You are on page 1of 87

Preliminarni energetski pregled

Opta bolnica, Gradika

Banja Luka 21/10/2015

PREDMET:

IZVJETAJ O IZVRENOM PRELIMINARNOM


ENERGETSKOM PREGLEDU

OBJEKAT:

OPTA BOLNICA, GRADIKA

INVESTITOR:

MINISTARSTVO

ZA

PROSTORNO

UREENJE,

GRAEVINARSTVO I EKOLOGIJU REPUBLIKE SRPSKE


NOSILAC IZRADE:

Institut za graevinarstvo IG doo Banja Luka


Kralja Petra I Karaorevia 92-98
78000 Banja Luka
http://www.institutig.com

BR. PREDMETA:

IZ-IGBL-IN-EE-2589-39/15

UESNICI U IZRADI:

Dragan Tadi, d.i.m.


Milan Radulj, d.i.a.
Ognjen Dragievi, d.i.e.

KONTROLA KVALITETA:

Toni Borkovi, d.i.a.

VOA PROJEKTA:

Milica Gazibari, d.i.a.

DIREKTOR
.................................................................

Mr. Slobodan Stanarevi, d.i.g.

Banja Luka, 21/10/ 2015.

SADRAJ:
1.Uvod..................................................................................................................................... 9
2.Organizacija projekta.......................................................................................................... 12
3.Opis postojeeg stanja....................................................................................................... 12
3.1.Graevinski dio............................................................................................................ 16
3.1.1.Vanjski zidovi......................................................................................................... 18
3.1.2.Pod na tlu.............................................................................................................. 18
3.1.3.Krovovi.................................................................................................................. 18
3.1.4.Prozori i ostakljene konstrukcije............................................................................ 20
3.2.Sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije..................................................................... 23
3.2.1.Centralni sistem grijanja........................................................................................ 24
3.2.2.Sistem pripreme potrone tople vode.................................................................... 28
3.2.3.Decentralni sistem hlaenja.................................................................................. 29
3.2.4.Sistem ventilacije.................................................................................................. 30
3.2.5.Sumarni prikaz potroaa elektrine energije u termotehnikim sistemima...........30
3.3.Rasvjeta i ostali potroai elektrine energije.............................................................. 33
3.4.Sistemi potronje vode................................................................................................ 38
4.Analiza evidentirane potronje energije i vode................................................................... 39
4.1.Elektrina energija....................................................................................................... 41
4.2.Toplotna energiija......................................................................................................... 43
4.3.Voda............................................................................................................................ 47
5.Bazna linija......................................................................................................................... 50
5.1.Model potronje elektrine energije............................................................................. 51
5.1.1.Modeliranje potronje elektrine energije.............................................................. 51
5.2.Model potronje toplotne energije................................................................................ 55
5.2.1.Modeliranje potronje toplotne energije................................................................. 55
5.3.Model potronje vode.................................................................................................. 61
5.3.1.Modeliranje potronje vode................................................................................... 61
5.4.Model emisije ugljen-dioksida (CO2)............................................................................ 63
6.Prijedlog mjera energetske efikasnosti............................................................................... 64
6.1.Vanjski omota objekta................................................................................................ 64
6.1.1.MJERA br.1 -Zamjena vanjske bravarije................................................................ 64
6.1.2.MJERA br.2 -Ugradnja toplotne izolacije Pozicija pod na tlu............................... 66

6.1.3.MJERA br.3 -Ugradnja toplotne izolacije Pozicija zid u tlu.................................. 67


6.1.4.MJERA br.4 -Ugradnja toplotne izolacije Vanjski zid........................................... 68
6.1.5.MJERA br.5 -Ugradnja toplotne izolacije Vanjski zid........................................... 69
6.1.6.MJERA br.6 -Ugradnja toplotne izolacije Unutranji zid prema negrijanom
prostoru.......................................................................................................................... 70
6.1.7.MJERA br.7 -Ugradnja toplotne izolacije Strop ispod negrijanog prostora..........71
6.1.8.MJERA br.8 -Ugradnja toplotne izolacije Strop ispod negrijanog prostora..........72
6.1.9.MJERA br.9 -Ugradnja termoregulacionih ventila na grejna tijela i zamjena
cirkulacionih pumpi......................................................................................................... 72
6.1.10.MJERA br.10 -Centralna priprema potrone tople vode (PTV)............................ 73
6.1.11.MJERA br.11 -Revitalizacija rasvjete................................................................... 73
7.Bilans potrebne koliine energije........................................................................................ 75
8.Pregled predloenih mjera poveanja energetske efikasnosti............................................ 79
9.Pregled predloenih scenarija poveanja energetske efikasnosti objekta.......................... 80
DODATAK1.PODACI O OBJEKTU........................................................................................ 88
DODATAK2.POSTOJEE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE.............................................. 88
DODATAK3.PREDLOENE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE........................................... 88
DODATAK4.KLIMATSKI USLOVI.......................................................................................... 88
DODATAK5.INVENTAR......................................................................................................... 88
DODATAK6.PRORAUN POTREBNE TOPLOTNE ENERGIJE........................................... 88
DODATAK7.PRORAUN TOPLOTNIH GUBITAKA I DOBITAKA -POSTOJEE STANJE....88
DODATAK8.PRORAUN TOPLOTNIH GUBITAKA I DOBITAKA STANJE NAKON
ZAMJENE VANJSKE BRAVARIJE I POSTAVLJANJA TERMOIZOLACIJE........................... 88
DODATAK9.EVIDENCIJA RAUNA ZA ELEKTRINU ENERGIJU...................................... 88
DODATAK10.EVIDENCIJA RAUNA ZA TOPLOTNU ENERGIJU....................................... 88
DODATAK11.EVIDENCIJA RAUNA ZA VODU.................................................................... 88

Popis tablica
Tablica 1.1 Referentne vrijednosti potronje energenata i vode............................................10
Tablica 1.2 Indikatori koritenja energenata i vode u referentnoj godini.................................10
Tablica 3 3 Broj osoba u objektu............................................................................................14
Tablica 3.4 Geografska lokacija objekta................................................................................15
Tablica 3.5 Statiki podaci o objektu......................................................................................15
Tablica 3.6 Pregled postojeih graevinskih konstruktivnih elemenata..................................17
Tablica 3.7 Pregled postojeih pozicija vanjske bravarije......................................................19
Tablica 3.8 Pregled povrina vanjskog omotaa po zonama i pozicijama..............................22
Tablica 3.9 Reim rada centralnog sistema grijanja...............................................................26
Tablica 3.10 Vrste radijatora u zgradi....................................................................................26
Tablica 3.11 Potroai elektrine energije u termotehnikim sistemima.................................31
Tablica 3.12 Potroai elektrine energije po glavnim grupama termotehnikih sistema.......32
Tablica 3.13 Prikaz broja svjetiljki i instalirane snage prema tipu rasvjetnih tijela..................33
Tablica 3.14 Popis svjetiljki i izvora svijetlosti........................................................................34
Tablica 3.15 Instalirane snage ostalih potroaa elektrine energije.....................................35
Tablica 4.16 Referentne vrijednosti potronje energije i vode................................................40
Tabela 4.17 Ukupna godinja potronja elektrine energije 2012, 2013. i 2014. godine........41
Tabela 4.18 Mjesena referentna potronja elektrine energije.............................................41
Tabela 4.19 Referentni troak za elektrinu energiju.............................................................42
Tabela 4.20 Profil mjesene potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu...........43
Tabela 4.21 Profil godinje potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu.............44
Tabela 4.22 Referentni model trenutne godinje potronje toplotne energije........................45
Tabela 4.23 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije.......................45
Tabela 4.24 Profil mjesene potronje vode za 2013 i 2014 godinu......................................47
Tabela 4.25 Struktura cijene vode.........................................................................................48
Tabela 4.26 Profil godinje potronje vode za 2013 i 2014 godinu........................................48
Tablica 5.27 Potronja elektrine energije po glavnim grupama potroaa...........................51
Tablica 5.28 Potronja elektrine energije u termotehnikim instalacijama............................52
Tablica 5.29 Model ukupne potronje elektrine energije......................................................53
Tablica 5.30 Model trokova za elektrinu energiju...............................................................54
Tablica 5.31 Model toplotne energije za postojee stanje objekta.........................................55
Tablica 5.32 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta..........................57
Tablica 5.33 Rekapitulacija trokova toplotne energije za zagrijavanje objekta.....................58
Tablica 5.34 Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka po modelu.............................................59
Tablica 5.35 Struktura toplotnih transmisionih gubitaka [MWh]..............................................60
Tablica 4.36 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode.........................61
Tablica 4.37 Referentni model trenutne godinje potronje sanitarne vode...........................62
Tablica 4.38 Model potronje PTV-a......................................................................................62
Tablica 5.39 Model emisije ugljen-dioksida CO2...................................................................63
Tablica 6.40 Pregled predloenih pozicija vanjske bravarije..................................................64
Tablica 6.41 Pregled predloenih pozicija graevinskih konstrukcija.....................................65

Tabela 6.42 Proraun uteda i potrebnih investicija u revitalizaciju sistema fluorescentne


rasvjete................................................................................................................................. 73
Tabela 6.43 Proraun uteda i potrebnih investicija u revitalizaciju sistema sijalica sa arnom
niti......................................................................................................................................... 74
Tablica 7 44: Transmisioni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske
efikasnosti............................................................................................................................. 76
Tablica 7 45: Ukupni toplotni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske
efikasnosti u dijelu graevinske konstrukcije.........................................................................77

Popis slika
Slika 3.1 Pogled na zgradu...................................................................................................13
Slika 3.2 Zone objekta bolnice...............................................................................................13
Slika 3.3Foto dokumentacija pozicija vanjske bravarije.........................................................21
Slika 3.4Ukupni pregled pozicija vanjskog omotaa..............................................................22
Slika 3.5Pregled nadzemnih pozicija vanjskog omotaa.......................................................22
Slika 3.6 Tplovodni kotlovi.....................................................................................................24
Slika 3.7 Cirkulacione pumpe................................................................................................25
Slika 3.8 Tplovodni izmjenjiva..............................................................................................25
Slika 3.9 Tplovodni izmjenjiva..............................................................................................25
Slika 3.10 Raspored radijatora po zonama............................................................................27
Slika 3.11 Zatvoreni polazni cjevovodi sistema PTV..............................................................28
Slika 3.12 Vanjske jedinice split klima ureaja na fasadi.......................................................29
Slika 3.13 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema. 31
Slika 3.14 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema. 32
Slika 3.15 Raspodjela instalirane snage rasvjete..................................................................33
Slika 3.16 Svjetiljke na lokaciji...............................................................................................34
Slika 3.17 Udio ostalih potroaa elektrine energije prema instaliranoj snazi......................35
Slika 3.18 Ostali potroai elektrine energije na lokaciji......................................................35
Slika 3.19 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ostalih potroaa............36
Slika 3.20 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ureaja ostalih potroaa
.............................................................................................................................................. 36
Slika 3.21 Raspodjela instalisane elektrine energije po potroaima...................................37
Slika 4.22 Udjeli pojedinih oblika energenata i vode u ukupnim godinjim referentnim
trokovima bez PDV-a........................................................................................................... 39
Slika 4.23 Udjeli pojedinih oblika u referentnoj potronji energije..........................................40
Slika 4.24 Mjesena referentna potronja elektrine energije................................................41
Slika 4.25 Struktura ukupnog troka za elektrinu energiju...................................................42
Slika 4.26 Mjesena potronja toplotne energije...................................................................43
Slika 4.27 Godinja potronja toplotne energije....................................................................44
Slika 4.28 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije.........................46
Slika 4.29 Mjesena potronja vode......................................................................................48
Slika 4.30 Godinja potronja sanitarne vode.......................................................................49
Slika 5.31 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema instaliranoj snazi..............................51
Slika 5.32 Potronja elektrine energije u mainskim instalacijama......................................52
Slika 5.33 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema potronji elektrine energije.............53
Slika 5.34 Profil distribucije potrebne toplotne energije i toplotnih dobitaka...........................56
Slika 5.35 Usporedni dijagram referentne i modelovane potronje toplotne energije............56
Slika 5.36 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta..............................57
Slika 5.37 Struktura potronje energije u zagrijavanju objekta..............................................58
Slika 5.38 Struktura toplotnih gubitaka po modelu.................................................................59
Slika 5.39 Struktura toplotnih gubitaka po modelu.................................................................60
Slika 4.40 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode............................61

1. Uvod
Energetskim se pregledom prikupljaju i obrauju podaci vezani uz potronju svih energenata
na lokaciji u cilju procjene potencijala moguih uteda. Sve predloene utede moraju
zadovoljiti propise i norme te se njima u veini sluajeva podiu radni uslovi i sigurnost.
Rezultati energetskog pregleda, prikazani u ovom izvjetaju, predstavljaju preporuke za
potencijalne energetske utede koje u nekim segmentima treba detaljnije istraiti i analizirati.
Naime, prije eventualne realizacije zahvata, koji trae znatnija, ulaganja treba provesti
detaljna snimanja svih eksploatacionih parametara sistema (broj sati rada, optereenje i sl.)
te napraviti detaljnu tehno-ekonomsku analizu. Tek potom se moe pristupiti izradi glavnog i
izvedbenog projekta te realizaciji.
Zgrada je izgraena oko 1971. godine, nalazi se na desnoj obali Rijeke Save u neposrednoj
blizini Gradskog parka. Orijentacija prednje fasade je prema jugozapadu. Zgrada je
pravougaone osnove, sa unutranjim atrijumom. Konstrukcije vanjske fasade zgrade su
karakteristine za period gradnje, bez dodatnih slojeva toplotne izolacije.
Prvobitna spratnost objekta je bila Po(Su)+P+3 sa prizemnim aneksom u sjeveroistonom
dijelu (hirurki blok).
Zemljotres, koji se desio 1981 god. je prouzrokovao znatna oteenja objekta. U prizemnom
anexu su isoucali unutranji zidovii odvojili su se od AB nosivih elemenata. Vanjski zidovi i
konstruktivni elementi nisu pretrpjeli vea oteenja.
Opti dio bolnice, tadanje spratnosti Po+P+3 ( sada Po+P+4) je pretrpio manja oteenja u
vidu naprslina na pregradnim zidovima.
Projektom iz 1981. je uraena sanacija objekta i definisana nadogradnja 4.etae na
tadanjem ravnom krovu.
Vanjski zidovi na etai nadogradnje su od AB betona d=10cm (nekadasnja arika ravnog
krova) i siporeks bloka d= 20cm, a sa unutranje strane su obloeni kombploama d=7cm.
Investitor je nakon nadogradnje etvrte etae, natkrio ravan krov iznad hirurkog bloka
(aneks prizemlja).
Zgrada je Koncipirana kao objekat pravougaone osnove sa atrijumom. Atrijum u osnovi je
povrine cca 50m2.
Grijana povrina zgrade je 6.591 m. BGP zgrade je 7700 m2.
Objekat Opte bolnice Gradika je zagrijavan sistemom daljinskog grijanja. Toplotu
isporuuje kompanija IEE TOPLANA Gradika.
Reim rada sistema daljinskog grijanja na primarnoj strani je 110/75 0C. Reim rada sistema
grijanja u objektu je 90/70 0C.
Toplotna energija se sistemu grijanja objekta predaju putem ploastog izmjenjivaa.
Sistem hlaenja je pojedinanim split sistemima.
Ventilacija zgrade je prirodna, te mehanika odsisna u dijelu objekta veeraj, kuhinja i
hirurki blok.

Rasvjeta u zgradi je rasvjeta dominantno rijeena sijalicama sa arnom niti te sa svijetiljkama


sa fluorescentnim cijevima i elektromagnetskim prigunicama starosti preko 30 godina.
Voda se u zgradi koristi za sanitarne potrebbe, za potrebe veeraja te za kuhinje.
Tablica 1.1 Referentne vrijednosti potronje energenata i vode

ENERGIJA I VODA
Opta bolnica
Gradika
Elektrina energija
Toplotna energija
Voda
UKUPNO:

Jedinica

kWh
kWh
m3

REFERENTNE VRIJEDNOSTI
Godinja
Godinji
Godinja
potronja
trokovi bez
potronja
energije
PDV-a
[jedinica/god.]
[kWh/god.]
[KM/god.]
1.124.353,00 1.124.353,00
106.920,35
592.350,00
592.350,00
77.502,70
19.780,00
0,00
62.900,40
1.716.703,00
247.323,45

Godinja
emisija CO2
[t/god.]
837,19
0,00
14,07
851,26

Ukupna referentna godinja emisija CO2 u okolinu uslijed potronje navedenih energenata i
vode za zgradu iznosi 851,26 tona.
Ukupni referentni godinji trokovi za energiju i vodu prema referentnoj godinjoj potronji
energenata i vode iznose 250.210,67 KM.
Potronja elektrine energije se mjeri jednim elektrinim brojilom (46865044). Kao referentna
vrijednost potronje elektrine energije uzet je PROSJEK potronje elektrine energije u
2012, 2013. i 2014. godini.
Kao referentna godinja potronja energenata za grijanje uzet je prosjek potronje toplotne
energije 592.350,00 kWh godinje uz cijenu 130,84 KM.
Za referentnu godinju potronju vode uzeta je potronja vode u 2013 i 2014. godini.
Referentni trokovi dobiveni su primjenom zadnjih dostupnih jedininih cijena na referentnu
potronju.
Tablica 1.2 Indikatori koritenja energenata i vode u referentnoj godini

Referentna godinja potronja

Elektrina
energija

Veliina na koju se svodi


potronja
Korisna
povrina
6.591,0
m2
zgrade

170,59

kWh/(m2god.)

osoba

3811,37

kWh/
(osobigod.)

