Professional Documents
Culture Documents
PREDMET:
OBJEKAT:
INVESTITOR:
MINISTARSTVO
ZA
PROSTORNO
UREENJE,
BR. PREDMETA:
IZ-IGBL-IN-EE-2589-39/15
UESNICI U IZRADI:
KONTROLA KVALITETA:
VOA PROJEKTA:
DIREKTOR
.................................................................
SADRAJ:
1.Uvod..................................................................................................................................... 9
2.Organizacija projekta.......................................................................................................... 12
3.Opis postojeeg stanja....................................................................................................... 12
3.1.Graevinski dio............................................................................................................ 16
3.1.1.Vanjski zidovi......................................................................................................... 18
3.1.2.Pod na tlu.............................................................................................................. 18
3.1.3.Krovovi.................................................................................................................. 18
3.1.4.Prozori i ostakljene konstrukcije............................................................................ 20
3.2.Sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije..................................................................... 23
3.2.1.Centralni sistem grijanja........................................................................................ 24
3.2.2.Sistem pripreme potrone tople vode.................................................................... 28
3.2.3.Decentralni sistem hlaenja.................................................................................. 29
3.2.4.Sistem ventilacije.................................................................................................. 30
3.2.5.Sumarni prikaz potroaa elektrine energije u termotehnikim sistemima...........30
3.3.Rasvjeta i ostali potroai elektrine energije.............................................................. 33
3.4.Sistemi potronje vode................................................................................................ 38
4.Analiza evidentirane potronje energije i vode................................................................... 39
4.1.Elektrina energija....................................................................................................... 41
4.2.Toplotna energiija......................................................................................................... 43
4.3.Voda............................................................................................................................ 47
5.Bazna linija......................................................................................................................... 50
5.1.Model potronje elektrine energije............................................................................. 51
5.1.1.Modeliranje potronje elektrine energije.............................................................. 51
5.2.Model potronje toplotne energije................................................................................ 55
5.2.1.Modeliranje potronje toplotne energije................................................................. 55
5.3.Model potronje vode.................................................................................................. 61
5.3.1.Modeliranje potronje vode................................................................................... 61
5.4.Model emisije ugljen-dioksida (CO2)............................................................................ 63
6.Prijedlog mjera energetske efikasnosti............................................................................... 64
6.1.Vanjski omota objekta................................................................................................ 64
6.1.1.MJERA br.1 -Zamjena vanjske bravarije................................................................ 64
6.1.2.MJERA br.2 -Ugradnja toplotne izolacije Pozicija pod na tlu............................... 66
Popis tablica
Tablica 1.1 Referentne vrijednosti potronje energenata i vode............................................10
Tablica 1.2 Indikatori koritenja energenata i vode u referentnoj godini.................................10
Tablica 3 3 Broj osoba u objektu............................................................................................14
Tablica 3.4 Geografska lokacija objekta................................................................................15
Tablica 3.5 Statiki podaci o objektu......................................................................................15
Tablica 3.6 Pregled postojeih graevinskih konstruktivnih elemenata..................................17
Tablica 3.7 Pregled postojeih pozicija vanjske bravarije......................................................19
Tablica 3.8 Pregled povrina vanjskog omotaa po zonama i pozicijama..............................22
Tablica 3.9 Reim rada centralnog sistema grijanja...............................................................26
Tablica 3.10 Vrste radijatora u zgradi....................................................................................26
Tablica 3.11 Potroai elektrine energije u termotehnikim sistemima.................................31
Tablica 3.12 Potroai elektrine energije po glavnim grupama termotehnikih sistema.......32
Tablica 3.13 Prikaz broja svjetiljki i instalirane snage prema tipu rasvjetnih tijela..................33
Tablica 3.14 Popis svjetiljki i izvora svijetlosti........................................................................34
Tablica 3.15 Instalirane snage ostalih potroaa elektrine energije.....................................35
Tablica 4.16 Referentne vrijednosti potronje energije i vode................................................40
Tabela 4.17 Ukupna godinja potronja elektrine energije 2012, 2013. i 2014. godine........41
Tabela 4.18 Mjesena referentna potronja elektrine energije.............................................41
Tabela 4.19 Referentni troak za elektrinu energiju.............................................................42
Tabela 4.20 Profil mjesene potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu...........43
Tabela 4.21 Profil godinje potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu.............44
Tabela 4.22 Referentni model trenutne godinje potronje toplotne energije........................45
Tabela 4.23 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije.......................45
Tabela 4.24 Profil mjesene potronje vode za 2013 i 2014 godinu......................................47
Tabela 4.25 Struktura cijene vode.........................................................................................48
Tabela 4.26 Profil godinje potronje vode za 2013 i 2014 godinu........................................48
Tablica 5.27 Potronja elektrine energije po glavnim grupama potroaa...........................51
Tablica 5.28 Potronja elektrine energije u termotehnikim instalacijama............................52
Tablica 5.29 Model ukupne potronje elektrine energije......................................................53
Tablica 5.30 Model trokova za elektrinu energiju...............................................................54
Tablica 5.31 Model toplotne energije za postojee stanje objekta.........................................55
Tablica 5.32 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta..........................57
Tablica 5.33 Rekapitulacija trokova toplotne energije za zagrijavanje objekta.....................58
Tablica 5.34 Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka po modelu.............................................59
Tablica 5.35 Struktura toplotnih transmisionih gubitaka [MWh]..............................................60
Tablica 4.36 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode.........................61
Tablica 4.37 Referentni model trenutne godinje potronje sanitarne vode...........................62
Tablica 4.38 Model potronje PTV-a......................................................................................62
Tablica 5.39 Model emisije ugljen-dioksida CO2...................................................................63
Tablica 6.40 Pregled predloenih pozicija vanjske bravarije..................................................64
Tablica 6.41 Pregled predloenih pozicija graevinskih konstrukcija.....................................65
Popis slika
Slika 3.1 Pogled na zgradu...................................................................................................13
Slika 3.2 Zone objekta bolnice...............................................................................................13
Slika 3.3Foto dokumentacija pozicija vanjske bravarije.........................................................21
Slika 3.4Ukupni pregled pozicija vanjskog omotaa..............................................................22
Slika 3.5Pregled nadzemnih pozicija vanjskog omotaa.......................................................22
Slika 3.6 Tplovodni kotlovi.....................................................................................................24
Slika 3.7 Cirkulacione pumpe................................................................................................25
Slika 3.8 Tplovodni izmjenjiva..............................................................................................25
Slika 3.9 Tplovodni izmjenjiva..............................................................................................25
Slika 3.10 Raspored radijatora po zonama............................................................................27
Slika 3.11 Zatvoreni polazni cjevovodi sistema PTV..............................................................28
Slika 3.12 Vanjske jedinice split klima ureaja na fasadi.......................................................29
Slika 3.13 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema. 31
Slika 3.14 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema. 32
Slika 3.15 Raspodjela instalirane snage rasvjete..................................................................33
Slika 3.16 Svjetiljke na lokaciji...............................................................................................34
Slika 3.17 Udio ostalih potroaa elektrine energije prema instaliranoj snazi......................35
Slika 3.18 Ostali potroai elektrine energije na lokaciji......................................................35
Slika 3.19 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ostalih potroaa............36
Slika 3.20 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ureaja ostalih potroaa
.............................................................................................................................................. 36
Slika 3.21 Raspodjela instalisane elektrine energije po potroaima...................................37
Slika 4.22 Udjeli pojedinih oblika energenata i vode u ukupnim godinjim referentnim
trokovima bez PDV-a........................................................................................................... 39
Slika 4.23 Udjeli pojedinih oblika u referentnoj potronji energije..........................................40
Slika 4.24 Mjesena referentna potronja elektrine energije................................................41
Slika 4.25 Struktura ukupnog troka za elektrinu energiju...................................................42
Slika 4.26 Mjesena potronja toplotne energije...................................................................43
Slika 4.27 Godinja potronja toplotne energije....................................................................44
Slika 4.28 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije.........................46
Slika 4.29 Mjesena potronja vode......................................................................................48
Slika 4.30 Godinja potronja sanitarne vode.......................................................................49
Slika 5.31 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema instaliranoj snazi..............................51
Slika 5.32 Potronja elektrine energije u mainskim instalacijama......................................52
Slika 5.33 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema potronji elektrine energije.............53
Slika 5.34 Profil distribucije potrebne toplotne energije i toplotnih dobitaka...........................56
Slika 5.35 Usporedni dijagram referentne i modelovane potronje toplotne energije............56
Slika 5.36 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta..............................57
Slika 5.37 Struktura potronje energije u zagrijavanju objekta..............................................58
Slika 5.38 Struktura toplotnih gubitaka po modelu.................................................................59
Slika 5.39 Struktura toplotnih gubitaka po modelu.................................................................60
Slika 4.40 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode............................61
1. Uvod
Energetskim se pregledom prikupljaju i obrauju podaci vezani uz potronju svih energenata
na lokaciji u cilju procjene potencijala moguih uteda. Sve predloene utede moraju
zadovoljiti propise i norme te se njima u veini sluajeva podiu radni uslovi i sigurnost.
Rezultati energetskog pregleda, prikazani u ovom izvjetaju, predstavljaju preporuke za
potencijalne energetske utede koje u nekim segmentima treba detaljnije istraiti i analizirati.
