Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju Procisceni Tekst PDF

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
(Uredniki proieni tekst,Narodne novine broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07 i
45/09)
Napomena: sukladno odredbama lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o
nacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
(Narodne novine, broj 45/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje vaiti
lanak 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine,
broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07.-Odluka USRH i 46/07.).
Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i
visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakona
prestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i 6.,
lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. i lanka
51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. Odluka USRH i
46/07.).
I. OPE ODREDBE
Predmet normiranja
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2) Pod pojmom znanstvene djelatnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se znanstvena i
razvojna istraivanja.
Osnovna naela o znanosti i visokom obrazovanju
lanak 2.
(1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za
Republiku Hrvatsku i sastavni su dio meunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga,
umjetnikog i obrazovnog prostora.
(2) Znanstvena djelatnost se temelji na:
slobodi i autonomiji stvaralatva,
etinosti znanstvenika,
javnosti rada,
povezanosti sa sustavom obrazovanja,
meunarodnim mjerilima kvalitete,
poticanju i uvaavanju specifinosti nacionalnih sadraja i
zatiti intelektualnog vlasnitva.
(3) Visoko obrazovanje se temelji i na:
akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita,
otvorenosti visokih uilita prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici,
nedjeljivosti sveuilinoga nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno umjetnikog
stvaralatva,
uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice,
europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji te usklaivanju s europskim sustavom
visokog obrazovanja,
potivanju i afirmaciji ljudskih prava,
jedinstvu strunog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifina struna znanja i
vjetine,
konceptu cjeloivotnog obrazovanja,

povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem te
interakciji s drutvenom zajednicom i obvezi sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnih
znanstvenih instituta da razviju drutvenu odgovornost studenata i drugih lanova akademske i
znanstvene zajednice.
Zadae visokih uilita i javnih znanstvenih instituta
lanak 3.
(1) Zadae sveuilita su znanstveno, umjetniko i razvojno istraivanje, posebice ostvarivanje
znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetniko stvaralatvo i
struni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje.
Svoje zadae sveuilite ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje.
(2) Zadae visokih kola i veleuilita su struno visoko obrazovanje, umjetnika i struna
djelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju.
(3) Zadaa javnih znanstvenih instituta je znanstveno istraivanje. Posebice, javni znanstveni
instituti imaju zadau ostvarivati znanstvene programe od stratekog interesa za Republiku
Hrvatsku te, zajedno sa sveuilitima, uspostavljati znanstvenu infrastrukturu od interesa za
cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Javni znanstveni instituti
sudjeluju u procesu visokog obrazovanja sukladno ovom Zakonu.
Akademska zajednica i njene slobode
lanak 4.
(1) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu
visokog obrazovanja.
(2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj
samoupravi i autonomiji sveuilita, u skladu s Ustavom, meunarodnim ugovorima i ovim
Zakonom.
(3) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice a obuhvaaju slobodu
znanstvenog i umjetnikog istraivanja i stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje i
udruivanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, meunarodnim ugovorima i ovom Zakonu.
(4) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj obuhvaa:
utvrivanje pravila studiranja i upisa studenata,
izbor elnika i nastavnika,
upravljanje resursima s kojima raspolau visoka uilita.
(5) Autonomija sveuilita na svim sveuilinim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj,
sukladno ovom Zakonu, obuhvaa:
ureenje unutarnjeg ustroja,
utvrivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa,
financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom,
odluivanje o prihvaanju projekata i meunarodnoj suradnji,
ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu.
(6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita ukljuuju i
odgovornost akademske zajednice prema drutvenoj zajednici u kojoj djeluje.
Primjena propisa o ustanovama
lanak 5.
(1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, na visoka uilita i ustanove u sustavu
znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.
(2) Ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja mogu se udruivati u
zajednice ustanova, sukladno Zakonu o ustanovama. Tako uspostavljene zajednice imaju prava i
obveze u odnosu na svoje sastavnice sukladno aktu o osnivanju i statutu.
(3) Zajednica sveuilita je ustanova u koju se udruuju dva ili vie sveuilita i koja ima sva
prava i obveze sveuilita, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvo
ureuje se aktom o osnivanju i statutom.
II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST I NACIONALNO VIJEE ZA VISOKO
OBRAZOVANJE
Zadae Nacionalnog vijea za znanost
lanak 6.
(1) Nacionalno vijee za znanost najvie je struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu
cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.
(2) Nacionalno vijee za znanost:
1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjera za
njezino unaprjeenje,
2. daje prethodno miljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija koji donosi
ministar nadlean za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar),
3. nadzire kvalitetu znanstvenih organizacija te ih vrednuje sukladno ovom Zakonu i
utvrenim kriterijima,
4. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja, polja i grane,
5. imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja,
6. poblie utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom,
7. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlatenje za
provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja,
8. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje,
9. daje miljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova te
10. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima.
46/07.).
Zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
lanak 7.
(1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje najvie je struno tijelo koje brine za razvitak i
kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske.
(2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje:
1. predlae i potie donoenje mjera za unaprjeenje visokog obrazovanja,
2. predlae projekciju mree javnih visokih uilita u Republici Hrvatskoj, 3. daje
suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje
znanstveno-nastavnih, umjetniko-nastavnih i nastavnih zvanja,
4. daje ministru prethodno miljenje na pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i
vrednovanje visokih uilita i studijskih programa,
5. imenuje recenzente i daje miljenje o osnivanju novih visokih uilita i studijskih
programa,
6. provodi vrednovanje visokih uilita i studijskih programa te predlae ministru
izdavanje dopusnica (lanak 51.),
7. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima.
46/07.).
Zajednike zadae Nacionalnog vijea za znanost i
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
lanak 8.
(1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje zajedniki:
1. predlau Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za
znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje,
2. raspravljaju pitanja vezana uz policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlau i potiu mjere za njegov razvoj,
3. predlau i potiu sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela dravne uprave, tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu
znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,
4. predlau mjere i poduzimaju aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog
podmlatka,
5. imenuju lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, te
6. predlau lanove Odbora za etiku.
(2) Zajednikim sjednicama Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko
obrazovanje predsjedavaju naizmjence predsjednici ovih vijea na rok od jedne godine,
raunajui od dana prvog imenovanja ovih vijea prema ovom Zakonu. Zajednike sjednice
odravaju se najmanje jednom godinje.
Sastav Nacionalnog vijea za znanost
lanak 9.
(1) Nacionalno vijee za znanost ima predsjednika i dvanaest lanova, od kojih su etiri
znanstvenika u zvanju znanstvenog savjetnika zaposlena u znanstvenim institutima, est
redovitih profesora te tri osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za znanost je etiri godine.
(3) Nacionalno vijee za znanost na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge lanove
Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa.
Sastav Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
lanak 10.
(1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje ima predsjednika i dvanaest lanova od kojih su
sedam sveuilini profesori s time da je jedan od njih iz podruja obrazovanja nastavnika, dva
profesori visoke kole, dva znanstvenika zaposlena u znanstvenom institutu te dvije osobe izvan
sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje je etiri godine.
(3) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi
druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa.
Nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko
obrazovanje
lanak 11.
(1) lanove Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i njihove
predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodei rauna o
zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti

znanstvenika iz gospodarstva.
(2) lanovi Nacionalnog vijea za znanost su vrhunski znanstvenici osobito oni koji imaju
svjetski priznate znanstvene radove iz vie znanstvenih polja.
(3) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje po est lanova
Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, a predsjednike
navedenih tijela imenuje svake etiri godine.
(4) Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za
visoko obrazovanje utvruje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose
znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee veleuilita i visokih kola,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca,
sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog
poziva za predlaganje kandidata.
(5) Dravni dunosnici ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea za znanost ni Nacionalnog
vijea za visoko obrazovanje.
Razrjeenje lanova Nacionalnog vijea za znanost i
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
lanak 12.
(1) Predsjednika ili lana Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko
obrazovanje Hrvatski sabor moe razrijeiti dunosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i
Nacionalnog vijea za znanost, odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i prije isteka
vremena na koje je imenovan ako:
1. sam zatrai razrjeenje,
2. stupi na dunost koja prijei rad u Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom
vijeu za visoko obrazovanje,
3. ne ispunjava svoju dunost,
4. izgubi sposobnost obnaanja dunosti,
5. svojim postupcima povrijedi ugled dunosti koju obnaa.
(2) U sluaju razrjeenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatski sabor e na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili lana na vrijeme do isteka mandata
razrijeenog predsjednika ili lana. Novi e se predsjednik ili lan predloiti na temelju prije
prikupljenih prijedloga prema lanku 11. stavku 4. ovoga Zakona.
Rad i odluivanje Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
lanak 13.
(1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose poslovnike o
svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.
(2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja Nacionalno vijee za znanost i
Nacionalno vijee za visoko obrazovanje mogu osnovati svoja radna tijela u ijem radu mogu
sudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog vijea za znanost ili Nacionalnog vijea za
visoko obrazovanje.
(3) Raspravljajui o pitanjima iz svoje nadlenosti Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno
vijee za visoko obrazovanje mogu traiti miljenje nadlenog ministarstva i odgovarajuih
strunjaka.
(4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje te lanovi
radnih tijela izuzet e se od odluivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje
izuzea lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje
poblie se ureuje poslovnicima o radu tih tijela.
(5) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje raspravljaju pitanja
od zajednikog interesa najmanje jednom godinje na zajednikim sjednicama. Zajedniki rad
utvruje se posebnim Poslovnikom o zajednikom radu Nacionalnog vijea za znanost i
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Ako Poslovnikom nije odreeno drukije, na

zajednikim se sjednicama odluuje veinom ukupnog broja lanova obaju tijela.
(6) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose program
rada za mandatno razdoblje te godinji program rada koje potvruje ministar. Za svoj rad
Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje odgovorni su
Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godinje podnose izvjetaj.
(7) U sluajevima kada Nacionalno vijee za znanost ili Nacionalno vijee za visoko
obrazovanje ministru predlau donoenje kakvog opeg akta ili odluke, a ministar takav
prijedlog ne prihvati, zatrait e ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon tako
provedenog postupka ne doe do usuglaavanja o spornom pitanju o njemu e odluiti Vlada
Republike Hrvatske.
(8) Administrativne i strune poslove za Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za
visoko obrazovanje obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (lanak 15.).
Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja
lanak 14.
(1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu:
Savjet) je struno tijelo Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko
obrazovanje. Savjet ini petnaest lanova i to tako da su u njemu tri lana sa znanstvenih
instituta, est lanova sa sveuilita, dva lana s veleuilita, dva predstavnika sindikata te dva
predstavnika koje u Savjet imenuje ministar.
(2) lanove Savjeta zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za
visoko obrazovanje veinom ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga
Rektorskog zbora, Vijea veleuilita i visokih kola, javnih znanstvenih instituta, sveuilita,
veleuilita i visokih kola te Ministarstva i sindikata. Mandat lanova Savjeta traje etiri godine.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
lanak 15.
(1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je
specijalizirana ustanova zaduena za pruanje strune i administrativne potpore
Nacionalnom vijeu za znanost i Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje.
(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvruje ustroj i nain njezina
rada.
(3) Djelokrug Agencije ine struni i administrativni poslovi:
1. u postupcima izdavanja dopusnica visokim uilitima,
2. u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih uilita,
3. u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim uilitima,
4. u postupcima vrednovanja sustava za unapreenje i jamstvo kvalitete na visokim
uilitima,
5. u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija,
6. ukljuivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u meunarodni sustav,
7. povezivanja s Europskom mreom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) i
europskom mreom informacijskih centara (ENIC/NARIC),
8. stvaranja i odravanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i
visokog obrazovanja.
(4) Za svoj struni rad Agencija je odgovorna Nacionalnom vijeu za znanost i
Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, a zakonitost njenoga rada nadzire
Ministarstvo.
46/07.).
Vrednovanje visokih uilita i znanstvenih organizacija
lanak 16.
(1) Visoka uilita i znanstvene organizacije kojima je osniva Republika Hrvatska
vrednuju se, odnosno podlijeu provjeri kvalitete i uinkovitosti. Obavljanje znanstvene
djelatnosti privatnih znanstvenih organizacija podlijee vrednovanju ako se financira iz
dravnog prorauna, u kojem se sluaju na rezultate vrednovanja odgovarajue
primjenjuju odredbe lanka 18. ovoga Zakona.
(2) Provjera kvalitete i uinkovitosti pravnih osoba iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se na
temelju pravilnika koji na temelju prethodnog miljenja Nacionalnog vijea za znanost,
odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donosi ministar, uvaavajui posebnosti
pojedinih podruja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.
(3) Kod provjere kvalitete i uinkovitosti osoba iz stavka 1. ovoga lanka Agencija se u
najveoj moguoj mjeri koristi uslugama meunarodnih organizacija i asocijacija.
(4) Agencija obavlja provjeru prema godinjem rasporedu poslova ili po posebnom nalogu
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, odnosno Nacionalnog vijea za znanost i na
zahtjev pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka. Svoje izvjee o provjeri Agencija dostavlja
Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje te
ministru kao i onome na iji je zahtjev obavilo provjeru.
(5) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar mogu od Nacionalnog vijea za
znanost ili Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje zatraiti provjeru iz stavka 4. ovoga
lanka.
(6) Prije odluivanja na Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom vijeu za
visoko obrazovanje izvjee Agencije dostavlja se pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka
na koji se ono odnosi. Oni mogu Nacionalnim vijeima, u roku od 30 dana dati svoje
primjedbe na izvjee i dati potrebno razjanjenje o nalazima u njemu.
(7) Nacionalno vijee za znanost, odnosno Nacionalno vijee za visoko obrazovanje
utvruju konanu ocjenu kontrole i vrednovanja te ih dostavljaju ministru i pravnoj osobi
iz stavka 1. ovoga lanka koje je vrednovano. Nacionalno vijee za znanost odnosno
Nacionalno vijee za visoko obrazovanje obavjetava javnost o rezultatima kontrole i o
vrednovanju.
46/07.).
Vrednovanje studijskih programa
lanak 17.
(1) Vrednovanje studijskih programa provodi Agencija na temelju pravilnika, koji uz
prethodno miljenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donosi ministar i prema
godinjem rasporedu koji utvruje Nacionalno vijee za visoko obrazovanje. Vrednovanje
e se provesti i na posebni zahtjev Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i ministra, a
moe se provesti i na vlastiti zahtjev visokog uilita.

