TACIT:

Sve to znamo o ivotu Kornelija Tacita potjee iz njegova vlastita djela ili pisama njegova
prijatelja i oboavatelja Gaja Plinija Mlaeg. Roen je vj. sredinom 1.st.posl.Kr. (55-56. posl.
Kr.)
Ime Cornelius Tacitus veoma rijetko. Pretpostavlja se da je, ako ne iz plemenite, onda iz
dobre i ugledne kue.
Tacitova politika karijera poinje za Vespanzijana i nastavlja se pod Titom i Domicijanom.
4 godine provodi, nakon preture, sa enom izvan Rima. Vraa se u Rim za posljednjih dana
Domicijanove vladavine.
Umro je izmeu 117 i 120. posl. Kr.
DJELA (kronoloki): Prvo djelo vjerojatno Agrikola (98.g). Ostala djela:Dijalog (102.g.),
Germanije Historije (108,109.g.), Anali.
Od Anala su sauvane jedva 2/3. Knjige 1-4, poetak 5., 6. bez poetka,knjige 11-16 s
lakunama (?) na poetku i svretku.
Prvih 6 knjiga Anala sauvano je jedino u codex Laurentianus 68.I (Mediceus I), rukopisu iz
11.st., i to prve etiri knjige u cjelini,od pete knjige samo poetak, nakon ega slijedi velika
lakuna koja zahvaa i poetak este knjige.
Posljednja treina Anala (knjige 11 16) sauvane su u codex Laurentianus 68.2 (Mediceus
II). Od 11 knjige nedostaje poetak, a od 16. njena druga polovica.
KNJIGA PRVA ( I 30)

1. Pria ukratko o poetku grada Rima. U poetku je Rim bio u vlasti kraljeva, a slobodu
i konzulat je uspostavio Lucije Brut. Lucije Brut je legendarni osniva rimske
republike. On je prognao zadnjeg rimskog kralja Tarkvinija Oholog i postao prvi
konzul zajedno sa Lucijem Tarkvinijem Kolatinom. Kae dalje da su se diktature
dobivale na odreeno vrijeme. (U najstarije vrijeme konzul je imenovao diktatora
samo u izvanrednim prilikama, kada je drava bila u opasnosti, a kasnije i za druge
poslove. Diktator je imao neogranienu vlast koja je mogla trajati najvie 6 mjeseci).,
ni decemvrinska vlast nije trajala vie od 2 godine, a ni konzulsko pravo vojnikih
tribuna nije vrijedilo dugo. Godine 451.pr.Kr izabran je odbor od 10 osoba (decemviri
libris scribundis) koji je trebao upravljati dravom i donositi zakone. Taj je odbor
radio 2 godine (451 i 450) a plod nj. rada je bio zakonik na 12 ploa (leges duodecim
tabularum). Tree godine (449) decmviri vie nisu imali zakonske ovlasti. To se desilo
nakon borbi plebejaca s patricijima, plebejci su se borili za svoja politika prava, i
izmeu ostalog traili su da se popie obiajno pravo kako bi se sprijeilo lihvarstvo
(zato je osnovan ovaj decemvrinksi odbor) . Dalje kae da ni Cinino ni Sulino