Naime, prije eventualne realizacije zahvata, koji trae znatnija, ulaganja treba provesti
detaljna snimanja svih eksploatacionih parametara sistema (broj sati rada, optereenje i sl.)
te napraviti detaljnu tehno-ekonomsku analizu. Tek potom se moe pristupiti izradi glavnog i
izvedbenog projekta te realizaciji.
Zgrada je izgraena oko 1971. godine, nalazi se na desnoj obali Rijeke Save u neposrednoj
blizini Gradskog parka. Orijentacija prednje fasade je prema jugozapadu. Zgrada je
pravougaone osnove, sa unutranjim atrijumom. Konstrukcije vanjske fasade zgrade su
karakteristine za period gradnje, bez dodatnih slojeva toplotne izolacije.
Prvobitna spratnost objekta je bila Po(Su)+P+3 sa prizemnim aneksom u sjeveroistonom
dijelu (hirurki blok).
Zemljotres, koji se desio 1981 god. je prouzrokovao znatna oteenja objekta. U prizemnom
anexu su isoucali unutranji zidovii odvojili su se od AB nosivih elemenata. Vanjski zidovi i
konstruktivni elementi nisu pretrpjeli vea oteenja.
Opti dio bolnice, tadanje spratnosti Po+P+3 ( sada Po+P+4) je pretrpio manja oteenja u
vidu naprslina na pregradnim zidovima.
Projektom iz 1981. je uraena sanacija objekta i definisana nadogradnja 4.etae na
tadanjem ravnom krovu.
Vanjski zidovi na etai nadogradnje su od AB betona d=10cm (nekadasnja arika ravnog
krova) i siporeks bloka d= 20cm, a sa unutranje strane su obloeni kombploama d=7cm.
Investitor je nakon nadogradnje etvrte etae, natkrio ravan krov iznad hirurkog bloka
(aneks prizemlja).
Zgrada je Koncipirana kao objekat pravougaone osnove sa atrijumom. Atrijum u osnovi je
povrine cca 50m2.
Grijana povrina zgrade je 6.591 m. BGP zgrade je 7700 m2.
Objekat Opte bolnice Gradika je zagrijavan sistemom daljinskog grijanja. Toplotu
isporuuje kompanija IEE TOPLANA Gradika.
Reim rada sistema daljinskog grijanja na primarnoj strani je 110/75 0C. Reim rada sistema
grijanja u objektu je 90/70 0C.
Toplotna energija se sistemu grijanja objekta predaju putem ploastog izmjenjivaa.
Sistem hlaenja je pojedinanim split sistemima.
Ventilacija zgrade je prirodna, te mehanika odsisna u dijelu objekta veeraj, kuhinja i
hirurki blok.
ENERGIJA I VODA
Opta bolnica
Gradika
Elektrina energija
Toplotna energija
Voda
UKUPNO:
Jedinica
kWh
kWh
m3
REFERENTNE VRIJEDNOSTI
Godinja
Godinji
Godinja
potronja
trokovi bez
potronja
energije
PDV-a
[jedinica/god.]
[kWh/god.]
[KM/god.]
1.124.353,00 1.124.353,00
106.920,35
592.350,00
592.350,00
77.502,70
19.780,00
0,00
62.900,40
1.716.703,00
247.323,45
Godinja
emisija CO2
[t/god.]
837,19
0,00
14,07
851,26
Ukupna referentna godinja emisija CO2 u okolinu uslijed potronje navedenih energenata i
vode za zgradu iznosi 851,26 tona.
Ukupni referentni godinji trokovi za energiju i vodu prema referentnoj godinjoj potronji
energenata i vode iznose 250.210,67 KM.
Potronja elektrine energije se mjeri jednim elektrinim brojilom (46865044). Kao referentna
vrijednost potronje elektrine energije uzet je PROSJEK potronje elektrine energije u
2012, 2013. i 2014. godini.
Kao referentna godinja potronja energenata za grijanje uzet je prosjek potronje toplotne
energije 592.350,00 kWh godinje uz cijenu 130,84 KM.
Za referentnu godinju potronju vode uzeta je potronja vode u 2013 i 2014. godini.
Referentni trokovi dobiveni su primjenom zadnjih dostupnih jedininih cijena na referentnu
potronju.
Tablica 1.2 Indikatori koritenja energenata i vode u referentnoj godini
Elektrina
energija
170,59
kWh/(m2god.)
osoba
3811,37
kWh/
(osobigod.)
6.591,0
m2
89,87
kWh/(m2 god.)
295
osobe
67,05
183,70
m3/(osobigod.)
L/(osobidan)
1.124.353
kWh/god.
1.124.353
kWh/god.
Broj osoba
295
Toplotna
energija
592.350
kWh/god.
Korisna
povrine
zgrade
Voda
19.780
m3/god.
Broj osoba
10
Indikator potronje
11
2. Organizacija projekta
objekat:
Opta bolnica
lokacija:
Gradika
adresa:
Mladena Stojanovia 20
kontakt osoba:
Zdenko Dragievi
telefon:
065518393
fax:
e-mail:
datum pregleda:
29.7.2015. 30.7.2015.
Energetski pregled je izraen za Ministarstvo prostornog planiranja, graevinarstva i
ekologije s ciljem identifikacije prihvatljivih mjera energetske obnove zgrade.
12
13
Etaa
Zaposleni I smjena
Zaposleni II smjena
Suteren
Prizemlje
I sprat
II sprat
III sprat
IV sprat
Ukupno
18
37
15
11
17
15
113
2
14
4
4
3
7
34
Pacijenti
stalan broj
75
25
25
25
25
175
Pacijenti
pon.-petak
60
60
Lokacija
45
Latitude
`
8
45,150
44,31
17
Longitude
`
14
17,250
52
Elv.
m
96
96
Bolnica
Da (3 smjene)
12
295
Klimatizacija objekta:
Ljetna temperatura ambijenta objekta:
Grijanje objekta:
Temperatura objekta u sezoni grijanja:
Broj stepen dana
Broj dana grijanja, Z
DA
DA
DA
0
20/22 C prosjena 21,7 0C
2.880
188
1971/1981
Po+P+4
193,62
969,5
1539,5
3061,5
1020,5
Grejna povrina m
Grejna zapremina m
Termike karakteristike graevinskih elemenata:
Termike karakteristike vanjske bravarije i stolarije
6.591,0
19.773
NE ZADOVOLJAVAJU
NE ZADOVOLJAVAJU
U FUNKCIJI
NE
lankasti radijatori
NE
15
1,5000 cm
5,0000 cm
10,0000 cm
0,5000 cm
5,0000 cm
10,0000 cm
ZID U TLU
VZ1T, U=2,063 W/m2K
1. KRENI MALTER
2. PUNA OPEKA 1800
3. POLIETILENSKA FOLIJA 1000
2,0000 cm
25,0000 cm
0,0200 cm
1,5000 cm
25,0000 cm
5,0000 cm
7,0000 cm
10,0000 cm
2,0000 cm
7,0000 cm
20,0000 cm
2,0000 cm
16
1,5000 cm
10,0000 cm
1,5000 cm
1,5000 cm
20,0000 cm
10,0000 cm
0,0200 cm
10,0000 cm
0,0200 cm
10,0000 cm
1,8000 cm
7,0000 cm
20,0000 cm
0,4000 cm
Postojee konstrukcije
Pod na tlu (Podrumske prostorije)
Pod na tlu (Prizemlje)
Zid u tlu (Vanjski zid podrumskih prostorija)
Vanjski zid (Fasadni zid prizemlja i spratova)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Zid prema negrijanom prostoru
Ravan krov iznad grejanog prostora-neventilisan
Ravan krov iznad grejanog prostora-ventilisan
U
W/mK
3,217
3,117
2,063
1,383
0,448
0,388
2,044
0,319
0,452
Umax.
W/mK
0,300
0,300
0,350
0,300
0,300
0,300
0,400
0,150
0,150
17
3.1.1.
Vanjski zidovi
Vanjski zidovi nadzemnih etaa su od opekarskog blok 25cm sa zavrnim slojem betona
5cm.
Svi su vanjski zidovi obostrano malterisani produnim malterom. Zid podruma i zid prostora
ispod poda prizemlja su izvana obraeni cementnom bukom i kulir plastom u dijelu iznad
kote terena.
U podrumskoj etai i prema tlu zidovi su debljine 25 cm. U pregledu zgrade nije uoena, ali
nisu primjeeni prodori vode iz tla, te se pretpostavlja da je zid i pod prema tlu
zadovoljavajue izolovan od vlage iz tla.
Sobzirom da je etvrta etaa raena nakanadmo, vanjske zidovi su od AB betona d=10cm
(nekadasnja arika ravnog krova) ili siporeks bloka d= 20cm, a sa unutranje strane su
obloeni kombi ploama d=7cm.
Zgrada nije evidentirana kao kulturno dobru odnosno nema kulturno-istorijski znaaj tako da
ne postoje eventualna ogranienja koja bi spreavala obnovu kompletne vanjske ovojnice
zgrade.
3.1.2.
Pod na tlu
Podovi grijanih prostora na tlu su izvedeni bez toplotne izolacije. Hidroizolacija u podovima je
izvedena, ali zbog ograniene visine podruma i visine prolaza u vratima, te zbog visokog
troka toplotne izolacije poda i novih podnih obloga ne predstavljaju povoljnu investiciju.
Sastav meuspratnih konstrukcija je monta ploa ( 25 + 5 poda) a zavrna podna obloga je
teraco ili epoksid.