(2) Prije rasprave i odluivanja na Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, izvjee
Agencije dostavlja se visokom uilitu na koje se ono odnosi. Visoko uilite moe u roku
od 30 dana dati svoje primjedbe na izvjee ili dati potrebno razjanjenje o nalazima u
njemu.
(3) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje utvruje konanu ocjenu vrednovanja te je
dostavlja ministru i visokom uilitu koje je vrednovano. Konana je ocjena vrednovanja
javna.
46/07.).
Primjena rezultata vrednovanja
lanak 18.
(1) Na temelju rezultata vrednovanja pravnih osoba iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona
Nacionalno vijee za znanost odnosno Nacionalno vijee za visoko obrazovanje
preporuuju ministru da:
1. izda dopusnicu za obavljanje djelatnosti instituta,
2. uputi pismo oekivanja ili
3. uskrati dopusnicu.
(2) Na temelju rezultata vrednovanja studijskog programa visokog uilita Nacionalno
vijee za visoko obrazovanje preporuuje ministru da:
1. izda dopusnicu za studij,
2. uputi pismo oekivanja ili
3. uskrati dopusnicu za studij.
(3) Dopusnicom se utvruje da pravne osobe iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona
udovoljavaju standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvoenje
pojedinog studija.
(4) Pismo oekivanja je isprava kojom se ukazuje na nedostatke u vrsnoi rada pravne
osobe iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pojedinoga studijskog programa te
izraava oekivanje da e nabrojeni nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku
roka izdaje se ili rjeenjem uskrauje dopusnica.
(5) Ako je pravnoj osobi iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona uskraena dopusnica za
obavljanje djelatnosti, ista se rjeenjem brie iz Upisnika.
(6) U rjeenju o uskrati dopusnice za odreeni studij utvruju se prava studenata o
mogunosti zavretka studija, odnosno prijelaza na studij na drugom visokom uilitu.
(7) Dopusnica i rjeenje o uskrati dopusnice upravni su akti protiv kojih nije doputena
alba, ali se protiv njih moe pokrenuti upravni spor.
46/07.).
lanak 19.
(1) Nacionalno vijee za znanost imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea (u daljnjem
tekstu: podruna vijea) i matine odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i
profesora odgovarajue struke na vrijeme od etiri godine. Prijedloge za lanove podrunih
vijea i matinih odbora daju Rektorski zbor, sveuilita, znanstveni instituti te lanovi
akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za
podruna vijea i matine odbore.
(2) Podruna vijea osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadlenosti Nacionalnog vijea za
znanost za pojedina znanstvena i umjetnika podruja navedena u lanku 6. stavak 2. ovoga
Zakona. Podruna vijea sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim sluajevima
navedenim u lanku 33. stavku 4. ovoga Zakona.
(3) Matini odbori sudjeluju u izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja sukladno ovom
Zakonu i na njemu utemeljenim propisima.
(4) Sastav podrunih vijea i matinih odbora te nain njihova rada ureuje se detaljnije
pravilnikom koji donosi Nacionalno vijee za znanost, pri emu se vodi rauna o pravinoj
regionalnoj zastupljenosti. lanovi matinih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici.
III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI
1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI
Sloboda znanstvenog rada i djelovanja
lanak 20.
(1) Znanstveni rad ne podlijee nikakvim ogranienjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji
proizlaze iz potivanja etinosti u znanstvenom i istraivakom radu, zatite ljudskih prava te
zatite osobne i ope sigurnosti na radu.
(2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanou ne mogu
biti zapreka slobodnom bavljenju znanou i predviene su iskljuivo radi stjecanja pojedinih
prava predvienih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.
Znanstveni rad
lanak 21.
(1) Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveuilitima i
institutima i drugim znanstvenim organizacijama kao i osobe izabrane na suradnika radna
mjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje
znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.
(2) U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveuilinih studija te osobe
izabrane na struna radna mjesta prema ovome Zakonu. U znanstvenom radu mogu sudjelovati i
ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i nastavnom procesu.
Znanstvena djelatnost
lanak 22.
(1)Znanstvenu djelatnost u smislu ovoga Zakona obavljaju sveuilita i njihove sastavnice, javni
znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge
pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija (u
daljnjem tekstu: znanstvene organizacije).
(2) Djelatnosti ustanova od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku (kao to su Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti i Leksikografski zavod Miroslav Krlea) ureuju se i
posebnim zakonom.
Upisnik znanstvenih organizacija i znanstvenika
(3) Javni znanstveni instituti, sveuilita i njihove sastavnice te druga visoka uilita i
znanstvene organizacije kojima je osniva Republika Hrvatska mogu zapoeti obavljati
znanstvenu djelatnost, odnosno u sudski registar upisati takvu djelatnost samo na temelju
dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti.
(4) Privatna znanstvena organizacija moe traiti dopusnicu i upisati se u Upisnik
znanstvenih organizacija.
46/07.).
lanak 23.
(1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika.
(2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno ili
znanstveno-nastavno zvanje osim u sluaju iz lanka 92. stavka 4. ovoga Zakona. Upis u Upisnik
znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti.
(3) Dopusnicu iz stavka 2. ovoga lanka izdaje ministar nakon provedenog postupka
utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, uz prethodno
pribavljeno pozitivno miljenje Nacionalnog vijea za znanost.
(4) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene
djelatnosti utvrdi da znanstvena organizacija ne udovoljava uvjetima za obavljanje
znanstvene djelatnosti ministar donosi rjeenje kojim se odbija izdavanje dopusnice, uz
prethodno pribavljeno miljenje Nacionalnog vijea za znanost.
(5) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene
djelatnosti utvrde nedostaci u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti,
ministar, uz prethodno pribavljeno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, izdaje
znanstvenoj organizaciji pismo oekivanja kojim se ukazuje na nedostatke u ispunjavanju
uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti te izraava oekivanje da e nabrojani
nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rjeenjem odbija
dopusnica.
(6) Uvjete za izdavanje dopusnice i postupak utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje
znanstvene djelatnosti propisuje ministar pravilnikom koji donosi na temelju prethodnog
miljenja Nacionalnog vijea za znanost.
(7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga lanka
i brisanje iz upisnika, ustroj i nain njihova voenja te sadraj obrazaca za podnoenje zahtjeva
za upis i obrazaca za izvod iz upisnika.
(8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se
financirati iz dravnog prorauna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu
se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, financirati iz
dravnog prorauna ako sudjeluju u projektu od znaaja za Republiku Hrvatsku.
46/07.).
Ostali subjekti znanstvene djelatnosti
lanak 24.
(1) Uz fizike osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenu
djelatnost, subjekti znanstvene djelatnosti su i Nacionalno vijee za znanost, Nacionalno vijee
za visoko obrazovanje, Ministarstvo, Hrvatska akademska i istraivaka mrea (CARNet),
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Nacionalna zaklada) te, sukladno sa zakonom i svojim opim aktima, nastavne
baze medicinskih, stomatolokih, veterinarskih i farmaceutskih fakulteta, veleuilita, visoke
kole, znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice ije
je djelovanje od interesa za obavljanje znanstvene djelatnosti.
(2) Nain sudjelovanja subjekata iz stavka 1. ovoga lanka u organizaciji i provedbi znanstvene
djelatnosti ureuje se zakonom, na njemu utemeljenom propisu te odlukama nadlenih tijela.
2. ZNANSTVENI INSTITUTI
Osnivanje znanstvenih instituta
lanak 25.
(1) Znanstvene institute osnivaju domae i inozemne pravne i fizike osobe, sukladno
odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama.
(2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada
Republike Hrvatske uredbom osniva javne znanstvene institute.
Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog instituta
lanak 26.
(1) Na unutarnji ustroj i upravljanje javnim znanstvenim institutom i znanstvenim institutom (u
daljnjem tekstu: institut) primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom nije
odreeno drukije.
(2) Statut instituta donosi njegovo upravno vijee uz suglasnost osnivaa. Suglasnost na statut
javnoga znanstvenog instituta daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost.
(3) Institut ima:
ravnatelja,
znanstveno vijee,
upravno vijee,
druga tijela predviena statutom ili na njemu utemeljenim drugim opim aktom.
(4) Upravno vijee instituta, sukladno statutu, ine lanovi koje imenuje osniva te lanovi koje
izabere znanstveno vijee instituta. Broj lanova upravnog vijea instituta odreuje se statutom,
uz ogranienje da ne moe biti manji od tri ni vei od devet. lanovi koje imenuje osniva ine
veinu u upravnom vijeu. Upravno vijee vodi financijsku i poslovnu politiku, odluuje o
raspolaganju imovinom vee vrijednosti sukladno statutu te odluuje o pitanjima koja statutom
nisu stavljena u nadlenost drugih tijela.
(5) U znanstvenom vijeu znanstvenici i osobe izabrane na suradnika radna mjesta ili njihovi
predstavnici odluuju o znanstvenim i strunim pitanjima. Znanstveno vijee:
1. utvruje i provodi znanstvenu politiku instituta,
2. raspravlja i odluuje o znanstvenim i strunim pitanjima,
3. provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, kad je institut za to ovlaten,
4. provodi postupke izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta,
5. imenuje i razrjeuje dio lanova upravnog vijea instituta, u skladu sa statutom,
6. predlae upravnom vijeu kandidate za natjeajni odbor za izbor ravnatelja instituta,
7. daje upravnom vijeu instituta prethodno miljenje u postupku donoenja statuta te
8. obavlja druge poslove odreene odlukom o osnivanju i statutom instituta.

(6) Institut moe imati znanstveni savjet. lanovi znanstvenog savjeta su istaknuti javni
djelatnici ije lanstvo nije uvjetovano sklopljenim ugovorom o radu s institutom. Ustroj,
nadlenosti i nain rada znanstvenog savjeta ureuje se statutom.
Sudjelovanje instituta u visokom obrazovanju
lanak 27.
(1) Znanstveni instituti surauju s visokim uilitima u znanstvenom radu i izvoenju studijskih
programa u skladu sa znanstvenim programom instituta te znanstvenim i studijskim programima
visokih uilita.
(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga lanka potanje se ureuje ugovorom visokog uilita i instituta.
(3) Visoka uilita i instituti dogovaraju uspostavljanje znanstvene infrastrukture od interesa za
cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I
ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI
Kolaborativni znanstveni programi
lanak 28.
(1) Kolaborativni znanstveni program je interdisciplinarni istraivaki program koji provode
sveuilita i javni znanstveni instituti i koji se u pravilu sastoji od veeg broja problemski
povezanih znanstvenih projekata.
(2) Kolaborativni znanstveni program predlae senat sveuilita ili znanstveno vijee javnoga
znanstvenog instituta. Senat ili znanstveno vijee imenuje voditelja programa.
(3) Voditelj programa predlae nacrt programa Nacionalnom vijeu za znanost.
(4) Ako Nacionalno vijee za znanost prihvati nacrt programa, sveuilite ili institut raspisuje
natjeaj za prijavu projekata u sklopu programa.
(5) Konaan prijedlog programa odreuju svi voditelji odabranih projekata. O tom prijedlogu se
provodi interna recenzija na sveuilitu ili javnom znanstvenom institutu.
(6) Nakon interne recenzije konaan prijedlog programa vrednuje Nacionalno vijee za znanost
koje imenuje recenzente. Program se brani javno, pred lanovima Nacionalnog vijea za znanost
i recenzentima. Izvrenje programa vrednuje se na isti nain kao to se provodi obrana prijedloga
programa.
Znanstveni centar izvrsnosti
lanak 29.
(1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina
znanstvenika koja po originalnosti, znaenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u
red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline.
(2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti
proglaava ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, uz suglasnost znanstvene
organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga Zakona i
postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu.
(3) Odluka ministra o proglaenju znanstvenog centra izvrsnosti sadri prava i obveze koje na
prijedlog Nacionalnog vijea za znanost taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na
temelju svakog novog vrednovanja u postupku predvienom stavkom 2. ovog lanka, moe se
produiti za iduih pet godina.
Znanstveno-tehnologijski park
lanak 30.
(1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovako drutvo koje se osniva radi komercijalizacije
znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jaanja na znanosti
temeljenog gospodarstva.
(2) Suglasnost za koritenje naziva znanstvenotehnologijskog parka daje ministar na prijedlog
Nacionalnog vijea za znanost.
(3) Znanstveno-tehnologijski park uiva porezne olakice i druge pogodnosti kojima se potie
ostvarivanje njegovih ciljeva, u skladu sa zakonom.
4. ZNANSTVENICI I SURADNICI
Znanstvenici
lanak 31.
Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane u
odgovarajua znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika.
Znanstvena zvanja
lanak 32.
(1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.
Znanstvena zvanja se stjeu u postupku i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom i na njemu
utemeljenim propisima.
(2) Za znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i
znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika.
(3) Za viega znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i
znanstvene radove koji predstavljaju znaajan doprinos znanosti.
(4) Za znanstvenog savjetnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i
znanstvene radove kojima je znaajno unaprijedio znanost, pri emu e se posebno cijeniti
meunarodna afirmacija znanstvenika i meunarodna priznatost njegova znanstvenog rada
odnosno njegov znaaj u okviru nacionalnih sadraja.
(5) Nacionalno vijee za znanost pravilnikom koji se objavljuje u Narodnim novinama
detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja (vrsta i broj znanstvenih radova,
vrednovanje radova i sl.) sukladno stavcima 2.-4. ovoga lanka, na temelju kojih matini odbori i
povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost
pristupnika, vodei rauna o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjetnikih podruja te
pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih podruja.
(6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka predvidjet e se primjereno vremensko
razdoblje primjene do tada vaeih uvjeta kojim e se na pravian nain omoguiti reizbor ili
napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad obavljali prema tim uvjetima.
Pokretanje postupka za stjecanje zvanja
lanak 33.
(1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu.
(2) Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree osoba koja
smatra da ispunjava uvjete za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i
znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu.
(3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlatenoj za
provoenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj
organizaciji koja je ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, ta je znanstvena organizacija
iskljuivo nadlena za provoenje dijela postupka. Na obrazloeni zahtjev osobe koja pokree
postupak izbora, Nacionalno vijee za znanost moe za provoenje dijela postupka odrediti i
drugu ovlatenu znanstvenu organizaciju.
(4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora
u pojedino znanstveno zvanje u odreenom znanstvenom ili umjetnikom polju ili
interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetnikom podruju, a matini odbor za to polje ili
interdisciplinarno podruje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podruno
znanstveno ili umjetniko vijee. Ako nijedno podruno znanstveno ili umjetniko vijee nije
ovlateno za provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za znanost.
Ovlatenje za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje
lanak 34.
(1)Rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje
ministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijea za znanost onoj znanstvenoj organizaciji koja
u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i
to najmanje petnaest u odgovarajuem znanstvenom podruju te najmanje sedam u
odgovarajuem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom podruju, od ega najmanje tri
znanstvena savjetnika.
(2) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlatena je, na temelju odluke nadlenoga
matinog odbora, za provoenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje zaposlenike
na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena podruja i polja, sukladno Zakonu o
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu.
(3) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka to se ovlatenje znanstvene organizacije upisuje
u Upisnik znanstvenih organizacija.
(4) Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struno tijelo kojemu su statutom u
nadlenost stavljena znanstvena pitanja.
(5) Ovlatena znanstvena organizacija moe posebnim pravilnikom poblie urediti onaj dio
postupka izbora u znanstvena zvanja koji ona provodi.
Postupak izbora
lanak 35.
(1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno
s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u odreeno zvanje.
(2) Ovlatena znanstvena organizacija, u roku trideset dana od dana primitka zahtjeva za izbor u
znanstveno zvanje, imenuje struno povjerenstvo. Struno povjerenstvo se sastoji od najmanje tri
lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se trai
izbor.
(3) Struno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlae da se pristupnik
izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Struno povjerenstvo svoje izvjee podnosi u roku
od trideset dana od dana imenovanja.
(4) Na temelju izvjea strunog povjerenstva i odluke strunog tijela iz lanka 34. stavka 3.
ovoga Zakona, organizacija u roku od trideset dana daje miljenje i prijedlog nadlenom
matinom odboru.
(5) Matini odbor u roku od ezdeset dana potvruje ili ne potvruje miljenje i prijedlog
organizacije. Proputanje navedenog roka ne moe rezultirati stjecanjem zvanja.
(6) U sluaju da matini odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik moe zahtijevati od
nadlenoga podrunog vijea da samo odlui o zahtjevu. U sluaju da postupak izbora provodi
podruno vijee, zbog proputanja navedenog roka, pristupnik se moe obratiti Nacionalnom
vijeu za znanost.
(7) Matini odbor nee potvrditi miljenje i prijedlog ovlatene znanstvene organizacije ako:
1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor,
2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili

3. je bitno povrijeen postupak provoenja izbora.
(8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka, matini odbor e sam provesti postupak izbora ili
zatraiti od iste organizacije ponavljanje postupka, ili zatraiti od druge organizacije pokretanje
novog postupka izbora. Novi postupak izbora dovrit e se u roku od ezdeset dana.
(9) Odluka matinog odbora je konana, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u
znanstveno zvanje primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ukoliko ovim
Zakonom nije drugaije odreeno.
(10) Matini odbor e u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ili
negativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a
pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnik
znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva.
(11) U sluaju predvienom lankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor u
znanstveno zvanje podnosi se nadlenom matinom odboru ili podrunom vijeu, odnosno
Nacionalnom vijeu za znanost. Postupak e se dovriti u roku 120 dana.
(12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U
upravnom sporu ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje ve samo
ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje postupka.
Rokovi u postupku izbora i posljedice prekoraenja
lanak 36.
(1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz lanka 35. ovoga Zakona ne teku u
razdobljima od 15. srpnja do 31. kolovoza te od 20. prosinca do 7. sijenja.
(2) U sluaju neopravdanog znatnog prekoraenja roka, po pritubi pristupnika ili znanstvene
organizacije u kojoj je pristupnik zaposlen, matini odbor moe preuzeti postupak izbora i sam
ga provesti. U sluaju neopravdanog prekoraenja roka matinog odbora, na odgovarajui nain
e se primijeniti lanak 35. stavak 6. ovoga Zakona.
(3) Ovlatenoj znanstvenoj organizaciji koja uestalo i neopravdano ne potuje rokove propisane
u lanku 35. ovoga Zakona, ministar e, uz prethodno miljenje Nacionalnog vijea za znanost,
oduzeti ovlatenje za provoenje postupka izbora u zvanje.
(4) Ako matini odbor uestalo ne potuje rokove propisane u lanku 35. ovoga Zakona, na
zahtjev ministra Nacionalno vijee za znanost pokrenut e postupak za razrjeenje predsjednika
odbora i lanova odgovornih za nepotivanje rokova.
Trajnost zvanja i njegov prestanak
lanak 37.
(1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem.
(2) Znanstveno zvanje moe se oduzeti:
1. ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje
pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor,
2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje
predstavljaju plagijat ili da su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te
3. u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa.
(3) Postupak oduzimanja zvanja moe pokrenuti znanstvena organizacija, matini odbor,
podruno vijee, Nacionalno vijee za znanost ili Odbor za etiku. Postupak oduzimanja
znanstvenog zvanja provodi se odgovarajuom primjenom odredbi lanka 35. ovoga Zakona.
Poasno zvanje
lanak 38.
(1) Instituti i druge znanstvene organizacije svojim istaknutim umirovljenim znanstvenim
savjetnicima mogu, bez provoenja javnog natjeaja, dodijeliti poasno znanstveno zvanje
zasluni znanstvenik.
(2) Zasluni znanstvenik moe, u skladu s potrebama znanstvene organizacije, sudjelovati u
znanstvenim projektima i ostalim aktivnostima.
(3) Postupak imenovanja i prava zaslunog znanstvenika poblie se ureuju statutom znanstvene
organizacije.
Radna mjesta u znanstvenim organizacijama
lanak 39.
(1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, vii
znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik.
(2) Suradnika radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i vii asistent.
(3) Struna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju u
obavljanju znanstvene djelatnosti su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
Postupak izbora na radna mjesta
lanak 40.
(1) Postupak izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta ureuje se statutom
znanstvene organizacije ili, u privatnim znanstvenim organizacijama, opim aktom kojim se
ureuju radni odnosi.
(2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog
natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, u dnevnom tisku i na slubenim
internetskim stranicama znanstvene organizacije.
(3) U sluaju kada je raspisan natjeaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka moe
se obaviti i izbor u znanstveno zvanje sukladno lanku 35. ovoga Zakona ukoliko neki od
pristupnika nema obavljen taj izbor. U tom sluaju obavlja se izbor u znanstveno zvanje svih
pristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani. Nakon
provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od ezdeset
dana dovrava postupak izbora na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljava
uvjetima natjeaja. U postupku izbora znanstvena organizacija moe zatraiti miljenje
kompetentnih strunjaka iz zemlje ili inozemstva.
(4) Znanstvena organizacija duna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od
petnaest dana od dana donoenja odluke o izboru.
(5) Ako odluka o izboru na isto ili vie radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji je
neki od pristupnika bio izabran u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegov
ugovor o radu traje do donoenja odluke o izboru.
Znanstvena radna mjesta
lanak 41.
(1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta. Izbor na
znanstvena radna mjesta vri se na pet godina.
(2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom ili
viem znanstvenom zvanju, odnosno izbor proveden sukladno lanku 40. stavku 3. ovoga
Zakona. Znanstvena organizacija moe svojim statutom propisati dodatne uvjete za izbor na
znanstvena radna mjesta
(3) Na radno mjesto vieg znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima najmanje tri
godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju. Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe
biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju vieg
znanstvenog suradnika.
(4) Natjeaj za izbor na isto ili vie znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je
zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije
isteka roka. Posebnom odlukom znanstvenog vijea, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe
biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije
nego to isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem. Natjeaj za
ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje)
raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.
(5) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na
tom radnom mjestu ponudit e se drugo odgovarajue radno mjesto ili e se u nedostatku istoga
pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.
(6) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran
zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno
uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga odgovarajueg radnog mjesta.
Ugovor o radu
lanak 42.
S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno
vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora ili unapreenja svakih pet godina. Ako prilikom
ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema
lanku 41. stavku 5. ovoga Zakona.
(2) S osobama izabranim na znanstvena i suradnika radna mjesta koje rade na projektu
ograniena trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili
njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana.
(3) Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to zaposlenik bude drugi put izabran na
znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika(trajno zvanje).
(4) Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili viega znanstvenog suradnika zaposlenik moe
biti biran najvie dva puta.
(5) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie zvanje i na
odgovarajue radno mjesto, a odlukom znanstvenog i upravnog vijea se utvrdi potreba za
njegovim daljnjim radom, znanstvena organizacija moe s njim zakljuiti ugovor o radu na
odreeno vrijeme u najduljem trajanju do pet godina.
(6) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65
godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za
nastavkom rada znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, znanstvena organizacija moe istom
produljiti radni odnos do isteka kalendarske godine u kojoj on navrava 70. godinu ivota.
(7) Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o
radu radi odlaska u mirovinu, moe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj
organizaciji, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui
pristupnik, a najdulje do isteka kalendarske godine u kojoj je navrio 70. godinu ivota.
Suradnika zvanja i radna mjesta
lanak 43.
(1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i vii asistent. Izbor na radno mjesto asistenta ili
vieg asistenta provodi se na temelju javnog natjeaja.
(2) Osobu koja je zavrila sveuilini diplomski studij, znanstveni institut moe izabrati u zvanje
asistenta, te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie est
godina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent je duan upisati poslijediplomski
studij.
(3) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskog studija asistenta ne osiguravaju iz vlastitih
prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz sredstava dravnog prorauna, suglasnost za
zakljuenje ugovora o radu iz stavka 2.ovoga lanka daje ministar.