samovlae1 nije bilo dugotrajno, a Pompejeva i Krasova mo su brzo prele na

Cezara, a Lepidove i Antonijeve oruane snage na Augusta,koji je dravu nakon
graanskih ratova koji su se odvijali za Prvog (60) i Drugog trijumvirata (43.) kao
posljedica politikih borbi, napokon doveo u mirno razdoblje. Njegova je vladavina
poznata pod imenom principata (princeps,principatus)
No kae Tacit, da su uspjehe i nesree rimskog naroda ispriali mnogi slavni pisci
prije njega, te tako za prikaz Augustova vremena ne nedostaje zapisa (Anali od kraja
Augustove vladavine poinju) sjajnih umova, no kae da su oni naalost postali
presubjektivni (prvenstveno misli na Livija i nj. djelo Ab Urbe condita). I nakraju veli
kaj mu je namjera da ispria neto malo o Augustu i njegovu kraju, a potom o
Tiberijevoj vladavini i ostalome i da e kod toga biti ful objektivan.
2. Nakon ubojstva Julija Cezara, ubojstva Bruta i Kasija (koji su spletkarili protiv
Cezara) dolazi do raspada dravne vojske, Pompej je poraen na Siciliji, a Lepid
odstranjen i Antonije umro te julijevskoj stranci kao voa preostaje Cezar ( tj Gaj
Oktavije budui August koji je preuzeo Cezarov kognomen jer ga je ovaj posvojio.
esto Tacit naziva i Tiberija Cezarom jer i ovaj to ima u imenu te to zbunjuje).
Pridobio je vojsku i narod i preuzima polako ovlasti senata, plemii i pokrajine su
prihvatile takvo stanje stvari jer su sumnjali u dravnu vlast.

3. August kao potporanj svojoj vladi uzvisuje Klaudija Marcela sestrina sina i mlada
ovjeka, a Marka Agripu koji je neugledna roda stalno postavlja za konzula i uzima ga
za zeta nakon Marcelove smrti. Pastorke Tiberija Nerona i Klaudija Druza (sinovi
Livije) poastio je naslovom imperatora. Unuke Gaja i Lucija (od keri Julije i Agripe
djeca) je izgubio (tu prste vjerojatno imala i Livija), a Druz je ve bio mrtva te mu
ostaje samo Tiberije Neron i njemu se okree sve i proglaen je nasljednikom. Treeg
unuka Agripu Postuma je protjerao zbog ponaanja na Planaziju (opet tu vjerojatno
Livija neke muti) i on otpada ko nasljednik. Germanik,sin Tiberijeva brata Druza je
postavljen na elu 8 legija na Renu i Tiberije ga je moral na zapovijed Augustovu
posvojiti, iako je ve imao odraslog sina. Rata nije bilo u to vrijeme, osim onog s
Germanima (protiv Kvintilija Vara) i to da se spere sramota od prijanjih gubitaka.
4. August je ve u poodmakloj dobi. Raspravlja se o novom nasljedniku. Agripa Postum
je goropadan i osramoen progonstvom i nije ni po dobi ni iskustvu dorastao tome.
Tiberije Beron je po godinama taman, prokuan u ratu, ali dolazi iz klaudijevske
obitelji uroene bahatosti i okrutan je,makar pokuava prikriti. A tu je i njegova mama
koja je raskalaena i utjecat e na njega.

Cina = Lucije Kornelije Cina, voa stranke populara i Cezarov tast, sprovodio je strahovladu za svog
etverogodinjeg uzastopnog konzulata 87-84 pr.Kr.
Sula = Lucije Kornelije Sula, kao diktator vlada od 82- 79 pr.Kr, Sulini zakoni potrajali sve do 70-te god.

