Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • De Certreau - Invencija Svakodnevice

    Uploaded by

    niki098
    74 views20 pages
    De Certreau - Invencija Svakodnevice

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    De Certreau - Invencija Svakodnevice

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    74 views20 pages

    De Certreau - Invencija Svakodnevice

    Uploaded by

    niki098
    De Certreau - Invencija Svakodnevice

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 20
    rc Se Svakodnevne prakse Svakodnevne prakse proizlaze iz goleme ¢jeline koju je tekko zgranitit, a proizvotjno bismo je mogli cznadit kao cjelina pro- cedtura. To su sheme djelovanja i tehni8ich manipulacija. Potevsi od nekoliko nedavno provedenih i kjuénih rai Bourdieu, Vemant Detienne itd), moguce ih je, ako vee ne odtedit, ono barem iskazatinjthovo dielovanje u odnosu na govor ade Foucault), na steéeno znanje Nati su to na koje isti mah smjestti wanje w aktualnu geografij istrazivanja stranice, mi uvijek pigemo pre- isanog), nije: m izradti popis, muzno iluzoren, y, ~7ax 0 ningolifio as sof auepatado ns ep aftuata as afoy ez oronand yep waft foy 1 ‘aroFEaur aynuou “efuaperOyoud wuonLDAd He ‘efjamsod uo yt og vorunsS 1 wxyoiod wBosggroquns wfuogeroxpaid ‘ovy ampoood 1 2as vpeatfjoutain 1q sfiSopoun ‘nopalisodeny ~ysomjordns tontnfanp agro, ane) spfuad nfegnad ofuper aupaiqg “ei0q jnerspard ofoy wurefiuour t eurefteaoyoup nel} seas 98 ep roqualiurg Nunes vgan .cffouztaApa (9 sehjaeys -pard wao wor nyqepoyn emidiup ewand opens ysouopis wx woMtzqo $ HoStup eatfuofiuez yatian seals af eupaf sFoaMeafane (9 ‘sozeqn ofoy n eurefisemtquzoy 0 ousiao nf -rpygizex os ofoy ways[ons 1 aquiodn | oig ost ysoupyanyod (e 2eempaooid yruaouso oyronjeu aftopyy -zer vonfur npaux noIpmog ‘voruagor ypfoas nfurefiapo womuLIge, ToMBANGO TE 1q oF Uf PO (Sop “peyT ou tfurfformong “TROL, rou nfeljamsodtand por iSrup wu Soupat s wyezejad ym -eysoxdau asyeid *, pucnfiooz ofeeu,, wouquafsuon sUgHS"€ See eee eee cco ceed eee S tim “strategijama” kojima upravlja mjesto, a o8evima ne- i isti¢kijaetnofogija dozivijava obrat. U oto’- a ih je promatrala, zapravo je clemente dotivljavala kao suvisle i nesvyjesne: dva zanje izdvojiti od objektiviranog druitva, dakle pretpostaviti da {je ono strano i nadredeno spoznaji sto je drustvo ima o samome sebi, Nesvjesnost gnupe koju se proutavalo bila je cijena koju je"] zakljudak: bio je potreban etnolog da bi ono sazmalo to ‘ajuéi bilo, Danas se etnolog viene bi osmjetio to ijaviti (pa iti pomnisiti). Kako to da se Bourdieu ovdjeizlazio wime sociclogije?_| “Teorija” Ustvari, umjeri wkojoj i “objet konjnkeun” di “pose sta. 10d ti straktura,* ona mora razamyjetiprilagodbe ~ il i struktura (od kojih sx potonje predstavljene preko njihovih ‘pose nih stanja” koja su konjuniture) uspostavija podudamost koje se opéenito utviduje? Odgovori jednom to objatnjavaju refleksnim automatizmom praksi, drugi put subjekti hhovih tvoraca. Bourdieu s pravom odbacu ‘Nadomjesta ih svojom “teorijom” koje tezi objasniti primjerenost praksi strukturama njihovor genezom. Moglo bise primijetiti uot poblna priiio nateg- nti. Od trja promatranih danosti— struktur 7 jedino se dvije posljednje (koje si odgovaraju) roma, dokje © prvima zakljugeno na osnovi statistika i one su konstruirani mo- 4 deli. Prije no Sto se ogledamo nameée se dvostruki njima: a) 0 pretpostas tivmosti koju podrzay ui diskursu sociolo, acija, anadasve o jeline 0 kojima poku se preduvjeti zeboravl Na natin kako sm, On mora pro- nati neéto Sto prilagoduje prakse strukturama i Sto, unatod tome, objasinjava zijev izmedu njih, Potreban mu je dodatai pretinac. On Ta “geneza” podrazumijeva poonutrenje strukture (preko usvaje- 38) povanjtenesteenog (li abitusa) uprakse. Na tj se nai ‘araju primjereno situacijama (koje otituju struktura) ako, ako, tijekom trajanja pounutrenja — ji da ée drustveno-gospo- dank sustav biti vjemo reproduciran v preksama, glavnu ulogu ne igraju preuzimanje ili nauavan) meni), nego steéeno, habitus:# on omogueuje obj at anpatys 19 one ropBor nfoas nfnpesop cousaidou ysoueuz 2x pao roypoM=TeyY ‘NSOMATAPONHN yytayzD4 yA tofuaLox,aryA “yfuoey foxoypas aid wos -oupo untaogpfi s waa n niagen nIgnod sea wiour ‘eaUTUSALASSE YL Isatse(dord qaifod aowpfir prszysord 07 ep ovy MH soUjEUOLaR: [os -touDyD-o1908 ysougn|sod naoMlA IotinpLed rea HIseEn Tez ju uous MF “yoyosv -tum nipauiizt nsoupo o eff uvLd 1 (isun'y) eftrenopalp epat juey up voruafing af enAoyeUZ, juny :ofuafisiu apatiaur) ‘eftmeuz ojageu oarfeayau vu ojaas ,nfiueaoralp 0 aftreuz,, 98 14 ay ony Souaisyaqjau yy BountuBoy ‘apyarso vsidoxd npowwz nfeq, -2j0% 28 efoy (nanrue8 mouanmed n opfep “pH epnAsUT“efrapns ofan ‘ofvenz ouanransg iasoxd,, af ug "(iadgayp) .HEREUE oad, gPIAasep nepal (uageuz ougtsep{t oynUE onzalit nainom vee: stavjau igrt konkreno iskustvo nekog wnver- Je jedan smisao (Sinn), ali on je “zajednitki”: zdrav razum (Ge- meinsinn) ili rasudba, Ne zadr%avajui se na pojedinostima teze koja odbacuje ideolo’ku podjelu izmedu zanja, pa onda injihovu

    You might also like