STEHIOMETRIJA KEMIJSKIH REAKCIJA

- kemijska reakcija - pretvorba kojom ishodne tvari (rektanti) daju nove jedinke
drugaijeg sastava ili strukture (produkti)

- produkti razliita svojstva od reaktanata

- kemijska reakcija prikazuje se opisom jedinine pretvorbe tj. jednadbom

kemijske reakcije

Openito:

aA + bB +... xX + yY +...
reaktanti

produkti

da bi jednadba tono opisivala jedininu pretvorbu mora biti izjednaena

a, b, x, y, ... koliko kojeg sudionika reakcije sudjeluje u jednoj jedininoj pretvorbi

- stehiometrijski koeficijenti

Izjednaavanje:

- treba poznavati sastav reaktanata i produkata;

- u kemijskoj reakciji atomi su ouvani njihov broj i vrsta se ne mijenja
- u kemijskoj reakciji ouvan je ukupni naboj (ionske reakcije)

ukupna masa tvari koje su meusobno reagirale uvijek je jednaka

ukupnoj masi tvari koje su tom reakcijom nastale (Lavoisier Zakon o
odranju mase)

Jednadba reakcije je ispravna ako ispunjava sljedee uvjete:

u jednadbi se nalaze samo formule onih tvari koje u reakciji
stvarno sudjeluju (reaktanti), odnosno onih tvari koje reakcijom
nastaju (produkti)
(ionske reakcije)
broj atoma istog elementa mora biti jednak na lijevoj i desnoj strani
jednadbe

- poeljno je da su naglaena agregacijska stanja pojedinih sudionika

reakcije
g plinovito
l tekue
s vrsto
aq hidratiziran (iskljuivo vodena otopina)

Primjer 1.

Izjednaite sljedee jednadbe kemijskih reakcija:

a) Mg + O2 MgO;
b) C8H18 + O2 CO2 + H2O
c) C3H5N3O9 CO2 + H2O + N2 + O2

Primjer 2:
Izgaranjem 2,59 grama neke organske kiseline, koja sadri ugljik, vodik i kisik
dobiveno je 5,175 grama ugljikova(IV) oksida i 2,119 grama vode. Molarna masa
kiseline iznosi 88,1 g/mol. Izraunajte masene udjele ugljika, vodika i kisika u toj
kiselini i njezinu molekulsku formulu.

Vrste kemijskih reakcija

Talone reakcije
Reakcije neutralizacije
Oksido-redukcijske (redoks) reakcije

- nastajanje spojeva iz elemenata

- reakcije sagorijevanja
- reakcije u kojima se kemijska energija pretvara u
elektrinu (baterije)
...

2 Mg(s) + O2(g) 2 MgO(s)

Mg Mg2+ + 2e-

Mg reducens ili redukcijsko sredstvo

oksidacija (otputanje elektrona)

O 2 + 2e- O2redukcija (primanje elektrona)

O2 oksidans ili oksidacijsko sredstvo

reducira se tijekom reakcije

oksidans (oksidacijsko sredstvo)

+1 -1

H2(g) + Cl2(g) 2 HCl(g)

oksidira se tijekom reakcije

reducens (redukcijsko sredstvo)
OKSIDACIJSKI BROJ broj koji kae koliki bi bio naboj atoma u
spoju kada bi sve kemijske veze koje taj atom tvori bile ionske

OKSIDACIJA - proces gubitka elektrona

- prijelaz iz nieg u vie oksidacijsko stanje

REDUKCIJA- proces primitka elektrona

- prijelaz iz vieg u nie oksidacijsko stanje

Pravila za odreivanje oksidacijskog broja

1. oksidacijski broj atoma ili elementa u elementarnom stanju

jednak je 0 (npr. H2, Na, N2);
2. zbroj oksidacijskih brojeva atoma u spoju jednak je 0;

3. oksidacijski broj jednoatomnog iona jednak je naboju tog

iona
(npr. I-, Na+, S2-, Cr3+);

4. zbroj oksidacijskih brojeva atoma u poliatomnom ionu jednak

je naboju tog iona
(npr. MnO4-, NH4+, SO42-);

5.

alkalijski metali (+1)

zemnoalkalijski metali (+2)
aluminij (+3)

6.

halogeni elementi u halogenidima (-1)

7.

kisik (-2)

osim: - u peroksidima (npr. H2O2, Na2O2) (-1)