6.591,0

m2

89,87

kWh/(m2 god.)

295

osobe

67,05
183,70

m3/(osobigod.)
L/(osobidan)

1.124.353

kWh/god.

1.124.353

kWh/god.

Broj osoba

295

Toplotna
energija

592.350

kWh/god.

Korisna
povrine
zgrade

Voda

19.780

m3/god.

Broj osoba

10

Indikator potronje

U svrhu poveanja energetske efikasnosti objekta Opte bolnice Gradika predloena su


sledea tri scenarija:
1. SCENARIO br.1:
- Rekonstrukcija sistema grijanja objekta u dijelu ugradnje termoregulacionih ventila
na grejnim tijelima i ugradnje visoko efikasnih cirkulacionih pumpi;
2. SCENARIO br.2
- Rekonstrukcija vanjskog omotaa zgrade u dijelu vanjske bravarije na svim
zonama, stropne konstrukcije iznad ZONE 4 i fasadnih zidova
- Rekonstrukcija sistema grijanja objekta u dijelu ugradnje termoregulacionih ventila
na grejnim tijelima i ugradnje visoko efikasnih cirkulacionih pumpi;
3. SCENARIO br.3:
- Rekonstrukcija vanjskog omotaa zgrade u dijelu vanjske bravarije na svim
zonama, stropne konstrukcije iznad ZONE 4, fasadnih zidova
- Rekonstrukcija sistema grijanja objekta u dijelu ugradnje termoregulacionih ventila
na grejnim tijelima i ugradnje visoko efikasnih cirkulacionih pumpi;
- Ugrdanja centralnog sistema za pripremu PTV sa solarnim sistemom za
dogrijavanje;
Sprovoenjem mjera poveanja energetske efikasnosti u dijelu vanjskog omotaa objekta
potrebna toplotna energija za zagrijavanje objekta a za referentne klimatske uslove i
referentne uslove koritenja objekta bi iznosila 497,11 MWh/god odnosno specifina
potrebna toplotna energija za zagrijavanje objekta bi iznosila QH,nd= 72,1 kWh/m2/god.

11

2. Organizacija projekta
objekat:
Opta bolnica
lokacija:
Gradika
adresa:
Mladena Stojanovia 20
kontakt osoba:
Zdenko Dragievi
telefon:
065518393
fax:
e-mail:
datum pregleda:
29.7.2015. 30.7.2015.
Energetski pregled je izraen za Ministarstvo prostornog planiranja, graevinarstva i
ekologije s ciljem identifikacije prihvatljivih mjera energetske obnove zgrade.

3. Opis postojeeg stanja


Zgrada je izgraena oko 1971. godine, nalazi se na desnoj obali Rijeke Save u neposrednoj
blizini Gradskog parka . Glavno proelje je orijentisano na jugozapad. Zgrada je
pravougaonog tlocrtnog oblika, sa unutranjim atrijumom. Konstrukcije vanjske fasade
zgrade su karakteristine za razdoblje gradnje, bez dodatnih slojeva toplotne izolacije.
Spratnost objekta je Po+P+4 sa prizemnim aneksom u sjeveroistonom dijelu (hirurki blok).
Konstrukcije vanjske fasade zgrade su karakteristine za razdoblje gradnje, bez dodatnih
slojeva toplotne izolacije.
Projektom iz 1981. je uraena sanacija objekta i definisana nadogradnja 4.etae na
tadanjem ravnom krovu.
U pogledu toplotskih gubitaka, zgrada se moe posmatrati kao zgrada sa etiri zone.
ZONA 1
Podrumske prostorije
ZONA 2
Prizemlje sa hirurkim blokom
ZONA 3
I,II i III sprat objekta
ZONA 4
IV sprat- Nadogradnja
Analizom na terenu utvrdili smo da se svi prostori zagrijavaju izuzev mrtvanice i malog broja
pomonih prostorija u podrumskoj (suterenskoj) etai, koji su, cjelokupno posmatrano,
zanemarive povrine (cca 128 m2) u odnosu na ukupnu povrinu objekta. Operacioni blok
se takoe zagrijava na potrebnu temperaturu koja se minimalno razlikuje od temperature
ostalih prostora.
Sistem zagrijavanja objekta je centralni putem podstanice. Podstanica je snabdijevana
toplotnom energijom iz sistema daljinskog grijanja koji toplotnu energiju predaje preko
ploastog toplovodnog izmjenjivaa. Radni reim centralnog zagrijavanja objekta je 90/70 0C.
Distribucija toplotne energije se vri putem 3 (tri) cirkulacione pumpe.
Grejna tijela u objektu su lankasti radijatori bez termoregulacionih ventila.
Regulacije temperature u objektu se vodi putem mjenog ventila i vanjskog temperaturnog
senzora prema zadatoj krivoj.

12

Ukupna grejna povrina objekta iznosi 6.591,0 m2.

Slika 3.1 Pogled na zgradu

Zahtijevana temperatura u objektu je razliita u zavisnosti od namjene prostora.

Slika 3.2 Zone objekta bolnice

13

Prostorije ZONE 1 su u funkciji prateih slubi bolnice (kuhinja, veeraj, mrtvanica,


kompresorska stanica, kotlovnica sa podstanicom itd). ZONA 1 se koristi u prvoj smjeni i
projektovana temperatura zagrijavanja je 20 0C. Ostali dio dana u ZONI 1 su aktivne samo
deurne slube. U ZONI 1 u toku prve smjene boravi i radi 18 osoba a u toku druge smjene 2
osobe.
Prostorije ZONE 2 su u funkciji obavljanja bolnikih djelatnosti te je projektovana temperatura
22 0C. Ovaj dio objekta je u funkciji itav dan budui da su u njemu smjetene ambulante i
hirurki blok. U ZONI 2 je stalno prisutno 60-75 pacijenata i medicinskog osoblja u prvoj
smjeni 37 a u drugoj smjeni 14 osoba.
Prostorije ZONE 3 i ZONE 4 su bolesniki dio objekta sa ambulantama, sobama za pacijente
i prostorijama za redovno i deurno medicinsko osoblje. Projektna temperatura u ovom dijelu
objekta je 22 0C. U ZONI 3 je stalno prisutno 75 pacijenata u bolesnikim sobama i
medicinskog osoblja 43 u prvoj smjeni i 11 u drugoj smjeni.
U ZONI 4 je stalno prisutno 25 pacijenata i medicinskog osoblja 15 u prvoj smjeni i 7 u drugoj
smjeni.
Tablica 3 3 Broj osoba u objektu

Etaa

Zaposleni I smjena

Zaposleni II smjena

Suteren
Prizemlje
I sprat
II sprat
III sprat
IV sprat
Ukupno

18
37
15
11
17
15
113

2
14
4
4
3
7
34

Pacijenti
stalan broj
75
25
25
25
25
175

Pacijenti

pon.-petak
60
60

Na osnovu razgovora sa rukovaocima podstanicom i osobljem bolnice evidentno je da


postojei sistem nije isporuivao dovoljno toplotne energije te su brojne prostorije
dogrijavane elektrinim grejnim tijelima (elektrine grijelice i TA pei).
Osnovni razlog nedovoljnoj progrijanosti objekta je niska temperatura vode u sistemu
daljinskog grijanja koja nije prelazila razinu od 58 0C.
Pored navedenog u razgovoru sa osobljem bolnice dolo se do saznanja da je u
objektu izrazito hladno u periodima grejne sezone kada je pojaan intenzitet strujanja
vazduha. U ovim periodima osjetna je promaja i nia temperatura u grijanim
prostorijama u zoni vanjskih otvora.
Prema svemu prethodno navedenom objekat ne zadovoljava vaee norme kojima su
propisani ambijentalni uslovi u objektima ovog tipa. Razlika izmeu stvarno postignutih
ambijentalnih uslova i propisanih ambijentalnih uslova se u daljem proraunu uteda uzima u
obzir kroz faktor korelacije referentne i proraunske potrebne toplotne energije za
zagrijavanje.
14

Osnovni podaci u vezi sa objektom su dati u narednim tabelama i DODATAK 1 PODACI O


OBJEKTU:
Tablica 3.4 Geografska lokacija objekta

Lokacija

45

Latitude
`
8
45,150

44,31

17

Longitude
`
14
17,250

52

Elv.
m
96
96

Tablica 3.5 Statiki podaci o objektu


Namjena objekta:
Smjenski rad:
Broj mjeseci rada u godini:
Broj osba u toku rada objekta:

Bolnica
Da (3 smjene)
12
295

Klimatizacija objekta:
Ljetna temperatura ambijenta objekta:
Grijanje objekta:
Temperatura objekta u sezoni grijanja:
Broj stepen dana
Broj dana grijanja, Z

DA
DA
DA
0
20/22 C prosjena 21,7 0C
2.880
188

Godina gradnje zgrade:


Spratnost objekta:
Obim (m):
ZONA 1 h= 3,0 m (Podrum)
ZONA 2 h= 3,0 m (Prizemlje sa hirurkim blokom)
ZONA 3 h= 3,0 m (1,2 i 3 Sprat)
ZONA 4 h= 3,0 m (4 Sprat- Nadogradnja)

1971/1981
Po+P+4
193,62
969,5
1539,5
3061,5
1020,5

Grejna povrina m
Grejna zapremina m
Termike karakteristike graevinskih elemenata:
Termike karakteristike vanjske bravarije i stolarije

6.591,0
19.773
NE ZADOVOLJAVAJU
NE ZADOVOLJAVAJU

Tip zagrijavanja objekta:


Temperaturni reim rada sistema:
Tip sistema zagrijavanja:
Izvor toplote:
Toplovodni izmjenjiva

Centralno zagrijavanje- daljinsko grijanje


90/70 0C
Zatvoreni sa prinudnom cirkulacijom
Sistem daljinskog grijanja
750 kW

Sistem regulacije kotlovnice:


Alternativni izvori energije:
Grejna tijela:
Regulacija temperature u prostorijama:

U FUNKCIJI
NE
lankasti radijatori
NE

Decentralizovan sistem klimatizacije


Prirodna ventilacija, svje vazduh ulazi kroz prozore

15

3.1. Graevinski dio


Konstrukcije vanjskog omotaa ine zidovi i krov prema vanjskom vazduhu, stropovi prema
negrijanim prostorima iznad i prema negrijanom tavanu, podovi na tlu i zidovi prema tlu, te
konstrukcije prema negrijanim prostorima. Proraun koeficijenta provoenja toplote pojedinih
graevinskih konstrukcija je dat u DODATAK 2 POSTOJEE GRAEVINSKE
KONSTRUKCIJE.
Na objektu su identifikovane sledee graevinske konstrukcije i vanjska bravarija:
POSTOJEE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE
POD NA TLU
P1, U=3,217 W/m2K
1. KERAMIKE PLOICE, PODNE, NEGLAZIRANE
2. KERAMZIT BETON 1400
3. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 2500

1,5000 cm
5,0000 cm
10,0000 cm

P2, U=3,117 W/m2K


1. PVC, HOMOGENI
2. KERAMZIT BETON 1400
3. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 2500

0,5000 cm
5,0000 cm
10,0000 cm

ZID U TLU
VZ1T, U=2,063 W/m2K
1. KRENI MALTER
2. PUNA OPEKA 1800
3. POLIETILENSKA FOLIJA 1000

2,0000 cm
25,0000 cm
0,0200 cm

SPOLJNI ZID - NEVENTILISANI


VZ1, U=1,383 W/m2K
1. KRENI MALTER
2. UPLJI BLOKOVI I UPLJA OPEKA 1200
3. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 1800

1,5000 cm
25,0000 cm
5,0000 cm

VZ2, U=0,448 W/m2K


1. POLIURETANSKE PLOE, IZREZANE IZ BLOKOVA 30
2. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 2500
3. PRODUNI KRENI MALTER 1900

7,0000 cm
10,0000 cm
2,0000 cm

VZ3, U=0,388 W/m2K


1. POLIURETANSKE PLOE, IZREZANE IZ BLOKOVA 30
2. TERMO LJAKOBLOK 1200
3. PRODUNI KRENI MALTER 1900

7,0000 cm
20,0000 cm
2,0000 cm

16

ZID PREMA NEGREJANIM PROSTORIMA


UZ1, U=2,044 W/m2K
1. KRENI MALTER
2. UPLJI BLOKOVI I UPLJA OPEKA 1200
3. KRENI MALTER

1,5000 cm
10,0000 cm
1,5000 cm

RAVAN KROV IZNAD GREJANOG PROSTORA - NEVENTILISANI


RK1, U=0,319 W/m2K
1. KRENI MALTER
2. UPLJI BLOKOVI I UPLJA OPEKA 1200
3. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 1800
4. BITUMENSKA LEPENKA
5. FENOLNE PLOE, REZANE IZ BLOKOVA 60
6. POLIETILENSKA FOLIJA 1000
7. BETON SA KAMENIM AGREGATIMA 2500

1,5000 cm
20,0000 cm
10,0000 cm
0,0200 cm
10,0000 cm
0,0200 cm
10,0000 cm

RAVAN KROV IZNAD GREJANOG PROSTORA - VENTILISANI


RK2, U=0,452 W/m2K
1. GIPS-KARTONSKE PLOE D=18 MM
2. FENOLNE PLOE, REZANE IZ BLOKOVA 60
3. SLOJ VAZDUHA
4. POKROVNI LIM

1,8000 cm
7,0000 cm
20,0000 cm
0,4000 cm

Pregled svih graevinskih konstrukcija vanjskog omotaa objekta sa prikazanim stvarnim i


maksimalno dozvoljenim koeficijentima prolaza toplote u skladu sa vaeim propisima je dat
u narednoj tabeli:
Tablica 3.6 Pregled postojeih graevinskih konstruktivnih elemenata
Pozicija
ID
P1
P2
VZ1T
VZ1
VZ2
VZ3
UZ1
RK1
RK2

Postojee konstrukcije
Pod na tlu (Podrumske prostorije)
Pod na tlu (Prizemlje)
Zid u tlu (Vanjski zid podrumskih prostorija)
Vanjski zid (Fasadni zid prizemlja i spratova)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Zid prema negrijanom prostoru
Ravan krov iznad grejanog prostora-neventilisan
Ravan krov iznad grejanog prostora-ventilisan

U
W/mK
3,217
3,117
2,063
1,383
0,448
0,388
2,044
0,319
0,452

Umax.
W/mK
0,300
0,300
0,350
0,300
0,300
0,300
0,400
0,150
0,150

Iz prethodnoga se vidi da nijedna graevinska konstrukcija ne zadovoljava trenutno vaei


propis Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energetske karakteristike zgrada.

17

3.1.1.

Vanjski zidovi

Vanjski zidovi nadzemnih etaa su od opekarskog blok 25cm sa zavrnim slojem betona
5cm.
Svi su vanjski zidovi obostrano malterisani produnim malterom. Zid podruma i zid prostora
ispod poda prizemlja su izvana obraeni cementnom bukom i kulir plastom u dijelu iznad
kote terena.
U podrumskoj etai i prema tlu zidovi su debljine 25 cm. U pregledu zgrade nije uoena, ali
nisu primjeeni prodori vode iz tla, te se pretpostavlja da je zid i pod prema tlu
zadovoljavajue izolovan od vlage iz tla.
Sobzirom da je etvrta etaa raena nakanadmo, vanjske zidovi su od AB betona d=10cm
(nekadasnja arika ravnog krova) ili siporeks bloka d= 20cm, a sa unutranje strane su
obloeni kombi ploama d=7cm.
Zgrada nije evidentirana kao kulturno dobru odnosno nema kulturno-istorijski znaaj tako da
ne postoje eventualna ogranienja koja bi spreavala obnovu kompletne vanjske ovojnice
zgrade.
3.1.2.

