Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Dragan Damjanovi

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu,

Odsjek za povijest umjetnosti

Irena Kraevac

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper
UDK / UDC: 728.2(497.5 Zagreb)
72 Boll, H.
23. 7. 2013.

Stambena najamna
zgrada Hermana Bolla
u erjavievoj ulici 4 u
Zagrebu

Kljune rijei: stambena najamna zgrada, historicizam, neorenesansa, Herman Boll, Zagreb, Donji grad
Key words: apartment building, historicism, Neo-Renaissance, Herman Boll, Zagreb, the Lower Town
U samom sreditu zagrebake Zelene potkove u bloku zgrada omeenih s june strane erjavievom ulicom, arhitekt Herman
Boll podigao je prema vlastitim nacrtima reprezentativnu stambenu najamnu zgradu u kojoj je s obitelji ivio od 1899. do kraja
ivota, 1926. godine. Proelje koje je izdvaja od ostalih kua Donjega grada ine etiri duboke loe s neorenesansnim triforama
te bogata arhitektonska dekoracija s alegorijskim prikazima umjetnosti i umjetnikog obrta kao simbolima vlasnikove profesije.
Kua je opremljena brojnim obrtnikim radovima posebice u kovanom eljezu, te vegetabilnim dekorativnim oslicima u stubinom
dijelu, radovima majstora i uenika Obrtne kole kojoj je Boll jedan od utemeljitelja i dugogodinji ravnatelj. Na osnovi sauvanih
nacrta koji se prvi put objavljuju, te fotografijama iz vremena, rije je o vrlo kvalitetnom primjeru zagrebakoga reprezentativnog
graanskog stanovanja u razdoblju kasnog 19. stoljea.

Graevna parcela u sreditu

Zelene potkove
Za urbanistiki razvoj Zagreba u drugoj polovini 19. stoljea
od presudne je vanosti donoenje Regulatorne osnove 1887.
godine, prema kojoj se sredite Donjega grada uokviruje
trgovima zelenih povrina, koji ine specifian urbanistiki projekt, zagrebaku Zelenu potkovu.1 Unutar Potkove
planiran je pravilan raster ulica u smjeru sjever jug i
istok zapad, dijelom ve odreen postojeim povijesnim
komunikacijama, npr. MarofskomNikolievom, danas
Masarykovom i Teslinom ulicom, te Svilarskom, danas
Preradovievom ulicom. Na obodnim trgovima-perivojima podie se reprezentativna arhitektura ustanova javne
namjene, palaa Akademije znanosti i umjetnosti, Kemijski
laboratorij, Umjetniki paviljon, Nacionalna i sveuilina
knjinica i Hrvatsko narodno kazalite, dok se unutar Potko-

ve po principu blokovske izgradnje grade stambene zgrade

uglavnom privatnih investitora. Parcelacijom zemljita
potie se izgradnja u slabo izgraenom dijelu grada juno
od Marofske ulice (Masarykove), a dotadanje prizemnice
i jednokatnice ustupaju mjesto reprezentativnijim viekatnicama, koje visinom ne prelaze tri, rjee etiri kata. Prema
namjeni dijele se na kue za vlastito stanovanje, kue za
kombinirano stanovanje i najamne zgrade.2
Jedan od prvih donjogradskih blokova ini tzv. Kukovieva kua podignuta od 1872. do 1874. godine prema nacrtu
graditelja Ivana Plochberberga st.,3 koju omeuju Svilarska
(danas Preradovieva) i Gajeva, te Kukovieva (Hebrangova)
i Domobranska (Ulica Ante Kovaia).4 Ta je monumentalna
dvokatnica zatvorenoga kubinog volumena, istaknutoga
krovnog vijenca i jednostavne dekoracije neorenesansnog tipa,
najvei arhitektonski objekt stambene namjene koji je u urbanistikom pogledu potaknuo razvoj itavog dijela Donjega grada.
263

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Peristil 56/2013 (263274)

Nacrt grada Zagreba, 1889., Muzej grada Zagreba, inv. br. 2914 / Plan of the city of Zagreb, 1889, Zagreb Municipal Museum, inv. Number 2914

Podruje juno od Kukovieve ulice na planu iz zagrebakog vodia iz 1885. godine jo je neurbanizirano i na
tom dijelu uglavnom su polja i livade, o emu svjedoi i
naziv poveznice s jugozapadnim dijelom prema Savskoj
cesti koja je obiljeena kao Poljski put. Na Nacrtu grada
Zagreba iz 1889. godine u smjeru zapad istok od Savske
ceste povuene su ulice 9. i 10. (danas erjavieva i Baruna
Trenka) na sjevernom potezu, te paralelno, ulice 11. i 12. s
june strane (danas Mihanovieva),5 koje pod pravim kutom
ispresijecaju Gundulieva, Preradovieva i Gajeva ulica.
Ucrtan je i Trg G, koji je uz Trg A (Preradoviev), jedini trg
unutar Potkove, a oba se nalaze na njezinoj sredinjoj osi.6
Na Nacrtu grada Zagreba iz 1898. godine brojevi su
zamijenjeni nazivima ulica, pa tako sjeverni potez postaje
Rainerova,7 juni Mihanovieva ulica, a povezuju ih Trg G i
kratka ulica 47 (danas Kumiieva). Na detaljnoj regulatornoj osnovi za zapadni dio Trnja iz 1913., Trg G preimenovan
je u Stareviev trg koji je ucrtan kao parkovna povrina.
Temeljitijem ureenju trga pristupa se tek u prvom desetljeu 20. stoljea.8
Blok stambenih zgrada koje omeuje sa sjevera tadanja
Kukovieva, s juga Rainerova ulica i Trg G, istono Preradovieva, a zapadno Gundulieva ulica ini pravilan etverokut. Najstarija zgrada toga bloka je uglovnica (Hebrangova
264

