E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

PRIJEDLOG PRIMJENE KOMPENZACIJSKE

PRIGUNICE S RUNOM REGULACIJOM U SPREZI S
OTPORNIKOM U MREI 10(20) KV ELEKTROISTRE
Mr. sc. Elio STERPIN, Pula
UDK 621.316.1:621.3.091
PREGLEDNI LANAK
U lanku se iznosi prijedlog rjeenja o primjeni kompenzacijske prigunice s runom regulacijom u paralelnoj sprezi s otpornikom u
uvjetima jednofaznog kvara sa zemljom u distributivnoj mrei 10(20) kV DP Elektroistra Pula.
Kljune rijei:

DP Elektroistra Pula, kompenzacijska

prigunica, otpornik, uzemljenje zvjezdita,
jednofazni zemljospoj.

1 UVOD
Distributivna srednjonaponska mrea 10(20) kV i 20 kV u
DP Elektroistra Pula je u pogonu djelomino s izoliranim
zvjezditem, a djelomino s uzemljenim zvjezditem.
Zvjezdite je uzemljeno s maloomskim otpornikom (MO),
20 :, 300 A i 40(80) :, 150 A u mrei 10(20) kV, te 80(40)
:, 150 A u mrei 20 kV. Maloomski otpornik 20 :, 300
A koristi se iskljuivo za uzemljenje zvjezdita kabelske
mree 10 kV grada Pule i Rovinja. Maloomski otpornici 40
i 80 :, 150 A koriste se preteno za uzemljenje zvjezdita
mjeovite kabelsko - zrane mree 10(20) kV i 20 kV u
ostalom djelu Istre.
Veina objekata je jo u pogonu s izoliranim zvjezditem.
Razlozi sporog provoenja zacrtane koncepcije uzemljenja
zvjezdita mree 10(20) kV u Elektroistri su sljedei:
a) Spori prelazak mree 10(20) kV na 20 kV. Vaei propisi
uvjetuju uzemljenje zvjezdita mree 20 kV s maloomskim
otpornikom za sluaj vremenski ogranienog (10 godina)
koritenja dijela opreme 10 kV pod napon 20 kV.
b) Visina struje jednopolnog kratkog spoja. U uvjetima
uzemljenog zvjezdita u mjeovitoj kabelsko zranoj
mrei ona iznosi 150 A. Bez obzira na njenu ogranienu
vrijednost, zbog konguracije zemljita u Istri, vrlo esto
s visokim specinim otporom tla, teko se mogu uvijek
zadovoljiti postojei tehniki propisi.
To
iziskuje za odreene objekte velike i skupe zahvate na
uzemljivaima radi smanjenja napona koraka i dodira.
c) Tehnoloki napredak na srednjem naponu. Zatita od
prenapona s metaloksidnim odvodnicima, relejna zatita,

SF6 postrojenja, VK prekidai, itd., uinili su pogon s

izoliranim zvjezditem u mrei 10(20) kV sigurnijim.
Kvarovi prema zemlji, (jednofazni i dvofazni zemljospojevi)
smanjili su se osjetno u odnosu na prethodna razdoblja. Sve
to je utjecalo na odgodu promjene statusa zvjezdita mree
10(20) kV, i to do prelaska na napon 20 kV.
d) Nedostatak nancijskih sredstava. Ve su spomenuti
skupi zahvati na veem broju objekata, koji su nuni radi
potivanja vaeih tehnikih propisa.
e) ekanje da se zastarjeli tehniki propisi izmijene i
prilagode tehnikim propisima Evropske unije.
f) Pojavljivanje novih alternativnih rjeenja suvremene
kompenzacijske prigunice. Po uzoru na naprednije
distribucije elektrine energije (EDF, ENEL, itd.) u
posljednje vrijeme u nekim distributivnim podruijima
HEP-a uvodi se uzemljenje zvjezdita mree 10(20) kV
posredstvom kompenzacijske prigunice u kombinaciji s
otpornikom. Pri tome koriste se prigunice s automatskom
regulacijom i prigunice s runom regulacijom.
2 OSVRT NA UZEMLJENJE ZVJEZDITA S
MALOOMSKIM OTPORNIKOM U MREI
10(20) i 20 kV ELEKTROISTRE
Odluka o uzemljenju zvjezdita u srednjonaponskoj mrei
Elektroistre donesena je sedamdesetih i osamdesetih godina
na osnovi studija tadanjeg Instituta za elektroprivredu
Zagreb. Najprije se pristupilo uzemljenju zvjezdita mree
35 kV, a zatim i mree 10(20) kV. Razlozi su bili:
441