Pod na tlu

Podovi grijanih prostora na tlu su izvedeni bez toplotne izolacije. Hidroizolacija u podovima je
izvedena, ali zbog ograniene visine podruma i visine prolaza u vratima, te zbog visokog
troka toplotne izolacije poda i novih podnih obloga ne predstavljaju povoljnu investiciju.
Sastav meuspratnih konstrukcija je monta ploa ( 25 + 5 poda) a zavrna podna obloga je
teraco ili epoksid.
U daljem proraunu je usvojen rad sa konstrukcijom poda P1 budui da je povrina
konstrukcije poda P2 zanemariva u odnosu na ukupnu povrinu pa je ista pridodata povrini
konstrukcije poda P1.
3.1.3.

Krovovi

Krov zgrade je vievodan. Krovna konstrukcija nadogradnje je elina, na razmaku 6,30 koji
odgovara AB konstruktivnom razmaku osnovnog objekta. Pokrov je Al lim Aluform Tr
60/150, jednostruki lim, nekadanjeg proizvoaa iz Titovo Uica. Strop je raen ako
sputeni od OWA mineralnih ploa i porofena debljine 7 cm. Porofen je tvrda pjena
fenolformaldehidne smole. Za toplotne izolacije, primjenjuju se sa gustoe od 45 kg/m3 na
vie. Treba upozoriti na tetnost formaldehida i fenola kao hlapljive tvari.
Zbog toga je mogue planiranje mjera obnove stropa prema negrijanom tavanu toplotnom
izolacijom soutenog i AB stropa s gornje strane.
Takoe, iznad hirurkog bloka postoji ravan krov koji je trenutno pokriven limom na nonisvim
elemtima (stubovi i ronjae). Nije uoem prodor vode sa ravnog krova u ovaj dio objekta ali
je po pitanju toplotne izolacije isti mogue poboljati. Kako se prostor iznad ravnog krova
koristi kao otvoreno skladite postoji mogunost intervencija na istom.

18

POSTOJEA VANJSKA BRAVARIJA


PROZOR
PR1, U=3,300 W/m2K
PR2, U=3,300 W/m2K
PR3, U=3,210 W/m2K
PR4, U=3,300 W/m2K
PR5, U=3,060 W/m2K
PR6, U=3,300 W/m2K
PR7, U=3,310 W/m2K
PR8, U=3,360 W/m2K
PR9, U=3,300 W/m2K
PR10, U=3,290 W/m2K

SPOLJNA VRATA OD STAKLA


VR1, U=2,080 W/m2K
VR2, U=3,300 W/m2K
VR3, U=3,300 W/m2K

Tablica 3.7 Pregled postojeih pozicija vanjske bravarije

Oznaka

irina
b

Visina
h

ID
PR1
PR2
PR3
PR4
PR5
PR6
PR7
PR8
PR9
PR10
VR1
VR2
VR3

m
2,40
2,40
1,00
4,00
5,00
1,40
1,20
1,00
1,00
0,80
2,35
2,00
1,20

m
0,80
1,80
1,30
1,30
1,10
2,50
1,80
1,80
0,70
1,30
2,80
2,80
2,80

Povrina Povrina
Ukupna
okvira
stakla
povrina
Asj
As
m
0,19
0,43
0,13
0,52
0,55
0,35
0,22
0,18
0,07
0,10
2,63
0,56
0,34

m
1,73
3,89
1,17
4,68
4,95
3,15
1,94
1,62
0,63
0,94
3,95
5,04
3,02

m
1,92
4,32
1,30
5,20
5,50
3,50
2,16
1,80
0,70
1,04
6,58
5,60
3,36

19

Koeficijent
propusnosti
sunevog
zraenja b
%
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,71
0,63
0,63
0,63
0,63

Umax.

W/mK
3,30
3,30
3,21
3,30
3,06
3,30
3,31
3,36
3,30
3,29
2,08
3,30
3,30

W/mK
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60
1,60

3.1.4.

Prozori i ostakljene konstrukcije

Na zgradi se nalaze dvije vrste prozora. Najbrojniji su izvorni metalni jednostruki prozori s
dvostrukim ostakljenjem koji su loem stanju. Drugu vrstu prozora ine metalni jednostruki
prozori s jednostrukim ostakljenjem koji su takoe u loem stanju. Metalni profili su, u skladu
sa periodom kad su raeni, bez prekinutog termikog mosta i ogromni su toplotni gubici na
istim.
Stubite objekta je grijano, Jedan manji dio prosotrija u podrumskoj etai se ne grije
( mrtvanica i pomone prostorije) a vrata na njima su Al-u plastificirana (mrtvanica)
odnosno drvena ostakljena i metalna ostakljena ( u pitanju je jednostruko staklo). Prozori
nemaju trajno postavljenu zatitu od osunanja.
Ulazna vrata u objekat na etau Pr su zamijenjena u korije vrijeme i ona su zadovaljavajua (
Al bravarija sa prekinutim termikim mostom, zastakljena 4+16(Ar)+6 staklom).

20

Slika 3.3Foto dokumentacija pozicija vanjske bravarije

Ukupna povrina vanjskog omotaa objekta bolnice iznosi 6.172,6 m2, od ega je 1.738,4 m2
podzemni dio a 4.434,2 m2 nadzemni dio.
21

Pod na tlu (Prizemlje)

Zid u tlu (Vanjski zid


podrumskih prostorija)

Vanjski zid (Fasadni zid


prizemlja i spratova)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Zid prema negrijanom


prostoru

Ravan krov iznad


grejanog prostoraneventilisan

Ravan krov iznad


grejanog prostoraventilisan

ZONA Bravarija
ZONA 1
93,7
ZONA 2
200,7
ZONA 3
566,9
ZONA 4
166,3
UKUPNO 1.027,6

Pod na tlu (Podrumske


prostorije)

VANJSKI
OMOTA

Vanjska stolarija i
bravarija

Tablica 3.8 Pregled povrina vanjskog omotaa po zonama i pozicijama

P1
969,5
0,0
0,0
0,0
969,5

P2
0,0
489,6
0,0
0,0
489,6

VZ1T
279,3
0,0
0,0
0,0
279,3

VZ1
52,1
419,4
995,5
0,0
1.467,0

VZ2
0,0
0,0
0,0
284,2
284,2

VZ3
0,0
0,0
0,0
70,3
70,3

UZ1
75,0
0,0
0,0
0,0
75,0

RK1
0,0
489,6
0,0
0,0
489,6

RK2
0,0
0,0
0,0
1.020,5
1.020,5

16%
Bravarija

8%

P1
P2
VZ1T

17%

5%

VZ1
VZ2
VZ3
UZ1

17%

24%

RK1
RK2

5%

1%1%

8%

Slika 3.4Ukupni pregled pozicija vanjskog omotaa

Bravarija
VZ1
23%

33%

6%

2% 2%

VZ2
11%

23%

VZ3
UZ1
RK1
RK2

Slika 3.5Pregled nadzemnih pozicija vanjskog omotaa

22

3.2. Sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije


Objekat Opte bolnice, Gradika ima sistem centralnog zagrijavanja prostorija.
Toplotna energije se obezbjeuje iz daljinskog sistema grijanja putem podstanice smjetene
u kotlovnici u podrumskom dijelu objekta.
U kotlovnici su instalisani 3 (tri) kotla na lo ulje svaki snage 250,0 kW odnosno ukupne
instalisane snage 750,0 kW. Kotlovi su konzervirani i nisu u upotrebi. Posmatrani period od
poslednje tri godine objekat je zagrijavan iskljuivo putem toplotne podstanice toplotom iz
daljinskog sistema grijanja.
Sistem grijanja je dvocjevni, zatvoren sa radnim pritiskom od 2,5 bar projektovanog radnog
reima 90/70 0C.
Distribucija toplotne energije se u objektu vri cijevnim tazvodom i lankastim radijatorima.
Na grejnim tijelima nisu postavljeni termostatski regulacioni ventili. U pojedinim prostorijama
se dodatno zagrijavanje prostora vri putem elektrinih grejnih tijela odnosno TA pei i
elektrinih grijalica.
Sistem centralne ventilacije u objektu ne postoji. Ventilisanje veeg dijela objekta se vri
prirodnim putem a manji dio u prostoru veeraja, kuhinje i obdukcione sale je opremljen
jednostavnim odsistim sistemom. Na prisutnim ventilacionim sistemima nisu predvieni
ureaji za rekuperaciju toplote.
Sistem klimatizacije je decentralni sa nizom odvojenih split klimatizacionih sistema. Vanjske
jedinice su postavljene po fasadi objekta. Split sistemi su razliitih snaga, tipova i godina
proizvodnje.
Potrona topla voda se najvie troi u veeraju i kuhinji. Kompletna priprema PTV se izvodi u
elektrinim bojlerima razliitih dimenzije i tipa.

23

3.2.1.

Centralni sistem grijanja

Termotehniki sistem grijanja se sastoji od slijedea tri podsistema:


podsistem proizvodnje toplotne energije (izvori toplotne energije)
podsistem razvoda (distribucije) toplotne energije
podsistem izmjene toplote u prostoru (ogrjevna tijela)
U nastavku je opisano zateeno stanje navedenih podsistema centralnog sistema grijanja.
PODSISTEM PROIZVODNJE TOPLOTNE ENERGIJE IZVOR TOPLOTNE ENERGIJE
U podrumu objekta Opte bolnice Gradika je smjetena kotlovnica sa podstanicom.
Prvobitno rjeenje zagrijavanja objekta je bilo proizvodnjom toplotne energije u kotlovima na
lo ulje. Kotlovi nisu u funkciji poslednjih nekoliko godina, konzervirani su i za sada
predstavljau rezervnu opciju zagrijavanja objekta u sluaju poremeaja u sistemu daljinskog
grijanja.

Slika 3.6 Tplovodni kotlovi

U kotlovnici su instalisana 3 (tri) kotlla svaki snage 250,0 kW, razdjelnik, sabirnik i sistem
ekspanzionih posuda.
Dio opreme je novijeg datuma proizvodnje dok je veina opreme ukljuujui kotlove starije od
40 godina.
Cijevni razvod u kotlovnici je loe izolovan ili je u potpunosti bez izolacije. Regulacija
kotlovskog sistema je nekompletna i nije u funkciji.
24

Promatrani period je toplotna energija obezbjeivana iz daljinskog sistema grijanja putem


toplovodnog izmjenjivaa.

Slika 3.8 Tplovodni izmjenjiva

Slika 3.7 Cirkulacione pumpe

Snaga toplovodnog izmjenjivaa za reim primarnog kruga 110/70 0C i reim sekundarnog


kruga 90/70 0C iznosi 950,0 kW.

Slika 3.9 Tplovodni izmjenjiva

25

Toplovodni izmjenjiva je opremljen svom potrebnom regulacijom i kalorimetrom za mjerenje


potronje toplotne energije. Toplotna energija se putem toplovodnog izmjenjivaa predaje
sekundarnom krugu kojim se dalje toplota pomou cirkulacionih pumpi distribuie do grejnih
tijela.
Reim rada sistema centralnog grijanja je dat u narednoj tabeli.
Tablica 3.9 Reim rada centralnog sistema grijanja
REIM RADA sistemA GRIJANJA

Odravana temperatura
prostorije
22 C II, III i IV ZONA
20C I ZONA
22 C II, III i IV ZONA
10C I ZONA

Vrijeme rada

Radni dan i vikend (PO, UT, SR, E, PE, SU)


- dnevni reim
Radni dan i vikend (PO, UT, SR, E, PE, SU)
- noni reim

05:00 - 18:00
23:00 - 05:00

Toplotna energija za rad sistema daljinskog grijanja se obezbjeuje u kotlovnici na drvo i


drvni otpad ufirme IEE TOPLANA Gradika.
PODSISTEM RAZVODA (DISTRIBUCIJE) TOPLOTNE ENERGIJE
Distribucija toplotne energije se vri putem 3 (tri) cirkulacione pumpe. Pumpe distribuiu
toplotnu energiju u 3(tri) odvojena podsistema. Cirkulacione pumpe su bez regulacije i sa
radom u jednom pogonskom reimu.
Kompletan cijevni razvod je postavljen u objektu te nema gubitaka prema vanjskoj okolini.
PODSISTEM IZMJENE TOPLOTE U PROSTORU (OGRJEVNA TIJELA)
Toplotna energija se grijanom prostoru predaje putem livenoeljeznih radijatora.

C
20
22
22
22

kW
88,4
135,2
358,7
107,8
690,1

%
12,81%
19,60%
51,97%
15,62%
100,00%

Toplotni uinak
po jedinici
povrine

kom.
0
0
0
0
0

Toplotni uinak

kom.
41
69
183
55
348

Temperatura
zagrijavanja

Limeni
kom.
0
0
0
0

Broj radijatora
sa ugraenim
TRV

kom.
41
69
183
55
UKUPNO

Ukupan broj
radijatora

ZONA
0001
0002
0003
0004

lankasti

RADIJATORI

Tablica 3.10 Vrste radijatora u zgradi

W/m2
91,2
87,8
117,2
105,6
104,7

Ukupno instalisana toplotna snaga radijatora iznosi 690,1 kW. Svi radijatori su
lijevanoeljezni koji se sporije zagrijavaju meutim isto tako se sporije i hladi.
Ukupan broj radijatora:
348

26

Ukupni instalirani toplotski uin radijatora u:


ZONI I za reim rada (90/70/20C)
ZONI II za reim rada (90/70/22C)
ZONI III za reim rada (90/70/22C)
ZONI IV za reim rada (90/70/22C)
Ukupni instalirani toplotski uin radijatora :
Korisne povrine zgrade AK:

88,4 kW
135,2 kW
358,7 kW
107,2 kW
690,1 kW
6.591,0 m2

(91,2 W/m2)
(87,8 W/m2)
(117,2 W/m2)
(105,6 W/m2)
(113,8 W/m2)

U objektima bolnica gdje su poveani zahtjevi za viom temperaturom zagrijavanja, rad


objekta je bez prekida u toku grejne sezone i poveani su higijenski zahtjevi, tip
lijevanoeljeznih radijatora je poeljan. Amortizuju vee promjene u temperaturi zagrijavanog
prostora usljed neoekivanih uticaja na sistem grijanja (nagli pad vanjske temperature,
nedovoljna isporuena koliina toplote usljed redukovane funkcije sistema daljinskog grijanja.
U podrumu objekta je instalisano 41 radijator kojima se obezbjeuje predaja toplotne
energije u iznosu od 12,81%, u prizemlju i hirurkom bloku postavljeno je 69 radijatora
kojima se obezbjeuje 19,6% ukupno potrebne toplotne energije, u prostoru bolnikog
stacionara (I-III Sprat) postavljeno je 183 radijatora kojima se obezbjeuje 51,97% ukupno
potrebne toplote za grijanje i u prostoru nadograenog dijela objekta je ugraeno 55
radijatora kojima se obezbjeuje 15,62% ukupno potrebne toplotne energije.

00
03

183

69

00
02

ZONA

00
04

55

00
01

41
0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Broj radijatora

Slika 3.10 Raspored radijatora po zonama

Uzevi u obzir prethodnu amalizu strukture grejnih tijela i trenutnu potronju toplotne energije
u objektu vidimo da je postojea postavka grejnih tijela dovoljno za obavljanje adekvatnog
zagrijavanja objekta.
VANO: Nijedan od ukupno 348 radijatora nije opremljen s termostatskim
radijatorskim setom za decentralnu regulaciju temperature vazduha u prostoru.

27

KRATKI OSVRT NA POSTOJEI SISTEM CENTRALNOG GRIJANJA:


Postojei sistem grijanja objekta Opte bolnice Gradika nezadovoljava potrebe zagrijavanja
u toku grejne sezone. Toplotnu energiju putem daljinskog grijanja isporuuje firma IEE
TOPLANA Gradika koja toplotnu energiju proizvodi u kotlovnici na drvo i drvni otpad.
Osnovni nedostatci trenutnog sistema je nedovoljno isporuena koliina toplotne energije od
strane daljinskog sistema grijanja i poveana mogunost pregrijavanja odnosno
pothlaivanja pojedinih grejanih prostorija budui da na grejnim tijelima ne postoje
termoregulacioni ventili niti na sistemu centralnog grijanja postoje ureaji za regulaciju
protoka grejnog medija.
Pored navedenog nedostatka primjeeno je da je vei broj grejnih tijela zaklonjen komadima
namjetaja to znatno smanjuje efikasnost zaklonjenih grejnih tijela.
Efikasnost sistema sis= kp x mp x rp = 0,79
Stepen efikasnosti toplovodnih izmjenjivaa toplote je
Stepen efikasnosti cijevnog sistema je
Stepen efikasnosti sistema za regulaciju je
Prethodno navedene vrijednosti su usvojene..
3.2.2.

kp = 0,98;
mp = 0,95;
rp = 0,85;

Sistem pripreme potrone tople vode

Sistem pripreme potrone tople vode (PTV) je centralizovan meutim nije u funkciji. Bojleri
za pripremu PTV-a su zbog velikih oteenja uklonjeni a polazne cijevi sistema su
konzervirane i zatvorene.

