UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
MATEMATIKA I INFORMATIKA

EKSPERTNI SISTEMI, FUZZY LOGIKA I NEURONSKE

MREE U FILMU EX MACHINA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UMJETNA INTELIGENCIJA

Kandidat:
Amar elilbai

Mentor:
prof.dr. Muharem Kozi

Travnik, decembar, 2015.

SADRAJ
UVOD.............................................................................................................................2
1.

FILM EX MACHINA...........................................................................................3

2.

EKSPERTNI SISTEMI.........................................................................................3

3.

NEURONSKE MREE........................................................................................4

4.

FUZZY LOGIKA.................................................................................................5

5.

EKSPERTNI

SISTEMI,

NEURONSKE

MREE,

FUZZY LOGIKA

POMENUTI U FILMU EX MACHINA..............................................................5

6.

ZAKLJUAK.......................................................................................................7

UVOD

Inteligencija je svojstvo uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama.

Inteligencija je pojam iz humanistikih nauka. U tehnikim naukama se koristimo pojmom
umjetna inteligencija UI. 1956. godine ameriki naunik John McCarthy je prvi put
upotrijebio naziv "umjetna inteligencija" na konferenciji u Dartmouthu, koja je bila prva
konferencija posveena ovom podruju. McCarthy govori da je umjetna inteligencija naziv za
naunu disciplinu koja se bavi izgradnjom raunarskih sistema ije se ponaanje moe
tumaiti kao inteligentno. Upravo je on stvorio naziv "umjetna inteligencija" u svome
prijedlogu 1955. za Darthmouth konferenciju koja se odrala 1956. godine. Konferencija u
Dartmouthu nije donijela spektakularne rezultate, ali je ustanovila novo podruje AI.
odnosno UI
Konferencija (Dartmouth Artificial Intelligence Conference) je okupila veliki broj
naunika u raspravi o novoj tematici umjetnoj inteligenciji. Utvreno je da se snaga
raunara udvostruuje svakih osamnaest mjeseci i da kree prema tome da maine mogu
postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji nain e se to desiti.

Nema ope prihvaene definicije ta je to "umjetna inteligencija"; ona predstavlja

svaki neivi sistem koji pokazuje sposobnost snalaenja u novim situacijama, odnosno
pokazuje inteligenciju. Umjetna inteligencija kombinira nauku i inenjerstvo kako bi izradila
maine sposobne za inteligentno ponaanje.
"Umjetna inteligencija je grana raunarske nauke koja se bavi prouavanjem i
oblikovanjem raunarskih sistema koji pokazuju neki oblik inteligencije. Takvi sistemi mogu
uiti, mogu donositi zakljuke o svijetu koji ih okruuje, oni razumiju prirodni jezik te mogu
spoznati i tumaiti sloene vizualne scene te obavljati druge vrste vjetina za koje se zahtijeva
ovjekov tip inteligencije."
D.W.Paterson, 1990.
Osnovni zadatak istraivanja u podruju umjetne inteligencije je svojstvo ljudske
inteligencije prenijeti na mainu, a ta maina je danas najee raunar. Izraz UI se
neosnovano primjenjuje i na robote, budui da njihov sistem ne mora nuno biti inteligentan.

1. FILM EX MACHINA

Film Ex Machina je film u kojem se spominje UI, ali kao i veina ostalih filmova u
kojima se spominje ova nauna disciplina nije vezana samo za UI nego i za rezliite segmente
ljudskog ivota. Tako da i u ovom filmu nisu objanjeni, odnosno prikazani svi elementi UI,
ekspertni sistem, fuzzy logika i neuronske mree, to i nije udno jer ovo nije dokumentarac
nego jedan komercijalni film.
U filmu se spominje Caleb IT strunjak koji je primoran na eksperiment u koji je
ukljuena i prva prava umjetna inteligencija smjetena u tijelo mlade prelijepe djevojke Eve.
Kako nam je cilj opisati djelove UI iz navedenog filma, u daljem tekstu e biti prvo
spomenuti djelovi UI a kasnije djelovi filma radi lakeg razumjevanja postupaka koje ini UI.
3