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

a) Zadovoljenje tehnike regulative koje i danas propisuju

da srednjonaponske distributivne mree mogu raditi
s izoliranim zvjezditem u pojnoj transformatorskoj
stanici uz uvjet da kapacitivne struje ne prelaze slijedee
vrijednosti:
Ic= 20 A za mreu 10 kV
Ic= 15 A za mreu 20 kV
Ic= 10 A za mreu 35 kV

Ove su se tekoe uglavnom odnosile na postizanje

propisanih vrijednosti otpora uzemljenja [1] u TS
10(20)/0,4 kV zrane mree. Za zdrueno zatitno
i pogonsko uzemljenje u mnogim sluajevima nije
zadovoljena nejednakost:

b) Smanjenje unutarnjih prenapona, koji su tada bili uz

atmosferski glavni uzrok prekida pogona i teta na
postrojenju.

gdje su:
Rzdr - zdrueno zatitno i pogonsko uzemljenje
Udd - dozvoljeni napon dodira prema tehnikim propisima
(slika 1) (Za vremensko zatezanje zatite od 0,6 sec iznosi
cca 70 V)
r - redukcijski koecijent napojnog voda (za zrane vodove
10(20) kV bez zatitnog ueta = 1)
I1k - struja jednofaznog kratkog spoja.
Dozvoljeni napon dodira za 0,6 sec Udd | 70 V, dobije se
iz krivulje na slici 1.

c) Pouzdanije djelovanje relejne zatite sa stanovita

detekcije kvara, selektivnosti, sigurnosti ljudi i ivotinja
i smanjenje prekida elektrine energije.
d) Lake pronalaenje mjesta kvara, naroito u gradskoj
kabelskoj mrei 10(20) kV, zbog veih struja prema
zemlji i mogunosti efikasne primjene indikatora
kvara.

(2)

Za mreu 10(20) kV izabrani su ranije spomenuti parametri

maloomskog otpornika, 40(80) :, 150 A, vodei rauna o
zadovoljenju nejednakosti

IR t 3 Ic

(1)

gdje su IR - nazivna struja otpornika

Ic - kapacitivna struja mree
Ispunjavanjem ove nejednakosti osiguran je radni karakter
struje jednofaznog kvara, nuan za smanjenje unutarnjih
prenapona i ispravan rad relejne zatite.
Relejna zatita djeluje na iskljuenje s vremenskim
zatezanjem od 0,6 sec.
Dosadanja iskustva za uzemljenu mreu 10(20) i 20 kV
obuhvaaju razdoblje od cca 20 godina do danas i djelomino
su pozitivna samo po postignutim rezultatima.

Slika 1 - Dozvoljeni naponi dodira

Neosporno je sljedee:

3 PRIJEDLOG UZEMLJENJA ZVJEZDITA

MREE 10(20) I 20 kV U ELEKTROISTRI S
KOMPENZACIJSKOM PRIGUNICOM

a) Prednosti
- Smanjeni su unutarnji prenaponi, a time i nastajanje
dvofaznih kvarova prema zemlji.
- Omoguen je jeftiniji prelazak mree 10 kV pod napon
20 kV.
- Postignut je bolji rad relejne zatite, automatike i
signalizacije.
b) Nedostaci
- Povean je broj prolaznih kvarova u zranoj mrei
10(20) i 20 kV, odnosno kratkotrajnih prekida, s
uspjenim automatskim ponovnim ukljuenjem
(APU) ve u prvom stupnju.
- Uveliko je oteano zadovoljenje propisanih otpora
uzemljenja u objektima 10(20) i 20 kV.
U svezi s otporom uzemljenja, kod pripreme i izvoenje
radova prilagoenja mree i postrojenja za pogon s
uzemljenim zvjezditem bilo je mnogo tekoa. U nekim
objektima one su i dan danas nepremostive.
442