13 / Preradovieva 30) koju je 1861. projektirao Janko Jambriak.9 U njezinu nastavku prema jugu Preradovieve ulice,
Jambriakove su gradnje kue na broju 32 (1876.), 36, 38 i
40 (sve iz 1886.). Blok s june strane zatvara reprezentativna
uglovnica, kua Mudrovi (Preradovieva 44 / Svaiev trg
17), podignuta 1897. godine prema nacrtu arhitekta Martina Pilara.10 Blok s istone strane omeuju Jambriakova
jednostavna klasicistika jednokatnica i Pilarova raskonija
historicistika trokatna uglovnica, na koju se nadovezuju
stilski usklaene kue na Starevievu trgu kbr. 15 i 16.
Juni pak potez bloka zavrava reprezentativnom uglovnicom Dragice Grahor na krianju Rainerove (erjavieve) i
Gundulieve ulice koja je podignuta 1892. i 1893. godine
prema nacrtu arhitekta Janka Josipa Grahora,11 na koju
se pak nastavljaju stambene zgrade tipine za zagrebaku
historicistiku arhitekturu kraja 19. i poetka 20. stoljea s
pokojom interpolacijom iz razdoblja moderne.
Sredinja parcela na junom potezu, Rainerova (erjavieva) kbr. 2, do danas je jedina ostala neizgraena, a prva
kua do nje na broju 4, svojom jedinstvenom fasadom odudara od poprilino jednolinih proelja zagrebakih ulica
kojima prevladavaju simetrine kompozicije s prozorima
istaknutih arhitravom i ponekom profilacijom, rustikom u
prizemlju i pojaanim krovnim vijencem.

Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu
Nacrt grada Zagreba, 1913.,
HR-DAZG, GPZ, GP, sgn. 58 / Plan
of the city of Zagreb, 1913, HR-DAZG,
GPZ, GP, sgn. 58
Zagrebaka Zelena potkova (foto: J.
Kliska, 2006.) / The Green Horseshoe of
Zagreb

Njezina bogata neorenesansna dekoracija na fasadi s

alegorijskim prikazima vezanim uz likovnu umjetnost i
umjetniki obrt ponajbolje je predstavljala njezina autora,
investitora i vlasnika, arhitekta Hermana Bolla (Kln, 1845.
Zagreb, 1926.), jednog od utemeljitelja i dugogodinjeg
ravnatelja zagrebake Obrtne kole i Graditeljske kole.

Bollova kua
U Zagreb se Herman Boll sa suprugom Marijom, roenom
Hoffer, seli 1879., nakon sedam godina ivota i rada u Beu.
Na kojim je lokacijama obitelj ivjela prije podizanja palae
u Rainerovoj ulici, nije bilo mogue, zbog neouvane osobne
korespondencije, detaljno ustanoviti. Na osnovi sauvanih pisama biskupu Strossmayeru poznato je, meutim,

da je neposredno po preseljenju u
Hrvatsku Boll dobio na koritenje
najprije stan s pisarnicom u kuriji
kanonika Krana na Kaptolu, koji
mu je osigurao Strossmayer preko
Franje Rakoga.12 Po svoj se prilici
nije dugo zadrao na ovoj lokaciji
jer ve 1883. unajmljuje stan u kui
Adrowskyjevih u Bregovitoj (danas
Tomievoj) ulici kbr. 4, koji mu je
takoer osigurao Strossmayer preko
svoje neakinje Albertine Unuki,
udane Adrowsky.13 Ni koliko je dugo
ivio u ovome stanu nije poznato.
Tijekom 1880-ih Bollova se obitelj proirila. Iako nije imao vlastite
djece, sa suprugom Marijom je usvojio tree dijete brata Eduarda, kazalinog djelatnika, koji je ivio i radio
u Berlinu: Hertu Elsu Mariju Boll.14
Prema svjedoanstvu obitelji, Herta,
roena 20. travnja 1881.,15 seli se u
ranom djetinjstvu u Zagreb gdje e
s usvojiteljima, stricem i strinom,
ivjeti sve do udaje za Guida Soretia 1903. godine, nakon ega odlazi
sa suprugom u Rumu u Srijemu.16
Vjerojatno ga je proirenje obitelji te materijalni napredak
i nagnao da 1898. godine pristupi gradnji vlastite kue tada
na samom junom rubu Donjega grada u Rainerovoj ulici,
koja danas ponovno nosi ime Jurja erjavia, upnika protenita u Mariji Bistrici.
Gradnja ove stambene najamne zgrade trajala je neto
manje od godinu dana. Graevna dozvola dodijeljena je
23. kolovoza 1898., a stambena 27. srpnja 1899.17 Izvelo ju
je Graevinsko poduzetnitvo Greiner, Varonig i Meyer iz
Juriieve 20 u Zagrebu.18
Komisija koju je formirao Graevni odjel Gradskog
poglavarstva nije imala velike prigovore na Bollov projekt
za kuu. Graevna dozvola izdana je uz tek nekoliko manjih
zahtjeva za korekcijama. Trailo se tako da se hodnici u
zgradi na svim katovima osvijetle staklenim vratima prema
sobama koje gledaju na ulicu i nadsvjetlima, da se stan za
265

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Herman i Marija Boll s usvojenom keri Hertom, fotografija

tvrtke G & J. Varga, prosinac 1902.; Osobna ostavtina Ivana
Rotova, Karlovac / Herman and Marija Boll with their adoptive
daughter Herta, G&J Varga photo studio, December 1902; personal
collection, Ivan Rotov, Karlovac

pazikuu u podrumu izvede prema propisima za podrumske

stanove, da zidovi svjetlika na prvom katu budu neto deblji
nego to je bilo predvieno prvim nacrtom (0,45 metara),
da stakleni krov stubita bude izveden tako da se moe
prozraivati stubite, te da se rizaliti u hodnicima ne pruaju
vie od 0,15 metara. Zatraeno je i da sobe za sluinad
imaju dovoljnu ventilaciju, te da se zgrada spoji s gradskom
Herman Boll, Projekt za glavno proelje stambeno-najamne
palae u erjavievoj 4 u Zagrebu; HR-DAZG, fond br. 412,
Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO, kutija br. 63., dosje
br. 26917-1898 / Herman Boll. Project for the main facade of the
apartment building, Zagreb, HR-DAZG, fund no. 412, Municipal
Offices Zagreb GPZ-GO, box no. 63, dossier 26917-1898
Herman Boll, Presjek stambeno-najamne palae u erjavievoj
4 u Zagrebu; HR-DAZG, fond br. 412, Gradsko poglavarstvo
Zagreb, GPZ-GO, kutija br. 63., dosje br. 26917-1898 / Herman
Boll, Cross section of the apartment building in 4 erjavia street,
Zagreb HR-DAZG, fund no. 412, Municipal Offices Zagreb, GPZGO, fund no. 412, box no. 63, dossier no. 26917-1898

