SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Biljeka: Nacionalni sustav upravljanja u kulturi

Nacionalni sustav upravljanja u kulturi - institucije i instrumenti:
Ministarstvo kulture; kulturna vijea; lokalni uredi za kulturu; Zaklada Kultura
nova
Opi uvod
Razlozi buenja interesa za kulturu u sociologiji:
- krajem 20. stoljea: kulturni zaokret - socioloki povratak kulturi kultura iznova postaje
jedna od sredinjih tema socioloke teorije
Jeffrey Alexander
- koncipira strogi program u kulturnoj teoriji: kulturu razumijevati kao autonomno
odreujue uporite drutvenog djelovanja - kultura nije samo 'zavisna varijabla' nego
snano oblikuje drutveni ivot
- analitiko razdvajanje kulture od drutvene strukture
Prigovori pristupu strogog programa: zanemaruje materijalnu realnost kulturne proizvodnje
Rade Kalanj - 3 razloga kulturnog zaokreta:
1. potreba sinteze izmeu pozitivno-znanstvene i knjievno-humanistike
intelektualnosti modernog ovjeka
2. vieznanost pojma kulture nemogunost dolaenja do jedinstvene definicije
kulture pojaava potrebu za analitikim okvirima razumijevanja prijepora u vezi
kulture:
- kulturni / duhovni poredak naspram prirodnog poretka
- kultura i civilizacija
- materijalna (orua, materijalni predmeti) i duhovna (simboli, ideje) dimenzija kulturnog
podruja
- tradicionalni i suvremeni kulturni izriaji
- potreba neprestanog propitivanja odnosa kulture i moi kulturni sadraji distribuiraju
se na osnovu klasnih, etnikih, rodnih i drugih razlikovanja kulturna dobra nisu
svima jednako dostupna
3. suvremena pitanja razvoja u kontekstu modernizacije i globalizacije:
modernizacija = prijelaz iz tradicionalnog u moderno drutvo 4 dimenzije
(Abercombie/Hill/Turner, 1984, prema: R. Kalanj u: Crespi, 2006:204):
o politika modernizacija
o kulturna modernizacija bitno obiljeena procesom sekularizacije
o ekonomska modernizacija
o drutvena modernizacija
globalizacija = najnoviji ciklus modernizacije u svjetskim razmjerima, obiljeen sve
tjenjim i intenzivnijim ekonomskim, tehnoznanstvenim, politikim i kulturnim
povezivanjem i meuovisnou raznih dijelova svijeta
ekonomska i politika globalizacija naela rasta, konkurencijske premoi,
upravljake moi
kulturna globalizacija propituje zahtjeve ekonomske, tehnoznanstvene i
politike moi
1

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Katunari, Vjeran (2007.) Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus.

2 pogleda na kulturu:
a) kultura kao jedinstveni entitet
b) 2 lica kulture
a) kultura kao jedinstveni entitet sakupljako poimanje - vienje kulture kao
jedinstvenog ali pomijeanog, nejasnog entiteta
npr. definicija kulture Kroebera i Kluckhohna (1952.) sveobuhvatna def. kulture
temeljem 164 ranije definicije
b) 2 lica kulture:
Nasmijeeno lice otvaranje zajednice, stvaralaki odnos prema svijetu,
obogaivanje svijeta

Mrano lice zatvaranje zajednice, ruilaki odnos prema svijetu: granii sa

ksenofobijom, rasizmom, nacionalizmom

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Mo unutar nacija-drava u modernim drutvima:

Nacija-drava objedinjuje 3 glavna izvora moi:
- ekonomska mo
- politika i vojna mo
- kulturna i ideoloka mo
3 elite monopoliziraju vlast:
- ekonomske elite
- politike elite
- kulturne elite

Kulturna politika
Instrumenti dravne politike u podruju kulture:
niz regulatornih naela, ciljeva i instrumenata (zakoni, podzakonski akti, i dr.)
- razine: opi ciljevi, strategije, provedbene mjere

Dragojevi, Sanjin (2006.) Kulturna politika: europski pristupi i modeli / doktorska

disertacija. Zagreb: Fakultet politikih znanosti
1960-te
Nadnacionalna razina:
- postupno otvaranje problematike kulturnih politika shvaa se da je neophodno odrediti
metode i podruja upravljanja u sferi kulture
1967. Monaco UNESCO okrugli stol o kulturnim politikama
Kasne 1960-e: niz studija o kulturnom planiranju
Nacionalna razina:
- uspostava kulturne infrastrukture (administativnih tijela)
- masovni mediji mijenjaju bit kulturnog ivota