Kapacitivna struja Ic se stalno poveava, naroito zbog

izgradnje kabelske mree i prelaska na napon 20 kV.
Radi toga vie nije mogue zadovoljiti nejednakost 150
A 3 Ic, a u nekim sluajevima niti smanjivati vrijednosti
otpora uzemljenja, ak i s velikim trokovima. To dovodi
u pitanje koncepciju uzemljenja zvjezdita s maloomskim
otpornikom. Jedino rjeenje je kompenzirati kapacitivnu
struju zemljospoja i ograniiti struju jednofaznog kratkog
spoja primjenom visokoomskog uzemljenja zvjezdita
mree [2] 10(20) kV.
U nekim distribucijama to je postignuto koristei paralelnu
spregu kompenzacijske prigunice i otpornika (slika
2). Otpornici su niih nazivnih struja, ali dovoljnih za
osiguranje radnog karaktera struje jednofaznog kratkog
spoja i ekasnost relejne zatite. Kao to je ve ranije
spomenuto kompenzacijske prigunice mogu biti s

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

automatskom regulacijom i s runom regulacijom. Prve

stalno prate i kompenziraju automatski cjelokupnu
kapacitivnu struju mree. Druge imaju stupnjevite izvode,
izbor se vri runo, a kompenziraju samo dio kapacitivne
struje mree.

Slika 2 - Paralelna sprega otpornika i prigunice

Princip rada kompenzacijske prigunice je jednostavan. U

sluaju zemljospoja jedne faze, ukupni kapacitet mree (Co)
prema zemlji i induktivitet prigunice (L), stvaraju jedan
rezonantni krug ija je impedancija teoretski beskonana.
U ovoj situaciji reaktivna struja na mjestu kvara, neovisno
o prelaznom otporu izmeu faze i zemlje, se ponitava.

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

Podeenje automatski regulirane kompenzacijske prigunice

vri se automatski pomou posebnog ureaja nazvanog
analizator zvjezdita. Ovaj ureaj stalnim mjerenjem
napona zvjezdita, prati svaku promjenu kapaciteta mree
prema zemlji. Ako promjena traje due od odreenog
vremena, dotini ureaj izraunava novi induktivitet
prigunice koji je potreban za izvriti zahtijevanu
kompenzaciju. Neki proizvoai u sklopu automatski
reguliranih prigunica ukomponiraju i otpornik. Prigunica
moe biti u sprezi i s transformatorom za uzemljenje iji
primar slui kao umjetno zvjezdite.
Primjena runo regulirane kompenzacijske prigunice
s izvodima koji se podeavaju u beznaponskom stanju
je jeftinija varijanta, koja omoguava samo djelominu
kompenzaciju kapacitivne struje mree. U praksi je
dokazano da je i djelomina kompenzacija efikasna
za samogaenje luka na mjestu kvara, pod uvjetom da
podkompenzirana ili prekompenzirana struja ne prelazi
20-25 A. U VDE normama zabiljeeno je da najmanja
kapacitivna struja koja podrava luk je 35 A [3].
Prema stranoj literaturi [4] kriteriji za izbor vrste kompenzacijske prigunice navedeni su u donjoj tablici 1.
Tablica 1 - Kriteriji za izbor vrste kompenzacijske prigunice

Prednosti primjene kompenzacijske prigunice u

kombinaciji s otpornikom koji je operativan samo za
vrijeme kvara su sljedee:
- Mogue je zadovoljiti nejednakost IR 3 Ic i s niom
nazivnom strujom otpornika.
- Osjetno se smanjuju investicije na uzemljivaima u
objektima 10(20) i 20 kV.
- Omoguava se nestanak ili samogaenje luka na mjestu
zemljospoja.
- Omoguava se ispravno djelovanje vatmetarske
zatite.