266

Peristil 56/2013 (263274)

Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu
Tlocrti podruma,
prizemlja, prvoga i
drugoga kata stambenonajamne palae u
erjavievoj 4 u
Zagrebu; HR-DAZG,
fond br. 412, Gradsko
poglavarstvo Zagreb,
GPZ-GO, kutija br. 63.,
dosje br. 26917-1898 /
Plans of the cellar, ground
floor, the first and second
floor of the Boll apartment
building in 4 erjavia
street, Zagreb; HR-DAZG,
fund no. 412, Municipal
Offices Zagreb, GPZ-GO,
box no. 63, dossier no.
26917-1898

kanalizacijom, kao i jo neke manje promjene. Naknadno je

susjed Bollovih prema zapadu, Josip Grnhut zatraio da
se vatrobrani zid kue obuka i pobijeli, odnosno okrei, te
da se jami za bilo koju poinjenu tetu jer je Bollova kua
nadvisivala njegovu.19
I pri dodjeljivanju stambene dozvole nije bilo velikih
prigovora. Zatraene su samo manje preinake izvedenog
stanja ponajprije da se udubljeni dio dvorita ispred
podrumskog stana proiri sve do stranje fronte zgrade te
betonira i dobro odvodi, zatim da se podrumski stan vratima
potpuno odijeli od prilaza u podrum, te istodobno da se taj
prilaz rasvijetli poveanjem prozora prema komori koja je
uz kuhinju za pazikuu. Trailo se i da se prilaz u podrum
osigura umetanjem dviju preki u svaki otvor koji vodi u
njega, te da se prozor stubita kod ulaza u tavan tako izvede
da se ne da otvoriti.20
Oko vlasnitva kue u erjavievoj 4 postoje stanovite
nedoumice. Graevnu dozvolu za kuu zatraio je sam Boll
16. srpnja 1898.,21 a i on se jedini spominje u spisima vezanim uz njezinu gradnju. Meutim, u zapisnicima Gradskog

zastupstva kao suvlasnik zgrade spominje se i kipar i klesar

te dugogodinji Bollov suradnik na gotovo svim njegovim
projektima Ignjat Franz. Zajedniki su jo u sijenju 1898.
zatraili da im se za kompletiranje njihova gradilita u Rainerovoj ulici proda dio gradskih nekretnina u povrini od
258,5 m2, a da bi zauzvrat bili duni podii jednu ili dvije
najmanje dvokatne kue. Vjerojatno su htjeli kupiti zemljite
koje lei prema istoku u erjavievoj 2. Gradski zastupnik
Moskovi bio je, meutim, protiv toga prijedloga, zbog ega
po svoj prilici nije dolo do izgradnje susjednog zemljita
koje i danas nije popunjeno.22
U trenutku kada je zavrena zgrada u erjavievoj 4 u
njoj se nalazilo ukupno sedam stanova. U podrumu je bio
smjeten jedan jednosobni stan za pazikuu, s kuhinjom i
izbom. U razizemlju, desno i lijevo od kolnog ulaza, nalazila
su se dva trosobna stana, a na prvom i drugom katu po jedan
etverosobni i jedan peterosobni stan. Svi su stanovi imali
salone u proelnom (junom) dijelu, te prostranu kuhinju,
djevojaku sobu i kupaonicu u zaeljnom (sjevernom)
dijelu. Stan u podrumu nije imao kupaonicu. Ukupno je
267

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Peristil 56/2013 (263274)

Glavno proelje zgrade u erjavievoj 4 (foto: D. Damjanovi, 28. 3. 2010.) / Main front of the building in 4 erjavia street

na godinjoj razini za sve stanove u kui trebalo platiti

71,40 forinti vodovodne pristojbe, to je za ono vrijeme bio
znatan iznos.23
Bez obzira na to to nije sigurno je li Boll sam bio
investitor ove graevine ili u suradnji s Ignjatom Franzom,
sigurno je da kua nije bila namijenjena samo za stanovanje
jedne ili dvije obitelji. Veina stanova namijenjena je iznajmljivanju to je trebalo osigurati pristojan dohodak obitelji
vlasnika. Vjerojatno je s namjerom osiguranja prihoda za
obitelj Boll kupio (a moda i izgradio) i stambenu najamnu
zgradu u Kaievoj 16, za koju se nije moglo ustanoviti ni
kada je bila izgraena ni do kada je pripadala ovoj obitelji.24
ini se da je zgrada u erjavievoj 4 ostala u rukama
Bollovih sve do meuratnog razdoblja, a kada je tono
promijenila vlasnika, nije se moglo pouzdano doznati.
Mogue je da je na prodaju Boll bio prisiljen jer je veinu
imetka izgubio tijekom Prvoga svjetskog rata kupovinom
ratnih zajmova Austro-Ugarske,25 iako se ne moe iskljuiti
ni mogunost da je njegova spomenuta usvojena ki, Herta
Soreti poslije posvojiteljeve smrti 1926. godine odluila
prodati kuu jer je s obitelji ostala ivjeti u Rumi. U stan na
prvom katu desno, 1936. godine uselila je obitelj Gruji i u
268

njemu je roena ki Nada. Njezin otac lijenik imao je ordinaciju u srednjoj sobi bono, dok je prostrani hol sluio kao
ekaonica. Profesorica Gruji ivo se sjea rasporeda prostorija i detalja u stanu i zgradi u kojoj je stanovala do 1962.
godine.26 Raspored stana razlikuje se od sauvanih nacrta,
jer desni stan na prvom katu ima dva prostrana salona prema
ulinom dijelu, te je pretpostavka da je do promjene vjerojatno dolo tijekom gradnje. Visinom zidova te povrinom
pojedinih prostorija, to je najvei i najreprezentativniji stan
u zgradi, to navodi na pretpostavku da je u njemu stanovao
prvi vlasnik, arhitekt Herman Boll s obitelji.