U daljem proraunu je usvojen rad sa konstrukcijom poda P1 budui da je povrina
konstrukcije poda P2 zanemariva u odnosu na ukupnu povrinu pa je ista pridodata povrini
konstrukcije poda P1.
3.1.3.
Krovovi
Krov zgrade je vievodan. Krovna konstrukcija nadogradnje je elina, na razmaku 6,30 koji
odgovara AB konstruktivnom razmaku osnovnog objekta. Pokrov je Al lim Aluform Tr
60/150, jednostruki lim, nekadanjeg proizvoaa iz Titovo Uica. Strop je raen ako
sputeni od OWA mineralnih ploa i porofena debljine 7 cm. Porofen je tvrda pjena
fenolformaldehidne smole. Za toplotne izolacije, primjenjuju se sa gustoe od 45 kg/m3 na
vie. Treba upozoriti na tetnost formaldehida i fenola kao hlapljive tvari.
Zbog toga je mogue planiranje mjera obnove stropa prema negrijanom tavanu toplotnom
izolacijom soutenog i AB stropa s gornje strane.
Takoe, iznad hirurkog bloka postoji ravan krov koji je trenutno pokriven limom na nonisvim
elemtima (stubovi i ronjae). Nije uoem prodor vode sa ravnog krova u ovaj dio objekta ali
je po pitanju toplotne izolacije isti mogue poboljati. Kako se prostor iznad ravnog krova
koristi kao otvoreno skladite postoji mogunost intervencija na istom.
18
Oznaka
irina
b
Visina
h
ID
PR1
PR2
PR3
PR4
PR5
PR6
PR7
PR8
PR9
PR10
VR1
VR2
VR3
m
2,40
2,40
1,00
4,00
5,00
1,40
1,20
1,00
1,00
0,80
2,35
2,00
1,20
m
0,80
1,80
1,30
1,30
1,10
2,50
1,80
1,80
0,70
1,30
2,80
2,80
2,80
Povrina Povrina
Ukupna
okvira
stakla
povrina
Asj
As
m
0,19
0,43
0,13
0,52
0,55
0,35
0,22
0,18
0,07
0,10
2,63
0,56
0,34
m
1,73
3,89
1,17
4,68
4,95
3,15
1,94
1,62
0,63
0,94
3,95
5,04
3,02
m
1,92
4,32
1,30
5,20
5,50
3,50
2,16
1,80
0,70
1,04
6,58
5,60
3,36
19
Koeficijent
propusnosti
sunevog
zraenja b
%
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,63
0,63
0,63
0,63
Umax.
W/mK
3,30
3,30
3,21
3,30
3,06
3,30
3,31
3,36
3,30
3,29
2,08
3,30
3,30
W/mK
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
3.1.4.
Na zgradi se nalaze dvije vrste prozora. Najbrojniji su izvorni metalni jednostruki prozori s
dvostrukim ostakljenjem koji su loem stanju. Drugu vrstu prozora ine metalni jednostruki
prozori s jednostrukim ostakljenjem koji su takoe u loem stanju. Metalni profili su, u skladu
sa periodom kad su raeni, bez prekinutog termikog mosta i ogromni su toplotni gubici na
istim.
Stubite objekta je grijano, Jedan manji dio prosotrija u podrumskoj etai se ne grije
( mrtvanica i pomone prostorije) a vrata na njima su Al-u plastificirana (mrtvanica)
odnosno drvena ostakljena i metalna ostakljena ( u pitanju je jednostruko staklo). Prozori
nemaju trajno postavljenu zatitu od osunanja.
Ulazna vrata u objekat na etau Pr su zamijenjena u korije vrijeme i ona su zadovaljavajua (
Al bravarija sa prekinutim termikim mostom, zastakljena 4+16(Ar)+6 staklom).
20
Ukupna povrina vanjskog omotaa objekta bolnice iznosi 6.172,6 m2, od ega je 1.738,4 m2
podzemni dio a 4.434,2 m2 nadzemni dio.
21
ZONA Bravarija
ZONA 1
93,7
ZONA 2
200,7
ZONA 3
566,9
ZONA 4
166,3
UKUPNO 1.027,6
VANJSKI
OMOTA
Vanjska stolarija i
bravarija
P1
969,5
0,0
0,0
0,0
969,5
P2
0,0
489,6
0,0
0,0
489,6
VZ1T
279,3
0,0
0,0
0,0
279,3
VZ1
52,1
419,4
995,5
0,0
1.467,0
VZ2
0,0
0,0
0,0
284,2
284,2
VZ3
0,0
0,0
0,0
70,3
70,3
UZ1
75,0
0,0
0,0
0,0
75,0
RK1
0,0
489,6
0,0
0,0
489,6
RK2
0,0
0,0
0,0
1.020,5
1.020,5
16%
Bravarija
8%
P1
P2
VZ1T
17%
5%
VZ1
VZ2
VZ3
UZ1
17%
24%
RK1
RK2
5%
1%1%
8%
Bravarija
VZ1
23%
33%
6%
2% 2%
VZ2
11%
23%
VZ3
UZ1
RK1
RK2
22
23
3.2.1.
U kotlovnici su instalisana 3 (tri) kotlla svaki snage 250,0 kW, razdjelnik, sabirnik i sistem
ekspanzionih posuda.
Dio opreme je novijeg datuma proizvodnje dok je veina opreme ukljuujui kotlove starije od
40 godina.
Cijevni razvod u kotlovnici je loe izolovan ili je u potpunosti bez izolacije. Regulacija
kotlovskog sistema je nekompletna i nije u funkciji.
24
25
Odravana temperatura
prostorije
22 C II, III i IV ZONA
20C I ZONA
22 C II, III i IV ZONA
10C I ZONA
Vrijeme rada
05:00 - 18:00
23:00 - 05:00
C
20
22
22
22
kW
88,4
135,2
358,7
107,8
690,1
%
12,81%
19,60%
51,97%
15,62%
100,00%
Toplotni uinak
po jedinici
povrine
kom.
0
0
0
0
0
Toplotni uinak
kom.
41
69
183
55
348
Temperatura
zagrijavanja
Limeni
kom.
0
0
0
0
Broj radijatora
sa ugraenim
TRV
kom.
41
69
183
55
UKUPNO
Ukupan broj
radijatora
ZONA
0001
0002
0003
0004
lankasti
RADIJATORI
W/m2
91,2
87,8
117,2
105,6
104,7
Ukupno instalisana toplotna snaga radijatora iznosi 690,1 kW. Svi radijatori su
lijevanoeljezni koji se sporije zagrijavaju meutim isto tako se sporije i hladi.
Ukupan broj radijatora:
348
26
88,4 kW
135,2 kW
358,7 kW
107,2 kW
690,1 kW
6.591,0 m2
(91,2 W/m2)
(87,8 W/m2)
(117,2 W/m2)
(105,6 W/m2)
(113,8 W/m2)
00
03
183
69
00
02
ZONA
00
04
55
00
01
41
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
Broj radijatora
Uzevi u obzir prethodnu amalizu strukture grejnih tijela i trenutnu potronju toplotne energije
u objektu vidimo da je postojea postavka grejnih tijela dovoljno za obavljanje adekvatnog
zagrijavanja objekta.
VANO: Nijedan od ukupno 348 radijatora nije opremljen s termostatskim
radijatorskim setom za decentralnu regulaciju temperature vazduha u prostoru.
27
kp = 0,98;
mp = 0,95;
rp = 0,85;
Sistem pripreme potrone tople vode (PTV) je centralizovan meutim nije u funkciji. Bojleri
za pripremu PTV-a su zbog velikih oteenja uklonjeni a polazne cijevi sistema su
konzervirane i zatvorene.
28
Zbog nedostatka funkcije centralnog sistema za pripremu PTV u bolnici se koristi vei broj
elektrinih bojlera. Za ovakav tip objekta (bolniki objekti) opcija pripreme PTV u
elektrinim bojlerima je neprihvatljiva i ozbiljno naruava samu funkciju objekta.
Ukupan broj elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :
Ukupna elektrina snaga elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :
Ukupan volumen elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :
21
44,5kW
900 L
Potrona topla voda se priprema decentralno pomou ukupno 21 elektrinih bojlera ukupne
zapremine 900 litara i ukupne elektrine snage 44,5 kW.
3.2.3.
62
166,9 kW
55,6 kW
Pojedinani split klima ureaji kao radni medij koriste: R410A, R407C i R22.
Uoeno je da dio split klima ureaja proizvoaa FROZZINI i LG kao radni medij koristi
ekoloki neprihvatljivu radni medij R22.
Radni medij R22 (hlordifluorometan CHF2Cl) spada u grupu hlorofluorougljikovodika
(HCFC = engl. HydroChloro FluoroCarbons). HCFC hlorofluorougljkovodici su djelomino
halogenirani derivati zasienih ugljikovodika koji sadre vodonik i hlor. Faktor oteenja
ozonskog sloja za R22 iznosi ODP = 0,055 (engl. Ozone Depletion Potential). Dakle, R22 je
ekoloki neprihvatljiva radna materija.
29
Radna tvar R410A spada u HFC grupu (fluorirani ugljikovodici ne sadre hlor, pa ne
unitavaju ozon) ekoloki prihvatljivih radnih materija bez uticaja na razgradnju ozonskog
omotaa (potencijal razgradnje ozona ODP = 0). R410A je zapravo mjeavina
jednokomponentnih materija HFC32 i HFC125 pomijeanih u masenom omjeru 50/50%. Iako
nekodljiva po ozonski sloj, radna materija R410A ima znaajan uticaj na globalno
zagrijavanje (potencijal globalnog zagrijavanja GWP100 = 1.725,00).