(4) Svaki asistent ima jednog ili vie mentora koje imenuje institut na nain propisan opim
aktom. Mentor moe biti osoba koja svojom znanstvenom ili umjetnikom aktivnou osigurava
uinkovito obrazovanje asistenta.
(5) Svake godine institut ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pismenom izvjeu
mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te
nastavnom radu kao i uspjenost na poslijediplomskom studiju. Postupak ocjenjivanja poblie se
ureuje opim aktom instituta. Ako je ocjena rada asistenta negativna, pokree se postupak
redovitog otkaza ugovora o radu.
(6) S asistentom koji je u roku od est godina ili u kraem vremenu zavrio poslijediplomski
studij i doktorirao, institut moe sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom
radnom mjestu sa zvanjem vieg asistenta. Trajanje tog ugovora o radu moe biti najvie do
isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga
lanka.
(7) Ako se plaa vieg asistenta ne osigurava iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta
nego iz namjenskih sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu daje
ministar.
(8) Ministar moe, na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, a uz suglasnost
znanstvene organizacije, odobriti zapoljavanje znanstvenih novaka za rad na projektu na teret
sredstava Ministarstva. Znanstveni novaci biraju se javnim natjeajem i zasnivaju radni odnos u
suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta. U nastavi mogu pod istim
uvjetima, sukladno ugovoru visokog uilita i druge znanstvene organizacije, sudjelovati i
znanstveni novaci izabrani u toj znanstvenoj organizaciji, sukladno lanku 42. stavku 2. ovoga
Zakona. Znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako
same financiraju njihov rad, u kojem sluaju znanstveni novaci zasnivaju radni odnos u
suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta, a mogu se izabrati bez
javnog natjeaja.
Struna zvanja i radna mjesta
lanak 44.
(1) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
(2) Osobe u strunim zvanjima rade na odgovarajuim radnim mjestima strune poslove vezane
za znanstvena istraivanja.
(3) Uvjete za izbor u struna zvanja i izbor na odgovarajua radna mjesta propisuje znanstvena
organizacija statutom.
Mirovanje rokova za izbor
lanak 45.
U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja duih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja
javne dunosti te u drugim naroito opravdanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim
ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno
zvanje i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u rok za izbor, osim u sluaju da
zaposlenik zatrai da mu za navedeno razdoblje rokovi teku.
Rad izvan znanstvene organizacije
lanak 46.
(1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavni
ili struni rad kod treih osoba mogu se ograniiti ili uvjetovati suglasnou matine znanstvene
organizacije kada je to predvieno statutom ili drugim opim aktom visokog uilita, ako se radi
o znanstvenom, nastavnom ili strunom radu koji bi negativno utjecali na rad matine znanstvene
organizacije ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou konkurira
matinoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu.
(2) Rad izvan matine znanstvene organizacije moe iznositi najvie jednu treinu radnog
vremena.
IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA
1. VISOKA UILITA
A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA
Vrste visokih uilita i njihova zadaa
lanak 47.
(1) Visoka uilita su sveuilite te fakultet i umjetnika akademija u njegovom sastavu,
veleuilite i visoka kola.
(2) Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu.
(3) Sveuilite, fakultet i umjetnika akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog
obrazovanja, znanstvene, strune i umjetnike djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa
zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka uilita
organiziraju i izvode sveuiline a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i
strune studije.
(4) Veleuilite i visoka kola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem
organizacije i izvoenja strunih studija te mogu obavljati strunu, znanstvenu i umjetniku
djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom.
Osnivanje visokih uilita
lanak 48.
Sveuilita, veleuilita i visoke kole osnivaju se kao ustanove.
(2) Sveuilite moe osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetnike akademije i odjele te
druge sastavnice sukladno zakonu.
(3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita.
(4) Visoka uilita za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada Republike Hrvatske
sukladno uvjetima koje predvia ovaj Zakon ili kao ustrojbene jedinice nadlenih ministarstava.
(5) Kad je visoko uilite ustrojbena jedinica nadlenog ministarstva, moe izvoditi sveuilini
studij sukladno ugovoru sa sveuilitem kojemu povjerava izvoenje studija. Za takav studij
jamstvo i odgovornost snosi sveuilite.
(6) Sveuilite ili veleuilite i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti
posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveuilita ili
veleuilita.
(7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske ureuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga lanka,
posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili
policijske zadae.
(8) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita iz stavka 4. ovoga lanka
obavljaju ministarstvo nadleno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadleno za obranu,
sukladno posebnom sporazumu.
Javna i privatna visoka uilita
lanak 49.
(1) Visoka uilita mogu biti javna i privatna.
(2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovoga lanka su ona koja osniva Republika Hrvatska.
Republika Hrvatska osniva sveuilite zakonom, a veleuilite i visoku kolu uredbom Vlade
Republike Hrvatske. Osnivaka prava nad visokim uilitima u ime Republike Hrvatske obnaa
Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovarajuem
propisu.
(3) Privatno sveuilite, veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain
propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova.
(4) upanije, gradovi i opine osnivaju visoku kolu odlukom svoga predstavnikog tijela.
(5) Na visoke kole osnovane sukladno stavku 4. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga
Zakona koje se odnose na privatna visoka uilita.
Naziv visokih uilita
lanak 50.
(1) Naziv sveuilite, fakultet i umjetnika akademija, odnosno rije akademija uz naziv
podruja umjetnosti te veleuilite i visoka kola, ili drugi naziv koji sadri neki od tih pojmova,
mogu nositi samo visoka uilita osnovana prema ovom Zakonu. Sud ili drugo nadleno dravno
tijelo nee odobriti upis u odgovarajui registar pravne osobe ili njene podrunice koja nosi neki
od tih naziva, ili ako ti pojmovi ine dio naziva, ako ta pravna osoba nije osnovana u skladu s
ovim Zakonom.
(2) Umjetnika akademija u svom nazivu moe umjesto rijei umjetnika koristiti naziv
podruja umjetnosti u kojemu djeluje.
(3) Nazive iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mogu iznimno koristiti i pravne osobe koje nisu
ustrojene prema ovome Zakonu, ako je to mogue prema posebnom zakonu ili ako uporabu
naziva odobri ministar.
Dopusnica za obavljanje djelatnosti visokih uilita i upis u Upisnik
lanak 51.
(1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu i propisima koji se odnose na osnivanje
ustanova moe zapoeti obavljanje djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa u
Upisnik visokih uilita i registar ustanova pri trgovakom sudu.
(2) Upis u Upisnik obavlja se na temelju dopusnice kojom se utvruje da visoko uilite
ispunjava uvjete za poetak djelatnosti i odobrava upis u Upisnik te poetak rada visokog
uilita. Dopusnicu izdaje ministar po prethodno pribavljenom pozitivnom miljenju
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Dopusnica se visokom uilitu izdaje i za
poetak izvoenja novog studija te za osnivanje ili izvoenje studija izvan svoga sjedita.
(3) Zahtjev za upis podnosi se ministru koji u roku od mjesec dana trai miljenje
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje oituje
se o zahtjevu u roku od tri mjeseca a ministar izdaje dopusnicu u roku od mjesec dana. U
sluaju da ministar nije suglasan s miljenjem Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i
zatrai njegovo novo oitovanje, rok dovrenja postupka se jednokratno produava za tri
mjeseca.
(4) Dopusnica e se izdati visokom uilitu koje ima:
1. studijski program za sveuiline odnosno strune studije kvalitetom sukladan
standardima drava Europske unije,
2. potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajuom znanstvenom i strunom
kvalifikacijom, u skladu sa standardnim optereenjem nastavnih obveza utvrenih
kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje, pri emu ima zakljuen ugovor o radu s
punim radnim vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika u sluaju
sveuilita. Veleuilitu ili visokoj koli izdat e se dopusnica ako ima zakljuen ugovor o
radu s punim ili nepunim radnim vremenom s najmanje jednom treinom potrebnog broja
nastavnika.Sveuilitu koje nema u radnom odnosu najmanje polovicu potrebnog broja
nastavnika a veleuilitu i visokoj koli najmanje jednu treinu moe se izdati dopusnica uz
uvjet da u razdoblju od pet godina ravnomjerno zapoljava nastavnike do potrebnog broja
i o tome jednom godinje izvjetava ministra,

3. osiguran odgovarajui prostor i opremu, u skladu s brojem studenata koje visoko uilite
namjerava upisati i potrebama kvalitetnog studiranja,
4. osigurana potrebna novana sredstva za svoj rad, ukljuivi i osigurano jamstvo prema
stavku 9.ovoga lanka.
(5) Dopusnica i rjeenje kojim se odbija dopusnica ili zahtjev za upis u Upisnik visokih
uilita upravni su akti protiv kojih nije doputena alba, ali se protiv njih moe pokrenuti
upravni spor.
(6) Upisnik iz stavka 1. ovoga lanka vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom
propisuje ustroj i nain voenja Upisnika te postupak upisa.
(7) Ako se na temelju inspekcijskog ili upravnog nadzora utvrdi da je visoko uilite
prestalo ispunjavati uvjete potrebne za dobivanje dopusnice, a uoeni se nedostaci ne mogu
otkloniti bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar e rjeenjem, na prijedlog
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, visokom uilitu oduzeti dopusnicu. Ako se
uoeni nedostaci mogu otkloniti u roku od est mjeseci bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu
studija, ministar e rjeenjem naloiti visokom uilitu da u tom roku otkloni nedostatke.
Rjeenje o oduzimanju dopusnice upravni je akt protiv kojega nije doputena alba ali se
moe pokrenuti upravni spor.
(8) U sluaju prestanka rada javnog visokog uilita zbog oduzimanja dopusnice ili drugog
razloga, ministar e na prijedlog Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donijeti mjere
kojima e se osigurati nastavak i dovrenje studija studentima toga visokog uilita.
(9) Privatna visoka uilita duna su prije poetka rada osigurati, na nain koji utvrdi
Ministarstvo, jamstvo radi osiguranja nastavka i dovrenja studija za sluaj prestanka
rada visokog uilita ili prestanka izvoenja odreenog studija.
(10) Visoka uilita u okviru svoje nastavne aktivnosti obvezuju se promicati tjelovjebu i
studentski port sukladno posebnom zakonu.
(11) Obrazovni programi provedeni bez dopusnice ne smatraju se sveuilinim ili strunim
studijem prema ovome Zakonu niti se njihovim zavretkom stjeu akademska zvanja i stupnjevi
kao ni struna zvanja. Organizatori takvih obrazovnih programa ne mogu izdavati diplome ili
druge isprave o studiju predviene ovim Zakonom ali mogu izdavati potvrde o zavrenom
obrazovanju u kojima je izriito navedeno da je rije o obrazovnom programu koji nije
sveuilini ili struni studij prema ovome Zakonu te da se njime ne stjeu akademska ili struna
zvanja odnosno akademski stupnjevi.
(12) Ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno, u postupku izdavanja dopusnice, na
odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku.
46/07.).
Visoka vjerska uilita i njihov studij
lanak 52.
(1) Visoka vjerska uilita osnovana po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze
kao i visoka uilita iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.
(2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao fakulteti u sastavu
nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivatelja uilita.
(3) Poloaj i djelovanje katolikih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveuilita i drugih
vjerskih uilita koje djeluju u okviru javnih sveuilita ureuju se uz potivanje vaeih
meunarodnih ugovora i ugovora izmeu osnivatelja i sveuilita, uz suglasnost nadlenih

dravnih i crkvenih vlasti.
(4) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu vjerski sukladno
odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka uilita.
B. SVEUILITE
Osnovne odredbe o sveuilitu
lanak 53.
(1) Sukladno svojoj zadai iz lanka 3. ovoga Zakona sveuilita su obrazovne ustanove koje
povezivanjem znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva, studija i nastave razvijaju
znanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na
temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetnikih vrijednosti, obrazuju znanstveni i
umjetniki podmladak, sudjeluju u ostvarivanju drutvenih interesa studenata te promiu
meunarodnu, posebice europsku suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetnikoj
djelatnosti. O ispunjavanju svojih zadaa, posebno u izgradnji hrvatske nacionalne kulture,
sveuilita obavjetavaju javnost najmanje jednom godinje.
(2) Sveuilite integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje:
funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklaeno
djelovanje u skladu sa stratekim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju
znanstvenih istraivanja te jedinstveno i usklaeno djelovanje u financijskom poslovanju i
pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima
u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. Sveuilite osigurava unutarnju i vanjsku
mobilnost studenata i nastavnika, racionalno koritenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj
multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao i konkurentnosti nastavnoga,
znanstvenoga, umjetnikog i strunog rada. Sveuilite razvija jedinstveni informacijski i
knjinini sustav.
Ustroj sveuilita i njegove sastavnice
lanak 54.
(1) Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena
i/ili umjetnika podruja u veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i
integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetnikih akademija i odjela koje
osniva sukladno ovom Zakonu. Sveuilite i njegova visoka uilita (fakulteti i umjetnike
akademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i strune studije.
(2) Sveuilite moe kao sastavnice (podrunice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete,
umjetnike akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge,
studentske centre, zdravstvene ustanove, knjinice, tehnologijske centre, informatike, kulturne,
sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovaka drutva) koji slue zadovoljavanju potreba
studenata i sveuilita.
(3) Statutom sveuilita, aktom o osnivanju te opim aktima sastavnica utvruje se nain
upravljanja koji osigurava integriranost funkcija sveuilita i ostvarenje interesa i ciljeve radi
kojih je sveuilite osnovalo sastavnicu.
(4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i
poslovanju, utvruje se statutom sveuilita i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju
moe se predvidjeti davanje suglasnosti osnivaa na statut.
(5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sveuilita ili izlasku pojedinih sastavnica iz
sveuilita donosi senat dvotreinskom veinom ukupnog broja glasova. Statutom sveuilita
detaljnije se ureuje postupak provoenja statusnih promjena sastavnica. Ako statutom
sveuilita nije odreeno drukije, protiv odluke senata ne moe se podnijeti alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor.
(6) Sveuilite radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkria ili patenata te umjetnikih
ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jaanja na znanju temeljenog
gospodarstva moe biti osniva ili suosniva trgovakih drutava. Dio dobiti takvih trgovakih
drutava koji pripada sveuilitu moe se koristiti iskljuivo za unapreenje djelatnosti
sveuilita.
Nepovredivost sveuilita
lanak 55.
(1) Prostor sveuilita je nepovrediv.
(2) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost elnika,
prema odluci nadlenog suda ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za
imovinu.
(3) Pretragu prostora sveuilita moe iznimno odrediti samo nadleni sud ako su ispunjeni
uvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku.
(4) Pretraga visokog uilita moe se poduzeti bez nazonosti elnika, odnosno osobe koju on
ovlasti, samo ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.
Tijela sveuilita
lanak 56.
(1) Sveuilite ima:
rektora,
senat i
sveuilini savjet.
(2) Sveuilite moe imati i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i
nadlenost ureuju statutom ili drugim opim aktom. Uz to, sveuilite svojim statutom moe
voenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti odreenom tijelu.
Rektor
lanak 57.
(1) Rektor sveuilita bira se tajnim glasovanjem, veinom glasova ukupnog broja lanova
birakog tijela, iz redova redovitih profesora. Sastav birakog tijela za izbor rektora propisuje se
statutom sveuilita. Mandat rektora traje etiri godine i moe se jednom ponoviti.
(2) Postupak izbora i razrjeenja te razlozi za razrjeenje rektora dunosti prije isteka mandata
propisuju se statutom sveuilita.
(3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviene
ovim Zakonom i statutom sveuilita. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata.
(4) Rektor moe imati jednog ili vie prorektora koje imenuje senat, na nain predvien statutom
sveuilita.
(5) Rektor moe upozoriti dekana i ostale elnike sastavnica na protuzakonitost ili
protustatutarnost njihovih planiranih ili donesenih odluka.
(6) Rektor moe obustaviti od izvrenja odluku dekana i ostalih elnika sastavnica sveuilita,
ako je protivna zakonu ili statutu sveuilita.
(7) Sukladno statutu sveuilita, rektor sveuilita moe u statutom utvrenim sluajevima
nepotivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveuilinih odluka,
suspendirati dekana ili drugog elnika sastavnica sveuilita i postaviti vritelja dunosti s
odgovarajuom kvalifikacijom.
(8) Senat, u roku od mjesec dana, odluuje o odlukama rektora iz stavka 6. i 7. ovoga lanka. Za
potvrdu odluke rektora potrebna je veina ukupnog broja lanova. Odlukom senata o potvrdi
suspenzije elnik je razrijeen dunosti. U tom sluaju u roku od 3 mjeseca provest e se
postupak za izbor elnika. U tom postupku elnik koji je razrijeen dunosti ne moe biti
kandidat za izbor.
Senat
lanak 58.
(1) Senat je izborno struno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveuilita, na nain kojim se
osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveuilita i razliitih podruja
znanosti i umjetnosti.
(2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima ine najmanje 60% lanova senata. Studentski
predstavnici, koje sukladno statutu sveuilita biraju sami studenti, ine najmanje 10% lanova
senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova
studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu.
(3) Rektor je lan senata po poloaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja.
(4) Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog
obrazovanja, koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa.
Nadlenost senata
lanak 59.
(1) Senat, sukladno statutu, odluuje o svim akademskim, strunim, znanstvenim i umjetnikim
pitanjima, ukljuivi odluivanje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti, izboru
nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predvienim ovim
Zakonom.
(2) U okviru svoje nadlenosti, senat posebice:
1. odluuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti,
2. odluuje o akademskim pitanjima,
3. odluuje o razvojnim i istraivakim planovima,
4. utvruje studijske kapacitete i upisnu politiku, odreuje upisne kvote te utvruje standarde
studiranja i nadzire njihovo potovanje,
5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata,
6. dodjeljuje poasne doktorate,
7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse,
8. odluuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu,
9. koordinira meunarodnu suradnju,
10. odluuje o izdavakoj djelatnosti,
11. donosi statut te druge ope akte sveuilita, ako statutom sveuilita nije odreeno drugaije,
12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore,
13. imenuje lanove drugih tijela sveuilita kada je to odreeno statutom ili drugim opim
aktom,
14. potvruje izbor dekana fakulteta i umjetnikih akademija i proelnika sveuilinih odjela,
15. imenuje elnike drugih sastavnica sveuilita, ako statutom sveuilita ili aktom o osnivanju i
statutom sastavnice nije odreeno drugaije,
16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije odreeno
drugaije,
17. odluuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastavnica sveuilita te usklauje njihov
rad i poslovanje,
18. odluuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovakih drutava,
19. vodi financijsku politiku i donosi proraun sveuilita, raspravlja o financijskim izvjeima i
prihvaa zavrni raun te odluuje o kapitalnim ulaganjima,
20. obavlja i druge poslove predviene statutom i drugim opim aktima.
(3) Odluivanje o pojedinim pitanjima iz nadlenosti senata statutom se moe povjeriti
odgovarajuim sastavnicama sveuilita. Statutom sveuilita moe se, radi osiguranja
integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu, predvidjeti pravo suspenzivnog