- u superoksidima (npr. LiO2, KO2) (-1/2)
8.vodik (+1)
osim u metalnim hidridima
(npr. CaH2, LiH, LiAlH4, NaBH4) (-1)
elementi glavnih skupina (stari nain oznaavanja nA):

broj glavne skupine ujedno oznaava i najvie pozitivno oksidacijsko stanje

(iznimke kisik i fluor)
za nemetale i neke polumetale najnie oksidacijsko stanje = 8-broj skupine

X gubi elektrone

Y prima elektrone

- oksidira se tijekom
reakcije

- reducira se tijekom
reakcije

- reducens (redukcijsko
sredstvo)

- oksidans (oksidacijsko
sredstvo)

- povisuje mu se
oksidacijski broj

- snizuje mu se oksidacijski
broj

Primjer 2:
Odredite oksidacijska stanja atoma pojedinih elemenata u spojevima:
Cr2O3

SO42-

K2Cr2O7

HNO3

CH4

ClO3-

KMnO4

CO2

H2C2O4.

IZJEDNAAVANJE REDOKS REAKCIJA

broj elektrona koje reducens gubi mora biti jednak broju elektrona koje
oksidans prima
1. Odrediti oksidacijske brojeve svih elemenata koji sudjeluju u kemijskoj reakciji.
2. Utvrditi kojim atomima (vrstama se mijenja oksidacijski broj)
3. Napisati dvije neovisne jednadbe (polureakcije oksidacije i redukcije).

2 metode izjednaavanja:
avanja
1) metoda oksidacijskog broja;
2) ion-elektron metoda.

Primjer 2:
Primjenom metode oksidacijskog broja izjednaite sljedeu reakciju:
0

+5

+2

+4

Cu + HNO3 Cu(NO3)2 + NO2 + H2O

Cu(0) Cu(+2)
N(+5) N(+4)

Cu(0) Cu(+2)
N(+5) N(+4)

2
1
Cu + 4HNO3 Cu(NO3)2 + 2NO2 + 2H2O

1x
2x

Cu(0) Cu(+2)
N(+5) N(+4)

2
1

1Cu(0) + 2N(+5) 1Cu(+2) + 2N(+4)

Primjer 3:
Primjenom ion-elektron metode izjednaite sljedeu reakciju:
0

+5

+2

+4

Cu + HNO3 Cu(NO3)2 + NO2 + H2O

1. Prepoznavanje ioniziranih tvari u zadanom sustavu - treba napisati ionski
oblik jednadbe:
Cu + H+ + NO3 Cu2+ + NO3 + NO2 + H2O
2. Uoimo to se promijenilo i napiemo za svaku promjenu jednu jednadbu
(parcijalne jednadbe):
Cu Cu2+
NO3 NO2
3. Izjednaiti broj atoma na lijevoj i desnoj strani svake jednadbe.
4. Izjednaiti naboj s elektronima.
Cu Cu2+ + 2e
e + 2H+ + NO3 NO2 + H2O

5. Izjednaiti broj elektrona to ih daje reducens s brojem elektrona to ga prima

oksidans.
Cu Cu2+ + 2e / 1
e + 2H+ + NO3 NO2 + H2O

/2

6. Zbrojiti jednadbe.
Cu + 4H+ + 2NO3 Cu2+ + 2NO2 + 2H2O

*Izjednaavanje broja atoma u kiselom mediju:

1 atom kisika izjednaujemo dodatkom 1 molekule vode na stranu nedostatka
kisika
zbog dodatka vode dodajemo 2H+ iona na suprotnu stranu

Izjednaavanje broja atoma u lunatom mediju:

1 atom vodika izjednaujemo dodatkom 1 vode na stranu
nedostatka vodika te dodatkom 1 hidroksidne skupine (OH-) na
suprotnu stranu
1 atom kisika izjednaujemo dodatkom 2 hidroksidne skupine na stranu
nedostatka kisika i dodatkom 1 molekule vode na stranu s vikom kisika

4. Primjenom ion-elektron metode izjednaite sljedee jednadbe

kemijskih reakcija koje se zbivaju u vodenoj otopini :
a) KBr(aq) + H2SO4(aq) K2SO4(aq) + Br2(aq) + SO2(g) + H2O(l);
b) Cu(s) + HNO3(razrj.) Cu(NO3)2(aq) + NO(g) + H2O(l);
c) ClO2 + OH ClO2 + ClO3 + H2O
d) HCl(aq) + KMnO4(aq) KCl(aq) + MnCl2(aq) + H2O(aq) + Cl2(aq);
e) Na2C2O4(aq) + KMnO4(aq) + H2SO4(aq) Na2SO4(aq) + MnSO4(aq) +
K2SO4(aq) + CO2(aq) + H2O(aq);
f) S(s) + HNO3(konc.) H2SO4(aq) + NO2(aq) + H2O(l).