Umnoak
Izbor
srednjeg
Odnos
Srednji broj
specinog kompenzacijske
struje
godinjih
prigunice,
zemljospoja otpora tla
prolaznih
shunt
podruja s
prema
zemljospoja
prekida, ili
ukupnom
nazivnom
po vodnom
nijedno
strujom
naponu
polju
zemljospoja
( A/kV)
( mA)
(1)
(2) (3)
Runo regulirana
Visok
> 13
Bilo koji
+ automatski
(>34)
regulirana
(2) (3)
Visok
4 13
Bilo koji
Automatski
(> 3 4 )
regulirana
(4)
Visok
<4
Bilo koji
Shunt
(> 3 4 )
prekida
(5)
Nizak
> 13
Bilo koji
Runo
(< 3 4 )
regulirana
(5)
Nizak
4 13
Visok
Runo
(< 3 4 )
(> 50000)
regulirana
Nizak
4 13
Nizak
Nijedno
(< 3 4 )
(< 50000)
Nizak
<4
Bilo koji
Nijedno
(< 3 4 )

Konguracija mree 10(20) i 20 kV, podlijee promjeni

uklopnog stanja, kao to su iskljuenja, sekcioniranja,
napajanja iz rezervnih izvora, itd. Iz tog razloga poeljno je
da kompenzacijska prigunica bude automatski regulirana, s
kontinuiranom ili stupnjevitom kompenzacijom cjelokupne
kapacitivne struje mree.

(1) Odnosi se priblino na 20 jednofaznih prolaznih kvarova

po jednoj sekciji sabirnica
(2) Kompenzacijska prigunica smanjuje jednofazne
prolazne kvarove, struju zemljospoja, i mogunost
povratnog preskoka s proirenjem kvara.

Da bi relejna zatita djelovala ispravno i selektivno,

potrebno je kod zemljospoja jedne faze paralelno s
prigunicom prikljuiti otpornik, i stvoriti impedanciju R
L. Ovim rjeenjem na mjestu kvara tee aktivna struja,
ija je vrijednost ograniena otpornikom. Aktivna struja
omoguava selektivnu proradu relejne zatite i iskljuenje
mjesta kvara. Prema stranoj literaturi aktivna komponenta
struje kvara ne bi smjela biti nia od 40 A. To se zahtijeva
zbog selektivnog iskljuenja kvara na vodovima s visokim
kapacitetom prema zemlji.

443

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

(3) Kada broj prolaznih kvarova i struja zemljospoja su

visoki, radi omoguavanja samogaenje luka potrebno je
posredstvom automatski regulirane prigunice vriti stalnu
kompenzaciju cjelokupne kapacitivne struje mree. Za
izrazito visoku kapacitivnu struju mree koristi se dodatna
Runo regulirana prigunica koja je serijski spojena s
automatski reguliranom prigunicom.
(4) Shunt prekida smanjuje jednofazne prolazne
kvarove, ali moe stvarati kod ukljuenja i iskljuenja
prenapone koji su opasni za izolaciju.
(5) Runo regulirana kompenzacijska prigunica moe se
koristiti i kad je broj prolaznih prekida, odnosno kvarova
nizak, radi smanjenja struje zemljospoja, a s njom i
investicije na uzemljivaima u objektima 10(20) i 20 kV.
Kriterije iz tablice 1 ENEL ( Elektroprivreda Italije ) koristi
za izbor kompenzacijske prigunice u objektima 130/20 i
130/15 kV.
Za izbor vrste kompenzacijske prigunice, i objekte
instaliranja u Elektroistri, potrebno je svakako raspolagati
sa sljedeim podacima:
- Visina kapacitivne struje mree
- Srednji specini otpor tla opskrbljenog podruja
- Godinji broj prolaznih prekida.
Osim toga treba voditi rauna i o drugim specinostima
koje su prisutne u srednjonaponskoj mrei Elektroistre,
odnosno HEP-a, kao to su:
- Visina transformacije i naponski nivo
- Sadanje stanje zvjezdita
- Perspektiva prelaska na napon 20 kV
- Postojei vaei tehniki propisi
- Ekonomsko opravdanje.
Na osnovi izloenih kriterija i specinosti, u Elektroistri
postoje objekti, odnosno trafostanice u kojima e se u
skorije vrijeme postaviti automatski regulirane ili runo
regulirane kompenzacijske prigunice u zvjezdita 10(20)
i 20 kV.
Izbor automatski regulirane ili runo regulirane
kompenzacijske prigunice ovisit e od :
- Veliine zrane mree 10(20) kV
- Skorog prelaska mree 10(20) kV na napon 20 kV
- Visine kapacitivne struje u mrei 10(20) kV
- Broja prolaznih prekida (uspjeni brzi APU)
- Problematike dimenzioniranja uzemljivaa
- Sadanjeg stanja zvjezdita.