5. Augustovo zdravlje se pogorava, neki sumnjaju na enin zloin (da ga truje). Zato?
Zato jer je par mjeseci ranije posjetio unuka Agripu Postuma na Planaziju i prialo se
da ovaj ima kao ansu a bude nasljednik i da su se pomirili, a Liviji to ne pae jer hoe
sina ko cara. August je umro u Noli i car postaje Tiberije.
6. Prvo kaj je Tiberije napravio je da je ubio Agripu Postuma tj. To je izvrio vojnik koji
je uval Agripu,jedan centurion. Tiberije je rekel da je tako August naloio na
samrtnoj postelji. Tacit kae da j to malo vjerojatno jer iako ga je senatovom odlukom
prognal, ne vjeruje da bi naloio unukovo ubojstvo zbog pastorkove sigurnosti, jer
August nikad nije ubijal svoje. Salustje Krisp savjetuje Liviji da Tiberije ne slabi
vladarsku mo podastirui sve senatu.
7. Dolaze konzuli,vitezovi i dr. u Rim zbog pogreba i kao bi Tiberiju poloili svoju
odanost. Tiberije je sve zapoinjao preko konzula,kao da jo postoji stara republika i
kao da je neodluan u vlasti i proglas sa pozivom u vijenicu je izdao pod naslovom
tribunske vlasti koju mu je dal August. No kao car se proglasio vojsci i bio je
neodluan u tom pitanju jedino u senatu. Razlog tomu je da ne izazove Germanika koji
je imao vojsku i omiljenost kod naroda, jer nje bil siguran ako on moda eli
carstvo.,jer on je zapravo na vlast doao uz pomo majinih spletki. Njegova
neodlunost je zapravo gluma kako bi prozreo namjere plemia.
8. Prvog dana senata je dal da se raspravlja samo o Augustovim posljednjim poastima.
Oporuka, koja se uvala kod Vestalki (to je i inae praksa) odredila je njega i Liviju
kao Augustove batinike i Livija je primjena u julijevsku obitelj i dobila je ime
Augusta. Ostavio je pare i narodu i vojnicima. Tada se vijea o Augustovim
poastima. August spaljen na Martovu polju (valjda ahaha)
9. Mnogi razgovori o Augustu. Svrio ;) u kui u Noli di i njegov tata Oktavije. Veliao
se broj njegovih konzulata (13), neprekinuta tribunska vlast kroz 37 godina, naslov
imperatora steen 21 put itd. Ali ga se i kudilo (oh no!)
10. Jo se pria o njegovu ivotu... ne da mi se pisat to valjda nebu to u testu. Kad je
pogreb zavrio dosueni su mu hram i boanske poasti. Hram podignut u Rimu
izmeu Kapitolija i Palatina u blizini Kastorova hrama.
11. Nakon toga molitve upravljene Tiberiju. On bulazni o svaemu. O veliini carstva, kak
je ona mali, kak je jedino august tome bio dorastao bla bla. Nee da sve bude na
njegovim leima neg da ujedinjenim naporima vladaju. Tacit kae da je vie tu
dostojanstva od istine. Oci tam plakali i jadikovali i tak. U Augustovoj oporuci jo
pie kolko ima dravnih snaga, kolko je ljudi pod orujem, kolko ima brodova,
pokrajina, danaka ili poreza, izdataka i darova. Sve je to rukom napisao August i dodal
da se carstvo dri unutar granica.

12. Tiberije je reko da eli preuzeti skrb samo nad dijelom drave jer nije dorastao. Azinij
Gal kae da je glup i da se nemre to razdijelit tijelo drave je jedno i njime valja
upravljati jednom duom i doda pohvalu o augustu i podsjeti Tiberije na njegove
pobjede u togi (toga se nosi u doba mira)
13. Poslije toga slino ga je uvrjedil i Lucije Aruncije. Tiberije umoran od sveope vike i
pojedinanog navaljivanja promijenio malo pomalo svoje miljenje.
14. Oci obasipaju i Augustu mnogim ulagivanjima. Tiberije uznemiren zaviu i
osjeajui se ugroen od nj zabranjuje joj ak i pratnju liktora (i druge stvari) na koju
je ona imala pravo kao Augustova sveenica. No pratnja liktora oznaava i pravo na
izvrnu vlast pa se Tiberije bojao da bi morao dijeliti vlast s njom. Za Germanika
Cezar (Tiberije) trai prokonzulsku vlast. Za preturu imenovao 12 kandidata
15. Izbor ljudi za slube prebaeno sa komicija (narodnih skuptina) na senat i narod se na
oduzeto pravo alio ispraznim mrmljanjem Tiberije se zadovoljio time da preporua
4 kandidata koje valja izabrati bez odbijanja i sranja jasno?! Puki tribuni su bili
magistrati naroda i htjeli su prireivat igre o svom troku, al je ipak novac dan iz
dravne blagajne. Godinje svetkovanje prebaeno na pretora koji je sudio i u
parnicama izmeu graana i stranaca.
16. Pobuna panonskih legija koje su uvale granicu Dunava od Wienerwalda do utoka
Save u Dunav, Pobunile su se zato jer nisu znali kakav e biti poloaj vojnitva nakon
Augusta.
17. Neki Percenije ih govorom potpiruje
18. 3 legije se zdruuju u jednu. Kvint Julije Blez ih psuje
19. Legije, svladane Blezovom upornou odustaju od zapoetog. Reko im je da im je
bolje u miru iznosit elje pred cara, nego u pobuni, da e ih prije tako sasluat.
20. U meuvremenu manipuli, koji su prije poetka pobune poslani u Nauport za
odravanje putova i mostova, poto su saznali za nemir u taboru, napadnu Nauport i
oblinja sela i opljakaju ih.
21. Njihovim se dolaskom pobuna obnovila. Blez pokuava uspostavit mir. Opi kaos
22. Jo vei kaos. Neki Vibulen pria. Inae namjesnici provincija su esto drali
uvjebane gladijatorske ete i u sjeditima provincija organizirali gladijatorske igre.
To je kasnije proglasom zabranio Neron.
23. Pobunjenici su istjerali tribune i prefekta tabora, razgrabljena je prtljaga njihova i
ubijen centurion Lucije. 8. I 15. Legija se skoro pobile oko centuriona Sirpika jer su

