Mozak

Ovo je lanak o organu sredinjega ivanog sustava. Za glavni organ ivanog sustava
ovjeka pogledajte Ljudski mozak.

Ljudski mozak
Mozak je sredite ivanog sustava svih kraljenjaka i veine bezkraljenjaka. Mozak je
najvaniji organ za ovjekovu sposobnost razmiljanja.
Anatomija mozga je dobro istraena i vrlo je slina meu razliitim vrstama. Glavne razlike su u
relativnoj veliini razliitih dijelova mozga i u relativnom broju ivanih stanica - neurona - koji
su povezani u informacijsku mreu mozga. Mozak je s ostatkom tijela povezan ivcima, od kojih
je zapravo glavni kraljenina modina (duga otprilike 45 cm).
ivana stanica (neuron) se sastoji od tijela i ogranaka. Na tijelu ivane stanice moemo uoiti
vie kratkih ogranaka zvanih dendriti i jedan dugi ogranak zvan neurit ili akson. Pomou kratkih
ogranaka (dendrita) neuron prima informacije iz svoje okoline, dok mu dugi ogranak (neurit,
akson) slui da bi dijelovao na svoju okolinu, t.j. proslijedio informacije drugim stanicama
(ivanim, miinim, itd.). Stanino tijelo osigurava osnovne bioloke funkcije i homeostazu
neurona, ba kao i kod svake druge ive stanice. Tijelo ivane stanice ukljuuje i jezgru u kojoj
se nalazi DNK i uz pomo ekspresije ijih gena ivana stanica uspostavlja i regulira svoju
funkciju. Zbog popularnosti kompjuterske metafore, ta se funkcija esto opisuje kao
"procesiranje informacija". ivane stanice povezane su najee sinapsama, koje izmeu
ostalog sadre i procijep tako da se stanice ne dodiruju direktno, ve komuniciraju izmijenom
kemikalija. Brojne stanice i njihovi ogranci ine bogatu mreu koja ima strukturu "maloga
svijeta" i koja u konanoj cjelini ini ivani sustav.
Do danas je prikupljena velika koliina informacija o tome kako funkcionira ivana stanica i
kako izmjenjuje informacije. U tom procesu, vanu ulogu imaju tehnike snimanja elektrine
aktivnosti unutar ivanih stanica i u meu staninom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih
dijelova mozga su dobro istraene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom
zbog sve vee dostupnosti neinvazivnog snimanja modane aktivnosti uz pomo funkcionalne
magnetske rezonancije. Istraivanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih podruja
znanstvenog istraivanja uope.

Istraivanje mozga se moe okarakterizirati kao interdisciplinarno. Istraivai mozga nisu samo
biolozi ili medicinari ve gotovo jednako vanu ulogu igraju psiholozi, fiziari, informatiari,
matematiari i filozofi. Svaki od njih, sa svojim specifinim znanjima i vjetinama, doprinosi
sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fizioloki procesi na nivou neurona
dovode do ponaanja i subjektivnoga doivljavanja na nivou cjelokupnog sustava.
Meutim, unato velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraivanja i
interdisciplinarnom pristupu, jo uvijek ne moemo rei da znamo kako mozak u potpunosti
funkcionira. Najvanija pitanja o tome kako fizikalno (ivane stanice) dovodi do psiholokog
(ponaanje i doivljavanje) jo uvijek nemaju zadovoljavajue odgovore.