Slika 3.11 Zatvoreni polazni cjevovodi sistema PTV

28

Zbog nedostatka funkcije centralnog sistema za pripremu PTV u bolnici se koristi vei broj
elektrinih bojlera. Za ovakav tip objekta (bolniki objekti) opcija pripreme PTV u
elektrinim bojlerima je neprihvatljiva i ozbiljno naruava samu funkciju objekta.
Ukupan broj elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :
Ukupna elektrina snaga elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :
Ukupan volumen elektrinih bojlera za pripremu potrone tople vode :

21
44,5kW
900 L

Potrona topla voda se priprema decentralno pomou ukupno 21 elektrinih bojlera ukupne
zapremine 900 litara i ukupne elektrine snage 44,5 kW.
3.2.3.

Decentralni sistem hlaenja

Ukupan broj pojedinanih klima ureaja:


Ukupni rashladni uin ugraenih pojedinanih klima ureaja:
Ukupna instalirana elektrina snaga za hlaenje:

62
166,9 kW
55,6 kW

Hlaenje objekta Opte bolnice Gradika zvedeno je decentralno pomou ukupno 62


pojedinana split klima ureaja razliitih proizvoaa (FROZZINI, VIVAX, MAXON, LG,
MIDEA, PANASONIC) ukupnog rashladnog uina 166,9 kW i ukupne instalirane elektrine
snage za hlaenje 55,6 kW (stanje na dan provedbe energetskog pregleda 29.07.2015.
godine).

Slika 3.12 Vanjske jedinice split klima ureaja na fasadi

Pojedinani split klima ureaji kao radni medij koriste: R410A, R407C i R22.
Uoeno je da dio split klima ureaja proizvoaa FROZZINI i LG kao radni medij koristi
ekoloki neprihvatljivu radni medij R22.
Radni medij R22 (hlordifluorometan CHF2Cl) spada u grupu hlorofluorougljikovodika
(HCFC = engl. HydroChloro FluoroCarbons). HCFC hlorofluorougljkovodici su djelomino
halogenirani derivati zasienih ugljikovodika koji sadre vodonik i hlor. Faktor oteenja
ozonskog sloja za R22 iznosi ODP = 0,055 (engl. Ozone Depletion Potential). Dakle, R22 je
ekoloki neprihvatljiva radna materija.
29

Radna tvar R410A spada u HFC grupu (fluorirani ugljikovodici ne sadre hlor, pa ne
unitavaju ozon) ekoloki prihvatljivih radnih materija bez uticaja na razgradnju ozonskog
omotaa (potencijal razgradnje ozona ODP = 0). R410A je zapravo mjeavina
jednokomponentnih materija HFC32 i HFC125 pomijeanih u masenom omjeru 50/50%. Iako
nekodljiva po ozonski sloj, radna materija R410A ima znaajan uticaj na globalno
zagrijavanje (potencijal globalnog zagrijavanja GWP100 = 1.725,00).
Radna materija R407C je zeotropska mjeavina sastavljena od triju komponenata R32
(23%), R125 (25%) i R134A (52%). Spada u HFC grupu (fluorirani ugljikovodici ne sadre
hlor, pa ne unitavaju ozon) ekoloki prihvatljivih radnih materija bez uticaja na razgradnju
ozonskog omotaa (potencijal razgradnje ozona ODP = 0).
3.2.4.

Sistem ventilacije

Instalisana elektrina snaga sistema ventilacije:

4,5 kW

Objekat Opte bolice Gradika ima ugraene slijedee sisteme ventilacije: odsisna:
ventilacija obdukcione sale i mrtvanice,
odsisna ventilacija prostora kuhinje,
odsisni ventilacija veeraja.
Ventilacioni sistemi su izvedini kao odsisni bez dobave svjeeg vazduha. Na sistemima nije
primjeena regulaciona oprema.
3.2.5.

Sumarni prikaz potroaa elektrine energije u termotehnikim sistemima

Ureaji koji se koriste u procesu proizvodnje, distribucije i potronje toplotne energije su


termotehniki ureaji.
U objektu Opte bolice Gradika termotehniki ureaji su:

Ureaji u podstanici (cirkulacione pumpe, mjerno-regulaciona oprema);


Elektrina grejna tijela su grejna tijela na elektrinu energiju kojima se vri dodatno
zagrijavanje prostora (TA pe, grijalica);
Elektrini ureaji za zagrijavanje sanitarne vode (bojleri na el. energiju);
Klima ureaji (split klimatski sistemi za rashlaivanje i dogrijavanje prostora);
Ventilacioni ureaji (odsisni ventilatori kojima se vri evakuacija otpadnog vazduha iz
prostora);

Ukupna instalisana elektrina snaga termotehnike opreme iznosi:

150,6 kW

U narednoj tabeli su dati potroai elektrine energije u termotehnikim sistemima (centralni


sistem grijanja, elektrina grejna tijela, decentralizovani sistem pripreme potrone tople vode,
decentralni sistem hlaenja, sistem ventilacije).

30

Tablica 3.11 Potroai elektrine energije u termotehnikim sistemima

1
2

3
4
5

[-]

Elektrina
snaga jednog
potroaa
[W]

1.500

2
16

4.000
2.000-3000

21

razliite

62

55.600

1
1
1

1500
1.500
1500

Broj

Redni
Naziv potroaa elektrine energije
broj
CENTRALNI SISTEM GRIJANJA
Cirkulacione pumpe sistema za zagrijavanje objekta
ELEKTRINA GREJNA TIJELA
TA pe
Elektrine grijalice i elektrini uljni radijatori
DECENTRALNI SISTEM PRIPREME PTV-a
Elektrini bojleri za pripremu PTV
KLIMA UREAJI (GRIJANJE+HLAENJE)
Pojedinani split klima ureaj
SISTEM VENTILACIJE
Odisisni ventilator u obdukcionoj sali i mrtvanici
Odsisni ventilator u kuhinji
Odsisni ventilator u veeraju
UKUPNO:

Ukupna
elektrina
snaga
[kW]
4,5
4,5
41,5
8,0
33,5
44,5
44,5
55,6
55,6
4,5
1,5
1,5
1,5
150,6

3
62
21
16
2

Ci
rk
ul
a

ci
on
a

El
e

K
kt
ri lim
V
n
a
G
ur ent
pu
TA rij i b
o
il
e
a
m
pa pe lice jle r aj ato
r
i
i

Najvea instalisana elektrina snaga u termotehnikim sistemima objekta Opte bolnice u


Gradici je u decentralizovanom sistemu hlaenja koji se sastoji od pojedinanih split klima
ureaja (36,9 %), zatim slijedi decentralizovani sistem pripreme potrone tople vode (29,5 %)
i elektrina grejna tijela (27,6%).

3
0

10

20

30

40

50

60

70

Broj ureaja

Slika 3.13 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema

31

Tablica 3.12 Potroai elektrine energije po glavnim grupama termotehnikih sistema


Redni
broj
1
2
2
3
4

Grupa potroaa elektrine energije


CENTRALNI SISTEM GRIJANJA
ELEKTRINA GREJNA TIJELA
DECENTRLIZOVANI SISTEM PRIPREME PTV-a
KLIMA UREAJI (GRIJANJE+HLAENJE)
SISTEM VENTILACIJE
UKUPNO:

Ukupna elektrina snaga


[kW]
4,5
41,5
44,5
55,6
4,5
150,6

Ukupno instalisana snaga 150,6 [kW]


Sistem
grijanja
Elektrina
grejna tijela
Decentralni
sistem
pripreme PTV
Klima ureaji
Ventilacija

3,0%
3,0%
27,6%
36,9%

29,5%

Slika 3.14 Raspodjela instalisane elektrine energije po ureajima termotehnikih sistema

32

3.3. Rasvjeta i ostali potroai elektrine energije


Instalirana elektrina snaga rasvjete:
Instalirana elektrina snaga ostalih potroaa elektrine energije:

108,6 kW
705,9 kW

Prema instaliranoj snazi, dominantan sisitem ine rasvjetna tijela s fluorescentnim cijevima
sa elektromagnetskom prigunicom (FC) koje se nalaze u suterenu i u prizemlju bolnice. Uz
fluorescentne cijevi, rasvjetu ine i sijalice sa arnom niti. Za osvjetljenje sva etiri sprata
koriste se sijalice sa arnom niti. Veina svjetiljki na lokaciji starijeg su datuma ugradnje te se
namee potreba revitalizacije, odnosno rekonstrukcije sistema rasvjete, uz injenicu da veliki
broj cijevi i sijalica trenutno nije u funkciji. Fluorescentne cijevi instalirane na lokaciji su
iskljuivo su T8 tipa, odnosno promjera cijevi 26 mm u raznim vrstama svjetiljki, veinom sa
pokrovom. Sve cijevi koriste elektromagnetsku prigunicu. Upravljanje rasvjetom rjeeno je
lokalno pomou sklopki.

60000,000
50000,000
Via tarifa
Nia tarifa

40000,000
30000,000
20000,000
10000,000
Ju
l
Av
gu
Se
st
pt
em
ba
Ok r
to
No bar
ve
m
b
De ar
ce
m
ba
r

Ju
n

,000
Ja
nu
a
Fe r
br
ua
r
M
ar
t
Ap
ril
M
aj

Potronjaelektrine enerije [kWh]

70000,000

Slika 3.15 Raspodjela instalirane snage rasvjete

Tablica 3.13 Prikaz broja svjetiljki i instalirane snage prema tipu rasvjetnih tijela

Tip
Fluorescentna rasvjeta
(elektromagnetska prigunica)
Rasvjeta sijalica sa arnom niti
Ukupno

Broj svjetiljki

Instalirana
snaga [kW]

Potronja
elektrine
energije [kWh]

300

34,8

87.598

634
934

73,8
108,6

108.809
196.406

Ukupna instalisana snaga rasvjetnih tijela u objektu bolnice iznosi 108,6 kWe.
Ukupna potronja elektrine energije za potrebe sistema rasvjete u objektu Opta bolnica
Gradika iznosi 196.406 kWh.

33

Tablica 3.14 Popis svjetiljki i izvora svijetlosti


Broj
svjetiljki
240
16
18
22
4
228
310
96
934

Tip svjetiljke
FC 2x40
FC 2x20
FC 3x40
FC 6x40
FC 4x40
N 2x100
N 60
N 100
Ukupno

Instalirana
snaga [kW]
24,0
0,8
2,6
6,6
0,8
45,6
18,6
9,6
108,6

Slika 3.16 Svjetiljke na lokaciji

Od ostalih potroaa u zgadi se nalazi medicinska oprema koja se moe grubo podijeliti na
krupnu i sitnu medicinsku opremu (podjela odnosi na nazivnu snagu ureaja), kuhinjski
ureaji, maine za pranje i suenje vea, kacelarijska oprema, te drugi sitni elektrini ureaji.
Vizualnim pregledom i razgovorom sa zaposlenim utvrena je ispravnost ureaja i njihovo
relativno dobro stanje. Kod veine potroaa odravanje je neplansko i odreeno kvarovima
na ureajima.

34

80000,000
60000,000
50000,000
40000,000
30000,000
20000,000
10000,000
,000
Ja
nu
ar
M 201
ar
t 2 2.
M 012
aj
.
Se J 201
u
pt lij 2.
e
2
No mba 012
ve r 2 .
m
ba 012
Ja r 2 .
nu 01
ar 2.
M 201
ar
t 2 3.
M 013
aj
.
Se J 201
pt ulij 3.
e
2
No mba 013
ve r 2 .
m
ba 013
Ja r 2 .
nu 01
ar 3.
M 201
ar
t 2 4.
M 014
aj
.
Se J 201
u
pt lij 4.
e
2
No mba 014
ve r 2 .
m
ba 014
r2 .
01
4.

Utroenaelektrinaenergija[kWh]

70000,000

Mjesec / godina

Slika 3.17 Udio ostalih potroaa elektrine energije prema instaliranoj snazi
Tablica 3.15 Instalirane snage ostalih potroaa elektrine energije

Tip
Kancelarijska oprema
Kuhinjska oprema
Veeraj
Medicinska oprema
Ostalo
Ukupno

Broj ureaja

Instalirana snaga [kW]

60
21
12
30
21
144

9,0
95,1
158,0
263,2
30,0
555,3

Slika 3.18 Ostali potroai elektrine energije na lokaciji

35

Potronja elektrine
energije [kWh]
4.950
100.623
310.400
281.822
5.607
703.402

Elektro instalacije u zgradi datiraju iz sredine prolog vijeka. Na instalacijama je mogue


vidjeti dotrajalost i nedostatak kapaciteta za moderne uslove (raunari, printeri, split sistemi,
medicinska oprema). Sama rekonstrukcija instalacija ne spada pod energetsku efinkasnost,
ali se mora napomenuti potreba za istom.

Ukupno instalisana snaga ostalih ureaja 555,3 [kW]


1,6% 5,4%

Kancelarijska
oprema

17,1%

Kuhinjska
oprema
Veeraj

47,4%

Medicinska
oprema
Ostalo

28,5%

Slika 3.19 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ostalih potroaa

Ukupno instalisano ostalih ureaja


Ostalo

21

Medicinska oprema

30

Veeraj

12

Kuhinjska oprema

21

Kancelarijska oprema

60
0

10

20

30

40

50

60

Slika 3.20 Raspodjela instalisane elektrine energije po grupama ureaja ostalih potroaa

36

70

Ukupno instalisana snaga svih potroaa (Rasvjeta+ Ostali potroai) iznosi 814,5 kW.

Ukupna instalisana snaga elektrinih ureaja 814,5 [kW]


3,7%

Rasvjeta

13,3%
18,5%

1,1%

Kancelarijska
oprema
Kuhinjska oprema

11,7%

Veeraj
Medicinska
oprema
Termotehnike
instalacije

19,4%

32,3%

Ostalo

Slika 3.21 Raspodjela instalisane elektrine energije po potroaima

37

3.4. Sistemi potronje vode


Sistem za potronje vode sainjavaju dva podsistema. Podsistem sanitarne vode i hidrantska
mrea.
Podsistem sanitarne vode je centralizovan i snabdjevan je iz gradske vodovodne mree
putem vodovodnog brojila pod ifrom kupca br.60.
Sanitarna voda se troi na ukupno 67 izljevnih mjesta a na 21 mjestu su postavljeni elektrini
bojleri za pripremu PTV.
Najvea potronja PTV je u veeraju a zatim u kuhinji i sanitarnom propusniku.
Na sistemu sanitarne vode nisu vrene vee modifikacije od perioda izgradnje. U avgustu
2013 godine su izvrene popravke i zamjena vodokotlia i ventila koji su proputali vodu.
Snabdijevanje objekta potronom toplom vodom je nadekvatno za ovaj tip objekata
(objekti bolnike namjene). Decentralizovana potronja PTV znatno poveava
trokove, poveava rizik od naruavanja sanitarnog kvaliteta vode i ne obezbjeuje
minimalne koliine PTV za optimalan rad objekta.
Neophodno je u to skorije vrijeme izvriti sanaciju centralnog sistema za pripremu
PTV i staviti ga u funkciju kako bi bili ostvareni minimalni uslovi za funkcionisanje
objekta Opte bolinice Gradika.

38

4. Analiza evidentirane potronje energije i vode


U objektu Opte bolnice Gradike se za potrebe bolnice koriste elektrina energija i toplotna
energija.
Elektrina energija se koristi za napajanje svih elektrinih ureaja (uredske i kuhinjske
opreme), elektrine rasvjete i elektrinih ureaja centralnog sustava grijanja i
decentralizirane pripreme potrone tople vode i hlaenja. Referentna potronja elektrine
energije izraunata je na temelju prosjeka potronje prema dostupnim raunima iz prethodne
tri godine - 2012., 2013. i 2014., i iznosi 1.124.353,0 kWh.
Toplotna energija se koristi za zagrijavanje prostorija u objektu Opte bolnice Gradika i
obezbjeuje se putem sistema daljinskog grijanja. Referentna godinja potronja toplotne
energije izraunata je na temelju prosjeka potronje prema dostupnim raunima iz prethodne
tri godine - 2012., 2013. i 2014., i iznosi 592.350,0 kWh.
Voda se koristi u sanitarnim prostorijama za linu higijenu i ispiranje sanitarija, veeraju za
pranje bolnikog rublja i posteljine , kuhinji za pripremu hrane i odravanje higijene kuhinje i
kuhinjskog inventara. Ukupan broj izljevnih mjesta je 67. Priprema PTV se vri
decentralizovano u lokalno postavljenim elektrinim bojlerima.
Referentna godinja potronja vode izraunata je na temelju prosjeka potronje prema
dostupnim raunima iz prethodnedvije godine - 2013. i 2014., i iznosi 19.780,0 m3.
Ukupni referentni godinji trokovi bez PDV za energiju i vodu iznose 247.323,45 KM.
Referentni trokovi su rezultata analize povvratnog perioda od 3 (tri) godine za toplotnu i

STRUKTURA GODINJIH TROKOVA ZA ENERGIJU I VODU bez PDV-a


Elektrina
energija
Toplotna
energija

25,4%
43,2%

Voda
31,3%

elektrinu energiju i povratnog perioda od 2 (dvije) godine za vodu.