Radna materija R407C je zeotropska mjeavina sastavljena od triju komponenata R32
(23%), R125 (25%) i R134A (52%). Spada u HFC grupu (fluorirani ugljikovodici ne sadre
hlor, pa ne unitavaju ozon) ekoloki prihvatljivih radnih materija bez uticaja na razgradnju
ozonskog omotaa (potencijal razgradnje ozona ODP = 0).
3.2.4.
Sistem ventilacije
4,5 kW
Objekat Opte bolice Gradika ima ugraene slijedee sisteme ventilacije: odsisna:
ventilacija obdukcione sale i mrtvanice,
odsisna ventilacija prostora kuhinje,
odsisni ventilacija veeraja.
Ventilacioni sistemi su izvedini kao odsisni bez dobave svjeeg vazduha. Na sistemima nije
primjeena regulaciona oprema.
3.2.5.
150,6 kW
30
1
2
3
4
5
[-]
Elektrina
snaga jednog
potroaa
[W]
1.500
2
16
4.000
2.000-3000
21
razliite
62
55.600
1
1
1
1500
1.500
1500
Broj
Redni
Naziv potroaa elektrine energije
broj
CENTRALNI SISTEM GRIJANJA
Cirkulacione pumpe sistema za zagrijavanje objekta
ELEKTRINA GREJNA TIJELA
TA pe
Elektrine grijalice i elektrini uljni radijatori
DECENTRALNI SISTEM PRIPREME PTV-a
Elektrini bojleri za pripremu PTV
KLIMA UREAJI (GRIJANJE+HLAENJE)
Pojedinani split klima ureaj
SISTEM VENTILACIJE
Odisisni ventilator u obdukcionoj sali i mrtvanici
Odsisni ventilator u kuhinji
Odsisni ventilator u veeraju
UKUPNO:
Ukupna
elektrina
snaga
[kW]
4,5
4,5
41,5
8,0
33,5
44,5
44,5
55,6
55,6
4,5
1,5
1,5
1,5
150,6
3
62
21
16
2
Ci
rk
ul
a
ci
on
a
El
e
K
kt
ri lim
V
n
a
G
ur ent
pu
TA rij i b
o
il
e
a
m
pa pe lice jle r aj ato
r
i
i
3
0
10
20
30
40
50
60
70
Broj ureaja
31
3,0%
3,0%
27,6%
36,9%
29,5%
32
108,6 kW
705,9 kW
Prema instaliranoj snazi, dominantan sisitem ine rasvjetna tijela s fluorescentnim cijevima
sa elektromagnetskom prigunicom (FC) koje se nalaze u suterenu i u prizemlju bolnice. Uz
fluorescentne cijevi, rasvjetu ine i sijalice sa arnom niti. Za osvjetljenje sva etiri sprata
koriste se sijalice sa arnom niti. Veina svjetiljki na lokaciji starijeg su datuma ugradnje te se
namee potreba revitalizacije, odnosno rekonstrukcije sistema rasvjete, uz injenicu da veliki
broj cijevi i sijalica trenutno nije u funkciji. Fluorescentne cijevi instalirane na lokaciji su
iskljuivo su T8 tipa, odnosno promjera cijevi 26 mm u raznim vrstama svjetiljki, veinom sa
pokrovom. Sve cijevi koriste elektromagnetsku prigunicu. Upravljanje rasvjetom rjeeno je
lokalno pomou sklopki.
60000,000
50000,000
Via tarifa
Nia tarifa
40000,000
30000,000
20000,000
10000,000
Ju
l
Av
gu
Se
st
pt
em
ba
Ok r
to
No bar
ve
m
b
De ar
ce
m
ba
r
Ju
n
,000
Ja
nu
a
Fe r
br
ua
r
M
ar
t
Ap
ril
M
aj
70000,000
Tablica 3.13 Prikaz broja svjetiljki i instalirane snage prema tipu rasvjetnih tijela
Tip
Fluorescentna rasvjeta
(elektromagnetska prigunica)
Rasvjeta sijalica sa arnom niti
Ukupno
Broj svjetiljki
Instalirana
snaga [kW]
Potronja
elektrine
energije [kWh]
300
34,8
87.598
634
934
73,8
108,6
108.809
196.406
Ukupna instalisana snaga rasvjetnih tijela u objektu bolnice iznosi 108,6 kWe.
Ukupna potronja elektrine energije za potrebe sistema rasvjete u objektu Opta bolnica
Gradika iznosi 196.406 kWh.
33
Tip svjetiljke
FC 2x40
FC 2x20
FC 3x40
FC 6x40
FC 4x40
N 2x100
N 60
N 100
Ukupno
Instalirana
snaga [kW]
24,0
0,8
2,6
6,6
0,8
45,6
18,6
9,6
108,6
Od ostalih potroaa u zgadi se nalazi medicinska oprema koja se moe grubo podijeliti na
krupnu i sitnu medicinsku opremu (podjela odnosi na nazivnu snagu ureaja), kuhinjski
ureaji, maine za pranje i suenje vea, kacelarijska oprema, te drugi sitni elektrini ureaji.
Vizualnim pregledom i razgovorom sa zaposlenim utvrena je ispravnost ureaja i njihovo
relativno dobro stanje. Kod veine potroaa odravanje je neplansko i odreeno kvarovima
na ureajima.
34
80000,000
60000,000
50000,000
40000,000
30000,000
20000,000
10000,000
,000
Ja
nu
ar
M 201
ar
t 2 2.
M 012
aj
.
Se J 201
u
pt lij 2.
e
2
No mba 012
ve r 2 .
m
ba 012
Ja r 2 .
nu 01
ar 2.
M 201
ar
t 2 3.
M 013
aj
.
Se J 201
pt ulij 3.
e
2
No mba 013
ve r 2 .
m
ba 013
Ja r 2 .
nu 01
ar 3.
M 201
ar
t 2 4.
M 014
aj
.
Se J 201
u
pt lij 4.
e
2
No mba 014
ve r 2 .
m
ba 014
r2 .
01
4.
Utroenaelektrinaenergija[kWh]
70000,000
Mjesec / godina
Slika 3.17 Udio ostalih potroaa elektrine energije prema instaliranoj snazi
Tablica 3.15 Instalirane snage ostalih potroaa elektrine energije
Tip
Kancelarijska oprema
Kuhinjska oprema
Veeraj
Medicinska oprema
Ostalo
Ukupno
Broj ureaja
60
21
12
30
21
144
9,0
95,1
158,0
263,2
30,0
555,3
35
Potronja elektrine
energije [kWh]
4.950
100.623
310.400
281.822
5.607
703.402
Kancelarijska
oprema
17,1%
Kuhinjska
oprema
Veeraj
47,4%
Medicinska
oprema
Ostalo
28,5%
21
Medicinska oprema
30
Veeraj
12
Kuhinjska oprema
21
Kancelarijska oprema
60
0
10
20
30
40
50
60
Slika 3.20 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ureaja ostalih potroaa
36
70
Ukupno instalisana snaga svih potroaa (Rasvjeta+ Ostali potroai) iznosi 814,5 kW.
Rasvjeta
13,3%
18,5%
1,1%
Kancelarijska
oprema
Kuhinjska oprema
11,7%
Veeraj
Medicinska
oprema
Termotehnike
instalacije
19,4%
32,3%
Ostalo
37
38
25,4%
43,2%
Voda
31,3%
39
Elektrina
energija
34,5%
Toplotna
energija
65,5%
ENERGENTI i VODA
Jedinica
Bolnica Gradika
REFERENTNE VRIJEDNOSTI
Godinja
Godinji
Godinja
potronja
trokovi bez
potronja
energije
PDV-a
[jedinica/god.]
[kWh/god.]
[KM/god.]
Godinja
emisija CO2
[tona/god.]
Elektrina energija
kWh
1.124.353,00
Toplotna energija
kWh
592.350,00
592.350,00
77.502,70
0,00
m3
19.780,00
0,00
62.900,40
14,07
247.323,45
851,26
Voda
1.124.353,00
106.920,35
837,19
UKUPNO: 1.716.703,00
40
Ukupna godinja potronja za referentnu godinu (trogodinji prosjek) iznosi 1 124 353 kWh, a
ukupna cijena za tu potronju iznosi 106 920,35 KM. Referentna potronja elektrine energije
prikazana je na grafiku ispod.