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

koje je prikljuen maloomski otpornik (MO) 6(12) kV,

40(80) , 150 A.
Uvaavajui navedene specinosti u Elektroistri, predlae
se za prvo vrijeme do konanog prelaska cijele trafostanice
na transformaciju 110/20 kV primjena runo regulirane
kompenzacijske prigunice. Prigunica bi bila u paralelnoj
sprezi s omskim otpornikom 6(12) kV, 120(240) , 50 A,
samo za sluaj trajnog jednofaznog zemljospoja, prema slici
3. U ovisnosti o veliini kapacitivne struje nakon prijelaza
na 20 kV, koja bi mogla biti naprimjer 105 A, izvrila bi se
podkompenzacija izborom izvoda na prigunici od 90 A.
Njihova razlika 105 90 = 15 A je iznos preostale
kapacitivne struje kod zemljospoja jedne faze. Smatra
se da bi iznos kapacitivne struje 15 - 20 A kod veine
zemljospojeva bio dovoljan za djelovanje releja REF
543 u sinM spoju. U sluaju neproraivanja releja zbog
nedovoljne osjetljivosti ili otpora kvara, nakon udeenog
vremena od 3-5 sec malouljni prekida ukljuuje otpornik,
a relej REF 543 automatski se prebaci u cos spoj, time se
struja kvara poveava, a poveava se i struja kroz relej. Ako
relej u vodnom polju i dalje ne proradi zbog visokoomskog
kvara, tada proradi rezervna zatita, odnosno zatita od
visokoomskih kvarova u krugu otpornika i prigunice
koja iskljuuje izvor napajanja. Potrebno je napomenuti
da uinski rastavlja ili malouljni prekida, automatski
iskljuuje otpornik nakon 1-3 min od poetka procesa.
Predlae se testiranje procesa u praksi prije prijelaza mree
i postrojenja na 20 kV.
Tehnike karakteristike prikazanih elemenata su:
1) Transformator za uzemljenje zvjezdita mree 10(20)
kV, koristi se ujedno i kao transformator za vlastitu
potronju. Prijenosni omjer n = 21(10,5) + 2 x 2,5 %
/ 0,42 kV, nazivna snaga Pn= 250 kVA, grupa spoja
Znyn5, napon KS 4 %, nulta impedancija primarno Z0
= 5 , nulta struja kroz primar I0 = 150 A u trajanju od
5 sec, i s trajnom strujom od Itr= 5 A.
2) Jednofazna uljna kompenzacijska prigunica za vanjsku
montau, Un= 12 kV, f = 50 Hz, sa sedam izvoda za
I p= 20 - 40 - 60 - 80 - 100 - 120 - 140 A ili
30 - 50 - 70 - 90 - 110 - 130 - 150 A, regulacija runa u
beznaponskom stanju, 150 A u trajanju od 5 sec, i s trajnom
strujom kroz namotaj IPtr = 5 A. Stupanj izolacije Si 12 kV.
Kompenzacijska prigunica za unutarnje kvarove
mora biti zatiena Bucholzovom zatitom. U sluaju
potrebe za iskljuenjem, ova zatita djeluje na prekida
transformatora za uzemljenje.

4 PRIJEDLOG PRIMJENE KOMPENZACIJSKE

PRIGUNICE S RUNOM REGULACIJOM U
SPREZI S OTPORNIKOM U TS 110/35/10(20)
KV PORE

3) Suhi otpornik za unutarnju montau, Un = 6(12) kV, Rotp

= 120(240) , IR= 50 A u trajanju od 5 sec, i s trajnom
strujom IRtr= 5 A.

Za uzemljenje zvjezdita sada se koristi umjetno zvjezdite,

a to je primar kunog transformatora 250 kVA, Zy5, na

4) J e d n o p o l n i u i n s k i r a s t a v l j a z a u n u t a r n j u
montau, s elektromotornim pogonom 220 V ist.,
Un = 12 kV, In = 630 A.