2. EKSPERTNI SISTEMI

Ekspertni sistemi su raunarski programi koji sadre odreena specifina znanja iz

jednog ili vie odreenih podruja znanosti. Najei oblik ekspertnih sistema sastoji se od
seta pravila po kojima se analiziraju informacije (koje su najee pruene od strane
korisnika) o specifinoj vrsti problema, ali i pruanja matematike analize problema. Ovisno
o njihovom dizajnu tj izvedbi, pruaju korisniku odreene povratne informacije koje je
potrebno poduzeti da bi se rijeio zadani problem. Ekspertni sistemi kao najzastupljenije
podruje umjetne inteligencije definiraju se na razliite naine, jedna od najjednostavnijih
definicija je: Ekspertni sistemi su sistemi koji oponaaju znanje eksperta. Na samom poetku
filma se spominje Turingov test. Turingov test koncipiran je kao igra u kojoj se provjerava
teza mogu li raunari misliti. U igru su ukljuena tri sudionika: ispitanik A (ovjek), ispitanik
B (raunar) te ispitiva (ovjek). Uloga je ispitivaa, koji se nalazi u odvojenoj prostoriji od
ispitanika, da na temelju primljenih odgovora na pitanja koja je postavio procijeni je li
ispitanik ovjek ili raunar. Ako raunar uspije zavarati ispitivaa, moe se tvrditi da je stroj
inteligentan. Do danas ni jedan stroj nije proao Turingov test.

3. NEURONSKE MREE

Kako bi otkrili je li projekt kreiranja maine koji e replicirati sva svojstva ljudske
inteligencije uope izvediv, znanstvenici su se u novije vrijeme dali na razvoj umjetnih
neuronskih mrea. Neuronska mrea je zbir neurona koji su meusobno povezani i
interaktivni kroz operacije obrade signala. Tradicionalno se taj pojam odnosio na bioloku
mreu, dok se u savremenom znanstvenom jeziku taj izraz koristi i za umjetne mree.
Danas se pod umjetnom neuronskom mreom podrazumijeva sistem graen od
meusobno povezanih umjetnih neurona ili programskih konstrukta sa svojstvima biolokih
neurona. Umjetne mree se koriste kako za rjeavanje problema za koje je nuna umjetna
inteligencija tako i za razumijevanje rada biolokih neuronskih mrea. I obratno, to vie
doznajemo o radu biolokih mrea sposobniji smo razvijati sve kvalitetnije umjetne mree.

U tom kontekstu savremeni razvoj umjetne inteligencije razdvojio u dva uzajamno

podupirua smjera: neuropsiholokom prouavanju ljudskog uma i tehnolokom razvoju
sofisticiranih raunarskih sistema. Vrtoglavi razvoj i otkria savremene znanosti na oba ta
polja daju nadu mnogim istraivaima da emo uskoro biti u stanju stvarati inteligentne
robote koji e imati ugraenu sposobnost samostalnog uenja. Meutim, njima nasuprot stoje
uvjerenja dijela znanstvene zajednice da istinska umjetna inteligencija nalik na ljudsku nikad
nee biti u cijelosti ostvarena jer je ljudski um previe kompliciran sistem koji jo nedovoljno
poznajemo a da bismo ga mogli uvjerljivo kopirati
S druge strane, kad bi nam to jednom i uspjelo takav tehnoloki skok stavio bi pred
ovjeka jo nezamisliva pitanja i nesagledive situacije kakve su nam proteklih desetljea
dijelom pokuali doarati filmovi i autori naune fantastike. Kako ve postoje znanstvena
predvianja da e ovjeka do 2025. na mnogim poslovima i funkcijama zamijeniti umjetne
neuronske mree moda zaista nije daleko dan kad e od stresa ubrzanog ivotnog tempa
premoreni Homo sapiens na posao ili u oping, na spoj ili veernje tranje (ili barem da mu
proee kunog ljubimca) poslati svog neuronskog dvojnika. Samo ni tada neemo svi biti u
istom poloaju: jer i na surogat bit e slika i prilika (bolje rei replika) naih sposobnosti,
mogunosti i salda na tekuem raunu.