70.000
60.000
50.000
40.000
30.000
Via tarifa
Nia tarifa
20.000
10.000
0
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
Potronja elektrine
energije u vioj tarifi
[kWh]
60.960
65.843
61.514
48.083
47.692
55.726
57.433
56.373
49.562
56.719
56.601
64.161
680.667
41
Potronja elektrine
energije u nioj tarifi
[kWh]
43.962
44.771
43.000
30.955
34.470
32.675
31.836
35.902
28.662
34.040
40.048
43.365
443.686
Mjesev
Troak elektrine
energije u vioj tarifi
[KM]
Troak elektrine
energije u nioj tarifi
[KM]
5.205,98
5.622,99
5.253,30
4.106,29
4.072,90
4.759,00
4.904,78
4.814,25
4.232,59
4.843,80
4.833,73
5.479,35
58.128,96
1.877,18
1.911,72
1.836,10
1.321,78
1.471,87
1.395,22
1.359,40
1.533,02
1.223,87
1.453,51
1.710,05
1.851,69
18.945,41
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
26%
Troak elektrine
energije u vioj tarifi
[KM]
Troak elektrine
energije u nioj
tarifi [KM]
Naknade [KM]
1%
72%
42
Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE
Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO
2014
Mjesec
2013
2012
Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE
Godina
MWh
119
140
63
14
0
0
0
0
0
39
76
84
535
[KM]
13.992
16.480
7.410
1.698
0
0
0
0
0
4.553
9.017
9.923
63.073
[KM]
16.371
19.281
8.669
1.987
0
0
0
0
0
5.327
10.550
11.610
73.796
[MWh]
136
105
93
24
14
0
0
0
0
14
78
136
601
[KM]
16.073
12.435
10.917
2.835
1.695
0
0
0
0
1.695
9.165
16.068
70.884
[KM]
18.805
14.549
12.773
3.318
1.983
0
0
0
0
1.983
10.723
18.800
82.934
[MWh]
120
141
80
48
2
0
0
0
0
32
111
118
651
[KM]
15.527
18.057
10.764
7.043
1.551
1.369
1.369
1.520
1.520
5.262
14.599
15.433
94.013
[KM]
18.166
21.126
12.594
8.240
1.815
1.602
1.602
1.779
1.779
6.156
17.080
18.056
109.995
MWh
100
2012
2013
2014
50
0
43
Tabela 4.21 Profil godinje potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu
Godina
2012
2013
2014
MWh
535
601
651
[KM]
63.073,23
70.883,81
94.012,70
[KM]
73.795,68
82.934,06
109.994,86
Prosjena
mjesena
potronja
toplotne energije
[tona/god.]
0,000
0,000
0,000
[MWh/mj.]
89,13
100,16
108,56
120.000,00
600
100.000,00
500
80.000,00
400
60.000,00
300
40.000,00
200
20.000,00
100
0
0,00
2012
2013
2014
Iz prethodnog dijagrama vidimo da je rast troka za toplotnu energiju bri od rasta potronje
toplotne energije zbog promjene u cijeni jedinice toplotne energije.
Isporuka toplotne energije je bila konstantna bez prekida tokom grejne sezone od 15.
oktobra do 15. aprila.
Produena grejna sezona je zabiljeena za poslednje dvije godine kada je isporuka toplotne
energije vrena i poslije 15 aprila.
Primjetan je porast potronje toplotne energije u posmatranom periodu to je uzrokovano
klimatskim uslovima (dui period grejne sezone) i poveanjem aktivnosti u bolnici (vei broj
pacijenata).
44
Godina
2012
2013
2014
REF.:
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Referentne vrijednosti
Emisija CO2
[tona]
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
Referentna trenutna godinja potronja toplotne energije iznosi 592,35 MWh a referentni
troak bez PDV iznosi 77.502,70 KM.
Referentna prosjena mjesena potronja toplotne energije za period grejne sezone u
trajanju od 6 mjeseci iznosi 98,73 MWh/mjesec.
Emisija CO2 za potroenu toplotnu energiju je 0,0 tona budui da je osnovni energent
kotlovnice koja snabdijeva daljinski sistem grijanja toplotom drvni otpad i drvena sjeka.
Emisija CO2 uzrokovana potronjom elektrine energije u termotehnikim instalacijama je
uzeta u obzir u proraunu potronje elektrine energije za itav objekat.
45
160,00
140,00
120,00
Referentna potronja
toplotne energije [MWh]
100,00
80,00
60,00
40,00
20,00
0,00
46
4.3. Voda
Snabdijevanje Opte bolnice Gradika sanitarnom vodom se vri iz gradskog vodovodnog
sistema putem jednog mjernog mjesta.
Gradskim vodovodom upravlja javno komunalno preduzee KP VODOVOD Gradika.
Na lokaciji postoji jedno vodomjerno brojilo :
Serijski broj vodomjera: 60 (ifra potroaa 60)
Sanitarna voda se u objektu troi:
Veeraj za pranje i dezinfekciju bolnikog vea;
Kuhinja za pripremu hrane i odravanje istoe u kuhinji;
Sanitarnim vorovima;
Prostorije za obavljanje medicinske djelatnosti (operacione sale, ambulante,
mrtvanica sa obdukcionom salom);
Kotlovnica sa toplotnom podstanicom (dopunjavanje sistema centralnog grijanja);
Detaljna ema vodovodnog sistema za distribuciju sanitarne i hidrantske vode nije poznata.
Pored sistema za sanitarnu vodu u bolnici postoji i hidrantski sistem.
Za potrebe preliminarnog energetskog pregleda izvrena je analiza potronje vode za
prethodne dvije godine (2013 i 2014).
Tabela 4.24 Profil mjesene potronje vode za 2013 i 2014 godinu
Godina
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO
Utroena
koliina
VODE
[m3]
2.059
1.778
1.973
1.645
2.101
1.778
2.025
2.451
1.527
1.555
1.505
1.173
21.570
2013
Ukupni
Ukupni
troak vode troak vode
bez PDV-a s PDV-om
[KM]
[KM]
5.365,40
6.277,52
4.634,80
5.422,72
5.141,80
6.015,91
4.289,00
5.018,13
5.474,60
6.405,28
4.634,80
5.422,72
5.277,00
6.174,09
6.384,60
7.469,98
3.982,20
4.659,17
4.055,00
4.744,35
3.925,00
4.592,25
3.742,14
4.378,30
56.906,34 66.580,42
Utroena
koliina
VODE
[m3]
1.536
1.238
1.439
1.469
1.600
1.485
1.561
1.731
1.716
1.599
1.431
1.185
17.990
2014
Ukupni
Ukupni
troak vode troak vode
bez PDV-a s PDV-om
[KM]
[KM]
4.896,48
5.728,88
3.948,84
4.620,14
4.588,02
5.367,98
4.683,42
5.479,60
5.100,00
5.967,00
4.734,30
5.539,13
4.975,98
5.821,90
5.516,58
6.454,40
5.468,88
6.398,59
5.096,82
5.963,28
4.562,58
5.338,22
3.780,30
4.422,95
57.352,20 67.102,07
Analiza troka za sanitarnu vodu je raena na osnovu mjesenih rauna koji pored cijene
vode sadre i naknadu za kanalizaciju.
47
2013
2000
2014
1500
1000
500
0
Jedinina cijena
bez PDV-a
[KM/m3]
1,98
1,20
3,18
Iznos PDV-a
Iznos PDV-a
[%]
17,00%
17,00%
17,00%
[KM/m3]
0,3366
0,204
0,5406
Jedinina cijena s
PDV-om
[KM/m3]
2,3166
1,404
3,7206
Godina
2013
2014
Godinja
Godinji troak
potronja vode vode bez PDV-a
[m3]
21.570
17.990
Godinji troak
vode s PDV-om
Godinja
emisija CO2
[KM]
66.580,42
67.102,07
[tona/god.]
15,338
12,793
[KM]
56.906,34
57.352,20
48
Prosjena
mjesena
potronja vode
[m3/mj.]
1.797,50
1.499,17
25000
67200
67100
20000
67000
66900
15000
66800
66700
10000
66600
66500
5000
66400
0
66300
2013
2014
49
5. Bazna linija
Za definisanje efikasnosti sprovoenja pojedinih mjera energetske efikasnosti potrebno je
odrediti baznu liniju.
Bazna linija predstavlja polazne vrijednosti indikatora potronje toplotne energije elektrine
energije, i vode i emisije ugljen dioksida koje se sprovoenjem mjera energetske efikasnosti
umanjuju.
Zadatak sprovoenja mjera energetske efikasnosti je ciljna linija.
Ciljna linija predstavlja konane vrijednosti indikatora potronje elektrine energije, toplotne
energije i vode i emisije ugljen dioksida nakon sprovoenja mjera energetske efikasnosti.
Razlika vrijednosti indikatora potronje elektrine energije, toplotne energije i vode i emisije
ugljen dioksida izmeu bazne linije i ciljne linije predstavlja utedu odnosno efekat
sprovoenja mjera energetske efikasnosti.
ENERGENTI i VODA
Jedinica
Bolnica Gradika
[jedinica/god.]
BAZNA LINIJA
Godinji
Godinji
trokovi bez
trokovi sa
PDV-a
PDV-om
[KM/god.]
[KM/god.]
Godinja
potronja
Godinja
emisija CO2
[t/god.]
Elektrina energija
kWh
1.124.353,00
106.920,35
125.417,57
837,19
Toplotna energija
kWh
592.350,00
77.502,70
90.678,16
0,00
19.780,00
62.900,40
73.593,47
14,07
247.323,45
289.689,20
851,26
Voda
UKUPNO:
50
Ukupna instalirana elektrina snaga potroaa u zgradi iznosi oko 814,5 kW (prema
napravljenom popisu prilikom posjete zgradi). Na sljedeoj slici dat je prikaz raspodjele
glavnih grupa potroaa prema instaliranoj snazi.