Stilsko rjeenje, oblikovne odlike

i prostorno ustrojstvo
Bollova kua u erjavievoj 4 pripada po rjeenju proelja
skupini nesumnjivo najuspjelijih neorenesansnih stambenih
palaa u zagrebakoj arhitekturi historicizma. injenica, meutim, da je Boll za svoju vlastitu kuu odabrao neorenesansu
a ne neogotiku, stil koji se primarno vezao uz njega, osobito u

Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Detalj ralambe loe drugoga kata, dananje stanje (foto: D.

Damjanovi, 15. 7. 2013.) / Detail of the loggia on the 2nd floor,
present condition

prvom razdoblju djelovanja u Zagrebu i Hrvatskoj, govori i o

krivoj percepciji njegova stvaralatva i o osobnim preferencijama, to se uostalom nadovezuje na kasnije tvrdnje Vladimira
Lunaeka da je upravo renesansa (odnosno razni derivati
klasicizma) bila stil u kojem je najee pa i najbolje radio.27
Dakako, odabir neorenesanse mogao je biti uvjetovan
i pokuajem prilagoavanja okolnim strukturama Donjega
grada u kojemu je taj stil potpuno dominirao, ponajprije u
podizanju ustanova javne namjene u kulturi i obrazovanju,
kao to su palaa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Kemijski laboratorij ili pak zgrada Obrtne kola i Muzeja
za umjetnost i obrt, redom Bollove gradnje. Bez obzira na
motive odabira ovoga stila, sigurno je kako se i u 1898. i
1899. godini, kada se zgrada podie, Bollova neorenesansa
razlikuje od kasne neorenesanse voluminoznih proelja
graditelja Hnigsberga i Deutscha kakva je u to vrijeme ve
posve dominirala zagrebakom stambenom pa i javnom
arhitekturom. Boll se nastavlja na beku neorenesansu
plitkih profilacija i jednostavnijih tuko-ukrasa u tradiciji
Sempera i Hasenauera.28
Projekt za zgradu nije sauvan meu graevinskom
dokumentacijom Zagreba strukturiranom prema ulicama,

pa se vjerovalo da je izgubljen.29 Pokazalo se, meutim,

da je sauvan meu tekuim spisima Graevnog odjela
zagrebakoga Gradskog poglavarstva.30 Rije je o projektu
koji je u osnovnim crtama i izveden, iako izvedeno rjeenje
proelja pokazuje stanovite razlike u odnosu na projektiranu
situaciju.
Osnovu ralambe proelja u donjim dijelovima ini
rustika, s tim da su prozori na krajevima prizemnih stanova
uokvireni nekom vrstom edikule. Glavni je portal blago istaknut u odnosu na ostatak proelja. Nije realiziran u skladu s
projektom iz 1898. izostali su pilastri na stranama, bogato
dekoriran arhivolt, kao i volute na vrhu. Realizirani je portal
mnogo jednostavniji, zakljuen u kljunom kamenu luka
glavom Atene, boice umjetnosti i zanatstva, te na vrhu
entablaturom.
Boll je na proelju vlastite kue primijenio superponiranje redova ralamba prizemlja je u toskanskom, prvi
kat je u jonskom, a drugi u korintskom stilu.
Prvi je kat ponajvie izveden u skladu s projektom
manje su promjene provedene samo pri izvedbi zona ispod
prozora. Proelje drugoga kata, osobito rjeenje okvira
prozora te ralambe povrina izmeu prozora dosta pak
odstupa u odnosu na projekt, kao i ralamba entablature
na vrhu zgrade koja je, osobito iznad loa, rijeena s daleko
vie dekorativnih motiva nego je bilo prvotno predvieno.
Osobito zanimljiv motiv na proelju predstavljaju loe
kojima se prema erjavievoj otvaraju bone sobe stanova
na prvom i drugom katu. Loe su zatvorene trodijelnim
arkadama, od kojih je sredinja via i ira od bonih, dok su
u donjemu dijelu ograene betonskim stupiima balustradom. Na prvom katu u vrhu lukova postavljene su konzole
koje zavravaju pod entablaturom s maskeronima, dok je
entablatura iznad loe drugoga kata bogato ukraena dekorativnim vegetabilnim motivima, uglavnom cvijea, vinove
loze i hrastova lia. Nad srednjom niom loe drugoga kata
apliciran je grb s tri prazna heraldika polja, simbolima triju
umjetnosti, arhitekture, slikarstva i kiparstva koje odvaja kutomjer, jedan od simbola graditeljskog zanata. Arhitektonska
plastika u kojoj se ponavljaju motivi lamberkena, lavljih glava
i koljaka takoer naglaava neorenesansne stilske karakteristike. Ovi dekorativni elementi karakteristini su za Bollovu
arhitekturu, a po oblikovanju i kvaliteti izvedbe upuuju
na majstorske radove zagrebake Obrtne kole kojoj je bio
jedan od utemeljitelja i dugogodinji ravnatelj. Modelaciju
su vjerojatno izveli polaznici kole pod nadzorom tadanjih
nastavnika modeliranja i klesarstava Dragutina Moraka i
Ignjata Franza, te naravno, samog Hermana Bolla.
Unutranji prostor organiziran je tipino za najamne
stambene zgrade u 19. stoljeu. Stubite je postavljeno u
sredinji dio kue i osvijetljeno je staklenim krovnim prozorom. Slino kao u Zlatnoj dvorani, stakleni je krov prema
projektu trebao imati dvije opne vanjsku, oblikovanu kao
dvoslivni krov, te unutranju, oblikovanu kao zrcalni svod
269

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Stubite zgrade u erjavievoj 4 (foto: D. Damjanovi, 15. 7.