Slika 4.22 Udjeli pojedinih oblika energenata i vode u ukupnim godinjim referentnim trokovima bez
PDV-a

39

Ukupna godinja referentna potronja energije iznosi 1.716.703,00 kWh.


Toplotna energija u ukupnoj potronji uestvuje sa 34,5% a elektrina sa 65,5%.

STRUKTURA POTRONJE ENERGIJU U kWh/godinu


(Ukupna godinja referentna potronja energije=1.716.703,00 kWh)

Elektrina
energija

34,5%

Toplotna
energija

65,5%

Slika 4.23 Udjeli pojedinih oblika u referentnoj potronji energije

Referentne vrijednosti potronje toplotne energije, elektrine energije i vode su date u


narednoj tabeli:
Tablica 4.16 Referentne vrijednosti potronje energije i vode

ENERGENTI i VODA
Jedinica
Bolnica Gradika

REFERENTNE VRIJEDNOSTI
Godinja
Godinji
Godinja
potronja
trokovi bez
potronja
energije
PDV-a
[jedinica/god.]
[kWh/god.]
[KM/god.]

Godinja
emisija CO2
[tona/god.]

Elektrina energija

kWh

1.124.353,00

Toplotna energija

kWh

592.350,00

592.350,00

77.502,70

0,00

m3

19.780,00

0,00

62.900,40

14,07

247.323,45

851,26

Voda

1.124.353,00

106.920,35

837,19

UKUPNO: 1.716.703,00

40

4.1. Elektrina energija


Elektrina energija se preuzima na srednjem naponu 10kV preko jednog elektrinog brojila.
Tabela 4.17 Ukupna godinja potronja elektrine energije 2012, 2013. i 2014. godine
Godina
2012.
2013.
2014.

Ukupno elektrine energije [kWh]


1.186.855
1.139.722
1.046.480

Potronja elektrine enerije [kWh]

Ukupna godinja potronja za referentnu godinu (trogodinji prosjek) iznosi 1 124 353 kWh, a
ukupna cijena za tu potronju iznosi 106 920,35 KM. Referentna potronja elektrine energije
prikazana je na grafiku ispod.
70.000
60.000
50.000
40.000
30.000

Via tarifa
Nia tarifa

20.000
10.000
0

Slika 4.24 Mjesena referentna potronja elektrine energije


Tabela 4.18 Mjesena referentna potronja elektrine energije

Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno

Potronja elektrine
energije u vioj tarifi
[kWh]
60.960
65.843
61.514
48.083
47.692
55.726
57.433
56.373
49.562
56.719
56.601
64.161
680.667

41

Potronja elektrine
energije u nioj tarifi
[kWh]
43.962
44.771
43.000
30.955
34.470
32.675
31.836
35.902
28.662
34.040
40.048
43.365
443.686

JZU Bolnica Gradika je potroa koji elektrinu energiju preuzima od elektrodistributivnog


preduzea Z.P. Elektrokrajina na naponskom nivou od 10 kV, pri emu se koristi dvotarifni
model sa Veom tarifom (VT) po cijeni 0,0854 KM i Manjom tarifom (MT) po cijeni 0,0427
KM.
Tabela 4.19 Referentni troak za elektrinu energiju

Mjesev

Troak elektrine
energije u vioj tarifi
[KM]

Troak elektrine
energije u nioj tarifi
[KM]

5.205,98
5.622,99
5.253,30
4.106,29
4.072,90
4.759,00
4.904,78
4.814,25
4.232,59
4.843,80
4.833,73
5.479,35
58.128,96

1.877,18
1.911,72
1.836,10
1.321,78
1.471,87
1.395,22
1.359,40
1.533,02
1.223,87
1.453,51
1.710,05
1.851,69
18.945,41

Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno

Ukupni troak za elektrinu energiju:

26%

Troak elektrine
energije u vioj tarifi
[KM]
Troak elektrine
energije u nioj
tarifi [KM]
Naknade [KM]

1%

72%

Slika 4.25 Struktura ukupnog troka za elektrinu energiju

42

4.2. Toplotna energiija


Potronja toplotne energije u objektu Opta bolnica Gradika je analizirana na osnovu
rauna za poslednje 3 (tri) godine. Rauni su ispostavljani od strane KP Toplana Gradika za
2012 i 2013 godinu i od strane IEE Toplana Gradika za 2014 godinu. Potronja toplote je
mjerena kalorimetrom pod ifrom mjernog mjesta 5014.
Pregled potronje energije i finansijskog troka za posmatrani period je dat u sledeoj tabeli:
Tabela 4.20 Profil mjesene potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu

Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE

Ukupni troak toplotne


energije bez PDV-a

Ukupni troak toplotne


energije s PDV-om

Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE

Ukupni troak toplotne


energije bez PDV-a

Ukupni troak toplotne


energije s PDV-om

Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO

2014

Ukupni troak toplotne


energije s PDV-om

Mjesec

2013

Ukupni troak toplotne


energije bez PDV-a

2012
Utroena koliina
TOPLOTNE ENERGIJE

Godina

MWh
119
140
63
14
0
0
0
0
0
39
76
84
535

[KM]
13.992
16.480
7.410
1.698
0
0
0
0
0
4.553
9.017
9.923
63.073

[KM]
16.371
19.281
8.669
1.987
0
0
0
0
0
5.327
10.550
11.610
73.796

[MWh]
136
105
93
24
14
0
0
0
0
14
78
136
601

[KM]
16.073
12.435
10.917
2.835
1.695
0
0
0
0
1.695
9.165
16.068
70.884

[KM]
18.805
14.549
12.773
3.318
1.983
0
0
0
0
1.983
10.723
18.800
82.934

[MWh]
120
141
80
48
2
0
0
0
0
32
111
118
651

[KM]
15.527
18.057
10.764
7.043
1.551
1.369
1.369
1.520
1.520
5.262
14.599
15.433
94.013

[KM]
18.166
21.126
12.594
8.240
1.815
1.602
1.602
1.779
1.779
6.156
17.080
18.056
109.995

Slika 4.26 Mjesena potronja toplotne energije

Opta bolnica GradikaProfil mjesene potronje toplotne energije


150

MWh

100

2012
2013
2014

50
0

43

Tabela 4.21 Profil godinje potronje toplotne energije za 2012,2013 i 2014 godinu

Godinja potronja toplotne energije (MWh)

Godina
2012
2013
2014

MWh
535
601
651

[KM]
63.073,23
70.883,81
94.012,70

[KM]
73.795,68
82.934,06
109.994,86

Prosjena
mjesena
potronja
toplotne energije

[tona/god.]
0,000
0,000
0,000

[MWh/mj.]
89,13
100,16
108,56

Opta Bolnica GradikaGodinja potronja toplotne energije


700

120.000,00

600

100.000,00

500

80.000,00

400

60.000,00

300

40.000,00

200

20.000,00

100
0

0,00
2012

2013

2014

Godinji troak toplotne energije sa PDV (KM)

Godinja potronja toplotne energije

Godinji troak Godinji troak


Godinja emisija
toplotne energije toplotne energije
CO2
bez PDV-a
s PDV-om

Slika 4.27 Godinja potronja toplotne energije

Iz prethodnog dijagrama vidimo da je rast troka za toplotnu energiju bri od rasta potronje
toplotne energije zbog promjene u cijeni jedinice toplotne energije.
Isporuka toplotne energije je bila konstantna bez prekida tokom grejne sezone od 15.
oktobra do 15. aprila.
Produena grejna sezona je zabiljeena za poslednje dvije godine kada je isporuka toplotne
energije vrena i poslije 15 aprila.
Primjetan je porast potronje toplotne energije u posmatranom periodu to je uzrokovano
klimatskim uslovima (dui period grejne sezone) i poveanjem aktivnosti u bolnici (vei broj
pacijenata).

44

Statistikom analizom podataka u vezi sa potronjom toplotne energije za posmatrani period


odreen je referentni model trenutne potronje toplotne energije.
Tabela 4.22 Referentni model trenutne godinje potronje toplotne energije
Godinja
potronja
toplotne
energije
MWh
535
601
651
592,35

Godina

2012
2013
2014
REF.:

Godinji troak Godinji troak


Prosjena
toplotne
toplotne
Godinja emisija
mjesena potronja
energije bez energije s PDVCO2
toplotne energije
PDV-a
om
[KM]
[KM]
[tona/god.]
[MWh/mj.]
63.073,23
73.795,68
0,000
89,13
70.883,81
82.934,06
0,000
100,16
94.012,70
109.994,86
0,000
108,56
77.502,70
90.678,16
0,000
98,73

Tabela 4.23 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije

Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Referentne vrijednosti

Referentna potronja i trokovi toplotne energije


Referentna
Referentni
Referentni
potronja toplotne trokovi bez PDVtrokovi s PDV-om
energije
a
[MWh]
[KM]
[KM]
120,03
15.704,65
18.374,44
139,72
18.280,88
21.388,63
79,65
10.421,36
12.192,99
24,04
3.145,38
3.680,09
1,54
201,49
235,75
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
31,72
4.150,22
4.855,76
77,70
10.166,22
11.894,48
117,95
15.432,50
18.056,03
592,35
77.502,70
90.678,16

Emisija CO2
[tona]
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000
0,000

Referentna trenutna godinja potronja toplotne energije iznosi 592,35 MWh a referentni
troak bez PDV iznosi 77.502,70 KM.
Referentna prosjena mjesena potronja toplotne energije za period grejne sezone u
trajanju od 6 mjeseci iznosi 98,73 MWh/mjesec.
Emisija CO2 za potroenu toplotnu energiju je 0,0 tona budui da je osnovni energent
kotlovnice koja snabdijeva daljinski sistem grijanja toplotom drvni otpad i drvena sjeka.
Emisija CO2 uzrokovana potronjom elektrine energije u termotehnikim instalacijama je
uzeta u obzir u proraunu potronje elektrine energije za itav objekat.

45

160,00
140,00
120,00

Referentna potronja
toplotne energije [MWh]

100,00
80,00
60,00
40,00
20,00
0,00

Slika 4.28 Referentni model trenutne mjesene potronje toplotne energije

Na prethodnom dijagramu je evidentna poveana potronja toplotne energije u periodu


januar-februar.
Primjetna je i potronja toplotne energije u periodu poslije 15. aprila to je uzrokovano neto
niim vasnjkim temperaturama u toku 2014 godine.
Ovim je grejna sezona produena za cca. 20 dana i ta injenica e biti uzeta u obzir u
narednoj analizi budui da detaljni meteoroloki podaci za Gradiku nisu dostupni te se ne
moe pouzdano utvrditi pravi klimatoloki profil.
U prilog prethodnoj tvrdnji idu i injenica da je evidentan konstantan porast potronje toplotne
energije to je dijelom uzrokovano i klimatskim promjenama odnosno duim hladnijim
periodima kada je potrebno zagrijavanje objekata.

46

4.3. Voda
Snabdijevanje Opte bolnice Gradika sanitarnom vodom se vri iz gradskog vodovodnog
sistema putem jednog mjernog mjesta.
Gradskim vodovodom upravlja javno komunalno preduzee KP VODOVOD Gradika.
Na lokaciji postoji jedno vodomjerno brojilo :
Serijski broj vodomjera: 60 (ifra potroaa 60)
Sanitarna voda se u objektu troi:
Veeraj za pranje i dezinfekciju bolnikog vea;
Kuhinja za pripremu hrane i odravanje istoe u kuhinji;
Sanitarnim vorovima;
Prostorije za obavljanje medicinske djelatnosti (operacione sale, ambulante,
mrtvanica sa obdukcionom salom);
Kotlovnica sa toplotnom podstanicom (dopunjavanje sistema centralnog grijanja);
Detaljna ema vodovodnog sistema za distribuciju sanitarne i hidrantske vode nije poznata.
Pored sistema za sanitarnu vodu u bolnici postoji i hidrantski sistem.
Za potrebe preliminarnog energetskog pregleda izvrena je analiza potronje vode za
prethodne dvije godine (2013 i 2014).
Tabela 4.24 Profil mjesene potronje vode za 2013 i 2014 godinu
Godina
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO

Utroena
koliina
VODE
[m3]
2.059
1.778
1.973
1.645
2.101
1.778
2.025
2.451
1.527
1.555
1.505
1.173
21.570

2013
Ukupni
Ukupni
troak vode troak vode
bez PDV-a s PDV-om
[KM]
[KM]
5.365,40
6.277,52
4.634,80
5.422,72
5.141,80
6.015,91
4.289,00
5.018,13
5.474,60
6.405,28
4.634,80
5.422,72
5.277,00
6.174,09
6.384,60
7.469,98
3.982,20
4.659,17
4.055,00
4.744,35
3.925,00
4.592,25
3.742,14
4.378,30
56.906,34 66.580,42

Utroena
koliina
VODE
[m3]
1.536
1.238
1.439
1.469
1.600
1.485
1.561
1.731
1.716
1.599
1.431
1.185
17.990

2014
Ukupni
Ukupni
troak vode troak vode
bez PDV-a s PDV-om
[KM]
[KM]
4.896,48
5.728,88
3.948,84
4.620,14
4.588,02
5.367,98
4.683,42
5.479,60
5.100,00
5.967,00
4.734,30
5.539,13
4.975,98
5.821,90
5.516,58
6.454,40
5.468,88
6.398,59
5.096,82
5.963,28
4.562,58
5.338,22
3.780,30
4.422,95
57.352,20 67.102,07

Analiza troka za sanitarnu vodu je raena na osnovu mjesenih rauna koji pored cijene
vode sadre i naknadu za kanalizaciju.
47

Opta Bolnica GradikaProfil mjesene potronje sanitarne vode


2500

2013

2000

2014

1500
1000
500
0

Slika 4.29 Mjesena potronja vode

Pregled strukture cijene vode je dat u narednoj tabeli.


Tabela 4.25 Struktura cijene vode

Struktura cijene vode


VODA
KANALIZACIJA
Jedinina cijena:

Jedinina cijena
bez PDV-a
[KM/m3]
1,98
1,20
3,18

Iznos PDV-a

Iznos PDV-a

[%]
17,00%
17,00%
17,00%

[KM/m3]
0,3366
0,204
0,5406

Jedinina cijena s
PDV-om
[KM/m3]
2,3166
1,404
3,7206

Na prethodnom dijagramu primjetna je poveana potronja vode za period januar-avgust


2013 godine. Na osnovu razgovora sa osobljem bolnice poveanu potronju su uzrokovala
proputanja na ventilima u veem broju sanitarnih vorova.
U avgustu 2013 godine izvrena je sanacija oteenih vodokotlia i ventila na hidrantskom
sistemu. Nakon navedene sanacije evidentna je manja potronja sanitarne vode.
Pregled potronje sanitarne vode i trokova dat je u narednoj tabeli.
Tabela 4.26 Profil godinje potronje vode za 2013 i 2014 godinu

Godina
2013
2014

Godinja
Godinji troak
potronja vode vode bez PDV-a
[m3]
21.570
17.990

Godinji troak
vode s PDV-om

Godinja
emisija CO2

[KM]
66.580,42
67.102,07

[tona/god.]
15,338
12,793

[KM]
56.906,34
57.352,20

48

Prosjena
mjesena
potronja vode
[m3/mj.]
1.797,50
1.499,17

Grafiki prikaz godinje potronje vode dat je u narednom dijagramu.

Godinji troak vode (m3)

25000

67200
67100

20000

67000
66900

15000

66800
66700

10000

66600
66500

5000

66400
0

66300
2013

Godinji troak vode sa PDV (KM)

Opta Bolnica GradikaGodinja potronja sanitarne vode

2014

Slika 4.30 Godinja potronja sanitarne vode

Na prethodnom dijagramu vidimo da su trokovi za sanitarnu vodu porasli bez obzira na


znatno smanjenje potronje. Uzrok poveanju trokova je porast cijene sanitarne vode.
Statistikom analizom podataka mjesene potronje vode za posmatrani period 2013/2014
godine formirana je referentna potronja.
Za referentnu potronju i trokove sanitarne vode uzet je prosjek potronje i trokova za
analizirani period.

49

5. Bazna linija
Za definisanje efikasnosti sprovoenja pojedinih mjera energetske efikasnosti potrebno je
odrediti baznu liniju.
Bazna linija predstavlja polazne vrijednosti indikatora potronje toplotne energije elektrine
energije, i vode i emisije ugljen dioksida koje se sprovoenjem mjera energetske efikasnosti
umanjuju.
Zadatak sprovoenja mjera energetske efikasnosti je ciljna linija.
Ciljna linija predstavlja konane vrijednosti indikatora potronje elektrine energije, toplotne
energije i vode i emisije ugljen dioksida nakon sprovoenja mjera energetske efikasnosti.
Razlika vrijednosti indikatora potronje elektrine energije, toplotne energije i vode i emisije
ugljen dioksida izmeu bazne linije i ciljne linije predstavlja utedu odnosno efekat
sprovoenja mjera energetske efikasnosti.