444

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

5) Jednopolni rastavlja za spoj otpornika i kompenzacijske

prigunice u zvjezdite transformatora za uzemljenje.
Un = 12 kV, In = 630 A, montaa unutarnja, runi poluni
pogon. Moe se koristiti postojei.
6) Strujni mjerni transformator za mjerenje struje
zemljospoja u zvjezditu kroz paralelnu spregu otpornik
kompenzacijska prigunica. Un = 12 kV, n = 50/1 A,
Pn= 10 VA, Kl. 10P10. Unutarnja montaa.
7) Metaloksidni odvodnici prenapona, dimenzionirani za
napon zvjezdita 12 kV.
8) Releji REF543 instalirani u vodnim i mjernim poljima
20 kV sistema 1 i 2.
Potrebno je svakako izmjeriti kapacitivnu struju i na
osnovi njene visine odrediti izvod za kompenzaciju. Kod
izbora izvoda treba voditi rauna da ostatak kapacitivne
struje, potreban za ispravan rad relejne zatite, mora
iznositi najmanje 15 - 20 A. Time bi se bitno olakalo
dimenzioniranje uzemljivaa u elektroenergetskim
objektima 10(20) kV a istodobno otklonila bi se mogunost
pojavljivanja luka na mjestu kvara.
Nedostatak navedenog rjeenja je da kod promjene
uklopnog stanja mree 10(20) kV treba izabrati novi
strujni izvod na kompenzacijskoj prigunici, i to runo i u
beznaponskom stanju. Konkretno za TS 110/35/10(20) kV
Pore, na osnovi statistike i iskustva, promjene uklopnog
stanja dogaaju se vrlo rijetko.

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

, zbog njih treba ugraditi metaloksidne

prigunice
odvodnike prenapona paralelno s prigunicom i u zvjezdite
energetskog transformatora.
U krugu prigunice potrebno je instalirati rezervnu
zemljospojnu zatitu i zatitu od visokoomskih kvarova.
Nuna je izrada projektnog zadatka i pripadnog projekta.
5 ZAKLJUAK
Primjena kompenzacijske prigunice u Elektroistri
predstavlja izazov i korak naprijed u smanjenju
prekida elektrine energije, u poboljanju sigurnosti od
napona koraka i dodira, i smanjenju trokova izgradnje
elektroenergetskih objekata.
U dananje vrijeme zbog osjetljivosti potroaa i vrlo kratka
pauza prije brzog APU (automatsko ponovno ukljuenje)
se smatra prekid isporuke elektrine energije.
S kompenzacijskom prigunicom smanjuju se struje
jednofaznog zemljospoja, a time i prolazni kvarovi sa
zemljom koji prouzrokuju kratkotrajne prekide. Istodobno
smanjuju se i vrijednosti iznoenog potencijala, a dozvoljene
vrijednosti otpora uzemljenja u elektroenergetskim
objektima poveavaju se zbog manjih struja kvara. Sve
to znai smanjenje trokova kod izvoenja sustava za
uzemljenje.
Navedene prednosti dolaze do izraaja u onim objektima
koji napajaju zranu mreu, gdje su struje zemljospoja
relativno velike i gdje je zvjezdite uzemljeno s maloomskim
otpornikom.

Slika 3 - Uzemljenje zvjezdita u TS 110/35/20 kV Pore

S izborom vrste prigunica treba biti oprezan. Prilike u

Elektroistri su takve da jo ne postoje objekti 10 i 20 kV
u kojima kapacitivna struja zemljospoja iznosi nekoliko
stotina ampera. Osim toga postojea relejna zatita i njena
koncepcija djelovanja trai odreena iskustva kod primjene
kompenzacijske prigunice u uvjetima kvara. Za poetak
po uzoru na neka druga distributivna podruja trebalo bi
primijeniti runo reguliranu kompenzacijsku prigunicu
sa strujnim izvodima za izbor stupnja kompenzacije u
beznaponskom stanju. Paralelno s prigunicom bio bi
otpornik sa srednjim ili visokoomskim otporom. Uinski
rastavlja u krugu otpornika omoguio bi izbor povremenog
ili trajnog paralelnog pogona prigunice i otpornika, ili
pogon samo s prigunicom. Ovakvo rjeenje mogue je
ostvariti s malim sredstvima s obzirom da se vei dio
postojee opreme moe i dalje koristiti. U Elektroistri
runo regulirane kompenzacijske prigunice koristile bi
se iskljuivo za razdoblje prijelaza mree 10 kV na napon
20 kV.