2013.) / Staircase of the building in 4 erjavia street

s krunim otvorima. Naposljetku, unutranje je ostakljenje

postavljeno na kasetirani i dijelom oslikani strop. Stubite je
trebalo ve po projektu sadravati ogradu od kovanog eljeza, zidovi su trebali biti ukraeni konzolama, a u prizemlju
je Boll postavio i stupove (prema projektu korintske) od
lijevanog eljeza. Ograde od kovanog eljeza sauvane su u
cijelosti na stubitu do danas.
Iz stubita se izravno ulazi u stanove. Kroz ulazna vrata
stanova ulazi se u hodnike koji vode do veine prostorija u
stanovima, to je bitna razlika u odnosu na uobiajeni raspored toga doba kada se iz ulaznog hola ili manjeg hodnika
ulazilo u jednu sobu, a ostale su sobe u nizu bile meusobno
povezane vratima. Uz ulinu stranu kue smjeteni su prostrani saloni, i to vei od 38 m2, a manji od 23 do 27 m2. Uz
hodnik su grupirane kupaonice i toaleti, te djevojaka soba
(soba slukinje, kako pie na nacrtu) u lijevoj polovici
zgrade, a prema dvoritu okrenute su kuhinja, izba, soba za
slukinju u desnoj polovici zgrade, te jo po jedna soba stana.
Iznimnost ove zgrade je do danas dijelom sauvan dekorativni, uglavnom florealni i vegetabilni oslik na stropu
kolnog ulaza, kao i na stropu i zidovima na vrhu stubita. Dio
izvorne dekoracije u unutranjosti kasnijim je intervencijama
uniten. Zidovi stubita izvorno su imali dekoraciju nalik
onoj koja je ostala sauvana na vrhu stubita odnosno bili
270

Peristil 56/2013 (263274)

Oslik zida i stubite na drugom katu zgrade u erjavievoj 4

(foto: D. Damjanovi, 15. 7. 2013.) / Wall painting and staircase on
the second floor of the building in 4 erjavia street

Oslik kolnog ulaza u zgradu u erjavievoj 4 (foto: D.

Damjanovi, 15. 7. 2013.) / Wall painting in the carriage-way of the
building in 4 erjavia street

Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

prema sjeanju profesorice Gruji jo donedavna tu su rasla

stara stabla marelica i ljiva, to je evidentirano i u elaboratu
Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode.32
Sve to upuuje na injenicu da je Herman Boll u sreditu
grada Zagreba kultivirao zelenu povrinu koju je koristio kao
vonjak i jednostavni perivoj ije pravilne stazice upuuju
na oblikovanje prema renesansnim vrtovima.

Oprema stana Bollovih

Vrata stana na drugom katu zgrade u erjavievoj 4 (foto: D.

Damjanovi, 15. 7. 2013.) / Door of a flat on the second floor of the
building in 4 erjavia street

su oslikani u imitaciji gradnje kamenom, te su posebno bile

naglaene nie i prozori na zidu. Dekoracija nalikuje tipinim
Bollovim oslicima, npr. u mirogojskim arkadama i kasetama
aule Muzeja za umjetnost i obrt, koja takoer nije sauvana.
Ulazna vrata svih stanova u prizemlju te na prvom i drugom
katu zgrade slino su rijeena bogato su dekorirana okovima
od kovanog eljeza postavljenima na drvenim i na staklenim
dijelovima. Okovi na staklenim dijelovima vrata ukraeni su
motivom hrastova lista koji se javlja i u dekorativnom osliku,
a koji je i inae vrlo est u Bollovu stvaralatvu.31
Sastavni je dio kue inio i prostrani ureeni vrt povrine
vee od 1 000 m2 koji se pruao duboko u parcelu bloka
prema sjeveru. Dvorite je odijeljeno od vrta jednostavnom
zidanom i ianom ogradom, a u vrt se ulazilo kroz vrata od
kovanog eljeza privrena na zidanim ciglenim stupovima s betonskim kapama. Vrt je bio podijeljen u etiri polja
omeena ljunanim stazicama, a u sredini je bila rondela s
perunikama. Vei dio ove zelene povrine bio je vonjak, a

Fotografije sauvane u ostavtini nasljednika obitelji Soreti,

kod Ivana Rotova u Karlovcu, sina Bollove unuke Marije
Soreti, udane Rotov, svjedoe nam kako je stan u kojem su
ivjeli Bollovi u erjavievoj 4 bio vrlo raskono opremljen
stilskim namjetajem, umjetninama i grafikama. Grb, vjerojatno obitelji, visio je u dnevnoj sobi, zajedno s ogledalom s
rokoko okvirom. Ogledalo je, kao i dio ostalog namjetaja,
poslije Bollove smrti preneseno kod Herte Soreti u Rumu
gdje je uvano sve do prije nekoliko godina kada je prodano
privatnom kolekcionaru. Od znaajnijih komada stilskog
namjetaja na fotografijama se jasno uoava alt-deutsch
ormar te tapecirane stolice ukraene vegetabilnim motivima.
Vjerojatno je rije o radovima uenika i/ili majstora Obrtne
kole, jer podsjeaju na komade namjetaja kakvima je Boll
opremio nadbiskupsku rezidenciju u Zagrebu. Osobitom
kvalitetom odlikovao se i stalak za cvijee, takoer neorenesansni i, ini se, prema fotografiji, djelomino pozlaen.
U uglu dnevne sobe nalazio se stojei sat u drvenom
kuitu, a donji dijelovi zidova sobe bili su prekriveni raskonim ilimima, tradicijskim tekstilom koji je Boll (dakako
prema uputama Krnjavog) redovito izlagao na izlobama
u Trstu 1882. i Budimpeti 1885. Vjerojatno je rije o dijelu
ilima koje Krnjavi nije uspio prodati na izlobama zbog
ega je naposljetku odustao od ulaganja velikog truda u
odravanje i napredak narodnog obrta.33 Gornji dijelovi
zidova bili su prekriveni tapetama ili dekorativnim oslikom,

Unutranjost stana Bollovih u erjavievoj ulici u Zagrebu

poetkom 20. stoljea, sjede Marija i Herta Boll; Osobna
ostavtina Ivana Rotova, Karlovac / The interior of the Boll family
flat in 4 erjavia street at the beginning of the 20th century, Marija
and Herta Boll seated; personal collection of Ivan Rotov, Karlovac

271

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

Zaelje kue u erjavievoj 4 (foto: Grad Zagreb, Gradski zavod

za zatitu spomenika kulture i prirode, 1999.) / The back of the
building in 4 erjavia street (City Office for the protection of cultural
monuments and nature, 1999)

to se teko razabire na osnovi sauvanih fotografija. Na

zidovima su visjele brojne slike, odnosno reprodukcije.
Uglavnom je bila rije o mrtvim prirodama i/ili pejzaima,
pokojoj anr-sceni, te naravno portretima obitelji do danas
djelom sauvanima u obiteljskoj ostavtini u Rumi.