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

1970-e
Nadnacionalna razina:
- nastojanja na usustavljenju kulturnih politika, no jo nisu razraeni instrumenti za
odreivanje i provedbu kulturnih politika
- niz ekspertnih sastanaka pod pokroviteljstvom UNESCO-a
- rasprave usredotoene na kulturnu dimenzija razvoja kako modele razvoja
obogatiti kulturnom dimenzijom (kultura reducirana na jednu od dimenzija razvoja,
kultura u funkciji razvoja)
- 1970.: 1. Svjetska konferencija o kulturnim politikama (Venecija): svatko ima pravo na
kulturu; vlade trebaju olakavati pristup kulturi
- UNESCO poinje tiskati seriju Studije i dokumenti o kulturnoj politici prvi
monografski prikazi nacionalnih kulturnih politika no jo uvijek bez usuglaene
metodologije
Nacionalna razina:
- rascijep izmeu masovne i elitne kulture unutar europskih nacionalnih kultura veliki
napori ulau se u premoivanje rascijepa
- zlatno razdoblje nacionalnih kulturnih politika: visoka javna izdvajanja za kulturu u
gotovo svim europskim zemljama;

1980-e
Nadnacionalna razina:
- razvijaju se modeli evaluacije uspjenosti kulturnih politika ukljuuju kulturnu
statistiku (indikatore itd.)
- u ovom razdoblju kulturne politike dobivaju na vanosti u Europskoj zajednici: javlja
se ideja pete slobode kretanja: slobode kretanja umjetnikih i kulturnih dobara (4
slobode kretanja na jedinstvenom tritu EU: sloboda kretanja roba, kapitala, ljudi i
usluga) no zbog zatite nacionalnog kulturnog blaga ta ideja nije dobila zamah;
- 1982. g. Svjetska konferencija o kulturnim politikama Meksiko:
o rezultat konferencije: izraeni regionalni prirunici nacionalnih kulturnih politika
o tenja k jedinstvenom pristupu/metodologiji istraivanja kulturnih politika
Nakon 1985. g. 3 smjera djelovanja
o Vijee Europe
o UNESCO
o Europska zajednica/Unija
4

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Vijee Europe najznaajnija akcija Vijea Europe: 1985.g. pokree paneuropski

projekt evaluacije europskih nacionalnih kulturnih politika
krajem 1980-ih kulturna politika postaje obuhvatnija vee se uz znanstvenu,
tehnoloku, medijsku politiku

Nacionalna razina:
- sve manje se kulturne politike gleda kao odvojene, a sve vie kao sastavni dio
ukupnog drutvenog razvoja
- osnova evaluacije kulturnih politika: u kojoj mjeri stavljaju naglasak na participaciju u
kulturnom ivotu i stvaralatvu
- nove teme ulaze u okvire kulturnih politika: potkulture, svakodnevna kultura, kulturni
turizam, kultura manjina i doseljenika itd.

1990-e
Nadnacionalna razina:
- UNESCO razvija kulturne informacijske standarde rezolucija Osnovni okvir kulturne
statistike (Framework of Cultural Statistics FCS) temeljni meunarodni kulturnostatistiki standard
- 1991. g. UNESCO i Institut za meunarodne odnose (mrea Culturelink) pokreu
dugoroni project Vodi u trenutno stanje i trendove u kulturnoj politici i ivotu u
UNESCO-vim zemljama lanicama tekstualna baza podataka
Nacionalna razina:
- uslijed porasta vanosti komunikacijskih industrija, kulturne djelatnosti dolaze u
sredite nacionalnih razvojnih politika
- kriza financiranja
- otvaranje novih tema: regionalni kulturni razvoj, kulturni menadment, kulturni
informacijski sustavi, kulturne baze podataka, kulturni consulting
- znaajke kulturnih politika:
o policentrinost naglasak na regionalnom kulturnom razvoju

o polimatrinost razni pristupi u kulturnom menadmentu, nainima

financiranja i organiziranja kulturnih djelatnosti

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

o meuzavisnost s ostalim podrujima drutvenog ivota

o kombinatorinost rastua potreba za novim disciplinarnim i

interdisciplinarnim pristupima

Osnovni modeli kulturnog djelovanja (3 osnovna modela kulturnih politika):