STEHIOMETRIJA
gr. stoicheion = element; gr. metron = mjera
Grana kemije koja se bavi kvantitativnim odnosima meu tvarima koje sudjeluju u
kemijskim reakcijama

u sustavu se zbiva jedna reakcija poznate stehiometrije

napredovanje reakcije odreuje promjene koliina svih sudionika

reakcije

REAKTANTI PRODUKTI
X = Xkon - Xpo
reaktanti

produkti

mR < 0

mP > 0

VR < 0

VP > 0

NR < 0

NP > 0

nR < 0

nP > 0

DOSEG REAKCIJE,
veliina koja opisuje napredovanje reakcije
mnoina kemijskih pretvorbi

= nr =
ksi

Nr
L

a A + b B + ... x X + y Y +...
B stehiometrijski broj nekog sudionika reakcije

< 0 (za reaktante)

> 0 (za produkte)
npr.
A = -a

X = x

B = -b

Y = y

 veza izmeu dosega i promjene mnoine nekog produkta/reaktanta :

= 0 = nB / B

nB - nB,0
B

nB,0 = poetna mnoina sastojka B

nB = konana mnoina sastojka B

n(R1) n(R2)
n(P1) n(P2)
=
= ... =
=
=
(R1)
(R2)
(P1)
(P2)

Primjer 1.
Treba izraunati mnoinu molekula ugljikova monoksida koji
nastaje reakcijom ugljika i kisika ako se mnoina O2 tijekom
reakcije
2 C + O2 2 CO
smanjila za 3 mola.

Primjer 2.
Ako se u reakciji
CaCO3 CaO + CO2
raspadne 4,85 g kalcijeva karbonata, koliko je napredovala
reakcija?

mjerodavni (limitirajui) reaktant = reaktant koji nije u suviku

prema drugim reaktantima s obzirom na odreenu jednadbu
kemijske reakcije
reaktanti u suviku = reaktanti koji su prisutni u koliini veoj od
potrebne za reakciju s mjerodavnim reaktantom

Prije reakcije

Mjerodavni
reaktant

Nakon reakcije

Reaktant u
suviku

Maksimalni doseg

0 nR , 0
max =
R

nR , 0
max =
R

nR,0 poetna mnoina reaktanta

R apsolutna vrijednost
stehiometrijskog broja
max maksimalna vrijednost
dosega

nR , 0
max= min
R
R

Zadaci:
1. Preko dosega odredite koja je najvea masa kisikova
fluorida (OF2) koja moe biti dobivena reakcijom 2,50 g
fluora i 2,50 g natrijevog hidroksida?
2 F2(g) + 2 NaOH(aq) OF2(g) + 2 NaF(aq) + H2O(l)
Odredite maksimalni doseg reakcije.

2. Preko dosega odredite koja se najvea masa HCN moe

prirediti reakcijom 11,5 g amonijaka, 10,0 g kisika i 10,5 g
metana?
2 NH3(g) + 3 O2(g) + 2 CH4(g) 2 HCN(g) + 6 H2O(l)
Odredite maksimalni doseg reakcije.

Domaa zadaa
Preko dosega izraunajte najveu masu titanijevog
tetraklorida koja moe nastati reakcijom 4,15 g TiO2, 5,67 g
C i 6,78 g Cl2.
3 TiO2 + 4 C + 6 Cl2 3 TiCl4 + 2 CO2 + 2 CO
Odredite maksimalni doseg reakcije. Odredite koji su
reaktanti i u kojim masama u suviku.

Primjer 3
Kruti silicijev karbid (SiC) se dobiva reakcijom pijeska (SiO2) i
prakastog ugljika pri povienoj temperaturi. Osim silicijevog
karbida reakcijom nastaje i ugljikov(II) oksid. Kada se za reakciju
uzme 100 kg pijeska dobije se 51,4 kg silicijevog karbida. Koliko
je iskoritenje reakcije?

= 77 %

Domaa zadaa:
Elementarni mangan se moe prirediti reakcijom:
4 Al(s) + 3 MnO2(s) 3 Mn(l) + 2 Al2O3(s).
a) Koliko grama mangana moe biti prireeno reakcijom 2,935 g
aluminija sa suvikom manganovog dioksida?
b) Ako je reakcijom dobiveno 2,386 g mangana, koliko je
iskoritenje te reakcije?