Epilog
Oprema Bollova stana, naalost, nije ostala sauvana, a
pitanje je i koja e biti sudbina njegove kue. Iako je rije o
jednom od najreprezentativnijih primjera stambene najamne
zgrade u zagrebakom Donjem gradu i premda je rije o kui
graditelja koji je obiljeio etiri desetljea povijesti hrvatske
arhitekture i umjetnikog obrta, trenutano se zgrada nalazi u
vrlo loemu stanju. Proelje uvelike propada, oslik u unutranjosti djelomino je uniten, ulazna vrata iarana su grafitima,

U vrtu kue u erjavievoj 4 u travnju 1938. godine. Fotografija

iz obiteljskog albuma Nade Gruji / In the back garden of 4
erjavia street in April 1938. Photo from the Gruji family album

272

Peristil 56/2013 (263274)

Zelena povrina parcele u erjavievoj 4 (foto: Grad Zagreb,

Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, 1999.) /
The garden at the back of the building in 4 erjavia street (City Office
for the protection of cultural monuments and nature, 1999)

Peristil 56/2013 (263274)

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu

kovani dijelovi nagrizeni su hrom, a injenica da zemljite na

istonoj strani nije nikada izgraeno ugroava statiku kue.
Stanje zgrade udi tim vie to su vrijednost kue slube
zatite u Zagrebu i Hrvatskoj prepoznale jo sredinom 1980ih, u vrijeme intenzivne revalorizacije historicizma kao stila i
Bollova opusa.34 Tada na adresi 8. maja 1945. broj 64, kua
je zatiena Rjeenjem o preventivnoj zatiti spomenika
kulture Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture
u Zagrebu (broj 03-UP/I-630/1), od 11. srpnja 1986. Novo
rjeenje prema kojem ova zgrada ima svojstvo pojedinanoga zatienog kulturnog dobra izdala je Uprava za zatitu
kulturne batine Ministarstva kulture Republike Hrvatske 9.
travnja 2003.35 Neto ranije, u ljeto 1999. pojavio se prijedlog
Francuskog veleposlanstva u Zagrebu da se kua adaptira
u njihovo novo sjedite. Veleposlanstvo je kontaktiralo,
preko Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstvo kulture
koje je pak proslijedilo molbu Gradskom zavodu za zatitu
spomenika kulture.36 ini se da je ovaj plan propao jer se u
dvoritu uline zgrade namjeravalo sagraditi novu graevinu.37 Naime, Gradski je zavod neposredno nakon dopisa
organizirao pregled vrta i popisivanje vrijednih primjeraka
raslinja, oito s namjerom da se i ta povrina, a ne samo zgrada, zatiti.38 Spomenutim rjeenjem iz 2003. park je doista
zatien zajedno sa zgradom ime je prepoznata ova vrijedna
i iznimna cjelina unutar donjogradskih blokova. Poetkom
2000-ih u nekoliko su navrata izvedeni manji popravci na
zgradi 2001. akademski kipar Nikola Bolevi popravio
je zaglavni kamen s likom Atene.39 Iste je godine saniran i
dio proelja,40 a 2003. i krov.41 ini se da tada radovi staju i
zapoinje propadanje zgrade koje traje do danas.
Ovaj zatieni spomenik kulture treba najhitniju obnovu
sukladno konzervatorskim propisima, a Grad Zagreb trebao
bi se oduiti svom znamenitom graditelju postavljanjem
spomen-ploe na proelju.
BILJEKE
1 Iscrpno o genezi i autorstvu zagrebake Zelene potkove v. SNJEKA
KNEEVI, Zagrebaka zelena potkova, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
Ideja o uokvirenju donjogradskog sredita trgovima-perivojima javlja se
u spisima i nacrtima ve 1882. godine.
2 IVO MAROEVI, Prijedlog za tipologiju stambene arhitekture u Zagrebu u drugoj polovici 19. stoljea, Radovi Instituta za povijest umjetnosti,
11 (1987.), 165185. Unutar osnovne podjele autor razlikuje potpodjelu,
a kua o kojoj je rije u lanku pripadala bi tipu II. kua za kombinirano
stanovanje, 2. viekatnica s vlastitim stanovanjem: a) varijanta sa stanovima za iznajmljivanje.
3 LELJA DOBRONI, Zaboravljeni zagrebaki graditelji, Ivan Plochberber st., Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Sabrani lanci i rasprave, Drutvo povjesniara umjetnosti Hrvatske (dalje:
DPUH), Zagreb, 1983., 3998, 51.
4Kukovieva ulica nazvana je prema investitoru istoimene najamne
kue, topolovekom vlastelinu Mirku Kukoviu i spominje se ve u planovima grada iz 1878. godine. Tijekom povijesti ulica je nekoliko puta
mijenjala naziv: izmeu dva rata bila je Ulica Kraljice Marije, pa Mussolinijeva, nakon 1945. Ulica brae Kavuria, a u devedestima je preimeno-