ENERGENTI i VODA
Jedinica
Bolnica Gradika

[jedinica/god.]

BAZNA LINIJA
Godinji
Godinji
trokovi bez
trokovi sa
PDV-a
PDV-om
[KM/god.]
[KM/god.]

Godinja
potronja

Godinja
emisija CO2
[t/god.]

Elektrina energija

kWh

1.124.353,00

106.920,35

125.417,57

837,19

Toplotna energija

kWh

592.350,00

77.502,70

90.678,16

0,00

19.780,00

62.900,40

73.593,47

14,07

247.323,45

289.689,20

851,26

Voda

UKUPNO:

Bazna linija potronje elektrine energije predstavlja koliinu od 1.124.353,00


kWe/godinu i emesiju CO2 od 837,19 tone.
Bazna linija potronje toplotne energije predstavlja koliinu od 592.350,00 kWt/godinu.
Bazna linija potronje vode predstavlja koliinu od 19.780,00 m 3/godinu i emisiju CO2
od 14,07 tona/godinu.
Bazna linija ukupne emisije ugljen dioksida (CO2) predstavlja koliinu od 851,26
tona/godinu.

50

5.1. Model potronje elektrine energije


5.1.1.

Modeliranje potronje elektrine energije

Ukupna instalirana elektrina snaga potroaa u zgradi iznosi oko 814,5 kW (prema
napravljenom popisu prilikom posjete zgradi). Na sljedeoj slici dat je prikaz raspodjele
glavnih grupa potroaa prema instaliranoj snazi.

Slika 5.31 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema instaliranoj snazi

Prema popisu instaliranih elektrinih potroaa i procjeni njihovog vremena rada,


modelovana je potronja elektrine energije po glavnim grupama potroaa. U svrhu
dobijanja to tanijih rezultata model je raen za svaku grupu potroaa sa vie opcija
koritenja.
Tablica 5.27 Potronja elektrine energije po glavnim grupama potroaa

Tip potroaa
Rasvjeta
Kancelarijska oprema
Kuhinjska oprema
Veeraj
Medicinska oprema
Termotehnike instalacije
Ostalo
Gubici i drugi potroai
Ukupno

Instalisana snaga [kW]

Potronja elektrine
energije [kWh]

108,6
9,0
95,1
158,0
263,2
150,6
30,0
814,5

196.400,0
4.950,0
100.623,2
310.400,0
281.821,8
207.428,0
5.606,9
17.123,1
1.124.353,0

51

Udio u godinjoj
potronje elektrine
energije
17,47%
0,44%
8,95%
27,61%
25,07%
18,45%
0,50%
1,52%
100,00%

Elektrina energija se u termotehnikim instalacijama koristi za pogon cirkulaconih pumpi i


mjreno-regulacione opreme u sistemu grijanja objekta, dogrijavanje prostorija putem
elektrinih grejnih tijela, pripremu PTV u elektrinim bojlerima, dogrijavanje i hlaenje
prostorija putem klima ureaja i pogon ventilatora u sistemima odsisne ventilacije.
Tablica 5.28 Potronja elektrine energije u termotehnikim instalacijama
Tip

Broj

Instalirana snaga [kW]

Sistem grijanja
Elektrina grejna tijela
Decentralni sistem
pripreme PTV
Grijanje klima ureajima
Hlaenje klima
ureajima
Ventilacija
Ukupno

3
18

4,5
41,5

Potronja elektrine
energije [kWh]
13.536
68.432

21

44,5

38.508
44.308

62

55,6

3
107

4,5
150,6

39.359
3.285
207.428

Potronja elektrine energije u termotehnikim


instalacijama 207.428 [kWh]
Sistem grijanja
Elektrina
grejna tijela

6,5%

Decentralni
sistem
pripreme PTV

1,6%
19,0%

33,0%

Grijanje klima
ureajima
Hlaenje klima
ureajima

21,4%

Ventilacija
18,6%
Slika 5.32 Potronja elektrine energije u mainskim instalacijama

U termotehnikim instalacijama se najvei dio elektrine energije koristi za dogrijavanje


prostorija (33,0% putem elektrinih grejnih tijela i 21,4% putem klima ureaja). U procesu
hlaenja pojedinih prostorija (doktorske sobe i kancelarije) se troi 19,0% elektrine energije
i na pripremu PTV se troi 18,6% elektrine energije potroene u termotehnikim
instalacijama. Najmanja koliina elektrine energije se troi za pogon cirkulacionih pumpi i
mjerno-regulacione opreme sistema grijanja objekta i pogon ventilatora u sistemima odsisne
ventilacije (mrtvanica i kuhinja).

52

Jasno je vidljivo kako najvie elektrine energije troe: veeraj (27,61%), medicinska oprema
(25,07%), termotehnike instalacije i dodatno zagrijavanje objekta (18,45%), rasvjeta
(17,47%) i kuhinjska oprema (8,95%). Dodatno se troi elektrina energija na gubitke u
sistemu 1,52% i na sve ostale potroae elektrine energije oko 0,5% ukupne potronje
elektrine energije.

Ukupna potronja elektrine energije 1.124.353 [kWh]


17,5%

0,5%
1,5%

Rasvjeta
18,4%

Kancelarijska
oprema
Kuhinjska oprema

0,4%

Veeraj

8,9%

Medicinska
oprema
Termotehnike
instalacije
25,1%

Ostalo
Gubici i drugi
potroai

27,6%

Slika 5.33 Raspodjele glavnih grupa potroaa prema potronji elektrine energije

Tablica 5.29 Model ukupne potronje elektrine energije

Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno

Potronja elektrine Potronja elektrine


Ukupno energije
energije u vioj
energije u nioj tarifi
[kWh]
tarifi [kWh]
[kWh]
60.960
43.962
104.922
65.843
44.771
110.614
61.514
43.000
104.514
48.083
30.955
79.038
47.692
34.470
82.162
55.726
32.675
88.401
57.433
31.836
89.269
56.373
35.902
92.275
49.562
28.662
78.224
56.719
34.040
90.759
56.601
40.048
96.649
64.161
43.365
107.526
680.667
443.686
1.124.353

53

Angaovana
snaga [kW]
361
391
347
344
338
362
368
355
315
345
328
369
352

Tablica 5.30 Model trokova za elektrinu energiju

Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Ukupno

Troak
elektrine
energije u
vioj tarifi
[KM]

Troak
elektrine
energije u
nioj tarifi
[KM]

5.205,98
5.622,99
5.253,30
4.106,29
4.072,90
4.759,00
4.904,78
4.814,25
4.232,59
4.843,80
4.833,73
5.479,35
58.128,96

1.877,18
1.911,72
1.836,10
1.321,78
1.471,87
1.395,22
1.359,40
1.533,02
1.223,87
1.453,51
1.710,05
1.851,69
18.945,41

Troak
prekomjern
Troak
o preuzete
angairane
jalove
snage [KM]
energije
[KM]
2.459,71
0,00
2.664,12
0,00
2.364,32
0,00
2.343,88
0,00
2.303,00
0,00
2.466,52
0,00
2.507,40
0,00
2.418,83
0,00
2.146,28
0,00
2.350,69
0,00
2.234,86
0,00
2.514,22
0,00
28.773,83
0,00

54

Naknade
[KM]

Ukupno [KM]

100,02
105,45
99,62
75,41
78,38
84,32
85,16
88,00
74,61
86,55
92,13
102,50
1.072,15

9.642,89
10.304,28
9.553,34
7.847,36
7.926,15
8.705,06
8.856,74
8.854,10
7.677,35
8.734,55
8.870,77
9.947,76
106.920,35

5.2. Model potronje toplotne energije


5.2.1.

Modeliranje potronje toplotne energije

Proraun potrebne toplotne energije je proveden po pojednostavljenom postupku u skladu sa


EN ISO 13790:2008 (DODATAK 6. PRORAUN POTREBNE TOPLOTNE ENERGIJE).
Proraunom je izvreno modeliranje sledeih veliina na mjesenom nivou:
Potrebna toplotna energija za zagrijavanje objekata;
Toplotni dobici;
Potrebnom toplotnom energijom je potrebno podmiriti transmisione toplotne gubitke toplote i
ventilacione toplotne gubitke.
Tablica 5.31 Model toplotne energije za postojee stanje objekta

Datum
Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO

Model toplotne energije za postojee stanje objekta


Raunski gubici toplotne
Modelovana potronja
HDD
Dobici toplotne energiije
energije
toplotne energije
0
21,7 C
QhHT /MWh/
Qhgn /MWh/
Qhnd /MWh/
576
224,6
26,6
198,1
494
192,7
30,5
162,3
435
169,7
34,7
135,0
179
69,8
34,0
35,9
0
0,0
32,3
0,0
0
0,0
31,6
0,0
0
0,0
32,6
0,0
0
0,0
34,8
0,0
0
0,0
34,8
0,0
184
71,7
33,6
38,1
416
162,2
28,4
133,8
596
232,5
25,4
207,2
2880
1123,3
213,1
910,3

HDD- Modelovani broj stepen dana za lokaciju Gradike i za unutranju temperaturu 21,7 0C.
Ukupni toplotni gubici objekta na godinjem nivou QhHT iznose 1123,34 /MWh/.
Ukupni toplotni dobici objekta na godinjem nivou u periodu grejne sezone Qhgn iznose
213,06 /MWh/. Za obraun su uzeti toplotni dobici u periodu grejne sezone.
Ukupna potrebna toplotna energija za zagrijavanje objekta na godinjem nivou Qhnd
iznose 910,28 /MWh/.

55

Profil distribucije potrebne toplotne energije i toplotnih dobitaka u objektu Opte bolnice
Gradika je dat u sledeem dijagramu.
250,0
200,0

Raunska potronja toplotne energije


QhHT /MWh/
Modelovana potronja toplotne
energije Qhnd /MWh/
Toplotni dobici Qhgn /MWh/

150,0
100,0
50,0
0,0

Slika 5.34 Profil distribucije potrebne toplotne energije i toplotnih dobitaka

Ukoliko uporedimo referentnu potronju toplotne energije i modelovanu potronju primjetno


je da objekat nije dobijao dovoljnu koliinu toplotne energije putem sistema daljinskog
grijanja.
U prilog navedene tvrdnje idu i izjave osoblja bolnice da pojedini dijelovi objekta nisu bili
dovoljno zagrijani u toku grejne sezone.
250,0
200,0

Referentna potronja toplotne energije


Qhg /MWh/

150,0

Modelovana potronja toplotne energije


Qhnd /MWh/

100,0
50,0
0,0

Slika 5.35 Usporedni dijagram referentne i modelovane potronje toplotne energije

56

Manjak isporuene toplotne energije je izraen u prvom dijelu grejne sezone u periodu
oktobar-decembar.
Nedostatak toplotne energije je nadoknaivan zagrijavanjem podhlaenih prostorija
elektrinim grejnim tijelima (elektrine grijalice i TA pei) kojih je u objektu evidentirano
ukupno 18 komada instalisane snage 41,5 kWe i inventorskim klima ureajima ukupno
instalisane snage 55,6 kWe sa instalisanih 62 komada.
Tablica 5.32 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta

Referentna
Toplotna energija iz
Modelovana
potronja toplotne elektrinih grejnih potronja toplotne
energije
tijela i klima ureaja
energije

Datum

Mjesec
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avgust
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
UKUPNO

250,0
200,0
150,0
100,0

Qhg /MWh/
120,0
139,7
79,7
24,0
1,5
0,0
0,0
0,0
0,0
31,7
77,7
118,0
592,4

Qhnd /MWh/
78,0
22,6
55,4
11,8
-1,5
0,0
0,0
0,0
0,0
6,3
56,1
89,2
317,9

Qhnd /MWh/
198,1
162,3
135,0
35,9
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
38,1
133,8
207,2
910,3

Specifina
modelovana
potronja toplotne
energije
kWh/(m2god.)
30,1
24,6
20,5
5,4
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
5,8
20,3
31,4
138,1

Referentna potronja toplotne energije


Qhg /MWh/
Toplotna energija iz elektrinih grejnih
tijela Qhgel /MWh/
Modelovana potronja toplotne energije
Qhnd /MWh/

50,0
0,0
-50,0

Slika 5.36 Bilans potrebne toplotne energije za postojee stanje objekta

57

Referentna
potronja
toplotne energije
Toplotna
energija iz
elektrinih
grejnih tijela

34,9%
65,1%

Slika 5.37 Struktura potronje energije u zagrijavanju objekta

U procesu zagrijavanja objekta Opte bolnice Gradika udio toplotne energije preuzete od
sistema daljinskog grijanja iznosi 65,1% a udio toplotne energije proizvedene putem
elektrinih grejnih tijela i klima ureaja iznosi 34,9%.
Tablica 5.33 Rekapitulacija trokova toplotne energije za zagrijavanje objekta
Toplotna
Specifina
Trokovi
Referentna
Modelovan
Trokovi
energija iz
modelovan
toplotne
potronja
a potronja
isporuene
Datum
el. grejnih
a potronja
energije iz
toplotne
toplotne
toplotne
tijela i klima
toplotne
elektrinih
energije
energije
energije
ureaja
energije
grejnih tijela
Qhgel
Qhnd
kWh/
Mjesec
Qhg /MWh/
KM
KM
/MWh/
/MWh/
(m2god.)
Januar
120,03
78,02
198,05
30,05
15.704,65 3.620,03
Februar
139,72
22,55
162,27
24,62
18.280,88 1.046,33
Mart
79,65
55,39
135,04
20,49
10.421,36 2.569,97
April
24,04
11,82
35,86
5,44
3.145,38
548,54
Maj
1,54
-1,54
0,00
0,00
201,49
-71,45
Jun
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Jul
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Avgust
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Septembar
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Oktobar
31,72
6,33
38,05
5,77
4.150,22
293,86
Novembar
77,70
56,13
133,83
20,31
10.166,22 2.604,30
Decembar
117,95
89,21
207,16
31,43
15.432,50 4.139,30
UKUPNO
592,35
317,93
910,28
138,11
77.502,70 14.750,88

Ukupni
trokovi za
zagrijavanje
objekta
KM
19.324,68
19.327,21
12.991,32
3.693,92
130,04
0,00
0,00
0,00
0,00
4.444,09
12.770,52
19.571,81
92.253,58

Za podmirivanje nedostatka toplotne energije potrebno je obezbijediti dodatnih 317,93


MWh/god. putem elektrinih grejnih tijela i klima ureaja odnosno 112,74 MWh
elektrine energije.
Specifina potronja toplotne energije na godinjem nivou iznosi 138,11 kWh/(m2god.).
58

Ukupan troak za potrebe zagrijavanja objekta Opte bolnice Gradika iznosi 92.253,58 KM
bez PDV-a.
Troak za toplotnu energiju preuzetu od strane sistema daljinskog grijanja iznosi 77.502,70
KM bez PDV-a.
Troak za topotnu energiju iz elektrinih grejnih tijela iznosi 14.750,88 KM bez PDV-a.
Evidentno je znaajno uee potronje elektrine energije u procesu zagrijavanja objekta.
Toplotnom energijom se nadoknauju toplotni transmisioni toplotni gubici, ventilacioni toplotni
gubici i toplotna energija potrebna za ponovno zagrijavanje podhlaenih dijelova objekta.
Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka je data u narednoh tabeli.
Tablica 5.34 Struktura toplotnih gubitaka i dobitaka po modelu
Potrebna
toplotna energija

Transmisioni
gubici

Ventilacioni
gubici

ZONA
ZONA 1
ZONA 2
ZONA 3
ZONA 4
UKUPNO

MWh
70
88
175
68
402

MWh
72
155
309
103
639

Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
MWh
14
21
42
5
82

Dobici toplotne
energije

UKUPNO

MWh
43
76
73
21
213

MWh
114
188
453
155
910

Model toplotnih gubitaka


Transmisioni
gubici

7,3%

Ventilacioni
gubici

35,8%

Dodatak na
ponovno
zagrijavanje

56,9%

Slika 5.38 Struktura toplotnih gubitaka po modelu

Najvei udio u toplotnim gubicima zauzimaju ventilacioni gubici sa 56,9% uea zatim
transmisioni gubici kroz omota objekta sa 35,8% i na kraju toplota potrebna za ponovno
zagrijavanje sa 7,3%.
59

Ventilacioni gubici nastaju usljed podhlaivanja objekta zbog dobavljenog svjeeg hladnog
vazduha u procesu obavezne ventilacije i infiltracije kroz pozicije vanjskog omotaa objekta.
Transmisioni gubici nastaju prolaskom toplote iz unutranjosti objekta prema vanjskoj okolini
kroz pozicije vanjskog omotaa.
Struktura transmisionih gubitaka je data u narednoj tabeli.
Tablica 5.35 Struktura toplotnih transmisionih gubitaka [MWh]

Pozicija

Vanjska stolarija i
bravarija

Pod na tlu (Podrumske


prostorije)

Pod na tlu (Prizemlje)

Zid u tlu (Vanjski zid


podrumskih prostorija)

Vanjski zid (Fasadni zid


prizemlja i spratova)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Zid prema negrijanom


prostoru

Ravan krov iznad


grejanog prostoraneventilisan

Ravan krov iznad


grejanog prostoraventilisan

Toplotni gubici po pozicijama vanjskog omotaa [MWh]

ZONA
1
2
3
4
UKUPNO

VSB
16,0
34,0
98,0
29,0
177,0

P1
22,0
0,0
0,0
0,0
22,0

P2
0,0
11,0
0,0
0,0
11,0

VZ1T
28,0
0,0
0,0
0,0
28,0

VZ1
3,0
33,0
77,0
0,0
113,0

VZ2
0,0
0,0
0,0
8,0
8,0

VZ3
0,0
0,0
0,0
2,0
2,0

UZ1
1,0
0,0
0,0
0,0
1,0

RK1
0,0
11,0
0,0
0,0
11,0

RK2
0,0
0,0
0,0
30,0
30,0

7,4%

0,3%
0,4%
2,7% 2,0%

44,0%

28,0%

VSB
P1
P2
VZ1T
VZ1
VZ2
VZ3
UZ1
RK1
RK2

7,1%

5,4%
2,7%

Slika 5.39 Struktura toplotnih gubitaka po modelu

Najvei transmisioni gubici nastaju kroz pozicije vanjske bravarije (44%), vanjski zid-fasada
(28,0%), ravan krov objekta (7,4%), zid u tlu- podrumske prostorije (7,1%) itd

60

5.3. Model potronje vode


5.3.1.