1. kulturni difuzionizam - utemeljen 1960-ih: stvoriti uvjete za kulturno stvaralatvo
i njegovu difuziju - cilj: uvrivanje nacionalnog kulturnog identiteta; koncept
djelovanja: elitna kultura uz program decentralizacije;

2. kulturni funkcionalizam 1970-e i 1980-e: vea participacija svih grupa; i dalje

znaajan utjecaj drave; koncept djelovanja: paralelni kulturni model i
intersektorska suradnja;

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

3. kulturni merkantilizam ekonomska liberalizacija podruja kulture i umjetnosti:

vrijednost kulturnih proizvoda mjeri se njihovim trinom vrijednou; koncept
djelovanja: masovna kultura i kulturna hibridizacija.

Naela kulturne politike:

- naelo kontinuiteta: kumulativni karakter kulture: kulturni kontinuitet - stalno iznova
sumirati prolo, prevrednovati i kontekstualizirati ranije kulturne vrijednosti i oblike +
stvarati nove;

naelo samoodreenja: uvaavati autonomnost subjekata i objekata kulturne

politike preobrazba objekata u subjekte i obrnuto, bez vrste podjele meu njima;

naelo selektivnosti: izabirati izmeu niza moguih ciljeva i instrumenata ali i

omoguiti raznolike ciljeve i instrumente u svim fazama kulturne politike.

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Podruja kulturne politike

- kulturno nasljee i tradicija: kulturni identitet = usustavljeno kulturno pamenje
povezano sa sadanjou na dinamian nain; kulturna politika je uvanje i
obogaivanje kulturnog identiteta;
o posljedice neuspjeha u povezivanju tradicije i suvremenosti:
unitavanje kulturnog nasljea i tradicije,
njihovo falsificiranje tumaiti sveukupnu kulturnu dinamiku iz jednog
znaenja kanonizacija kulture: tumaiti sve nove kulturne vrijednosti
unutar jednog kanoniziranog vienja
kriza kulturnog identiteta
razbistrivanje kulturnog samogledanja;

kulturno stvaralatvo: ne iskljuivo umjetniko; obuhvaa kritiku, teoriju, zatitu;

obuhvaa neprofesionalno, amatersko kulturno stvaralatvo;

kulturni ivot, razvoj i suradnja: kulturno obrazovanje, rasprostranjenost kulturnih

formi i sadraja, kulturna potronja, promocija i razmjena.

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

Landry, Charles, ur. (1998) Hrvatska kulturna politika: Od prepreka do mostova:

Izvjetaj europskih istraivaa. Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Zlatar, Andrea (2008) Prostor grada, prostor kulture: Eseji iz kulturne politike. Zagreb:
Naklada Ljevak.
1990. g. naela i ciljevi hrvatske kulturne politike - definirani openito:
pluralizam,trina ekonomija, neovisnost kreativnog rada
- postulat ideoloke neutralnosti - deideologizacija kulture (Strategija razvoja RH, 1990.)
- tranzicija iz socijalistike ekonomije i jednostranaja u kapitalizam i demokraciju u
kulturnom smislu u Hrvatskoj: proces obnove nacionalnih elemenata u kulturi
- 1996. g. Ministarstvo kulture (Prijedlog temeljnih programa i djelatnosti Ministarstva kulture
RH):
- ouvanje kulturne batine; obnova reprezentativne slike nacionalnog kulturnog
identiteta i povijesti; povezivanje kulturne batine s turistikom ponudom, itd.
- tranzicija od:
starog konzervativizma (autocentrinost, samoreferencijalnost)
k novom konzervativizmu (nacionalna tradicija + tendencija otvaranja za
meunarodnu, globalnu kulturnu razmjenu; ne iskljuivo financiranje iz javnih
sredstava)
- 1990-ih: dravna tijela nisu odobravala financijske potpore za tiskanje knjiga, kazaline
predstave ili filmove sadraj kojih nije bio sukladan glavnoj ideolokoj orijentaciji (promicanje
nacionalne kulture) no nisu ni zabranjivala djela sa sadrajima koji nisu bili na tom tragu
- stoga su naela pluralizma i neovisnosti kreativnog rada mogla biti operacionalizirana
jedino putem civilnog sektora tijekom 1990-ih postojala je jasna podjela na mainstream i
nezavisnu kulturu u Hrvatskoj.
Ustav RH - o kulturi - jami slobodu kulturnog i umjetnikog stvaranja i niz drugih prava koja
se izravno ili neizravno odnose na kulturu
Zakoni o pojedinim kulturnim djelatnostima: zakon o kazalitima, zakon o muzejima, zakon o
zatiti arhivske grae, zakon o knjinicama, zakon o kinematografiji, itd.
Dvorazinsko odluivanje o kulturi:
- dravna razina - pitanja od nacionalnog interesa
- razina lokalne uprave kulturne potrebe lokalnih jedinica
Ministarstvo kulture
- inicira i priprema zakone u podruju kulture; sudjeluje u izradi prijedloga
prorauna u kulturi; odluuje o primateljima financijskih potpora za
projekte; vri nadzor djelovanja kulturnih institucija itd.
Lokalne samouprave
- arhivi, knjinice, muzeji, zatita kulturnog vlasnitva, kazalita itd.
Participacija u kulturnom ivotu
- pasivna: posjete izlobama, kino predstavama, koncertima; itanje knjiga,
novina, asopisa; gledanje TV; sluanje radija itd.
- aktivna: amaterska kazalita, glazbeni sastavi, pisanje knjievnih tekstova,
ples, odravanje relevantnih radionica itd.
1998. Nacionalni izvjetaj Kulturna politika RH (izraen u okviru Europskog programa
vrednovanja nacionalnih kulturnih politika pri Vijeu Europe) hrv. i eng. verzija
9

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

- 1990-te: nije bilo nacionalne kulturne politike u RH kultura deklarativno odreena kao
dravni prioritet
- opa naela (dezideologizacija kulture itd.) preuzeta iz Strategije razvitka RH, 1990.
1993. g. uspostavlja se model javnih potreba - Ministarstvo kulture jednom godinje
objavljuje javni natjeaj javljaju se institucije i pojedinci s prijedlozima programa,
Ministarstvo odluuje (ne putem stalnih nezavisnih kulturnih vijea, nego putem
povjerenstava za razliita podruja, koja imenuje Ministarstvo)
- prioritet nacionalne tradicijski obiljeene kulture: reprezentiranje nacionalnih interesa:
sveana otvorenja izlobi, spektakularne premijere povijesnih drama i glazbenih koamda,
promocije reprezentativnih izdanja, itd.
- nema ulaganja u drugaije estetske i idejne projekte
- stoga dolazi do polarizacije
- dravna, nacionalna, konzervativna kultura: Jezik, Povijest, Nacija
- nezavisna, kritika, provokativna, alternativna kultura
Prof. dr. Andrea Zlatar: 1990-e u Hrvatskoj
- stvaraju novu drutvenu elitu, sastavljenu od pripadnika politike elite koja na sebe
navlai ruho graanskoga (graanske kulture)
- stvarnost: osiromaenje i marginalizacija srednje klase;
- razoren sustav graanskih vrijednosti
- kultura kao instrument dravne ideologije
- srueni generacijski mostovi- prekinute poveznice - izmeu batine kulturne tradicije i
mlade hrv. kulturne scene otpor prema batini jer je batina ideoloki postavljena
kao jedino dobro prof. Zlatar: potreba dijakronijske povezanosti tradicije i
suvremenosti u kulturi
2000. g. Ministarstvo kulture krenulo u izradu novih legislativnih mjera cilj:
decentralizacija upravljanja kulturom uvoenjem kulturnih vijea kao jedinica odluivanja
Temeljni ciljevi: sloboda stvaralatva, kulturni pluralizam, decentralizacija,
interkulturalna komunikacija, poticanje samoodgovornosti stvaralatva, vraanje
kulture kulturnim djelatnicima
(Kulturni razvitak, glasilo Ministarstva kulture RH, I/2, studeni 2000.)
2002. g. izraena je Strategija kulturnog razvitka (ur. B. Cvjetianin i V. Katunari:
http://www.culturelink.org/news/publics/2009/strategy.pdf
- objanjava temeljne pojmove kulturnog razvitka
- kao najprikladniji model upravljanja u kulturi predlau policentrino upravljanje: ovlasti
kulturnog planiranja prenijeti na vee kulturno-povijesne regije (uz nacionalno
postavljanje ciljeva i strategija)
- Ministarstvo - 3D: demokratizacija, decentralizacija, demonopolizacija u kulturi
- Strategiji se prigovara openitost i da se u njoj izbjegava rije nacionalno da nije
dovoljno hrvatska;
- strategija nestala s web stranice Ministarstva kulture s politikom smjenom 2003. g.
Milena Dragievi-ei i Sanjin Dragojevi, Studija Menadment umetnosti u turbulentnim
okolnostima (2005.)
- autori razvili vlastiti model adaptivno upravljanje kvalitetom
- sredinje mjesto: kvaliteta, izvrsnost kulturne djelatnosti
- tranzicija ekonomska kriza, nekontrolirane migracije, interetniki sukobi, ekonomsko
raslojavanje, korupcija, kriminalitet, nestanak srednje klase, itd - posljedice u kulturi:
smanjenje izdvajanja iz javnog sektora u kulturu, smanjenje kulturne potronje i
participacije u kulturnom ivotu, kulturna marginalizacija manjina, smanjen opseg
10

