stabilan i da je dug u okviru dozvoljenih granica,
ekonomisti kau da je problem to RS ima visoku godinju stopu rasta duga i nezadovoljavajui
kreditni rejting zbog kojeg dobija kredite po nepovoljnijim uslovima.
Poslednjih godina, kau, belei se rast stope duga i do osam odsto.
Ekonomski analitiar Zoran Pavlovi kae da se zaduivanje mora zaustaviti intervencijama u privredi.
- Meutim, nikakve mere u realnom sektoru nisu sprovedene, vlasti nisu napravile nita na smanjenju
zaduivanja i uvoza i poveanju domae proizvodnje - naglasio je Pavlovi i dodao da krediti koji su
uzimale vlasti na raznim nivoima nisu iskorieni na pravi nain i za prave projekte i da je to jedan od
problema.

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:556940-BiH-Spoljni-dug-rekordne82-milijarde