Povrative i nepovrative reakcije

A(g)

B(g)

RAVNOTEA
aA

bB

napredna reakcija:
aA

bB
vnap = knap[A]a

povratna reakcija:
bB

aA
vpov = kpov[B]b

U stanju ravnotee:

vnap = vpov
K = knap/ kpov = [B]b/[A]a = Kc

knap i kpov su za odreenu tempraturu konstantne veliine

Kc = koncentracijska konstanta ravnotee

U ravnotenom stanju je omjer umnoaka koncentracija produkata potenciranih

na njihove stehiometrijske koeficijente i rektanata potenciranih na njihove
stehiometrijske koeficijente stalan.

aA + bB

cC + dD

U svakom trenutku reakcije mogue je definirati reakcijski kvocjent:

Q = c(C)c c(D)d / c(A)a c(B)b
[X] ravnotene koncentracije svakog pojedinog sudionika reakcije

prije ravnotee: K Q
u stanju ravnotee: K = Q

K = [C]c [D]d / [A]a [B]b

vrijednost konstante ravnotee ovisna je o temperaturi!

kvalitativno razmatranje ravnotee kemijske reakcije

Le Chatelierov princip

Mijenjaju li se uvjeti pri kojima je sustav u stanju ravnotee,

ravnotea se pomie u onom smjeru koji pogoduje
uspostavljanju prijanjih uvjeta.

utjecaj promjene tlaka

utjecaj promjene koncentracije sudionika reakcije

Primjer 4. Kako na sljedee reakcije koje se nalaze u ravnotei

a) N2(g) + 3H2(g)

2 NH3(g);

b) N2(g) + O2(g)

2 NO(g);

utjee promjena tlaka i porast koncentracije svakog pojedinog sudionika

reakcije.

Konstanta ravnotee u vrstim i tekuim smjesama

Konstanta ravnotee u plinskim smjesama

tlana konstanta ravnotee

Z1. Izraunajte vrijednost za konstantu ravnotee reakcije:

A + 2B

3M

ako je u ravnotei:

a) c(A) = 0,15 mol dm3, c(B) = 0,03 mol dm3, c(M) = 0,005 mol dm3
b) c(A) = c(B) = c(M).

Z2. Konstanta ravnotee neke reakcije: 2A + B

3M; K = 0,028.

Kolika je ravnotena mnoinska koncentracija reaktanta B ako su

ravnotene koncentracije:
a) c(A) = 1,6 mol dm3, c(M) = 0,052 mol dm3
b) c(A) = 2104 mol dm3, c(M) = 3,5105 mol dm3.

Z3. Za reakciju nastajanja bromovodika

H2(g) + Br2(g)

2 HBr(g)

pri 1108 C ravnoteni parcijalni tlakovi vodika i broma su jednaki i

iznose 387 Pa, a ravnoteni je parcijalni tlak bromovodika 101 kPa.
Treba izraunati tlanu konstantu ravnotee zadane reakcije.

Z4. Za reakciju

H2(g) + I2(g)

2 HI(g)

pri 703 K tlana konstanta ravnotee iznosi 54,3. Kolika je

koncentracijska konstanta ravnotee te reakcije pri navedenoj
temperaturi?

Otapanje krutina
primjer otapanja soli

x(MmAa) = 1

MmAa(s)

mMzM(aq) + aAzA(aq)
K = ([MzM]eq)m ([AzA]eq)a / x(MmAa)

Ksol = Kpt = ([MzM]eq)m ([AzA]eq)a

kada je otopina zasiena

c(MmAa) = csat

[MzM] = mcsat
[AzA]

= acsat

Ksol = Kpt = mmaa (csat)m+a

Z5. Treba izraunati topljivost odnosno koncentraciju kadmijeva

sulfida u zasienoj vodenoj otopini pri 25 C. Konstanta
ravnotee otapanja CdS je 1 1026 mol2 dm6.

Z6. Produkt topljivosti olovovog(II) jodida iznosi K(PbI2) =

8,1109 mol3 dm9, a olovovog(II) sulfata K(PbSO4) = 1,4108
mol2 dm6. Koja je od ovih dviju soli topljivija?

Z7. Srebrov klorid je otopljen u otopini koja sadri neto kalijevog

klorida. Koncentracije iona iznose c(Ag+) = 106 mol dm3 i c(Cl) =
104 mol dm3. Izraunajte produkt topljivosti srebrovog klorida.

Z8. Konstanta ravnotee otapanja AgCl jest 1010 mol2 dm6.

Izraunajte mnoinu AgCl koji e se otopiti u 2 litre
a) vode
b) vodene otopine KCl koncentracije 103 mol dm3.