veta na pojedine odluke nadlenih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne narue
njihove akademske slobode i akademska samouprava.
Sveuilini savjet
lanak 60.
(1) Sveuilini savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveuilita prema aktu o
osnivanju i statutu. Posebice, sveuilini savjet brine o razvoju sveuilita i njegovoj interakciji s
drutvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvruje strateke i razvojne odluke senata, sukladno
statutu sveuilita.
(2) Sveuilini savjet nadzire izvravanje zadaa sveuilita u skladu s lankom 3. i 53. ovoga
Zakona, posebno zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa,
ostvarivanje odluka senata te obavlja druge poslove predviene aktom o osnivanju i statutom.
Sveuilinom savjetu ne mogu se dati nadlenosti kojima bi se utjecalo na autonomiju
sveuilita.
(3) Sveuilini savjet ima est ili dvanaest lanova i to:
polovicu lanova, meu kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat,
po estinu lanova koje imenuju: osniva, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave i
gospodarska komora.
(4) U sveuilinom savjetu ne mogu biti lanovi senata i elnici sastavnica sveuilita. lanovi
sveuilinog savjeta biraju izmeu sebe predsjednika savjeta. Postupak kandidiranja lanova
sveuilinog savjeta i njihovog razrjeenja, trajanje mandata, nain zamjene lanova kojima je
lanstvo u sveuilinom savjetu prestalo prije isteka mandata te nain donoenja odluka utvruju
se statutom sveuilita.
(5) Sveuilini savjet radi na sjednicama. U radu sveuilinog savjeta sudjeluje rektor bez prava
glasa. Sveuilini savjet najmanje jednom godinje podnosi izvjee osnivau. O podnesenom
izvjeu obavjetava se senat sveuilita. U sluaju teih nepravilnosti u radu sveuilita,
posebice ako nadlena tijela ne otklone uoene nepravilnosti, sveuilini savjet moe sazvati
senat radi raspravljanja odnosnog pitanja, moe izvijestiti osnivaa o nepravilnostima, moe
predlagati potrebne mjere, ukljuivi izmjene akta o osnivanju, statuta i drugih opih akata
sveuilita.
Pitanja od posebnog interesa za studente
lanak 61.
Statutom sveuilita utvruju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom
odluivanja u senatu studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Pitanja od posebnog
interesa za studente posebice su ona vezana za promjenu sustava studija, osiguranje kvalitete
studija, donoenje nastavnih programa, utvrivanja izvedbenih planova nastave i studentski
standard. Nakon suspenzivnog veta senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u
roku od 8 dana. U ponovljenom odluivanju nema suspenzivnog veta. Nain upotrebe
studentskoga suspenzivnog veta kao i potrebna veina u ponovnom odluivanju nakon
suspenzivnog veta poblie se utvruju statutom sveuilita.
C. SASTAVNICE SVEUILITA
Fakultet i umjetnika akademija
lanak 62.
(1) Fakultet je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuiline
studije te razvija znanstveni i struni rad u jednom ili vie znanstvenih i strunih polja. Fakultet
moe osnivati i izvoditi i strune studije u skladu s ovim Zakonom.
(2) Umjetnika akademija je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi
sveuiline umjetnike studije te razvija vrhunsko umjetniko stvaralatvo i
znanstvenoistraivaku djelatnost u podruju umjetnosti. Umjetnika akademija moe ustrojavati
i izvoditi i strune umjetnike studije u skladu s ovim Zakonom.
(3) Fakulteti i umjetnike akademije mogu imati statut. Statut mora biti suglasan sa statutom
sveuilita.
(4) Fakulteti i umjetnike akademije u pravnom prometu mogu sudjelovati pod nazivom
sveuilita i svojim nazivom ako je tako utvreno statutom sveuilita.
Tijela fakulteta i umjetnike akademije
lanak 63.
(1) Fakultet i umjetnika akademija imaju:
dekana,
vijee (fakultetsko vijee i vijee akademije) te
druga tijela predviena statutom sveuilita, svojim statutom ili drugim opim aktom.
(2) Dekana fakulteta ili umjetnike akademije bira i razrjeava vijee s mandatom, na nain i u
postupku utvrenim statutom sveuilita ili drugim opim aktom, te ga razrjeava Senat u sluaju
propisanom lankom 57. stavkom 8. ovoga Zakona.
(3) Dekan predstavlja i zastupa fakultet ili umjetniku akademiju i ima prava i obaveze sukladno
statutu sveuilita i statutu fakulteta ili umjetnike akademije. Dekanu u radu pomau prodekani
te statutom utvrena druga tijela.
(4) Dekan je odgovoran za zakonitost, provedbu statuta i odluka sveuilinih tijela na fakultetu
ili umjetnikoj akademiji.
(5) Vijee fakulteta i umjetnike akademije ine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa
statutom fakulteta ili umjetnike akademije. Studentski predstavnici, koje sukladno statutu biraju
sami studenti, ine najmanje 15% ukupnog broja lanova Vijea.
(6) Vijee, sukladno statutu sveuilita:
1. donosi odluke o akademskim, znanstvenim, umjetnikim i strunim pitanjima,
2. bira i razrjeuje dekana i prodekane,
3. donosi statut i druge ope akte,
4. obavlja druge poslove utvrene statutom sveuilita, statutom visokog uilita ili drugim
opim aktom.
(7) U sluaju postojanja statuta fakulteta ili umjetnike akademije statutom se, sukladno ovom
Zakonu i statutu sveuilita, utvruju pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikom
odluivanja u strunom vijeu fakulteta ili umjetnike akademije, studentski predstavnici imaju
pravo suspenzivnog veta, sukladno lanku 61. ovoga Zakona.
Sveuilini odjel
lanak 64.
(1) Sveuilini odjel se osniva kao sastavnica sveuilita koja sudjeluje u izvedbi studijskih
programa te razvija znanstveni, umjetniki i struni rad u jednom znanstvenom polju ili
interdisciplinarnom znanstvenom podruju te sudjeluje u izvedbi studija.
(2) U sveuilinom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveuilita iz odreenoga
znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog podruja, odnosno iz nekog podruja
umjetnosti.
(3) Sveuilini odjel ima proelnika, struno vijee i druga tijela iji se sastav, nain osnivanja,
djelokrug rada i ovlasti utvruju statutom sveuilita i opim aktima odjela. Proelnika bira i
razrjeava struno vijee s trajanjem mandata, na nain i u postupku utvrenim statutom
sveuilita. U odnosu na proelnika i struno vijee odjela na odgovarajui e se nain
primijeniti odredbe lanka 63. ovoga Zakona.
(4) Sveuilini odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveuilita i svojim
nazivom, ako je tako utvreno statutom sveuilita.
Sveuilini institut
lanak 65.
(1) Sveuilini institut je sastavnica sveuilita koja se osniva radi obavljanja znanstvene
djelatnosti u jednom ili vie srodnih znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog
obrazovanja na sveuilitu. Sveuilini institut moe obavljati i visokostruni rad, te sudjelovati
u nastavi sukladno opim aktima sveuilita.
(2) Sveuilini institut ima ravnatelja, struno vijee i druga tijela iji se sastav, nain osnivanja,
djelokrug rada i ovlasti utvruju statutom sveuilita i opim aktima sveuilinog instituta.
Ravnatelja imenuje senat sveuilita a trajanje mandata, nain i postupak se utvruje statutom
sveuilita.
(3) Unutarnji ustroj sveuilinog instituta, njegova tijela i njihove ovlasti te ostala pitanja rada
sveuilinog instituta ureuju se statutom i/ili opim aktima sveuilinog instituta, uz
odgovarajuu primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na znanstvene institute.
(4) Sveuilini instituti mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveuilita i svojim
nazivom, ako je tako utvreno statutom sveuilita.
Povezivanje prakse, znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja
lanak 66.
(1) Sveuilite te fakulteti i umjetnike akademije, uz suglasnost sveuilita, mogu osnovati
organizacije ili svoje unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja djelatnost kojom se
povezuje praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje i u ijem radu mogu sudjelovati i
studenti (inenjerijski biroi, radionice, pravni centri, centri za socijalni rad i drugu pomo
graanima, veterinarske i druge ambulante, sveuiline i/ili klinike bolnice, pokualita,
proizvodni centri, turistike i sline organizacije, studiji, umjetniki sastavi, galerije, radio i TV
postaje i drugo).
(2) Dobit ostvarena obavljanjem poslova prema stavku 1. koristi se iskljuivo za unapreenje
rada sveuilita, odnosno njegovih sastavnica.
(3) U sluaju kada je pojedina djelatnost ureena posebnim propisima (zdravstvena djelatnost,
pruanje pravne pomoi i drugo), pojedine organizacije iz stavka 1. ovoga lanka osnivaju se i
njihov se rad ureuje uz suglasnost ministra nadlenog za odreeno podruje.
(4) Sukladno statutu i svojoj dopusnici, visoka uilita na temelju ugovora s odgovarajuom
organizacijom (bolnicom, domom zdravlja, odvjetnikom tvrtkom, inenjerijskim biroom,
trgovakim drutvom, specijaliziranom ustanovom, dravnim tijelom i sl.) mogu izvoenje dijela
nastave organizirati u toj pravnoj osobi pod vodstvom svojih nastavnika, a uz primjereno
sudjelovanje strunjaka iz te pravne osobe.
D. VELEUILITE I VISOKA KOLA
Osnovne odredbe
lanak 67.
(1) Veleuilite i visoka kola su ustanove koje ustrojavaju i izvode strune studije te obavljaju
djelatnost sukladno lanku 47. ovoga Zakona i svojemu statutu.
(2) Veleuilite je visoka kola koja izvodi barem tri razliita studija iz barem tri razliita polja.
Veleuilite ne moe imati visoke kole kao sastavnice.
(3) Statutom veleuilita i visoke kole ureuju se pitanja unutarnjeg ustroja, upravljanja i
odluivanja.
(4) Statut veleuilita i visoke kole donosi upravno vijee na prijedlog strunog vijea, a
potvruje ga osniva.
Tijela veleuilita i visoke kole
lanak 68.
(1) Veleuilite i visoka kola imaju:
dekana,
struno vijee,
upravno vijee,
i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuje statutom ili
drugim opim aktom.
(2) Dekana veleuilita ili visoke kole bira i razrjeava struno vijee s mandatom, na nain i u
postupku utvrenim statutom veleuilita ili visoke kole. Izbor dekana potvruje upravno
vijee. Dekan ima prava i obveze u smislu Zakona o ustanovama i za svoj rad je odgovoran
strunom vijeu i upravnom vijeu.
(3) Struno vijee veleuilita i visoke kole ine nastavnici, suradnici i studenti, u skladu sa
statutom. Struno vijee, sukladno statutu, odluuje o strunim i nastavnim pitanjima. Studenti
ine najmanje 15% ukupnog broja lanova strunog vijea. Studente lanove strunog vijea
biraju sami studenti u skladu sa statutom veleuilita i visoke kole. Na odluivanje studenata u
strunom vijeu odnose se na odgovarajui nain odredbe lanka ovoga Zakona o suspenzivnog
vetu na sveuilitu (lanak 61.).
(4) Upravno vijee veleuilita ili visoke kole ima pet lanova od kojih tri imenuje osniva a
dva bira struno vijee veleuilita ili visoke kole. Predsjednika upravnog vijea biraju lanovi
izmeu sebe. Dekan veleuilita i visoke kole sudjeluje u radu upravnog vijea bez prava
glasovanja.
(5) Upravno vijee brine o ostvarivanju djelatnosti veleuilita i visoke kole prema aktu o
osnivanju i statutu, posebice brine o zakonitosti njihova rada, racionalnoj uporabi materijalnih i
kadrovskih resursa, provoenju odluka strunog vijea, daje suglasnost na pojedine odluke
dekana i strunog vijea sukladno statutu te obavlja ostale poslove predviene statutom.
2. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA
A. VRSTE STUDIJA
Vrste studija: sveuilini i struni studij
lanak 69.
(1) Visoko obrazovanje provodi se kroz sveuiline i strune studije.
(2) Sveuilini studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom
obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i drutvu openito te ih osposobljava za
razvoj i primjenu znanstvenih i strunih dostignua.
(3) Struni studij prua studentima primjerenu razinu znanja i vjetina koje omoguavaju
obavljanje strunih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuivanje u radni proces.
(4) Sveuilini i struni studiji usklauju (harmoniziraju) se s onima u europskom obrazovnom
prostoru, uz uvaavanje pozitivnih iskustava drugih visokokolskih sustava.
Sveuilini studij
lanak 70.
(1) Sveuilino obrazovanje obuhvaa sljedee tri razine:
(1) preddiplomski studij,
(2) diplomski studij i
(3) poslijediplomski studij.