SOCIOLOGIJA KULTURE 2016./2017.

dr. sc. Jasmina Boi, doc., Odsjek za sociologiju

meunarodne kulturne suradnje, dualizam elitne naspram populistike kulture,

unitavanje kulturne infrastrukture itd.
autori sugeriraju: strateki plan za razvoj kulturnih ustanova; dugorono prilagodljivo
planiranje; intersektorsko povezivanje; suradnja s lokalnim i meunarodnim
partnerima; prijelaz od logike institucije prema logici projekta; cilj: poveanje
kapaciteta organizacija u duljem razdoblju.

Pri Ministarstvu kulture za pojedina se podruja umjetnikog i kulturnog stvaralatva

osnivaju Kulturna vijea, za ije lanove ministar kulture imenuje kulturne djelatnike i
umjetnike koji svojim iskustvom, savjetima i prijedlozima pridonose realizaciji ciljeva kulturne
politike te predlau mjere za njezino provoenje. Zakonom o kulturnim vijeima osnivaju se:
Kulturno vijee za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, kulturno-umjetniki
amaterizam, dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, knjinu, nakladniku i
knjiarsku djelatnost, vizualne umjetnosti, inovativne umjetnike i kulturne
prakse i meunarodnu kulturnu suradnju. Uz navedena Vijea, posebnim se zakonima
osnivaju: Hrvatsko vijee za kulturna dobra, Hrvatsko muzejsko vijee, Hrvatsko knjinino
vijee i Hrvatsko arhivsko vijee. (web Ministarstva)
Predstavnici strukovnih udruga sudjeluju u radu pojedinih kulturnih vijea (npr. Hrvatskog
arhivskog vijee, Hrvatskog knjninog vijea i dr.). Zahvaljujui kulturnim vijeima, procesi
donoenja odluka su otvoreniji i dostupniji javnosti, poboljana je transparentnost
zahvaljujui objavi kriterija za odabire (prijavljenih projekata), i zapisnika sa sjednica na webu
Ministarstva kulture.
Uz to, nacionalne kulturne politike nastoji se decentralizirati - Zakon o kulturnim vijeima
(2001.; 2004.; Izmjene i dopune 2013.):
Kulturna vijea osnivaju se za podruje upanije, Grada Zagreba te grada koji ima vie od
20.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i druge opine i gradovi ako to ocijene svrhovitim.
(web stranica Ministarstva kulture)
********************************
Osnivanjem i poetkom djelovanja Zaklade Kultura nova (NN 90/11) te uvoenjem
trogodinjih ciklusa financiranja za realizaciju programa/projekata koji iziskuju financijsku i
drugu podrku na viegodinjoj razini osigurano unapreenje poloaja organizacija civilnoga
drutva u kulturi. Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreu i nagradnih igara
sukladno Zakonu o igrama na sreu te Uredbi o kriterijima za utvrivanje korisnika i naina
raspodjele dijela prihoda od igara na sreu te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne
imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu.

11