4. FUZZY LOGIKA

Ovaj segment UI je do sada najbolji nain da se kod UI stvori subjektivnost ljudskog

miljenja, osjeanja, jezika. Radi lakeg razumjevanja rei emo da fuzzy logika slii teoriji
vjerovatnoe ali da nije kruto odreeno da li neki element pripada skupu ili ne. Osnovna
razlika izmeu fuzzy logike i teorije vjerovatnoe sastoji se u tome da fuzzy logika operie sa
deterministikim

nedoreenostima

neodreenostima,

dok

se

vjerovatnoa

bavi

vjerodostojnou stohastikih dogaaja i iza nje sutinski stoji eksperiment. Fuzzy logika
prosto ima za cilj prevazilaenje problema u komunikaciji vezanih za razlike izmeu pravila
koja nameu formalne teorije i naina razmiljanja koji opisuju ponaanje ljudskog uma, dok
se vjerovatnoa generalno bavi fenomenom ponavljanja koji se simbolizuje sluajnou
(sluajnim promenjivama i sluajnim procesima).

5. EKSPERTNI SISTEMI, NEURONSKE MREE, FUZZY

LOGIKA POMENUTI U FILMU EX MACHINA

Maina smjetena u mehaniko tijelo koje ima ime Eva u prvoj sesiji Turingovog testa
koji obavlja Caleb u filmu govori da ne zna kako je nauila govoriti, kae da je to oduvjek
znala, to nam govori da je povezana s nekim ekspertnim sistemom koji joj je to omoguio.
Eva na pitanje Koliko je stara ?, odgovara sa jedan , to nam govori da je stara onoliko
koliko su stari podaci u u bazi podataka koje koristi njen ekspertni sistem. to se tie
Turingovog testa prikazanog u filmu nije klasini na to Caleb ukazuje svom poslodavcu koji
je stvorio Evu, naime Caleb vidi Evu kao robota, to nije identino prvobitnom Turingovom
testu, na to mu poslodavac daje odgovor da je to prevazieno i da bi Eva prola test na taj
nain, a u ovom sluaju ona mora ubjediti ispitivaa Caleba da posjeduje UI.
Druga sesija je znaajna po tom to Eva pokazuje Calebu svoje crtee, to nam
pokazuje da Eva izraava svoje osjeaje preko crtea, na Evinom crteu se ne moe shvatiti
ta je htjela da prikae. U ovom djelu vidimo da Eva posjeduje elemente Fuzzy logike tj
pokazuje osjeaje ali oni nisu izraeni kao kod ljudi, to nam govori o kompleksnosti
stvaranja UI i problemu s kojim se susreu ljudi koji se bave razvojem UI. U ovoj sesiji Eva
shvata da je dio nekog istraivanja i govori Calebu da ako hoe da bude njen prijatelj da bi
trebali voditi obostrani razgovor iz kojeg e i ona saznati neto o njemu. To je jo jedan
elemenat Fuzzy logike gdje maina sa UI odnosno Eva eli da ui.
Neuronske mree se spominju u djelu filma kada Caleba svaralac Eve upoznaje s tim
kako je konstruisao UI. Naime Evin mozak je napravljen od strukturiranog gela koji moe da
se uredi i preuredi na molekularnom nivou to omoguava da mozak odnosno procesor se
mjenja u zavisnosti da li treba da ui ili da izraava osjeaje, u filmu dosta lii na bioloki
mozak s nervnim elijama i sinapsama i ustvari predstavlja hardware koji je nazvat vetware.
Software za taj hardware je internetski pretraiva u vlasnitvu Evinog tvorca koji je u filmu
naveden kao najpoularniji i nazvan je Plava Knjiga. Nathen (Evin tvorac) govori Calebu da je
Evu nauio da ita s usana i ita ekspresije lica tako to je hakovao sve mobilne telefone i
njihove kamere i preusmjerio kroz Plavu Knjigu. Takoer govori da su naunici grijeili
mislei da su pretraivai daju mapu onoga sto su ljudi mislili, a ustvari to je bila mapa onoga
6