vana u Ulicu Andrije Hebranga. Mala ulica koja povezuje Preradovievu

i Gajevu ulicu i prolazi junom stranom tzv. Kukovieve kue, prvotno
se zvala Domobranska, pa Marulieva, a 30-ih godina prolog stoljea,
kada je dotadanja Kukovieva preimenovana u Ulicu Kraljice Marije,
postala je Kukovieva. Nakon 90-ih nosi ime knjievnika Ante Kovaia.
Vidi JELENA STANI, LAURA AKAJ, LANA SLAVOJ, Preimenovanje
zagrebakih ulica, Migracijske i etnike teme, 25/12 (2009.), 89124.
5 Planirane ucrtane ulice umjesto imena dobivaju brojeve, a trgovi slova.
6 SNJEKA KNEEVI, Trg Petra Preradovia i Trg Petra Svaia. Geneza dvaju donjogradskih trgova, Godinjak zatite spomenika kulture
Hrvatske, 2021 (1994.1995.), 109141.
7 Ulica je nazvana po nadvojvodi Raineru Austrijskom, roenom u Zagrebu 21. studenoga 1895. godine (GJURO SZABO, Stari Zagreb, Spektar; Znanje, Zagreb, 1971., 154). U literaturi i na nacrtima pojavljuju se
inaice Reinerova i Rajnerova. Nakon Prvoga svjetskog rata preimenovana u erjavievu, a nakon Drugoga svjetskog rata nosila je naziv 8.
maja 1945. U devedesetima je vraeno ime Jurja erjavia, marijabistirikog upnika koji je donirao kuu na uglu Gundulieve i erjavieve
ulice podignute 1909. godine a koja je sluila kao zaklada za podignue
i uzdravanje kr. tehnike visoke kole, odnosno tehnikog fakulteta u
Zagrebu, kako je uklesano na spomen-ploi.
8 Puni naslov glasi Regulatorna osnova za predjel Savske i Miramarske
ceste izmeu Koturake ceste i rijeke Save, prilagoena osnovi uprave Kr.
ug. dravne eljeznice na novu prugu Kolodvor Remetinec, 1913.
9 LELJA DOBRONI, Zagrebaki graditelj Janko Jambriak, Graditelji i
izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Sabrani lanci i rasprave,
DPUH, Zagreb, 1983., 538, 8.
10 ZLATKO JURI, Arhitekt Martin Pilar zagrebaki radovi 1889
1900., Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 18 (1994.), 153167.
11 IVO MAROEVI, Graditeljska obitelj Grahor, DPUH, Zagreb, 1968.,
164166.
12 FERDO II, Strossmayer Rakom, Be 8. 7. 1879., Korespondencija RakiStrossmayer, knjiga II, JAZU, Zagreb, 1929., 225; , Restauracija
kathedrale, Obzor, 264 (17. studenoga 1879.), 3.
13 Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: AHAZU), XI
A/Bol.H.3, Boll Strossmayeru, Zagreb, 7. 9. 1883.; Da je rije o Tomievoj 4 govore spisi sauvani u DAZG-u koji se odnose na tu zgradu, a koji
svjedoe da je ona bila u vlasnitvu obitelji Unuki-Adrowsky-Lubienski.
14 Prema svjedoanstvu g. Ivana Rotova.
15 Osobna ostavtina Rotov, Vjenani list rkt upe sv. Marka u Zagrebu,
izdan 13. 1. 1915.
16 Vie o obitelji u: DRAGAN DAMJANOVI, Arhitekt Herman Boll,
Muzej za umjetnosti i obrt; Leykam International, Zagreb, 2013., 65.
17 HR-DAZG, fond br. 4-12, Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO,
kutija br. 63., dosje br. 26917-1898., stambena dozvola za kuu, GPZ br.
26961, Zagreb, 27. 7. 1899.
18 HR-DAZG, fond br. 4-12, Graevni odsjek, knjiga br. 709, Upisnik
graevnih, stambenih i uporabnih dozvola 1898 1903., br. 239 1898.
i br. 163 1899.
19 HR-DAZG, fond br. 4-12, Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO,
kutija br. 63., dosje br. 26917-1898., Zapisnik oevida Gradjevno-vatrogasnog odbora sl. i kr. glavnoga grada Zagreba, GPZ, br. 26917/IV-1898.,
Zagreb, 17. 8. i 26. 8. 1898. Danas je situacija obrnuta i zgrada u erjavievoj 2 daleko je via od zgrade u erjavievoj 4.
20Ibid.
21 HR-DAZG, fond br. 4-12, Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO,
kutija br. 63., dosje br. 26917-1898., dopis Hermana Boll GPZ-u, Zagreb, 16. 7. 1898.
22, Zapisnik I. skuptine zastupstva sl. i kr. glav. grada Zagreba, drane
3. sienja 1898., Zapisnici skuptina zastupstva slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba, 1898., 17 (5), l. 21. U monografiji o Bollu spominje se da su Boll i Franz nastojali podii novu zgradu uz ve postojeu
jer se mislilo da je kua u erjavievoj 4 podignuta neto prije, a ne tek
1898. i 1899. godine. DRAGAN DAMJANOVI (bilj. 16), 584.
23 HR-DAZG, fond br. 4-12, Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO,
kutija br. 63., dosje br. 26917-1898., Popis kue Hermana Boll, Rajnerova ulica, Zagreb, 22. 8. 1899.