jedni (osma legija) traili nj. smrt s drugi su ga titili. Nisu se pobili zbog nekog
vojnika iz devete legije koji ih je smirio.
24. Glasovi o tome tjeraju Tiberija da im poalje sina Druza zajedno sa najuglednijim
Rimljanima i dvjema pretorijskim kohortama da postupe kako im prilike doputaju,
bez nekog naloga. Kohortama je dodano pretorijsko konjanitvo i zabrana eta
Germana koji inae uvaju cara. Zajedno s njim putuje i prefekt pretorije Elije Sejan.
Kad je Druz prilazio pred njega su KAO iz potovanja izale legije, hinei alost ali
vie izgledajui prkosne.
25. Druz je unutar tabora proitao oevo pismo u kojem pie kako on (Tiberije) gaji
osobitu brigu za svoje legije s kojima je izdrao tolike ratove ( Tiberije vodio nekoliko
ratova u Panoniji i Dalmaciji) i im mu se srce smiri od tuge (ha? Valjda smrt
Augustova) govorit e pred ocima (senatom) o njihovim zahtjevima. U meuvremenu
im alje svog sina kako bi im dao ono to im moe udijeliti, ostalo valja ostaviti
senatu.
26. Skup je odgovorio kako je centurionu Klementu povjereno to treba iznijeti. Govori
Klement: ele otpust nakon 16 godina, o nagradama po svretku vojnike slube, plaa
za dan 1 denar, da se veterani ne dre pod zastavama. Druz se poinje izvlait na tatu i
senat ovi se deru na njega po kaj je onda doel ak im nemre poveat plau i ak nemre
ni sam napraviti.
27. Naputa se tribunal. Prijete Druzovoj pratnji i bili bi ubili Gneja Lentula da nije naiao
Druz s pratnjom.
28. Pomrina mjeseca (26 ili 27 rujna 14.n.e) budi praznovjerje u vojnicima. Druz
zapovijeda da se obiu atori, dozvan centurion Klement i drugi omiljeni u svjetini,
bude strah i siju sumnju meu vojnicima. Razdvajaju se novaci od veterana i legija od
legije i postupno im se vraa pokornost.
29. U osvit dana Druz je sazvao skuptinu i pria i sere i veli da e, ako ih uje da smjerno
mole, poslat pismo ocu neka pomirljivo primi molbe legija. Druz ubija Vibulena i
Percenija, zaetnike pobune i ubija ih za primjer
30. Tada su potraeni glavni pobunjenici i ubijeni su. Brige vojnika uveala je i
preuranjena zima, gaenje zvijezda (praznovjernost) i nema drugog rjeenja nego da
napuste tabor i vrate svako u svoj zimovnik. Prvo se vrati 8., potom 15. legija itd. Druz
se, ne priekavi povratak poslanika jer se stanje prilino smirilo, vraa u Rim.