Modeliranje potronje vode

Prikaz modelirane mjesene potronje i trokova sanitarne vode dat je u narednoj tabeli.
Tablica 4.36 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode
Modelirana potronja vode i trokovi
Modelirana potronja Modelirani trokovi Modelirani trokovi s
vode
bez PDV-a
PDV-om
3
[m ]
[KM]
[KM]
1.797,5
5.716,1
6.687,8
1.508,0
4.795,4
5.610,7
1.706,0
5.425,1
6.347,3
1.557,0
4.951,3
5.793,0
1.850,5
5.884,6
6.885,0
1.631,5
5.188,2
6.070,2
1.793,0
5.701,7
6.671,0
2.091,0
6.649,4
7.779,8
1.621,5
5.156,4
6.033,0
1.577,0
5.014,9
5.867,4
1.468,0
4.668,2
5.461,8
1.179,0
3.749,2
4.386,6
19.780,0
62.900,4
73.593,5

Mjesec
Jan.
Feb.
Mart
April
Maj
Jun
Jul
Avg.
Sept.
Okt.
Nov.
Dec.
Ref.

2500
2000

Opta Bolnica GradikaModelirana potronja sanitarne vode


Modelirana potronja
sanitarne vode [m3]

Emisija CO2
[tona]
1,3
1,1
1,2
1,1
1,3
1,2
1,3
1,5
1,2
1,1
1,0
0,8
14,1

2500
2000

1500

1500

1000

1000

500

500

Slika 4.40 Referentni model trenutne mjesene potronje sanitarne vode

U referentnom modelu je vidljiva neto vea potronja sanitarne vode u ljetnom periodu.
Profil modelirane potronje u potpunosti predstavlja potronju posmatranog perioda.

61

Tablica 4.37 Referentni model trenutne godinje potronje sanitarne vode

ifra
potroaa
60
Godina
2013
2014
Ref.

Ukupna
godinja
potronja
vode
[m3]
21.570
17.990
19.780,00

Ukupni godinji
troak vode
bez PDV-a

Ukupni godinji
troak vode s
PDV-om

Godinja
emisija CO2

[KM]
56.906,34
57.352,20
62.900,40

[KM]
66.580,42
67.102,07
73.593,47

[tona/god.]
15,338
12,793
14,065

Modelirana godinja potronja sanitarne vode (60):


Modelirani troak potronje sanitarne vode bez PDV iznosi
Godinja emisija CO2 za referentnu potronju sanitarne vode iznosi

Prosjena
mjesena
potronja
vode
[m3/mj.]
1.797,50
1.499,17
1.648,33

19.780,00 [m3/god.]
62.900,40 [KM].
14,1 [tona].

Udio sanitarne potrone tople vode nije prikazan. Normativ za objekte ove vrste definie
potronju u iznosu 100-300 litara/dan po krevetu temperature 60 0C.
Model potronje PTV za minimalnu dnevnu potronju od 100,0 litara/krevetu, 100 bolesnikih
kreveta na dnevnom nivou prikazan je u narednoj tabeli:
Tablica 4.38 Model potronje PTV-a
Sat
00- 06.
06- 08.
08- 12.
12- 14.
14- 18.
18- 21.
21- 24.

m (kg/h)
500
3000
1000
2000
500
2000
1000

M (kg/dan)

10000

POTRONJA SANITARNE VODE Tv=60 C


Maksimalna potronja tople vode (kg/sat)
3000
Ulazna temperatura vode "Tuv" (C)
10
Zahtjevana temperatura vode "Ttv" (C)
60C
Specifina toplota vode "c" (kJ/kgK)
4,2
Dnevna potronja toplote za zagrijavanje sanitarne vode
583,33 (KWh)
Potrebna snaga postrojenja 175,0 (kW)

Prema vaeim standardima za objekte ove vrste potrebno je obezbijediti 100,0 [litara/krevet]
PTV-a temperature 60,0 [0C].
Za Optu bolnicu Gradika dnevno je potrebno obezbijediti 10.000 litara PTV. Za pripremu
potrebne koliine PTV neophodno je potroiti 583,33 [kWh] toplotne energije. Snaga
postrojenja za pripremu modelovane koliine PTV iznosi 175,0 [kW].
Godinja potronja PTV u bolnici prema prethodnom modelu iznosi 3.650 m 3. Za
pripremu godinje modelovane koliine vode potrebno je 212,92 [MWh].
Modelovana potronja elektrine energije za pripremu PTV na osnovu trenutne potronje
izmosi 38,5 [MWh/godinu]. Sa ovom koliinom energije maksimalno je mogue pripremiti 792
[m3/god.] PTV temperature 60 [0C].
Trenutno se u Optoj bolnici Gradika decentralnim sistemom pripreme PTV
obezbjeuje 21,7% potrebne koliine.

62

5.4. Model emisije ugljen-dioksida (CO2)


Godinje emisije CO2 vezane uz potronju pojedinog energenta (elektrina energija, mrki
ugljen) raunaju se prema izrazu:

EM =E EFs[kg /god . ]
gdje su:

E[ kWh/ god . ]

referentna godinja potronja promatranog energenta;

EFs[kg /kWh ]

faktor emisije CO2, (prema Pravilniku o metodologiji za izraunavanje


energetskih karakteristika zgrada);

Godinje emisije CO2, vezane uz potronju vode, izraena preko elektrine energije utroene
da bi se preuzeta koliina vode dopremila krajnjem potroau, raunaju se prema slijedeem
izrazu:

EMvoda .=0,955 Wvoda EFse [kg /god . ]


gdje su:

Wvoda[kg /god . ]

referentna godinja potronja vode;

EFse

faktor koji povezuje potronju elektrine energije u Republici Srpskoj


s odgovarajuim emisijama CO2 i koji iznosi 0,7446 kg CO2/kWh
(prema Pravilniku o metodologiji za izraunavanje energetskih
karakteristika zgrada)

Ukupne godinje emisije CO2 za referentnu godinju potronju energije (elektrina


energija) i vode za Optu bolnicu Gradika, izraunate kao zbir emisija vezanih uz potronju
elektrine energije i vode, iznose
851,26 [tona/god.]. Daljinski sistem grijanja sa
generatorima toplote na drvo i drvni otpad je CO2 neutralan (faktor emisije CO2 iznosi 0).
Tablica 5.39 Model emisije ugljen-dioksida CO2
ENERGENTI i
VODA

Model emisije CO2


Godinji trokovi Faktor emisije
CO2
bez PDV-a
[kWh/god.]
[kg CO2/kWh]

Jedinic
a

Godinja
potronja
[jedinica/god.]

Elektrina energija

kWh

1.124.353,00

1.124.353,00

0,7446

837,19

Toplotna energija

kWh

592.350,00

592.350,00

90.678,16

0,00

m3

19.780,00

0,00

0,955 x 0,7446
= 0,711

14,07

Bolnica Gradika

Voda

UKUPNO:

63

247.323,45

Godinja
emisija CO2
[t/god.]

851,26

6. Prijedlog mjera energetske efikasnosti


Mjere kojima je mogue poveati energetsku efikasnost na objektu su sledee:
- Zamjena vanjske bravarije i stolarije
- Ugradnja termoizolacije na vanjski omota objekta
- Ugradnja termostatskih regulacionih ventila na grejna tijela
- Ugradnja solarnog sistema i kotla na pelet za pripremu PTV;

6.1. Vanjski omota objekta


Poveanje stepena energetske efikasnosti smanjenjem transmisionih i ventilacionih gubitaka
se postie ugradnjom adekvatne vanjske bravarije i ugradnjom odgovarajue termoizolacije
na fasadne zidove.

6.1.1.

MJERA br.1 -Zamjena vanjske bravarije

Zamjena vanjske stolarije i bravarije podrazumijeva kompletnu zamjenu postojeih prozora i


vrata na vanjskim zidovima novim prozorima i vratima.
Nova bravarija treba da bude zadovoljavajuih karakteristika prema sledeoj tabeli:
Tablica 6.40 Pregled predloenih pozicija vanjske bravarije

Oznaka

irina b

Visina h

Povrina
ispuna Asj

ID
PR1N
PR2N
PR3N
PR4N
PR5N
PR6N
PR7N
PR8N
PR9N
PR10N
VR1N
VR2N
VR3N

m
2,40
2,40
1,00
4,00
5,00
1,40
1,20
1,00
1,00
0,80
2,35
2,00
1,20

m
0,80
1,80
1,30
1,30
1,10
2,50
1,80
1,80
0,70
1,30
2,80
2,80
2,80

m
0,192
0,43
0,13
0,52
0,55
0,35
0,22
0,18
0,07
0,10
2,63
0,56
0,34

Povrina
staklo
As

Ukupna
povrina

m
1,728
3,89
1,17
4,68
4,95
3,15
1,94
1,62
0,63
0,94
3,95
5,04
3,02

m
1,92
4,32
1,30
5,20
5,50
3,50
2,16
1,80
0,70
1,04
6,58
5,60
3,36

64

Koeficijent
propusnosti
sunevog
zraenja b
%
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61
0,61

U
W/mK
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3
1,3

Zamjena vanjske stolarije i bravarije podrazumjeva sledee aktivnosti:


- Demontaa i uklanjanje postojee stolarije i bravarije
- Zbrinjavanje otpadne stolarije i bravarije
- Priprema otvora za ugradnju nove stolarije i bravarije
- Nabavljanje, transpoprt i ugradnja nove bravarije
Vanjska bravarija treba da bude konstrukcije koja e omoguiti zahtjevane termo-izolacione
karakteristike u periodu 15-20 godina.
OPIS:
Zamjena starih metalnih prozora novim PVC prozorima sa dvostrukim ostakljenjem
niskoemisionim staklom 4/16ar/c4 Ug manji ili jednak 1.1 W/mK, sa niskoemisionim
premazom, g=0,62 i Uw = 1.3 W/mK. U stavku je ukljuena demontaa postojeih pozicija,
ugradnja spoljanje i unutranje klupice.

UGRADNJA TERMOIZOLACIJE NA VANJSKI OMOTA OBJEKTA

Ugradnjom odgovarajue termoizolacije se poveavaju termoizolacione karakteristike


graevinskih pozicija odnosno koeficijent prolaza toplote se dovodi na propisane vrijednosti.
Tablica 6.41 Pregled predloenih pozicija graevinskih konstrukcija
Oznaka
u
Pozicija
proraun
u
-

ID

n
o
p
r
s

t
u
v

P1N
P2N
VZ1TN
VZ1N
VZ2N
VZ3N
UZ1N
RK1N
RK2N

Postojee konstrukcije

Umax.

W/mK

W/mK

0,288
0,291
0,344
0,273
0,270
0,289
0,370
0,147
0,147

0,300
0,300
0,350
0,300
0,300
0,300
0,400
0,150
0,150

Pod na tlu (Podrumske prostorije)


Pod na tlu (Prizemlje)
Zid u tlu (Vanjski zid podrumskih prostorija)
Vanjski zid (Fasadni zid prizemlja i spratova)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Vanjski zid (Vanjski zid nadograenog dijela objekta)
Zid prema negrijanom prostoru
Ravan krov iznad grejanog prostora-neventilisan
Ravan krov iznad grejanog prostora-ventilisan

U prethodnoj tabeli je dat pregled predloenih graevinskih konstrukcija sa naznaenim


vrijednostima koeficijenta prolaska toplote.
Detaljan pregled predloenih konstrukcija i proraun DODATAK 8PRORAUN TOPLOTNIH
GUBITAKA I DOBITAKA STANJE NAKON ZAMJENE VANJSKE BRAVARIJE I
POSTAVLJANJA TERMOIZOLACIJE.

65

6.1.2.

MJERA br.2 -Ugradnja toplotne izolacije Pozicija pod na tlu

Mjera podrazumjeva ugradnju termoizolacije u pod suterenskog prostora i u pod hirurkog


bloka- Prizemlje. Termoizolacioni materijal je tvrda kamena vuna za podove debljine d=12,0
cm.
Postojea pozicija P1

Predloena pozicija P1N

Postojea pozicija P2

Predloena pozicija P2N

66

OPIS:
Toplotna izolacija poda na tlu. Ugradnja termoizolacionog materijala od kamene vune
debljine 12,0 cm, sanacija podnih povrina nakon ugradnje termoizolacije

6.1.3.

MJERA br.3 -Ugradnja toplotne izolacije Pozicija zid u tlu

Mjera podrazumijeva postavljanje termoizolacije na vanjski zid u tlu- podrumske prostorije.


Postojea pozicija VZ1T

Predloena pozicija VZ1TN

OPIS:
Mjera podrazumijeva Postavljanje i nabavka termoizolacije od mineralnih ploa "Multipor"
tipa Ytong, debljine 7,5cm. Termoizolacija se postavlja sa unutranje strane vanjskih zidova
lijepljenjem u svemu prema uputstvu proizvoaa.
Gletovanje zidnih povrina preko termoizolacionih ploa sa 140gr rabic mreom. U
prostorijama kuhinje i u sanitarnim blokovima na mjestima gdje je mogua postavka
keramike postaviti duplu mreu.

67

6.1.4.

MJERA br.4 -Ugradnja toplotne izolacije Vanjski zid

Mjera podrazumjeva postavljanje termoizolacije na vanjski fasadni zid ZONE 2 i ZONE 3.


Postojea pozicija VZ1

Predloena pozicija VZ1N

OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 10 cm ( =
0,036 W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu
proizvoaa ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili,
polimer-cementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i
zavrna obrada silikatnim malterom.
Prilagoditi prozorske klupice novoj debljini zida. Kod prozora i vanjskih vrata ukljuivo
zidarska obrada ivica, brtvljenje svih spojeva.

68

6.1.5.

MJERA br.5 -Ugradnja toplotne izolacije Vanjski zid

Mjera podrazumjeva postavljanje termoizolacije na vanjski fasadni zid ZONE 4.


Postojea pozicija VZ2

Predloena pozicija VZ2N

OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 5 cm ( = 0,036
W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu proizvoaa
ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili, polimercementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i zavrna
obrada silikatnim malterom.

Postojea pozicija VZ3

69

Predloena pozicija VZ3N

OPIS:
Termika izolacija fasade ETICS sistemom kamena mineralna vuna debljine 3 cm ( = 0,036
W/mK ). Ukljuivo lijepljenje po ivicama i takasto po povrini prema uputstvu proizvoaa
ETICS sistema, privrivanje plastinim privrsnicama, ivini i ugaoni profili, polimercementno ljepilo, tekstilno-staklena alkalno otporna mreica, impregnirajui sloj i zavrna
obrada silikatnim malterom.

6.1.6.
MJERA br.6 -Ugradnja toplotne izolacije Unutranji zid prema negrijanom
prostoru
Mjera podrazumjeva postavljanje termoizolacije na unutranji zid izmeu grijanog i
negrijanog prostora u podrumu objekta. Termoizolaciju postaviti sa strane negrijanog
prostora.
Postojea konstrukcija UZ1

Predloena konstrukcija UZ1N

70

OPIS:
Termika izolacija zidova prema negrijanom prostoru kombi ploom DRVOTERM DTO3 75,
debljine 7,5 cm. Kombi ploa se na povrinu zida ljepi polimercementnim ljepilom, i
mehaniki uvruje plastinim tiplama. Postavljanje gips ploe preko kombi ploe. Gips
ploa se zavrtnjima vezuje za specijalno ugraeni pocinkovani umetak u kombi ploi.