(2) Sveuilini studiji ustrojavaju se i izvode na sveuilitu. Diplomski i poslijediplomski studiji
mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima.
(3) Svaka razina sveuilinog studija zavrava stjecanjem odreenog naziva ili stupnja.
(4) Odreeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija. Takvo
provoenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijee za visoko obrazovanje.
(5) Svaka razina studija iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u skladu s europskim sustavom
prijenosa bodova (dalje: ECTS) po kojem se jednom godinom studija u pravilu stjee 60 ECTS
bodova.
Preddiplomski studij
lanak 71.
(1) Na preddiplomskom sveuilinom studiju, koji u pravilu traje tri do etiri godine, stjee se od
180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im
daje mogunost zapoljavanja na odreenim strunim poslovima.
(2) Zavretkom preddiplomskog studija stjee se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica
(baccalaureus odnosno baccalaurea) uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije odreeno
drukije.
(3) U meunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv po zavretku
preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea.
Diplomski studij
lanak 72.
(1) Diplomski sveuilini studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom stjee se od
60 do 120 ECTS bodova. Diplomski studij moe trajati i due, uz odobrenje Nacionalnog vijea
za visoko obrazovanje.
(2) Ukupan broj bodova koji se stjeu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje
300 ECTS bodova.
(3) Ako zakonom nije odreeno drukije, zavretkom diplomskoga sveuilinog studija stjeu se
akademski nazivi:
1. za sveuiline medicinske programe doktor (dr.) struke,
2. za ostale sveuiline programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke, u skladu s posebnim
zakonom.
(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.
Poslijediplomski studij
lanak 73.
(1) Poslijediplomski sveuilini studij moe se upisati nakon zavretka diplomskoga sveuilinog
studija.
(2) Poslijediplomski sveuilini studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih
uvjeta i javnom obranom doktorskog rada, stjee se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.),
odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).
(3) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju
uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadlenog vijea, utvrenog statutom
sveuilita, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz
suglasnost senata sveuilita, mogu stei doktorat znanosti.
(4) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.
(5) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij u trajanju od jedne do
dvije godine, kojim se stjee akademski naziv specijalista odreenog podruja (spec.), u skladu s
posebnim zakonom.Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz
lanka 72. stavka 3. ovoga Zakona.
(6) Posebnim propisom utvrdit e se akademski naziv koji se stjee zavretkom

poslijediplomskoga specijalistikog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje
posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje.
(7) Sveuilite opim aktom ureuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te
propisuje broj ECTS bodova potreban za prijavu doktorskog rada na poslijediplomskom
sveuilinom studiju .
Struni studiji
lanak 74.
Struni studiji provode se na visokoj koli ili veleuilitu. Iznimno, struni studiji mogu se
provoditi i na sveuilitu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje u
skladu s ovim Zakonom.
(2) Struni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se zavretkom stjee od 120 do 180
ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, struni studij
moe trajati do etiri godine u sluajevima kada je to sukladno meunarodno prihvaenim
standardima te se takvim studijem stjee do 240 ECTS bodova.
(3) Zavretkom strunog studija s manje od 180 ECTS bodova stjee se odgovarajui struni
naziv, u skladu s posebnim zakonom.
(4) Zavretkom strunog studija s 180 ili vie ECTS bodova stjee se struni naziv struni/a
prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim
zakonom.
(5) Kratica strunog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.
(6) Veleuilita ili visoke kole mogu organizirati specijalistiki diplomski struni studij za
osobe koje su zavrile struni studij ili preddiplomski sveuilini studij. Takav studij traje jednu
do dvije godine i njime se stjee zvanje specijalista odreene struke (spec.) .
(7) Posebnim propisom utvrdit e se struni naziv koji se stjee zavretkom specijalistikoga
diplomskoga strunog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim
zakonom propisano specijalistiko usavravanje.
Prijenos ECTS bodova
lanak 75.
(1) Prijenos ECTS bodova moe se provesti izmeu razliitih studija.
(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga lanka propisuju se opim aktom
visokog uilita, odnosno ugovorom izmeu visokih uilita.
Ugovorno osnivanje studija i programi strunog usavravanja
lanak 76.
(1) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola mogu s domaom ili stranom pravnom ili fizikom
osobom ustrojiti odreeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na nain i u postupku
propisanim u lanku 51. ovoga Zakona.
(2) Visoka uilita mogu osnivati razliite programe strunog usavravanja, imajui u vidu
koncept cjeloivotnog obrazovanja i usavravanja. Takav se program ne smatra studijem u
smislu ovoga Zakona. Po zavretku programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku
izdaje posebnu potvrdu.
B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO
I IZVEDBA
Uvjeti za upis
lanak 77.
(1) Upis studija obavlja se na temelju javnog natjeaja koji objavljuje sveuilite, veleuilite ili
visoka kola koji provode studij najmanje est mjeseci prije poetka nastave. Natjeaj za upis
mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se
podnose i rokove za prijavu na natjeaj i upis.
(2) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju postupak odabira pristupnika za upis na
nain koji jami ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru,
politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, drutveni
poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveuilite, veleuilite ili visoka kola
utvruju kriterije (uspjeh u prethodnom kolovanju, vrsta zavrenog kolovanja, uspjeh na
klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebna znanja, vjetine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih
se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.
(3) Sveuilite, veleuilite i visoka kola utvruju koji su srednjokolski programi odgovarajui
preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog ili strunog studija.
(4) Diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui preddiplomski studij.
Sveuilite propisuje koji je preddiplomski studij odgovarajui za upis pojedinoga diplomskog
studija kao i uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren neki drugi preddiplomski studij ili
diplomski sveuilini studij.
(5) Osobe koje su zavrile struni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predvieno
opim aktom sveuilita koje provodi taj studij, pri emu se upis moe uvjetovati polaganjem
diferencijskih ispita.
(6) Poslijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski studij.
Sveuilite moe propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija.
(7) Iznimno, pod uvjetima koje propie visoko uilite, studij se moe upisati i bez prethodno
zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se
moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja uspjeno svladati studij.
(8) Strani dravljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski dravljani ali se,
sukladno odluci nadlenoga dravnog tijela ili visokog uilita, od njih moe traiti plaanje
dijela ili pune cijene studija. Stranim dravljanima se upis moe ograniiti ili uskratiti ako je rije
o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za
nacionalnu sigurnost.
Studijski program
lanak 78.
(1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko uilite. Studijske
programe koji se izvode na sveuilitu donosi senat sveuilita.
(2) Kod utvrivanja studijskog programa visoko uilite treba osobito brinuti da studij bude:
na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vjetina,
usklaen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora,
usporediv s programima u zemljama Europske unije.
(3) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom sveuilita,
veleuilita ili visoke kole te sadri:
1. struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija,
2. uvjete upisa na studij,
3. okvirni sadraj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu,
4. bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS,
5. oblike provoenja nastave i naina provjere znanja za svaki predmet,
6. popis predmeta koje student moe izabrati s drugih sveuilinih, odnosno strunih studija,
7. uvjete upisa studenta u sljedei semestar ili trimestar, odnosno sljedeu godinu studija te
preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta,
8. nain zavretka studija,
9. odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo
studiranja mogu nastaviti studij.
Izvedbeni plan
lanak 79.
(1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko uilite. Izvedbeni plan
se objavljuje prije poetka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti.
Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na slubenim Internet stranicama visokog uilita,
ukljuujui saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih
oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature.
Izvedbenim planom nastave utvruju se:
1. nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu,
2. mjesta izvoenja nastave,
3. poetak i zavretak te satnica izvoenja nastave,
4. oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, provjere znanja i sl.),
5. nain polaganja ispita,
6. ispitni rokovi,
7. popis literature za studij i polaganje ispita,
8. mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku te
9. ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave.
(2) Studij se moe organizirati kroz sustav uenja na daljinu, to posebno odobrava Nacionalno
vijee za visoko obrazovanje.
Akademska godina
lanak 80.
(1) Akademska godina poinje 1. listopada tekue a zavrava 30. rujna sljedee kalendarske
godine.
(2) Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveuilita,
veleuilita ili visoke kole.
Ocjene
lanak 81.
(1) Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izraava se sljedeim ocjenama: 5
izvrstan, 4 vrlo dobar, 3 dobar, 2 dovoljan, 1 nedovoljan. U indeks i/ili drugu
odgovarajuu ispravu i/ili evidenciju studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3 i 2.
(2) Izvedbenim programom moe se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja,
ili da se ocjenjuju opisno.
Ostala pitanja vezana uz studij
lanak 82.
(1) Statutom visokog uilita, odnosno opim aktom o pravilima studiranja poblie se ureuju
pravila o ispitima (pisani, usmeni, praktini dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), albi na ocjenu,
postupku ponavljanja ispita, sadraju, obliku i naina voenja isprava o ispitima, o osiguranju
javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate te po potrebi i o drugim pitanjima.
(2) Opi akti iz stavka (1) objavljuju se na nain da budu dostupni javnosti, posebice studentima
i pristupnicima za stjecanje statusa studenta.
(3) Akademski ili struni naziv ili stupanj oduzimaju se ako se utvrdi da je steen protivno
propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim krenjem pravila studija ili na temelju
doktorskog rada (disertacije) koji je plagijat ili krivotvorina.
(4) Pokretanje i provoenje postupka oduzimanja akademskog ili strunog zvanja provodi se u
skladu s odredbama statuta ili drugog opeg akta visokog uilita na kojemu je steeno
akademsko ili struno zvanje ili stupanj.
C. ZAVRETAK STUDIJA
Uvjeti za zavretak studija
lanak 83.
(1) Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu,
izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(2) Diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem
diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.
(3) Poslijediplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom
znanstvenog ili umjetnikoga doktorskog rada (disertacije).
(4) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada
i/ili polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(5) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki studij zavrava
polaganjem svih ispita te polaganjem zavrnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom
ili izvedbom umjetnikog djela.
(6) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije odnosno izrade i/ili izvedbe
umjetnikog djela ureuje se statutom sveuilita.
(7) Struni studij zavrava polaganjem svih ispita. Studijskim programom moe se predvidjeti i
polaganje zavrnog ispita i/ili izrada zavrnog rada.
(8) Specijalistiki struni studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili
polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom.
(9) Zavretkom studija sukladno odredbama ovoga lanka student stjee odgovarajui struni ili
akademski naziv ili stupanj te druga prava sukladno posebnim propisima.
Isprave o studiju
lanak 84.
(1) Po zavretku sveuilinoga preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodba kojom se
potvruje zavretak studija i stjecanje odreenog akademskog naziva.
(2) Po zavretku diplomskog, poslijediplomskoga i poslijediplomskoga specijalistikog studija
studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvruje da je student zavrio odreeni studij i stekao
pravo na akademski naziv ili stupanj.
(3) Po zavretku strunog studija studentu se izdaje svjedodba, a po zavretku specijalistikoga
diplomskoga strunog studija izdaje se diploma, kojima se potvruje zavretak studija i stjecanje
odreenoga strunog naziva.
(4) Po zavrenom programu strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje potvrdu.
(5) Uz svjedodbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se
potvruje koje je ispite poloio i s kojom ocjenom te s podacima o nastavnom optereenju i
nastavnim sadrajima.
(6) Diplome, svjedodbe i potvrde koje izdaju visoka uilita javne su isprave.
(7) Sadraj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar.
(8) Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadraj i oblik svjedodbi i potvrda te
informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje sveuilite, veleuilite i visoka kola.
Priznavanje inozemnih diploma i strunih kvalifikacija
lanak 85.
Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i strunih kvalifikacija provodi se