Tip potroaa
Rasvjeta
Kancelarijska oprema
Kuhinjska oprema
Veeraj
Medicinska oprema
Termotehnike instalacije
Ostalo
Gubici i drugi potroai
Ukupno
Potronja elektrine
energije [kWh]
108,6
9,0
95,1
158,0
263,2
150,6
30,0
814,5
196.400,0
4.950,0
100.623,2
310.400,0
281.821,8
207.428,0
5.606,9
17.123,1
1.124.353,0
51
Udio u godinjoj
potronje elektrine
energije
17,47%
0,44%
8,95%
27,61%
25,07%
18,45%
0,50%
1,52%
100,00%
Broj
Sistem grijanja
Elektrina grejna tijela
Decentralni sistem
pripreme PTV
Grijanje klima ureajima
Hlaenje klima
ureajima
Ventilacija
Ukupno
3
18
4,5
41,5
Potronja elektrine
energije [kWh]
13.536
68.432
21
44,5
38.508
44.308
62
55,6
3
107
4,5
150,6
39.359
3.285
207.428
6,5%
Decentralni
sistem
pripreme PTV
1,6%
19,0%
33,0%
Grijanje klima
ureajima
Hlaenje klima
ureajima
21,4%
Ventilacija
18,6%
Slika 5.32 Potronja elektrine energije u mainskim instalacijama
52
Jasno je vidljivo kako najvie elektrine energije troe: veeraj (27,61%), medicinska oprema
(25,07%), termotehnike instalacije i dodatno zagrijavanje objekta (18,45%), rasvjeta
(17,47%) i kuhinjska oprema (8,95%). Dodatno se troi elektrina energija na gubitke u
sistemu 1,52% i na sve ostale potroae elektrine energije oko 0,5% ukupne potronje
elektrine energije.
0,5%
1,5%
Rasvjeta
18,4%
Kancelarijska
oprema
Kuhinjska oprema
0,4%
Veeraj
8,9%
Medicinska
oprema
Termotehnike
instalacije
25,1%
Ostalo
Gubici i drugi
potroai
27,6%
Slika 5.33 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema potronji elektrine energije
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
53
Angaovana
snaga [kW]
361
391
347
344
338
362
368
355
315
345
328
369
352
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno
Troak
elektrine
energije u
vioj tarifi
[KM]
Troak
elektrine
energije u
nioj tarifi
[KM]
5.205,98
5.622,99
5.253,30
4.106,29
4.072,90
4.759,00
4.904,78
4.814,25
4.232,59
4.843,80
4.833,73
5.479,35
58.128,96
1.877,18
1.911,72
1.836,10
1.321,78
1.471,87
1.395,22
1.359,40
1.533,02
1.223,87
1.453,51
1.710,05
1.851,69
18.945,41
Troak
prekomjern
Troak
o preuzete
angairane
jalove
snage [KM]
energije
[KM]
2.459,71
0,00
2.664,12
0,00
2.364,32
0,00
2.343,88
0,00
2.303,00
0,00
2.466,52
0,00
2.507,40
0,00
2.418,83
0,00
2.146,28
0,00
2.350,69
0,00
2.234,86
0,00
2.514,22
0,00
28.773,83
0,00
54
Naknade
[KM]
Ukupno [KM]
100,02
105,45
99,62
75,41
78,38
84,32
85,16
88,00
74,61
86,55
92,13
102,50
1.072,15
9.642,89
10.304,28
9.553,34
7.847,36
7.926,15
8.705,06
8.856,74
8.854,10
7.677,35
8.734,55
8.870,77
9.947,76
106.920,35
Datum
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO
HDD- Modelovani broj stepen dana za lokaciju Gradike i za unutranju temperaturu 21,7 0C.
Ukupni toplotni gubici objekta na godinjem nivou QhHT iznose 1123,34 /MWh/.
Ukupni toplotni dobici objekta na godinjem nivou u periodu grejne sezone Qhgn iznose
213,06 /MWh/. Za obraun su uzeti toplotni dobici u periodu grejne sezone.
Ukupna potrebna toplotna energija za zagrijavanje objekta na godinjem nivou Qhnd
iznose 910,28 /MWh/.
55
Profil distribucije potrebne toplotne energije i toplotnih dobitaka u objektu Opte bolnice
Gradika je dat u sledeem dijagramu.
250,0
200,0
150,0
100,0
50,0
0,0
150,0
100,0
50,0
0,0
56
Manjak isporuene toplotne energije je izraen u prvom dijelu grejne sezone u periodu
oktobar-decembar.
Nedostatak toplotne energije je nadoknaivan zagrijavanjem podhlaenih prostorija
elektrinim grejnim tijelima (elektrine grijalice i TA pei) kojih je u objektu evidentirano
ukupno 18 komada instalisane snage 41,5 kWe i inventorskim klima ureajima ukupno
instalisane snage 55,6 kWe sa instalisanih 62 komada.
Tablica 5.32 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta
Referentna
Toplotna energija iz
Modelovana
potronja toplotne elektrinih grejnih potronja toplotne
energije
tijela i klima ureaja
energije
Datum
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO
250,0
200,0
150,0
100,0
Qhg /MWh/
120,0
139,7
79,7
24,0
1,5
0,0
0,0
0,0
0,0
31,7
77,7
118,0
592,4
Qhnd /MWh/
78,0
22,6
55,4
11,8
-1,5
0,0
0,0
0,0
0,0
6,3
56,1
89,2
317,9
Qhnd /MWh/
198,1
162,3
135,0
35,9
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
38,1
133,8
207,2
910,3
Specifina
modelovana
potronja toplotne
energije
kWh/(m2god.)
30,1
24,6
20,5
5,4
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
5,8
20,3
31,4
138,1
50,0
0,0
-50,0
57
Referentna
potronja
toplotne energije
Toplotna
energija iz
elektrinih
grejnih tijela
34,9%
65,1%
U procesu zagrijavanja objekta Opte bolnice Gradika udio toplotne energije preuzete od
sistema daljinskog grijanja iznosi 65,1% a udio toplotne energije proizvedene putem
elektrinih grejnih tijela i klima ureaja iznosi 34,9%.
Tablica 5.33 Rekapitulacija trokova toplotne energije za zagrijavanje objekta
Toplotna
Specifina
Trokovi
Referentna
Modelovan
Trokovi
energija iz
modelovan
toplotne
potronja
a potronja
isporuene
Datum
el. grejnih
a potronja
energije iz
toplotne
toplotne
toplotne
tijela i klima
toplotne
elektrinih
energije
energije
energije
ureaja
energije
grejnih tijela
Qhgel
Qhnd
kWh/
Mjesec
Qhg /MWh/
KM
KM
/MWh/
/MWh/
(m2god.)
Januar
120,03
78,02
198,05
30,05
15.704,65 3.620,03
Februar
139,72
22,55
162,27
24,62
18.280,88 1.046,33
Mart
79,65
55,39
135,04
20,49
10.421,36 2.569,97
April
24,04
11,82
35,86
5,44
3.145,38
548,54
Maj
1,54
-1,54
0,00
0,00
201,49
-71,45
Jun
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Jul
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Avgust
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Septembar
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Oktobar
31,72
6,33
38,05
5,77
4.150,22
293,86
Novembar
77,70
56,13
133,83
20,31
10.166,22 2.604,30
Decembar
117,95
89,21
207,16
31,43
15.432,50 4.139,30
UKUPNO
592,35
317,93
910,28
138,11
77.502,70 14.750,88
Ukupni
trokovi za
zagrijavanje
objekta
KM
19.324,68
19.327,21
12.991,32
3.693,92
130,04
0,00
0,00
0,00
0,00
4.444,09
12.770,52
19.571,81
92.253,58
Ukupan troak za potrebe zagrijavanja objekta Opte bolnice Gradika iznosi 92.253,58 KM
bez PDV-a.
Troak za toplotnu energiju preuzetu od strane sistema daljinskog grijanja iznosi 77.502,70
KM bez PDV-a.
Troak za topotnu energiju iz elektrinih grejnih tijela iznosi 14.750,88 KM bez PDV-a.
Evidentno je znaajno uee potronje elektrine energije u procesu zagrijavanja objekta.
Toplotnom energijom se nadoknauju toplotni transmisioni toplotni gubici, ventilacioni toplotni
gubici i toplotna energija potrebna za ponovno zagrijavanje podhlaenih dijelova objekta.
Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka je data u narednoh tabeli.
Tablica 5.34 Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka po modelu
Potrebna
toplotna energija
Transmisioni
gubici
Ventilacioni
gubici
ZONA
ZONA 1
ZONA 2
ZONA 3
ZONA 4
UKUPNO
MWh
70
88
175
68
402
MWh
72
155
309
103
639
Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
MWh
14
21
42
5
82
Dobici toplotne
energije
UKUPNO
MWh
43
76
73
21
213
MWh
114
188
453
155
910
7,3%
Ventilacioni
gubici
35,8%
Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
56,9%
Najvei udio u toplotnim gubicima zauzimaju ventilacioni gubici sa 56,9% uea zatim
transmisioni gubici kroz omota objekta sa 35,8% i na kraju toplota potrebna za ponovno
zagrijavanje sa 7,3%.
59
Ventilacioni gubici nastaju usljed podhlaivanja objekta zbog dobavljenog svjeeg hladnog
vazduha u procesu obavezne ventilacije i infiltracije kroz pozicije vanjskog omotaa objekta.
Transmisioni gubici nastaju prolaskom toplote iz unutranjosti objekta prema vanjskoj okolini
kroz pozicije vanjskog omotaa.
Struktura transmisionih gubitaka je data u narednoj tabeli.