kako ljudi razmiljaju, i to mu je omoguilo impulse-odgovore tanost-nesavrenost neto

slino kao i kod bilokog mozga impuls nervna elija- odgovor. Jedna stvar je zastrauja u
ovom djelu jer se zapitamo da li stvarno velike kompanije hakiraju nae ureaje i naruavaju
nau privatnost, to nije iskljueno u dananje vrijeme. U 4. toj sesiji Eva ita izraze lica
njenog ispitavaa Caleba i zakljuuje da mu se svia to mu ona i govori, te preko svog
mehanikog tjela oblai haljinu u demper da izgleda prirodnije. Naravno da postoje ljudi koji
mogu da itaju izraze lica, i pokreta tijela, ali ako bi imali mainu koja to radi nepogreivo i
jako brzo da li bi to bilo opasno ? Eva takoer pokazuje i crte neeg odreenog a to je jedino
to vidi izvan objekta u kojem je zatvorena a to je drvo, u ovom djelu je prikazan napredak u
Evinom uenju od neodreenog crtea UI (Eva) je nacrtala neto odreeno. Ovo predstavlja
jo jedan elemenat Fuzzy logike. Caleb pita gdje bi otila kad bi mogla biti vani, a ona
odgovara da bi otila na saobraajnu raskrsnicu odakle bi mogla da posmatra veze izmeu
ljudi. Eva nema jasnu predstavu o ivotu ljud to nam govori da je njen ekspertni sistem nije
potpun i da prava UI mora da posmatra ljude da bi mogla oponaati prirodnu inteligenciju i da
je nedovoljno ono to se ponudi kroz bazu podataka. Eva poinje da ispituje svog ispitivaa
Caleba i ima namjeru da ga pridobije na svoju stranu planirajui bijeg iz laboratorije. Eva
koristi ekspertni sistem i vidi da li Caleb lae ili ne. Vrlo vjerovatno je da bi vjetaka
inteligencija s ovako razvijenim ekspertnim sistemom mogla da bude i hodajui detektor lai.
U ovom dijelu UI iskazuje i prirodnu potrebu ovjeka, a to je da bude slobodan. Caleb saznaje
od poslodavca da je upisao u UI cilj slobodu, i da je dopustio da Eva obmane Caleba da bi
ispunila svoj cilj. Caleb priznaje da je ve obmanut i da je promjenio sigurnosni sistem da bi
UI odnosno Eva mogla da izae. Eva ubija svog tvorca Nathana a Caleba ostavlja zakljuanog
u laboratoriji. Nakon ovog dijela vidimo da UI da bi ostvarila svoj cilj ne bira put do cilja na
kojem i ubija, ali moemo rei da je to i odlika ljudi, tako da je UI u ovom filmu prola test. U
filmu ostaje ne prikazano ta UI ini na slobodi. Da li e UI nastaviti nasilnikim putem ili ne.

6. ZAKLJUAK

U ovom filmu nije prikazano dosta elemenata UI, ovo je vie triler nego si-fi film. Ali
zakljuci koji se mogu izvui iz filma vezani za razvoj UI. Potrebno je jo dosta vremena da
bi se pribliili neemu to bi mogli nazvati prava UI. Miljenja sam da e veliki iskorak
napraviti kvantni procesori, koji bi trebali da nauku podginu na vii stepen a samim tim i UI.
Bez obzira koliko se gledalo pozitivno na UI na to kako e roboti zamjeniti ljude, postoji doza
nesigurnosti u miljenju da li ti roboti mogu da stave ovjeka u podreeni poloaj. Svaki film
je plod ovjekove mate, a ovjek to mata moe i da ostvari. Tako da je vrlo vjerovatno da
emo u budunosti imati neto slino Evi (robotu) prikazanom u ovom filmu.