Veliku panju treba posvetiti i zatiti od sklopnih prenapona

prouzrokovanih od akumulirane induktivne energije

Osnovni parametri za izbor kompenzacijske prigunice s

automatskom regulacijom trebali bi biti visina kapacitivne
struje u mrei 20 kV, problemi s uzemljivaima, i broj
445

E. Sterpin: Prijedlog primjene kompenzacijske prigunice s runom regulacijom...

Energija, god. 54 (2005) 6, 441 446

prolaznih kvarova sa zemljom. Primjenu kompenzacijske

prigunice s automatskom regulacijom potrebno je
predvidjeti u TS 110/20 kV nakon prijelaza ireg podruja
mree 10 kV na napon 20 kV.

APPLICATION PROPOSAL OF COMPENSATION

R E A C TA N C E U S I N G M A N U A L R E G U L AT I O N
WITH RESISTOR IN THE 10(20) kV NETWORK OF
ELEKTROISTRA

Za ire podruje podrazumijeva se podruje koje obuhvaa

i TS 35/20 kV nakon to postanu RS (rasklopita)
20 kV. Kod budue izgradnje novih TS 110/20 kV u
sklopu investicije trebalo bi svakako uvrstiti i jednu
kompenzacijsku prigunicu s automatskom regulacijom
po transformatoru.

In the paper a proposal on application of compensation

reactance using manual regulation in parallel connection
with resistor under circumstances of single phase fault to
earth in the 10(20) kV distribution network of Elektroistra
Pula is given

LITERATURA
>1@

SRAN UTOBRADI, Aktualno stanje provedbe

uzemljenja zvjezdita srednjonaponskih mrea, Energija,
god. 42(1993.)

>2@

MILAN PUHARI, SRAN UTOBRADI, Provedba

uzemljenja zvjezdita 10(20) kV mrea pomou
kompenzacijske prigunice, Energetski Institut Hrvoje
Poar, 2001.

>3@

LUIGI BISIACH, DOMENICO CAPPELIERI, MAURIZIO

PAOLETTI GUALANDI, Messa a terra del neutro nelle
reti di distribuzione a MT mediante impedenza accordata,
Energia Elettrica, 1996.

>4@

446

ALBERTO CERRETTI, GIOVANNI VALTORTA, Messa

a terra del neutro tramite impedenza nelle reti MT di Enel
Distribuzione, Energia Elettrica, 2001.

EIN VORSCHLAG DER ANWENDUNG VON ZUM WIDERSTAND PARALELGESCHALTETEN HANDGEREGELTEN

KOMPENSATIONSDROSSELSPULEN IM NETZ 10 (20)
kV DES EVU ELEKTROISTRA
Im Artikel wird der Vorschlag gegeben, die Kompensationsdrosselspulen mit handregelung, paralel geschaltet
mit dem widerstand, in Fllen des Erdkurzschlusses einer
Phase im Verteilungsnetz 10 (20) kV des EVU Elektroistra
einzusetzen.
Naslov pisca:
Mr. sc. Elio Sterpin dipl. ing.
HEP Distribucija d.o.o.
DP Elektroistra
Vergerijeva 6, 52100 Pula, Hrvatska
Urednitvo primilo rukopis:
2005-05-05