sukladno posebnom zakonu, odnosno na temelju bilateralnih ili multilateralnih ugovora koji
obvezuju Republiku Hrvatsku.
3. STUDENTI
Stjecanje statusa studenta
lanak 86.
(1) Status studenta stjee se upisom na sveuilite, veleuilite ili visoku kolu a dokazuje se
odgovarajuom studentskom ispravom, iji minimalni sadraj propisuje ministar a oblik
sveuilite, veleuilite ili visoka kola.
(2) Pravo na upis na visoko uilite ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz lanka 77. ovoga
Zakona, u okviru kapaciteta visokog uilita. Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz lanka 77.
ovoga Zakona prelazi kapacitet visokog uilita, pravo na studij imaju one osobe koje su u
postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate.
(3) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj
satnici (puno radno vrijeme). Troak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u
cijelosti, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole, subvencionira se iz
dravnog prorauna.
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja
trai specifian program. Trokove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student,
sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole.
Voditelj i mentor
lanak 87.
(1) Statutom ili drugim opim aktom visokog uilita moe se utvrditi da se studentu imenuje
voditelj koji mu pomae u studiju te prati studentov rad i postignua.
(2) Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor pri emu e se, prema
mogunostima, voditi rauna o elji studenta.
(3) Poblie odredbe o voditelju i mentoru studenta utvruju visoka uilita opim aktom.
Prava i obveze studenta
lanak 88.
(1) Student ima pravo na:
1. kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predvieno studijskim programom,
2. sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu,
3. konzultacije i mentorski rad,
4. slobodu miljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim
uilitima,
5. zavretak studija u kraem roku,
6. slobodno koritenje knjinica i ostalih izvora informacija,
7. upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima
sveuilita,
8. izjanjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika,
9. sudjelovanje u odluivanju, sukladno statutu visokog uilita,
10. pritubu za sluaj povrede nekog od njegovih prava predvienih zakonom ili opim aktima
visokog uilita,
11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija,
12. mirovanje obveza studenta za vrijeme sluenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoe i do godine
dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim sluajevima prekida
studija,
13. odgovarajuu psiholoku i zdravstvenu pomo u studentskim poliklinikama ili drugim
odgovarajuim zdravstvenim ustanovama te
14. druga prava predviena statutom i drugim opim aktima visokog uilita.
(2) Student ima obvezu potivati reim studija i ope akte visokog uilita te uredno izvravati
svoje nastavne i druge obveze na visokom uilitu. Stegovna odgovornost studenata ureuje se
opim aktima visokog uilita.
(3) Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano
stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu i na njemu utemeljenim propisima. Razina
navedenih prava i visina financijske participacije samog studenta ureuje se odgovarajuim
propisima, pri emu uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili na studiju moe biti predvien kao
mjerilo za utvrivanje razine prava.
(4) Redoviti studenti imaju pravo na zapoljavanje posredstvom pravnih osoba ija djelatnost
osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri),
sukladno pravilniku koji donosi ministar.
(5) Visoka uilita provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni
nain. Rezultati evaluacije slue planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim
uilitima.
Prestanak statusa studenta
lanak 89.
Osoba gubi status studenta:
1. kad zavri studij,
2. kad se ispie sa sveuilita, veleuilita ili visoke kole,
3. kad je iskljuena sa studija po postupku i uz uvjete utvrene statutom ili drugim opim aktom
visokog uilita,
4. kad ne zavri studij u roku utvrenom statutom ili drugim opim aktom visokog uilita te
5. iz ostalih razloga utvrenim statutom ili drugim opim aktom visokog uilita.
Evidencije o studentima
lanak 90.
(1) Visoka uilita vode sljedee evidencije s osobnim podacima studenata:
1. evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja ukljuuje i rezultate postupka,
2. osobnu evidenciju upisanih studenata,
3. evidenciju o uspjehu na ispitu i
4. evidenciju izdanih isprava o zavretku studija te steenih akademskih naziva i stupnjeva.
(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga lanka visoka uilita trajno pohranjuju.
(3) Nain prikupljanja, pohranjivanja i davanja podataka iz stavka 1. ovoga lanka propisuje
ministar posebnim pravilnikom, vodei rauna o zatiti osobnih podataka studenta.
4. NASTAVNICI I SURADNICI
Znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja
lanak 91.
(1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor i redoviti
profesor.
(2) Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima
kako slijedi:
1. docent znanstvenom suradniku,
2. izvanredni profesor viem znanstvenom suradniku,

3. redoviti profesor znanstvenom savjetniku.
(3) Nastavna zvanja su predava, vii predava, profesor visoke kole, lektor, vii lektor,
umjetniki suradnik i vii umjetniki suradnik.
(4) Suradnika zvanja su asistent i vii asistent.
(5) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.
Zvanja na sveuilitu i odgovarajua radna mjesta
lanak 92.
(1) Na sveuilitu, odnosno njegovim sastavnicama, se putem javnog natjeaja provode izbori u
znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i suradnika zvanja te nastavna zvanja predavaa,
vieg predavaa, lektora, vieg lektora, umjetnikog suradnika i viega umjetnikog suradnika,
kao i struna zvanja, sukladno ovom Zakonu, te se s izabranim pristupnikom zakljuuje ugovor o
radu. Kada sveuilite izvodi strune i visokokolske umjetnike studije, moe za potrebe tih
studija provoditi izbor za sva nastavna zvanja iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) U odgovarajue znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko i nastavno zvanje
moe se izabrati osoba i bez zakljuivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor u
odnosno zvanje ako sudjeluje ili e sudjelovati u izvoenju dijela ili cijele nastave odreenog
predmeta (tzv. naslovno zvanje) na visokom uilitu.
(3) Visoko uilite moe povjeriti izvedbu do jedne treine nastavnog predmeta strunjacima bez
izbora u znanstveno-nastavno zvanje (tzv. gostujui profesor ili nastavnik), uz uvjet da osnovni
dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna ili
nastavna zvanja.
(4) Pod uvjetima predvienim statutom sveuilita, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom
strunjaku ili umjetniku, koji nije stekao znanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim propisima,
moe se, uz suglasnost senata, povjeriti izvoenje nastave iz odreenog predmeta.
(5) Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvoenju nastave preddiplomskog i
diplomskog studija na sveuilitu, sukladno studijskom programu poslijediplomskog studija i
opem aktu sveuilita.
Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja
lanak 93.
(1) U znanstveno-nastavno zvanje moe biti izabrana osoba koja je upisana u Upisnik
znanstvenika iz lanka 23. ovoga Zakona sa znanstvenim zvanjem steenim u odgovarajuem
polju, ili koja ispunjava uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu
obrazovnoga, nastavnog i strunog rada koje propisuje Rektorski zbor, ako ima potrebne
psihofizike osobine kao i druge uvjete propisane statutom sveuilita. Znanstveno-nastavna
zvanja upisuju se u upisnik iz lanka 23. ovoga Zakona.
(2) Pristupnik moe biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjava uvjete za izbor u
odgovarajue znanstveno zvanje kako slijedi:
docenta: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,
izvanrednog profesora: vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik,
redovitog profesora: znanstveni savjetnik.
(3) Uvjeti Rektorskog zbora iz stavka 1. ovoga lanka objavljuju se u Narodnim novinama.
Nain provjere ispunjavanja tih uvjeta te psihofizikih osobina propisuje se statutom ili drugim
opim aktom sveuilita.
(4) Ako je izbor u zvanje redovitog profesora izvren u nekoj od sastavnica sveuilita, senat
sveuilita na kojemu je pokrenut postupak izbora potvruje izbor.
Uvjeti za izbor u umjetniko-nastavna zvanja
lanak 94.
(1) Za izvoenje nastave predmeta iz podruja koje moe izvoditi samo umjetnik, nastavnici se
biraju u umjetniko-nastavna zvanja i na odgovarajua radna mjesta. U umjetniko-nastavna
zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnika dostignua koja svojim znaajem odgovaraju
uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto. Umjetniko-nastavna radna mjesta u
svemu su izjednaena sa znanstveno-nastavnim radnim mjestima i odredbe ovoga Zakona koje se
odnose na znanstveno-nastavna radna mjesta na odgovarajui se nain primjenjuju i na
umjetniko-nastavna radna mjesta.
(2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje poblie odreuje uvjete za izbor nastavnika iz
stavka 1. ovoga lanka na nain da se publikacije potrebne za izbor na znanstvenonastavna
radna mjesta na odgovarajui nain zamjenjuju javnim nastupima, izlobama ili drugim oblicima
javnog umjetnikog djelovanja.
Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te odgovarajua radna mjesta
lanak 95.
(1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna
mjesta provodi sveuilite odnosno sastavnica sveuilita sukladno statutu i uz odgovarajuu
primjenu lanka 35. i 36. ovoga Zakona, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u
Narodnim novinama, dnevnom tisku i na INTERNET stranici visokog uilita.
(2) Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto
zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje se najkasnije tri
mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom vijea visokog uilita i uz suglasnost zaposlenika,
natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran,
ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem.
Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto redovitog profesora (trajno
zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.
(3) Ako neki od pristupnika nema potrebno znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstvenonastavno zvanje provodi se i izbor u znanstveno zvanje uz odgovarajuu primjenu lanka 35.
ovoga Zakona. Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji za to
ispunjavaju uvjete sveuilite, sukladno statutu, nakon razmatranja uvjeta Rektorskog zbora iz
lanka 93. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 60 dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno
mjesto izabire pristupnika koji u najveoj mjeri udovoljava uvjetima natjeaja. Svi pristupnici
obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku od 15 dana od dana njegova dovretka.
tom radnom mjestu ponudit e se drugo radno mjesto ili e mu se, u nedostatku istog, otkazati
ugovor o radu.
uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga radnog mjesta.
Poasno zvanje
lanak 96.
(1) Poasno znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno zvanje je professor emeritus.
(2) Poasno zvanje professor emeritus dodjeljuje sveuilite bez provoenja javnog natjeaja
zaslunim redovitim profesorima u mirovini koji su se svojim znanstvenim ili umjetnikim
radom posebno istakli i ostvarili meunarodnu reputaciju.
(3) Postupak imenovanja i prava professora emeritusa poblie se ureuju statutom sveuilita.
Suradnika zvanja i odgovarajua radna mjesta na sveuilitu
lanak 97.
(1) Suradnika zvanja i odgovarajua radna mjesta na sveuilitu su asistent i vii asistent.
Asistent i vii asistent biraju se iz redova najuspjenijih studenata.
(2) Asistenti i vii asistenti pomau u provoenju dijela nastavnog procesa, provjeri znanja,
znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti visokog uilita u skladu s njegovom opim
aktom.
(3) Suradnici na sveuilitu biraju se sukladno statutu visokog uilita pod uvjetima predvienim
lankom 43. ovoga Zakona.
Lektori stranih jezika na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj i lektori hrvatskog jezika na
visokim uilitima u inozemstvu
lanak 98.
(1) Na veleuilitu i visokoj koli nastavnici se biraju u nastavna zvanja i na radna mjesta koja
odgovaraju tim zvanjima. Iznimno, u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka, osobe se biraju u
nastavna zvanja i na sveuilitu. Na veleuilitu i visokoj koli nema radnih mjesta koja
odgovaraju znanstveno-nastavnim zvanjima, ali nastavu u svom zvanju mogu izvoditi nastavnici
izabrani u znanstveno nastavna ili naslovna zvanja na sveuilitu.
(2) Na sveuilitu, fakultetu i umjetnikoj akademiji izbor u nastavna zvanja obavlja se prema
njihovom statutu u sluaju ako izvode struni studij za potrebe toga studija, kao i ako je rije o
predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup, ili na umjetnikoj akademiji za potrebe
korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu.
(3) U nastavno zvanje predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima
zavren diplomski studij ili struni specijalistiki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju
Rektorski zbor za sveuilite, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, najmanje tri godine
radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i
studentima, ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto, te ispunjene uvjete propisane
statutom visokog uilita.
(4) U nastavno zvanje vieg predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba
koja ima zavren diplomski studij ili struni i specijalistiki studij, ispunjene nune uvjete koje
propisuju Rektorski zbor za sveuilite, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene
strune radove, najmanje pet godina rada u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred
nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjene uvjete
propisane statutom visokog uilita.
(5) U zvanje profesora visoke kole i na odgovarajue radno mjesto na veleuilitu ili visokoj
koli moe biti izabrana osoba s doktoratom, ispunjenim nunim uvjetima koje propisuje Vijee
veleuilita i visokih kola, izvedenim znaajnijim projektima, objavljenim radovima koji su
znatno unaprijedili struku ili novim radovima nakon izbora na radno mjesto vieg predavaa,
najmanje osam godina radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjenim nastupnim predavanjem
pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjenim
uvjetima propisanim od veleuilita ili visoke kole.
(6) U zvanje lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren
diplomski studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee
veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje tri godine radnog iskustva u
struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
(7) U zvanje vieg lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima
zavren diplomski studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee
veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje pet godina radnog iskustva u
struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
(8) U zvanje umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba
koja ima zavren diplomski umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski
zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, dokazanu umjetniku djelatnost, najmanje pet
godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita.
(9) U zvanje viega umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana
osoba koja ima zavren diplomski umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju
Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, dokazanu umjetniku djelatnost,
najmanje deset godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog
uilita.
lanak 98.a
(1) Na temelju meunarodnih ugovora i drugih akata, na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj
mogu se zaposliti lektori stranih jezika, kao i lektori hrvatskog jezika i knjievnosti na stranim
visokokolskim ustanovama, na osnovi ugovora o radu na odreeno vrijeme.
(2) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika na stranim
visokokolskim ustanovama propisuje pravilnikom ministar nadlean za visoko obrazovanje.
(3) Lektor iz stavka 2. ovoga lanka koji je prethodno zasnovao radni odnos na neodreeno
vrijeme u sustavu obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj ima pravo povratka na poslove
na kojima je prethodno radio ili na druge poslove za koje ispunjava uvjete u roku od 30 dana od
dana prestanka ugovora o radu lektora hrvatskog jezika na stranoj visokokolskoj ustanovi.
(4) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora stranih jezika na visokim uilitima u
Republici Hrvatskoj propisuje visoko uilite svojim statutom.
Suradniko zvanje i odgovarajue radno mjesto na veleuilitu i visokoj koli
lanak 99.
(1) Suradniko zvanje na veleuilitu i visokoj koli je asistent.
(2) Uvjete za izbor u suradniko zvanje asistenta i na odgovarajue radno mjesto propisuju
veleuilite i visoka kola svojim statutom.
Struna zvanja i odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima
lanak 100.
U struna zvanja i na odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima mogu se izabrati osobe
radi provoenja znanstvenih i strunih projekata sukladno lanku 44. ovoga Zakona, pod
uvjetima i u postupku predvienom statutom visokog uilita.
Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te na odgovarajua radna mjesta na visokim
uilitima
lanak 101.
(1) Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te odgovarajua radna mjesta provodi visoko
uilite sukladno statutu, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama,
dnevnom tisku i na INTERNET stranici visokog uilita.
(2) Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie nastavno, odnosno struno zvanje i radno
mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje se
najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom strunog vijea visokog uilita, i uz
suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na
koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od prethodnog izbora. Natjeaj
za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto profesora visoke kole (trajno zvanje)
raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora.
(3) Struno vijee visokog uilita najkasnije 90 dana od zakljuenja natjeaja izabire u nastavno
ili struno zvanje i na odgovarajue radno mjesto onog pristupnika koji u najveoj mjeri
udovoljava uvjetima natjeaja i uvjetima Rektorskog zbora i uvjetima iz lanka 98. ovoga
Zakona. Svi pristupnici obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku 15 dana od dana njegova
dovretka.
tom radnom mjestu ponudit e se drugo radno mjesto, ili e mu se u nedostatku istoga otkazati
ugovor o radu.
uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga radnog mjesta.
Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta
lanak 102.
(1)S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna
mjesta sklapa se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora
ili unaprjeenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran
zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema lanku 95. stavku 5., odnosno lanku 101. stavku
5. ovoga Zakona.
(2) Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to zaposlenik bude drugi put izabran na
znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora ili nastavno mjesto profesora visoke kole
(trajno zvanje).
(3) Na radno mjesto docenta ili izvanrednog profesora, te predavaa, zaposlenik moe biti biran
najvie dva puta.
(4) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie nastavno zvanje a
odlukom strunog vijea visokog uilita se utvrdi da postoji potreba za njegovim daljnjim
angamanom, visoko uilite moe s njim prilikom daljnjih ponovnih izbora sklopiti ugovor o
radu na odreeno vrijeme u najduljem trajanju od pet godina.
(5) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim, umjetniko-nastavnim i nastavnim zvanjima imaju
pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta sukladno lanku 45. ovoga
Zakona te u vrijeme dok obavljaju dunost rektora, prorektora, elnika sastavnica sveuilita ili
dok obavljaju kakvu javnu dunost.
(6) Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom i nastavnom radnom mjestu
na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje
ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
(7) Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada, visoko uilite moe redovitom profesoru u
trajnom zvanju i profesoru visoke kole u trajnom zvanju produljiti radni odnos do isteka
akademske godine u kojoj navrava 70 godina. Pri tome e se posebno cijeniti njegov znanstveni
doprinos, uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.
(8) Nastavnik izabran u trajno zvanje, stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o
radu radi odlaska u mirovinu, moe se na odreeno vrijeme zaposliti na drugom visokom
uilitu, ako se na raspisani natjeaj u tom visokom uilitu nije javio odgovarajui pristupnik, a
najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navrio 70. godinu ivota.
(9) Iznimno od stavka 6. ovoga lanka, kada se na visokom uilitu koje izvodi strune studije
na raspisani natjeaj nije javio odgovarajui pristupnik, visoko uilite moe, s osobama
izabranima u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, odnosno nastavna zvanja i radna
mjesta, zasnovati radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navravaju 70. godinu ivota.
Prava i obveze nastavnika i suradnika
lanak 103.
(1) Nastavnici i suradnici duni su uredno izvravati nastavne i druge obveze sukladno opim
aktima visokog uilita te ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetniki i struni rad
koji obavljaju na visokom uilitu. Posebnu pozornost duni su posvetiti radu sa studentima,
poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te ukljuivanju u struni, znanstveni i
umjetniki rad.
(2) Ugovori nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matine ustanove
zaposlenja mogu se zabraniti, ograniiti ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno
utjecali na rad visokog uilita ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou
konkurira visokom uilitu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu.
(3) Nastavnik ili znanstvenik moe, uz uvjete propisane opim aktom visokog uilita, koristiti
plaenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetnikog ili strunog rada.
Visoko uilite je duno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te
ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika.
(4) Odlukom nadlenog tijela visokog uilita nastavniku se mogu odobriti kraa ili dulja
izbivanja zbog znanstvenog, umjetnikog i strunog usavravanja ili kojega drugoga opravdanog
razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz ugovora o radu
ili se mogu izvravati djelomino, sukladno odluci nadlenog tijela i/ili ugovora koji se
zakljuuje izmeu nastavnika i visokog uilita. Pri tome se mora osigurati uredno odvijanje
nastave ili odgovarajua zamjena za nastavnika.
(5) Nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne dunosti na koju je imenovan ili izabran
(nastavnik ili znanstvenik izabran u Sabor, dunosnik kojeg je na dunost imenovao Sabor,
predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, upan, podupan, gradonaelnik i zamjenik
gradonaelnika Grada Zagreba) odnosno radi ijeg je obavljanja sklopio odgovarajui ugovor o
radu, moe obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na visokom uilitu ili u znanstvenoj
organizaciji tako da s visokim uilitem ili znanstvenom organizacijom zakljui ugovor o radu
do ili preko punoga radnog vremena ili drugi odgovarajui ugovor. Nastavnik ili znanstvenik koji
obnaa javnu dunost ima se pravo, sukladno ugovoru s visokim uilitem ili znanstvenom
organizacijom, vratiti na radno mjesto na kojemu je radio prije odlaska na javnu dunost ili
drugo odgovarajue radno mjesto.
(6) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain i na znanstvenike u javnim
znanstvenim organizacijama. Kolektivnim ugovorom prava iz ovoga lanka mogu se predvidjeti
i za znanstvenike u privatnim znanstvenim organizacijama.
Stegovna odgovornost
lanak 104.
(1) Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih i drugih obveza iz rada i
u vezi s njim, kao i zbog grubog naruavanja ugleda visokog uilita, sukladno statutu.
(2) Stegovno se moe odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme poinjenja opim aktom
visokog uilita bilo predvieno kao stegovno djelo i za koje je bila predviena odreena
stegovna mjera.
5. REKTORSKI ZBOR I VIJEE VELEUILITA I VISOKIH KOLA
Rektorski zbor
lanak 105.
(1) Rektorski zbor ine svi rektori sveuilita u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora
sudjeluje, bez prava odluivanja, i predstavnik Vijea veleuilita i visokih kola.
(2) Rektorski zbor odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje i razvoj sveuilita
u Republici Hrvatskoj.
(3) Rektorski zbor donosi poslovnik kojim ureuje svoj rad i nain odluivanja.
(4) Rektorski zbor:
1. propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na
znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i nastavna zvanja odnosno radna mjesta,
2. predlae lanove podrunih znanstvenih i umjetnikih vijea i matinih odbora,
3. predlae lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,
4. razmatra problematiku rada i razvoja sveuilita i o tome donosi preporuke i miljenja, te
5. obavlja druge poslove predviene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere sveuilita.
Vijee veleuilita i visokih kola
lanak 106.
(1) Vijee veleuilita i visokih kola ine dekani svih veleuilita i visokih kola u Republici
Hrvatskoj. U radu Vijea, bez prava odluivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora.
(2) Vijee veleuilita i visokih kola odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje
i razvoj veleuilita i visokih kola.
(3) Vijee veleuilita i visokih kola donosi poslovnik o svom radu.
(4) Vijee veleuilita i visokih kola:
1. propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na nastavna
zvanja, odnosno radna mjesta,
2. predlae lanove iz veleuilinih i visokokolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene
djelatnosti i visokog obrazovanja,
3. razmatra problematiku rada i razvoja veleuilita i visokih kola i o tome donosi preporuke i
miljenja, te
4. obavlja druge poslove predviene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere visoka uilita.
V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA
Izvori financiranja
lanak 107.
(1) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz:
1. sredstava osnivaa,
2. dravnog prorauna Republike Hrvatske,
3. prorauna upanija, gradova i opina,
4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske,
5. vlastitih prihoda ostvarenih na tritu od kolarina, istraivakih, umjetnikih i strunih
projekata, elaborata, ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti,
6. sveuilinih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba iz
lanka 66. ovoga Zakona,
7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovakih drutava i drugih pravnih osoba,
8. donacija te
9. ostalih izvora.
(2) Sveuilita, veleuilita, visoke kole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz
onih izvora koji ne utjeu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se
ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete ostvarenju osnovnih zadaa sveuilita, veleuilita,
visokih kola i javnih znanstvenih instituta.
Prijedlog proraunskih sredstava i njihova raspodjela
lanak 108.
(1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje utvruju kriterije za
raspodjelu proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju
prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
(2) Uvaavajui kriterije ministar izrauje prijedlog prorauna za financiranje znanosti i visokog
obrazovanja na temelju prikupljenih prijedloga prorauna znanstvenih organizacija, sveuilita,
veleuilita i visokih kola, sukladno propisima kojima se planiraju i izvravaju proraunska
sredstva iz dravnog prorauna. Prijedlog obuhvaa ukupne iznose za pojedina sveuilita,
veleuilita, visoke kole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za
financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradnikih radnih
mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose trokova rada Nacionalnog vijea za znanost,
Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Agencije i drugih tijela.
(3) Prije podnoenja prijedloga Vladi Republike Hrvatske, ministar e pribaviti miljenje
Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i predoiti ga Vladi