273

Dragan Damjanovi, Irena Kraevac: Stambena najamna zgrada Hermana Bolla u erjavievoj ulici 4 u Zagrebu
24 O Kaievoj 16 kao Bollovu vlasnitvu vie u: DAZG, fond br. 4,
GPZ, pomoni uredi, dosje br. 16192-1907.
25Bar je tako tvrdio Gjuro Szabo. GJURO SZABO, Djela Hermana
Bolla sude sud Hermanu Bollu, Zagreb, 1932., Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ostavtina Gjure Szaba, strojopis, str. 5.
26 Zahvaljujemo prof. dr. sc. Nadi Gruji to je podijelila sjeanje na
djetinjstvo u ovoj jedinstvenoj i zanimljivoj kui. Na proelju je do 1991.
stajala spomen-ploa s natpisom da je u toj kui roen narodni heroj Ivo
Lola Ribar (Zagreb, 23. IV. 1916. Glamoko polje, 27. XI. 1943.).
27VLADIMIR LUNAEK, Hermann Boll, Obzor, 104 (18. travnja
1926.), 23.
28 IRENA KRAEVAC, Neorenesansna komponenta u djelu Hermana
Bolla, Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Zbornik Dan Cvita Fiskovia, (ur.) Predrag Markovi, Jasenka Gudelj, Institut za povijest
umjetnosti; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveuilita, Zagreb, 2008., 481490. U stilu neorenesanse Gottfried Semper gradi
vile u Dresdenu ve u etvrtom desetljeu 19. stoljea, npr. znamenitu
Villu Rosu s rizalitom na kojem se istie trodijelna loa. Na njega se nastavlja Georg Hermann Nicolai s rezidencijom Seebach u Dresdenu koja
u sredinjem dijelu ponavlja motiv trodijelnih prozora, a bono monofora oblog luka. Usp. HARRY FRANCIS MALLGRAVE, Gottfried Semper,
Architect of the Nineteenth Century, Yale University Press, New Heaven
London, 1996. Za stambenu arhitekturu Bea u razdoblju historicizma
v. RENATE WAGNER RIEGER, Wiens Architektur im 19. Jahrhundert,
Wien, 1970. i KLAUS EGGERT, Der Wohnbau der Wiener Ringstrasse im
Historismus 18551896, Wiesbaden, 1976.
29 DRAGAN DAMJANOVI (bilj. 16), 584. U dosadanjoj se literaturi
navodi da je graevina podignuta vjerojatno krajem 1880-ih, usp. ARKO DOMLJAN, Stambena arhitektura Hermana Bolla, ivot umjetnosti, 2627 (1978.), 36; ARKO DOMLJAN, Stambena arhitektura Hermana Bolla, Historicizam u Hrvatskoj, katalog izlobe, knjiga 1, Muzej
za umjetnost i obrt, Zagreb, 83., ili pak 1893., usp. ELJKA ORAK,
Boll, Herman, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. I, (ur.) arko Domljan, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 1995., 106, to
je autora navelo da istrauje spise zagrebakoga Gradskog poglavarstva
upravo iz tih godina. Paljivim pregledavanjem graevinske dokumentacije za ovaj lanak spisi i projekti vezani uz podizanje ove zgrade pronaeni su tek pod godinom 1898.
30 HR-DAZG, fond br. 4-12, Gradsko poglavarstvo Zagreb, GPZ-GO,
kutija br. 63., dosje br. 26917-1898.

Peristil 56/2013 (263274)

31 Motiv hrastova lia iznimno je est u Bollovu opusu i njegov je

svojevrsni simbol, kako pokazuje dekoracija oko portreta u zvoniku zagrebake katedrale.
32 Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, dosje o erjavievoj 4. Valorizacija postojeeg zelenila u dvoritu zgrade u erjavievoj 4, RG, Grad Zagreb, Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i
prirode, Zagreb, 24. 8. 1999., Veza kl. 350-05/99-01/733.
33 ISO KRNJAVI, Pogled na razvoj hrvatske umjetnosti u moje doba,
Hrvatsko kolo, 1 (1905.), 255.
34 Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, dosje o erjavievoj 4. Identifikacijski list, ID 994, erjavieva 4. U daljnjim fusnotama podaci su preuzeti iz dosjea o ovoj graevini koji se uva u Gradskom
zavodu. Za podatke zahvaljujemo dr. sc. Nini Gazivodi.
35 Ibid. Rjeenje Republika Hrvatska, Ministarstvo kulture, Uprava za
zatitu kulturne batine, Urbroj: 532-10-1/8(JB)-03-2; rjeenje je objavljeno u: Narodne novine, br. 2/04.; br. zatite Z-1051.
36 Ibid. Francusko veleposlanstvo Ministarstvu vanjskih poslova RH,
NOTA 271/AL, primljeno u Ministarstvo kulture RH 19. 8. 1999., Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, urudbeni broj 394-99-01.
37 Ibid. Prijevod pisma glasi: Ova zgrada u erjavievoj ulici broj 4
ima tu prednost da posjeduje unutranje dvorite kroz koje dolazi do
praznoga prostora gdje bi veleposlanstvo predvidjelo jednu izgradnju.
Veleposlanstvo bi stoga bilo zahvalno Ministarstvu da se zauzme kod odgovorne Gradske slube kako bi ista izdala odobrenje za izgradnju zgrade
od dvije do eventualno etiri etae koja bi bila smjetena iza kue koju
veleposlanstvo ima namjeru kupiti.
38 Ibid. Valorizacija postojeeg zelenila u dvoritu zgrade u erjavievoj
4, RG, Grad Zagreb, Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, Zagreb, 24. 8. 1999., Veza kl. 350-05/99-01/733.
39 Ibid. Rjeenje Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, urbroj 251-16-04/2-01-02, Zagreb, 12. 12. 2001.
40 Ibid. Rjeenje Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, urbroj 251-16-04/2-01-02, Zagreb, 10. 12. 2001. Projekt je potpisao ovlateni arhitekt Dubravko Radoevi.
41 Ibid. Rjeenje Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, urbroj 251-16-04/2-03-02, Zagreb, 3. 10. 2003. Trokovnik je izradila dipl. ing. gra. eljka Bago.

Summary
Dragan Damjanovi
Irena Kraevac
Apartment Building Designed by Herman Boll, 4 erjavia Street in Zagreb
At the very centre of the Green Horseshoe of Zagreb parks, in a housing block facing south in erjavia
street, the architect Herman Boll designed and built a representative residential building with apartments
for rent. He owned this building and lived there in his large apartment with his family from 1899 to his death
in 1926. The front of this house stands out among the facades of other houses in the centre of Zagreb, with
its four deep loggias decorated with Neo-Renaissance triforas and rich allegorical architectural decorations
representing the arts and crafts as symbols of their makers profession. The interior of the house is richly
decorated, mostly with elements made of wrought iron. The walls of the staircase are decorated with vegetable
ornaments painted by the teachers and students of the Zagreb School of Arts and Crafts, of which Boll was
one of the founders and respected teachers. After studying the fine plans of the building, now published for
the first time, and the surviving photographs, one cannot but conclude this building to be an outstanding
and representative example of Zagreb residential architecture at the turn of the nineteenth century.
274