Tablica 5.35 Struktura toplotnih transmisionih gubitaka [MWh]
Pozicija
Vanjska stolarija i
bravarija
ZONA
1
2
3
4
UKUPNO
VSB
16,0
34,0
98,0
29,0
177,0
P1
22,0
0,0
0,0
0,0
22,0
P2
0,0
11,0
0,0
0,0
11,0
VZ1T
28,0
0,0
0,0
0,0
28,0
VZ1
3,0
33,0
77,0
0,0
113,0
VZ2
0,0
0,0
0,0
8,0
8,0
VZ3
0,0
0,0
0,0
2,0
2,0
UZ1
1,0
0,0
0,0
0,0
1,0
RK1
0,0
11,0
0,0
0,0
11,0
RK2
0,0
0,0
0,0
30,0
30,0
7,4%
0,3%
0,4%
2,7% 2,0%
44,0%
28,0%
VSB
P1
P2
VZ1T
VZ1
VZ2
VZ3
UZ1
RK1
RK2
7,1%
5,4%
2,7%
Najvei transmisioni gubici nastaju kroz pozicije vanjske bravarije (44%), vanjski zid-fasada
(28,0%), ravan krov objekta (7,4%), zid u tlu- podrumske prostorije (7,1%) itd
60
Prikaz modelirane mjesene potronje i trokova sanitarne vode dat je u narednoj tabeli.
Tablica 4.36 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode
Modelirana potronja vode i trokovi
Modelirana potronja Modelirani trokovi Modelirani trokovi s
vode
bez PDV-a
PDV-om
3
[m ]
[KM]
[KM]
1.797,5
5.716,1
6.687,8
1.508,0
4.795,4
5.610,7
1.706,0
5.425,1
6.347,3
1.557,0
4.951,3
5.793,0
1.850,5
5.884,6
6.885,0
1.631,5
5.188,2
6.070,2
1.793,0
5.701,7
6.671,0
2.091,0
6.649,4
7.779,8
1.621,5
5.156,4
6.033,0
1.577,0
5.014,9
5.867,4
1.468,0
4.668,2
5.461,8
1.179,0
3.749,2
4.386,6
19.780,0
62.900,4
73.593,5
Mjesec
Jan.
Feb.
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sept.
Okt.
Nov.
Dec.
Ref.
2500
2000
Emisija CO2
[tona]
1,3
1,1
1,2
1,1
1,3
1,2
1,3
1,5
1,2
1,1
1,0
0,8
14,1
2500
2000
1500
1500
1000
1000
500
500
U referentnom modelu je vidljiva neto vea potronja sanitarne vode u ljetnom periodu.
Profil modelirane potronje u potpunosti predstavlja potronju posmatranog perioda.
61
ifra
potroaa
60
Godina
2013
2014
Ref.
Ukupna
godinja
potronja
vode
[m3]
21.570
17.990
19.780,00
Ukupni godinji
troak vode
bez PDV-a
Ukupni godinji
troak vode s
PDV-om
Godinja
emisija CO2
[KM]
56.906,34
57.352,20
62.900,40
[KM]
66.580,42
67.102,07
73.593,47
[tona/god.]
15,338
12,793
14,065
Prosjena
mjesena
potronja
vode
[m3/mj.]
1.797,50
1.499,17
1.648,33
19.780,00 [m3/god.]
62.900,40 [KM].
14,1 [tona].
Udio sanitarne potrone tople vode nije prikazan. Normativ za objekte ove vrste definie
potronju u iznosu 100-300 litara/dan po krevetu temperature 60 0C.
Model potronje PTV za minimalnu dnevnu potronju od 100,0 litara/krevetu, 100 bolesnikih
kreveta na dnevnom nivou prikazan je u narednoj tabeli:
Tablica 4.38 Model potronje PTV-a
Sat
00- 06.
06- 08.
08- 12.
12- 14.
14- 18.
18- 21.
21- 24.
m (kg/h)
500
3000
1000
2000
500
2000
1000
M (kg/dan)
10000
Prema vaeim standardima za objekte ove vrste potrebno je obezbijediti 100,0 [litara/krevet]
PTV-a temperature 60,0 [0C].
Za Optu bolnicu Gradika dnevno je potrebno obezbijediti 10.000 litara PTV. Za pripremu
potrebne koliine PTV neophodno je potroiti 583,33 [kWh] toplotne energije. Snaga
postrojenja za pripremu modelovane koliine PTV iznosi 175,0 [kW].
Godinja potronja PTV u bolnici prema prethodnom modelu iznosi 3.650 m 3. Za
pripremu godinje modelovane koliine vode potrebno je 212,92 [MWh].
Modelovana potronja elektrine energije za pripremu PTV na osnovu trenutne potronje
izmosi 38,5 [MWh/godinu]. Sa ovom koliinom energije maksimalno je mogue pripremiti 792
[m3/god.] PTV temperature 60 [0C].
Trenutno se u Optoj bolnici Gradika decentralnim sistemom pripreme PTV
obezbjeuje 21,7% potrebne koliine.
62
EM =E EFs[kg /god . ]
gdje su:
E[ kWh/ god . ]
EFs[kg /kWh ]
Godinje emisije CO2, vezane uz potronju vode, izraena preko elektrine energije utroene
da bi se preuzeta koliina vode dopremila krajnjem potroau, raunaju se prema slijedeem
izrazu:
Wvoda[kg /god . ]
EFse
Jedinic
a
Godinja
potronja
[jedinica/god.]
Elektrina energija
kWh
1.124.353,00
1.124.353,00
0,7446
837,19
Toplotna energija
kWh
592.350,00
592.350,00
90.678,16
0,00
m3
19.780,00
0,00
0,955 x 0,7446
= 0,711
14,07
Bolnica Gradika
Voda
UKUPNO:
63
247.323,45
Godinja
emisija CO2
[t/god.]
851,26
6.1.1.
Oznaka
irina b
Visina h
Povrina
ispuna Asj
ID
PR1N
PR2N
PR3N
PR4N
PR5N
PR6N
PR7N
PR8N
PR9N
PR10N
VR1N
VR2N
VR3N
m
2,40
2,40
1,00
4,00
5,00
1,40
1,20
1,00
1,00
0,80
2,35
2,00
1,20
m
0,80
1,80
1,30
1,30
1,10
2,50
1,80
1,80
0,70
1,30
2,80
2,80
2,80
m
0,192
0,43
0,13
0,52
0,55
0,35
0,22
0,18
0,07
0,10
2,63
0,56
0,34
Povrina
staklo
As
Ukupna
povrina
m
1,728
3,89
1,17
4,68
4,95
3,15
1,94
1,62
0,63
0,94
3,95
5,04
3,02
m
1,92
4,32
1,30
5,20
5,50
3,50
2,16
1,80
0,70
1,04
6,58
5,60
3,36
64
Koeficijent
propusnosti
sunevog
zraenja b
%
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
U
W/mK
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
ID
n
o
p
r
s
t
u
v
P1N
P2N
VZ1TN
VZ1N
VZ2N
VZ3N
UZ1N
RK1N
RK2N
Postojee konstrukcije
Umax.
W/mK
W/mK
0,288
0,291
0,344
0,273
0,270
0,289
0,370
0,147
0,147
0,300
0,300
0,350
0,300
0,300
0,300
0,400
0,150
0,150
65
6.1.2.
Postojea pozicija P2
66
OPIS:
Toplotna izolacija poda na tlu. Ugradnja termoizolacionog materijala od kamene vune
debljine 12,0 cm, sanacija podnih povrina nakon ugradnje termoizolacije
6.1.3.
OPIS:
Mjera podrazumijeva Postavljanje i nabavka termoizolacije od mineralnih ploa "Multipor"
tipa Ytong, debljine 7,5cm. Termoizolacija se postavlja sa unutranje strane vanjskih zidova
lijepljenjem u svemu prema uputstvu proizvoaa.
Gletovanje zidnih povrina preko termoizolacionih ploa sa 140gr rabic mreom. U
prostorijama kuhinje i u sanitarnim blokovima na mjestima gdje je mogua postavka
keramike postaviti duplu mreu.
67
6.1.4.
OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 10 cm ( =
0,036 W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu
proizvoaa ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili,
polimer-cementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i
zavrna obrada silikatnim malterom.
Prilagoditi prozorske klupice novoj debljini zida. Kod prozora i vanjskih vrata ukljuivo
zidarska obrada ivica, brtvljenje svih spojeva.
68
6.1.5.
OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 5 cm ( = 0,036
W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu proizvoaa
ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili, polimercementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i zavrna
obrada silikatnim malterom.
69
OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 3 cm ( = 0,036
W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu proizvoaa
ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili, polimercementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i zavrna
obrada silikatnim malterom.
6.1.6.
MJERA br.6 -Ugradnja toplotne izolacije Unutranji zid prema negrijanom
prostoru
Mjera podrazumjeva postavljanje termoizolacije na unutranji zid izmeu grijanog i
negrijanog prostora u podrumu objekta. Termoizolaciju postaviti sa strane negrijanog
prostora.
Postojea konstrukcija UZ1
70
OPIS:
Termika izolacija zidova prema negrijanom prostoru kombi ploom DRVOTERM DTO3 75,
debljine 7,5 cm. Kombi ploa se na povrinu zida ljepi polimercementnim ljepilom, i
mehaniki uvruje plastinim tiplama. Postavljanje gips ploe preko kombi ploe. Gips
ploa se zavrtnjima vezuje za specijalno ugraeni pocinkovani umetak u kombi ploi.
6.1.7.