6.1.7.

MJERA br.7 -Ugradnja toplotne izolacije Strop ispod negrijanog prostora

Mjera podrazumijeva postavljanje termoizolacije po stropu iznad hirurkog bloka sa strane


negrijanog prostora.
Postojea konstrukcija RK1

Predloena konstrukcija RK1N

OPIS:
Termika izolacija stropa (krova) iznad negrijanog prostora hirurkih blokova. Izolovanje se
vri tvrdim ploama kamene vune d=14 cm ( = 0,04 W/mK) poloenim po postojeoj
konstrukciji. U poziciju uracIzrada lakog betona za pad debljine 5-8cm.unata i PVC folija
preko sloja izolacije. Nabavka i izvedba hidroizolacionog samonivelirajueg ( UV stabilan)
premaza preko betona za pad.
Termoizolacija postojee konstrukcije je izraena od fenolnih ploa. Fenolne ploe su tetne
zbog sklonosti fenola isparavanju te se stoga sve rjee koriste kao termoizolacioni materijal u
objektima gdje borave ljudi.
Budui da je postojea termoizolacija zatvorena u betonsku oplatu i da nisu primjeena
oteenja, prijedlog je da se ne vri uklanjanje istih.

71

6.1.8.

MJERA br.8 -Ugradnja toplotne izolacije Strop ispod negrijanog prostora

Mjera podrazumijeva postavljanje termoizolacije po stropu iznad opteg bloka (ZONA 4) sa


strane negrijanog prostora.
Postojea konstrukcija RK2

Predloena konstrukcija RK2N

OPIS:
Toplotna izolacija krova iznad osnovnog objekta bolnice, zamjena postojeih fenolnih
termoizolacionih ploa. Uklanjanje i zbrinjavanje postojeih fenolnih ploa, Postavljanje
termoizolacije debljine 16 cm u tipu mineralne vune (=0,040 W/mK) polaganjem na
postojee ploe sputenog strope poslednje etae. U cijenu je ukljueno i postavljanje parne
brane ispod termoizolacije.

6.1.9.
MJERA br.9 -Ugradnja termoregulacionih ventila na grejna tijela i zamjena
cirkulacionih pumpi
Mjera podrazumjeva postavljanje termoregulacionih ventila na svih 348 grejnih tijela i
zamjena postojeih cirkulacionih pumpi grejnog sistema novim visokoefikasnim cirkulacionim
pumpama.
Ugradnjom termostatskih regulacionih ventila na grejna tijela spreava se pregrijavanje
pojedinih dijelova objekta.
Termostatski regulacioni ventili zatvaraju protok tople vode kroz grejno tijelo kada je
prostorija ugrijana i tako preusmjeravaju viak toplote u dijelove objekta koji jo nisu zagrijani
ili nazad u kotlovnicu.

72

6.1.10.

MJERA br.10 -Centralna priprema potrone tople vode (PTV)

Mjera podrazumijeva revitalizaciju postojeeg centralnog sistema za pripremu PTV.


Revitalizacija podrazumjeva:
Ugradnju kotla na pelet snage 200,0 kW;
Ugradnju 2 (dva) toplovodna bojlera za PTV kapaciteta 2x2000 litara;
Ugradnju solarnog sistema za zagrijavanje PTV na junom dijelu krova opteg bloka bolnice;

6.1.11.

MJERA br.11 -Revitalizacija rasvjete

Na lokaciji se koriste flouorescentne cijevi i sijalice sa arnom niti kod kojih postoji znaajan
potencijal poveanja energetske efikasnosti. Uz navedeno, velika veina svjetiljki je
zastarjela i nuna je modernizacija. Kroz ovaj izvjetaj se kao financijski optimalno rjeenje
nametnula revitalizacija zastarjelog sistema rasvjete kao prelazni korak prema kompletnoj
rekonstrukciji. Naime, kompletna rekonstrukcija se ne moe isplatiti gledajui jedino injenicu
poveanja energetske efikasnosti i smanjenja trokova.
Tabela 6.42 Proraun uteda i potrebnih investicija u revitalizaciju sistema fluorescentne rasvjete

Tip rasvjete
FC 2x40
FC 2x20
FC 3x40
FC 6x40
FC 4x40
LED 2x11
LED 2x22
LED 3x22
LED 4x22
LED 5x22
Opis

Broj
svjetiljki
Instalirani sistem
240
16
18
22
4
Novi sistem
16
240
18
4
22
Jedinina
cijena [KM]

Instalirana
snaga [kW]

Godinje utroena
elektrina energija
[kWh]

24,00
0,80
2,60
6,60
0,80

59.274
1.460
5.694
19.710
1.460

0,80
11,52
0,86
0,19
6,60

1.460
28.451
1.892
350
19.710

Koliina

Ukupni troak [KM]

Ugradnja LED cijevi


Demontaa T8 izvora svijetlosti i
elektromagnetskih prigunica te montaa
10,00
300
LED cijevi izvora svijetlosti
LED tube 11 W (600 mm, 1200 lm)
50,00
32
LED tube 22 W (1200 mm, 2500 lm)
70,00
660
Ukupna investicija [KM]
Utede u instaliranoj snazi [kW]
Uteda utroene elektrine energije za rasvjetu [kWh/god.]
Smanjenje prekomjerno preuzete reaktivne energije [kvarh/god.]
Smanjenje emisija CO2 [kg/god.]
Smanjenje pogonskih trokova [KM/god.]
Smanjenje trokova u odravanju [KM/god.]
Ukupna uteda [KM/god.]
JPP [god.]

73

3.000,00
1.600,00
46.200,00
50.800,00
14,8
35.734
0
26.607
3.083,81
-1.755,40
2.456,58
20,7

Revitalizacijom sistema fluorescentne rasvjete predlae se izmjena postojeih T8 cijevi i


postojeih elektromagnetskih prigunica s LED cijevima. Utede u elektrinoj energiji, koje bi
se ostvarile, iznose oko 35 734 kWh/god. Godinje utede dobivene na osnovu gore opisane
mjere iznose oko 2 500 KM. Uz investiciju koja se procjenjuje na oko 50 800 KM, jednostavni
period povrata iznosi oko 20,7 godina.
Tabela 6.43 Proraun uteda i potrebnih investicija u revitalizaciju sistema sijalica sa arnom niti

Tip rasvjete
N 60
N 2x100
N 100
LED 12
LED 20
LED 2x20
Opis

Broj
svjetiljki
Instalirani sistem
310
228
96
Novi sistem
310
96
228
Jedinina
cijena [KM]

Ugradnja LED izvora svijetlosti


38,00
LED 20 (A+, E27, 1780 lm)
25,00
LED 12 (A+, E27, 1100 lm)
Ukupna investicija [KM]
Utede u instaliranoj snazi [kW]
Uteda utroene elektrine energije [kWh/god.]
Smanjenje emisija CO2 [kg/god.]
Smanjenje pogonskih trokova [KM/god.]
Smanjenje trokova u odravanju [KM/god.]
Ukupna uteda [KM/god.]
JPP [god.]

Instalirana
snaga [kW]

Godinje utroena
elektrina energija
[kWh]

18,56
45,60
9,60

17.997
62.488
28.324

3,72
2,11
10,03

3.604
6.231
13.747

Koliina

Ukupni troak [KM]

552
310

20.976,00
7.750,00
28.726,00
58,33
70.650
52.606
6.097,07
1.770,67
7.867,74
3,7

Revitalizacijom sistema sijalica sa arnom niti predlae se izmjena postojeih sijalica sa LED
zamjenskim sijalicama. Utede u elektrinoj energiji koje bi se ostvarile iznose oko 71 000
kWh/god. Godinje utede dobijene na osnovu gore opisane mjere iznose oko 7 860 KM. Uz
investiciju koja se procjenjuje na oko 28 700 KM, jednostavni period povrata iznosi oko 3,7
godina.

74

7. Bilans potrebne koliine energije


Proraun potrebne toplotne energije nakon sprovoenja mjera energetske efikasnosti je dat
u DODTAK 9 PRORAUN -TOPLOTNIH GUBITAKA I DOBITAKA STANJE NAKON
ZAMJENE VANJSKE BRAVARIJE I POSTAVLJANJA TERMOIZOLACIJE.

24e te by SDQh
Qgs =
( MWh/god .)
( t u t s )sistema106
e=e teb ( koeficijent ogranienja )
e t (koeficijent temperaturnog ogranienja) Koeficijent temperaturnog ogranienja;
e b (koeficijent eksploatacionog ogranienja) Koeficijent eksploatacionog ogranienja;
y (korekturni koeficijent )
Korekturni faktor lokacijskih uslova;
SD= 2880

Broj stepen dana grijanja;

sistema Stepen korisnosti sistema

Stepen korisnosti sistema;

24e t e bySDQ h
Qgr =
( MWh/god .)
6
(t u t s )regulacije mree 10

Distributivna mrea
sa regulacijom

PODSTANICA

Daljinski sistem
zagrijavanja

OBJEKAT

24et e bySDQhn
QHnd =
(MWh/god .)
(t u t s )106

24e te by SDQh
Qgs =
( MWh/god .)
(t u t s )sistema106

75

Tablica 7 44: Transmisioni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske efikasnosti

Pod na tlu (Podrumske


prostorije)

Pod na tlu (Prizemlje)

Zid u tlu (Vanjski zid


podrumskih prostorija)

Vanjski zid (Fasadni zid


prizemlja i spratova)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Vanjski zid (Vanjski zid


nadograenog dijela
objekta)

Zid prema negrijanom


prostoru

Ravan krov iznad


grejanog prostoraneventilisan

Ravan krov iznad


grejanog prostoraventilisan

ZONA
1
2
3
4
UKUPNO
(MWh)

Vanjska stolarija i
bravarija

Pozicija

Toplotna energija potrebna za zagrijavanje objekta (MWh)


Predloene konstrukcije

VSB
6
14
39
11

P1N
16
0
0
0

P2N
0
6
0
0

VZ1TN
4
0
0
0

VZ1N
2
8
19
0

VZ2N
0
0
0
6

VZ3N
0
0
0
1

UZ1N
0
0
0
0

RK1N
0
6
0
0

RK2N
0
0
0
13

70

16

30

13

8,7%

4,2% 0,2%
0,9%
3,6%

46,0%

19,6%

2,6%

VSB
P1N
P2N
VZ1TN
VZ1N
VZ2N
VZ3N
UZ1N
RK1N
RK2N

10,2%
4,0%

Prethodni pregled primjenjenih mjera predstavlja toplotne transmisione toplotne gubitke


nakon primjene mjera poveanja energetske efikasnosti u dijelu poveanja karakteristika
termike zatite pozicija vanjskog omotaa.
Evidentno je da su i dalje najvei transmisioni gubici kroz pozicije vanjske bravarije (46,0%),
fasadni zid (19,6%), pod na tlu u podrumskim prostorijama (10,2%) i strop iznad opteg
bolnikog bloka (8,7%).
Razlika toplotnih gubitaka postojeeg stanja i predloenog predstavlja moguu utedu po
pojedinoj poziciji.
76

Tablica 7 45: Ukupni toplotni gubici nakon primjene predloenih mjera poveanja energetske
efikasnosti u dijelu graevinske konstrukcije
Potrebna
toplotna
energija
ZONA
0001
0002
0003
0004
UKUPNO

Transmision
i gubici

Transmisioni
gubici

Ventilacioni
gubici

MWh
28
34
58
31
152,0

MWh
51
121
241
80
493,7

Dodatak na
ponovno
zagrijavanje
MWh
14
21
42
5
82,2

Dobici toplotne
energije

UKUPNO

MWh
42
74
68
20
203,3

MWh
93
177
341
117
524,6

11,3%

20,9%

Ventilacioni
gubici
Dodatak na
ponovno
zagrijavanje

67,8%

Ukoliko bi se sprovele sve predviene mjere poveanja energetske efikasnosti u dijelu


graevinskih pozicija i vanjske bravarije tada bi ukupni toplotni gubici iznosili 524,6 [MWh] od
ega je 67,8% ventilacioni gubici, 20,9% transmisioni gubici i 82,2 11,3% dodatak za
ponovno zagrijavanje usljed pothlaivanja objekta.
U dijelu primjene mjera poveanja energetske efikasnosti na sistem centralnog grijanja,
postavljanjem termoregulacionih ventila i zamjenom cirkulacionih pumpi mogue je ostvariti
neto utedo 4-7%. Za ovaj objekat je usvojena vrijednost utede od 5%.
Stepen efikasnosti sistema nakon sprovoenja mjera poveanja
efikasnosti:
Efikasnost sistema sis= kp x mp x rp = 0,84
Stepen efikasnosti toplovodnih izmjenjivaa toplote je
kp = 0,98;
Stepen efikasnosti cijevnog sistema je
mp = 0,95;
Stepen efikasnosti sistema za regulaciju je
rp = 0,90;
77

energetske

8. Pregled predloenih mjera poveanja energetske efikasnosti

ID

Smanj
enje
Investicija Investicija
El.
Toplotna
Uteda
Voda
Uteda sa emisije JPP
bez PDV-a sa PDV
energija
energija
bez PDV-a
[m3/god.]
PDV
CO2 [god.]
[KM]
[KM]
[kWh/god.] [kWh/god.]
[KM/god.]
[tona/g
od.]

MJERA

Zamjena starih
1 metalnih prozora
novim PVC prozorima .
Toplotna izolacija poda
2
na tlu.
Postavljanje
3 termoizolacije na
poziciji zida u tlu
Termika izolacija
4 fasade u dijelu pozicije
VZ1
Termika izolacija
5 fasade u dijelu pozicije
VZ2
Termika izolacija
fasade u dijelu pozicije
VZ3
Termika izolacija
zidova prema
6
negrijanom prostoru u
dijelu pozicije UZ1
Termika izolacija
stropa (krova) iznad
7
negrijanog prostora
hirurkih blokova.
Toplotna izolacija
8 krova iznad osnovnog
objekta bolnice.
Ugradnja
termoregulacionih
ventila na grejna tijela,
9
ugradnja
visokoefikasnik
cirkulacionih pumpi.
Centralna priprema
tople vode kotlom na
10
pelet i solarnim
sistemom
Revitalizacija sistema
11
fluorescentne rasvjete
Revitalizacija sijalica
sa arnom niti

328.819

384.718

89.419

252.161

32.993

38.601

67

10,0

67.119

78.529

2.143

6.042

791

925

84,9

15.921

18.628

8.674

24.460

3.200

3.744

5,0

78.047

91.314

29.369

82.820

10.836

12.678

22

7,2

12.789

14.963

940

2.651

347

406

36,9

2.931

3.429

129

365

48

56

61,4

3.375

3.949

328

925

121

142

27,9

40.147

46.972

1.565

4.413

577

676

69,5

20.920

24.477

5.785

16.313

2.134

2.497

9,8

27.684

32.390

22.130

62.408

8.165

9.554

16

3,4

36.580

42.799

38.508

2.648

3.098

29

13,8

50.800

59.436

35.734

2.457

2.875

27

20,7

28.726

33.609

70.650

7.868

9.206

53

3,7

Graevinske mjere

Mainske mjere

78

Elektro mjere

9. Pregled predloenih scenarija poveanja energetske efikasnosti


objekta
Iz prethodnog vidimo da su mjere pod rednim brojem 2, 5, 6 i 7 sa enormno visokim
periodom otplate investicije pa se stoga nee razmatrati u dijelu formiranja scenarija
poveanja energetske efikasnosti.

79

SCENARIO A

80

SCENARIO B

81

82

83

SCENARIO C

84

85

86

DODATAK1.

PODACI O OBJEKTU

DODATAK2.

POSTOJEE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE

DODATAK3.

PREDLOENE GRAEVINSKE KONSTRUKCIJE

DODATAK4.

KLIMATSKI USLOVI

DODATAK5.

INVENTAR

DODATAK6.

PRORAUN POTREBNE TOPLOTNE ENERGIJE

DODATAK7. PRORAUN TOPLOTNIH GUBITAKA I DOBITAKA


-POSTOJEE STANJE
DODATAK8. PRORAUN TOPLOTNIH GUBITAKA I DOBITAKA
STANJE
NAKON
ZAMJENE
VANJSKE
BRAVARIJE
I
POSTAVLJANJA TERMOIZOLACIJE
DODATAK9.

EVIDENCIJA RAUNA ZA ELEKTRINU ENERGIJU

DODATAK10. EVIDENCIJA RAUNA ZA TOPLOTNU ENERGIJU


DODATAK11. EVIDENCIJA RAUNA ZA VODU

87

You might also like