N. Jei: Gis, tis i dokument-menagment aplikacije (gtdm) u intranet mrei dp-a

Energija, god. 54 (2005) 6, 447 458

GIS, TIS I DOKUMENT-MENAGMENT APLIKACIJE

(GTDM) U INTRANET MREI DP-A
Neven JEI, Zagreb
UDK 621.316.1:65.012.226:65.012.25
STRUNI LANAK
Specifino okruenje GIS, TIS i DOKUMENT-MENAGMENT tipa (razne vrste postojeih programskih okruenja), Pogonska
organizacija (jedan glavni Pogon + vanjski Pogoni) te brzina raunalne intranet mree rezultiralo je potrebom izrade specifinog
programskog paketa (GTDM-a) koji bi efikasno obavljao zadatke koji se od njega trae. Vana osobina GTDM-a je da ne namee
iskljuivo svoja GIS i TIS rjeenja, ve se moe prilagoditi okruenjima, tj. povui podatke iz njih na osnovi IMPORT-EXPORT modula
te ponuditi intranet rjeenje korisniku raunalne mree distribucijskog podruja (DP-a), to je i osnovna namjena GTDM-a. Usprkos
tomu, GTDM ima unutar sebe mogunost odravanja GIS i TIS podataka (GIS i TIS editor) pa moe raditi nezavisno. To ga ini vrlo
transparentnim i prilagodljivim raznovrsnim okruenjima kakva susreemo u mnogim DP-ima.
Kljune rijei:

GTDM (programski paket), GIS (Geografski

informacijski sustav), TIS (Tehniki informacijski sustav), DOKUMENT-MENAGMENT
(Upravljanje bazom dokumenata), intranet
mrea, serveri (koordinacijski, dinamiki,
statiki), brzinski izbornik, transakcije,
batch procedure, podaci (dinamiki i statiki),
dokumenti, sheme

1 UVOD
1.1 Openito o GTDM aplikacijama
Specifino okruenje GIS, TIS i DOKUMENTMENAGMENT tipa (razne vrste postojeih programskih
okruenja), Pogonska organizacija (jedan glavni Pogon
+ vanjski Pogoni) te brzina raunalne intranet mree
rezultiralo je potrebom izrade specinog programskog
paketa (GTDM-a) koji bi ekasno obavljao zadatke koji
se od njega trae.
Vana osobina GTDM-a je da ne namee iskljuivo svoja
GIS i TIS rjeenja, ve se moe prilagoditi okruenjima,
tj. povui podatke iz njih na osnovi IMPORT-EXPORT
modula te ponuditi intranet rjeenje korisniku raunalne
mree DP-a, to je i osnovna namjena GTDM-a. Usprkos
tomu, GTDM ima unutar sebe mogunost odravanja GIS
i TIS podataka (GIS i TIS editor) pa moe raditi nezavisno.
To ga ini vrlo transparentnim i prilagodljivim raznovrsnim
okruenjima kakva susreemo u mnogim DP-ima.
Ve prije spomenuta Pogonska organizacija tj. brzina
raunalne mree izmeu Pogona, odnosno izmeu vie
lokacija unutar samih Pogona od kojih se sastoji DP, ine
GTDM programski paket kao cjelovito (nezavisno) rjeenje

prihvatljivo, u trenutnoj fazi razvoja, svim manjim i srednje

velikim Pogonima unutar HEP-a. Kod veih Pogona
GTDM preuzima ulogu naprednog intranet rjeenja, a
koristi gotove GIS i TIS podatke iz nezavisnih GIS i TIS
editora specijaliziranih za tu svrhu.
U serverskoj organizaciji, kakva je koritena pri razvoju
GTDM aplikacija, svaki Pogon unutar DP-a moe raditi
nezavisno, tj. nije potreban glavni server DP-a koji bi
pohranjivao zajedniku GIS i TIS bazu. Na taj nain brzina
rada GTDM aplikacija unutar intranet mree Pogona ne
ovisi o brzini veze prema glavnom Pogonu, koja moe
znatno varirati, ve samo o brzini lokalne intranet mree
Pogona koja je u veini sluajeva ve dostigla brzinu
od 100 Mbps. Sustav se moe bez veih problema i
ulaganja proiriti na nove lokacije unutar DP-a s dodatnim
serverima (statiki serveri), a omoguuje i spajanje putem
modemske veze (analogne ili ISDN) na GTDM projekte i
dobivanje informacija na taj nain (npr. udaljene lokacije
kojima nisu umreene u lokalnu intarnet mreu, laptopi
ili administriranje GTDM podataka od kue). S druge
strane poveanjem brzine intranet mree moe se smanjiti
broj GTDM servera, to pokazuje punu fleksibilnost
koncepta.
Osnova GTDM aplikacija je razviti napredno intranet
rjeenje za zahtjevnije korisnike to ga razlikuje od
447