OPIS:
Termika izolacija stropa (krova) iznad negrijanog prostora hirurkih blokova. Izolovanje se
vri tvrdim ploama kamene vune d=14 cm ( = 0,04 W/mK) poloenim po postojeoj
konstrukciji. U poziciju uracIzrada lakog betona za pad debljine 5-8cm.unata i PVC folija
preko sloja izolacije. Nabavka i izvedba hidroizolacionog samonivelirajueg ( UV stabilan)
premaza preko betona za pad.
Termoizolacija postojee konstrukcije je izraena od fenolnih ploa. Fenolne ploe su tetne
zbog sklonosti fenola isparavanju te se stoga sve rjee koriste kao termoizolacioni materijal u
objektima gdje borave ljudi.
Budui da je postojea termoizolacija zatvorena u betonsku oplatu i da nisu primjeena
oteenja, prijedlog je da se ne vri uklanjanje istih.
71
6.1.8.
OPIS:
Toplotna izolacija krova iznad osnovnog objekta bolnice, zamjena postojeih fenolnih
termoizolacionih ploa. Uklanjanje i zbrinjavanje postojeih fenolnih ploa, Postavljanje
termoizolacije debljine 16 cm u tipu mineralne vune (=0,040 W/mK) polaganjem na
postojee ploe sputenog strope poslednje etae. U cijenu je ukljueno i postavljanje parne
brane ispod termoizolacije.
6.1.9.
MJERA br.9 -Ugradnja termoregulacionih ventila na grejna tijela i zamjena
cirkulacionih pumpi
Mjera podrazumjeva postavljanje termoregulacionih ventila na svih 348 grejnih tijela i
zamjena postojeih cirkulacionih pumpi grejnog sistema novim visokoefikasnim cirkulacionim
pumpama.
Ugradnjom termostatskih regulacionih ventila na grejna tijela spreava se pregrijavanje
pojedinih dijelova objekta.
Termostatski regulacioni ventili zatvaraju protok tople vode kroz grejno tijelo kada je
prostorija ugrijana i tako preusmjeravaju viak toplote u dijelove objekta koji jo nisu zagrijani
ili nazad u kotlovnicu.
72
6.1.10.
6.1.11.
Na lokaciji se koriste flouorescentne cijevi i sijalice sa arnom niti kod kojih postoji znaajan
potencijal poveanja energetske efikasnosti. Uz navedeno, velika veina svjetiljki je
zastarjela i nuna je modernizacija. Kroz ovaj izvjetaj se kao financijski optimalno rjeenje
nametnula revitalizacija zastarjelog sistema rasvjete kao prelazni korak prema kompletnoj
rekonstrukciji. Naime, kompletna rekonstrukcija se ne moe isplatiti gledajui jedino injenicu
poveanja energetske efikasnosti i smanjenja trokova.
Tabela 6.42 Proraun uteda i potrebnih investicija u revitalizaciju sistema fluorescentne rasvjete
Tip rasvjete
FC 2x40
FC 2x20
FC 3x40
FC 6x40
FC 4x40
LED 2x11
LED 2x22
LED 3x22
LED 4x22
LED 5x22
Opis
Broj
svjetiljki
Instalirani sistem
240
16
18
22
4
Novi sistem
16
240
18
4
22
Jedinina
cijena [KM]
Instalirana
snaga [kW]
Godinje utroena
elektrina energija
[kWh]
24,00
0,80
2,60
6,60
0,80
59.274
1.460
5.694
19.710
1.460
0,80
11,52
0,86
0,19
6,60
1.460
28.451
1.892
350
19.710
Koliina
73
3.000,00
1.600,00
46.200,00
50.800,00
14,8
35.734
0
26.607
3.083,81
-1.755,40
2.456,58
20,7
Tip rasvjete
N 60
N 2x100
N 100
LED 12
LED 20
LED 2x20
Opis
Broj
svjetiljki
Instalirani sistem
310
228
96
Novi sistem
310
96
228
Jedinina
cijena [KM]
Instalirana
snaga [kW]
Godinje utroena
elektrina energija
[kWh]
18,56
45,60
9,60
17.997
62.488
28.324
3,72
2,11
10,03
3.604
6.231
13.747
Koliina
552
310
20.976,00
7.750,00
28.726,00
58,33
70.650
52.606
6.097,07
1.770,67
7.867,74
3,7
Revitalizacijom sistema sijalica sa arnom niti predlae se izmjena postojeih sijalica sa LED
zamjenskim sijalicama. Utede u elektrinoj energiji koje bi se ostvarile iznose oko 71 000
kWh/god. Godinje utede dobijene na osnovu gore opisane mjere iznose oko 7 860 KM. Uz
investiciju koja se procjenjuje na oko 28 700 KM, jednostavni period povrata iznosi oko 3,7
godina.
74
24e te by SDQh
Qgs =
( MWh/god .)
( t u t s )sistema106
e=e teb ( koeficijent ogranienja )
e t (koeficijent temperaturnog ogranienja) Koeficijent temperaturnog ogranienja;
e b (koeficijent eksploatacionog ogranienja) Koeficijent eksploatacionog ogranienja;
y (korekturni koeficijent )
Korekturni faktor lokacijskih uslova;
SD= 2880
24e t e bySDQ h
Qgr =
( MWh/god .)
6
(t u t s )regulacije mree 10
Distributivna mrea
sa regulacijom
PODSTANICA
Daljinski sistem
zagrijavanja
OBJEKAT
24et e bySDQhn
QHnd =
(MWh/god .)
(t u t s )106
24e te by SDQh
Qgs =
( MWh/god .)
(t u t s )sistema106
75
Tablica 7 44: Transmisioni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske efikasnosti
ZONA
1
2
3
4
UKUPNO
(MWh)
Vanjska stolarija i
bravarija
Pozicija
VSB
6
14
39
11
P1N
16
0
0
0
P2N
0
6
0
0
VZ1TN
4
0
0
0
VZ1N
2
8
19
0
VZ2N
0
0
0
6
VZ3N
0
0
0
1
UZ1N
0
0
0
0
RK1N
0
6
0
0
RK2N
0
0
0
13
70
16
30
13
8,7%
4,2% 0,2%
0,9%
3,6%
46,0%
19,6%
2,6%
VSB
P1N
P2N
VZ1TN
VZ1N
VZ2N
VZ3N
UZ1N
RK1N
RK2N
10,2%
4,0%
Tablica 7 45: Ukupni toplotni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske
efikasnosti u dijelu graevinske konstrukcije
Potrebna
toplotna
energija
ZONA
0001
0002
0003
0004
UKUPNO
Transmision
i gubici
Transmisioni
gubici
Ventilacioni
gubici
MWh
28
34
58
31
152,0
MWh
51
121
241
80
493,7
Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
MWh
14
21
42
5
82,2
Dobici toplotne
energije
UKUPNO
MWh
42
74
68
20
203,3
MWh
93
177
341
117
524,6
11,3%
20,9%
Ventilacioni
gubici
Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
67,8%
energetske
ID
Smanj
enje
Investicija Investicija
El.
Toplotna
Uteda
Voda
Uteda sa emisije JPP
bez PDV-a sa PDV
energija
energija
bez PDV-a
[m3/god.]
PDV
CO2 [god.]
[KM]
[KM]
[kWh/god.] [kWh/god.]
[KM/god.]
[tona/g
od.]
MJERA
Zamjena starih
1 metalnih prozora
novim PVC prozorima .
Toplotna izolacija poda
2
na tlu.
Postavljanje
3 termoizolacije na
poziciji zida u tlu
Termika izolacija
4 fasade u dijelu pozicije
VZ1
Termika izolacija
5 fasade u dijelu pozicije
VZ2
Termika izolacija
fasade u dijelu pozicije
VZ3
Termika izolacija
zidova prema
6
negrijanom prostoru u
dijelu pozicije UZ1
Termika izolacija
stropa (krova) iznad
7
negrijanog prostora
hirurkih blokova.
Toplotna izolacija
8 krova iznad osnovnog
objekta bolnice.
Ugradnja
termoregulacionih
ventila na grejna tijela,
9
ugradnja
visokoefikasnik
cirkulacionih pumpi.
Centralna priprema
tople vode kotlom na
10
pelet i solarnim
sistemom
Revitalizacija sistema
11
fluorescentne rasvjete
Revitalizacija sijalica
sa arnom niti
328.819
384.718
89.419
252.161
32.993
38.601
67
10,0
67.119
78.529
2.143
6.042
791
925
84,9
15.921
18.628
8.674
24.460
3.200
3.744
5,0
78.047
91.314
29.369
82.820
10.836
12.678
22
7,2
12.789
14.963
940
2.651
347
406
36,9
2.931
3.429
129
365
48
56
61,4
3.375
3.949
328
925
121
142
27,9
40.147
46.972
1.565
4.413
577
676
69,5
20.920
24.477
5.785
16.313
2.134
2.497
9,8
27.684
32.390
22.130
62.408
8.165
9.554
16
3,4
36.580
42.799
38.508
2.648
3.098
29
13,8
50.800
59.436
35.734
2.457
2.875
27
20,7
28.726
33.609
70.650
7.868
9.206
53
3,7
Graevinske mjere
Mainske mjere
78
Elektro mjere
79
SCENARIO A
80
SCENARIO B
81
82
83
SCENARIO C
84
85
86
DODATAK1.
PODACI O OBJEKTU
DODATAK2.
DODATAK3.
DODATAK4.
KLIMATSKI USLOVI
DODATAK5.
INVENTAR
DODATAK6.
87