Republike Hrvatske.
(4) Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, znanstveno izdavatvo,
znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno-strune udruge rasporeuje ministar na
temelju javnog poziva i miljenja odgovarajuih povjerenstava koja imenuje ministar.
(5) Minimalne plae sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvruju se kolektivnim
ugovorom u skladu sa zakonom.
Financiranje visokih uilita
lanak 109.
(1) Javna sveuilita, veleuilita i visoke kole financiraju se iz dravnog prorauna uzimajui u
obzir utvrene kapacitete pojedinoga visokog uilita, cijenu pojedinih studija te ocjenu o
njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga Zakona.
(2) Iz dravnog prorauna mogu se financirati i privatna visoka uilita, na temelju prethodno
sklopljenog ugovora, pod uvjetom da:
a) obavljaju djelatnost u kojoj drutvene potrebe nadilaze raspoloive mogunosti javnih visokih
uilita ili je njihova djelatnost od posebnoga dravnog interesa,
b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom,
c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvruje Nacionalno vijee za visoko obrazovanje,
uzimajui u obzir raspoloiva sredstva i kvalitetu tih uilita.
(3) Sredstva iz dravnog prorauna namijenjena sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama
doznauju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proraunom rasporeuju za
pojedine namjene, sukladno statutu i drugim opim aktima. Proraun sveuilita donosi senat na
prijedlog rektora, a proraun veleuilita i visoke kole struno vijee na prijedlog dekana.
(4) Sastavnice sveuilita dio vlastitih prihoda iz lanka 107. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju u
proraun sveuilita za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno opim aktima
sveuilita.
Financiranje javnih znanstvenih instituta
lanak 110.
(1) Proraun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijee na prijedlog znanstvenog
vijea i uz suglasnost ministra.
(2) Ustrojstvena jedinica javnoga znanstvenog instituta obvezna je dio sredstava ostvarenih na
tritu od obavljanja strune djelatnosti rasporediti u godinji proraun instituta, sukladno opim
aktima instituta.
Financiranje znanstvenih projekata, suradnikih radnih mjesta i znanstvene opreme
lanak 111.
(1) Ministarstvo uz prethodno miljenje Nacionalnog vijea za znanost raspisuje natjeaje za
financiranje znanstvenih projekata, suradnikih radnih mjesta znanstvenih novaka, te
znanstvene infrastrukture i opreme iz sredstava dravnog prorauna. Natjeaji su otvoreni
za prijave do njihovih opoziva (otvoreni natjeaj), a odluke o financiranju donosit e se
periodino, najmanje jednom godinje, a najmanje etiri puta godinje za znanstvene
novake, u skladu s raspoloivim sredstvima.
(2) Na natjeaj za znanstvene projekte mogu se prijaviti znanstvene organizacije,
znanstveni centri izvrsnosti, znanstvenici i skupine znanstvenika.Na natjeaj za suradnika
radna mjesta i na natjeaj za nabavku znanstvene infrastrukture i opreme prijavu mogu
podnijeti znanstvene organizacije.
(3) Odluku o financiranju projekata, suradnikih radnih mjesta i nabave znanstvene
opreme donosi ministar. Vrednovanje se temelji na anonimnoj prosudbi nezavisnih
strunjaka iz zemlje i inozemstva iju listu po pojedinim znanstvenim podrujima utvruje

Nacionalno vijee za znanost.
(4) O dodjeli sredstava iz dravnog prorauna za nabavu kapitalne i srednje znanstvene
opreme znanstvena organizacija zakljuuje ugovor s Ministarstvom u kojemu se utvruje
nain koritenja opreme od strane drugih znanstvenih organizacija i znanstvenika iji se
rad financira ili sufinancira iz dravnog prorauna. Ministarstvo vodi upisnik znanstvene
opreme nabavljene dijelom ili u cijelosti iz sredstava prorauna.
Napomena: sukladno odredbama lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o
nacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske
(Narodne novine, broj 145/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje vaiti
lanak 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine,
broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07.-Odluka USRH i 46/07.).
Mjere poticanja istraivanja i razvoja
lanak 111.a
(1) Ukupni iznos dravnih potpora koje korisnik dravne potpore moe ostvariti, po svim
osnovama, a koje se dodjeljuju na temelju ovoga Zakona i drugih propisa, za temeljna
istraivanja mogu biti do 100% iznosa opravdanih trokova projekta, za primijenjena istraivanja
do 50% iznosa opravdanih trokova projekta, a za razvojna istraivanja do 25% iznosa
opravdanih trokova projekta.
(2) Iznos dravne potpore za primijenjena i razvojna istraivanja iz stavka 1. ovoga lanka moe
se poveati za 20% iznosa opravdanih trokova projekta za male poduzetnike, a za 10%
opravdanih trokova projekta za srednje poduzetnike.
(3) Iznos dravne potpore za studije o tehnikoj izvedivosti za provedbu primijenjenog
istraivanja moe se dodijeliti u ukupnom iznosu do 75% opravdanih trokova studije za male i
srednje poduzetnike, a do 65% opravdanih trokova studije za velike poduzetnike.
(4) Iznos dravne potpore za studije o tehnikoj izvedivosti za provedbu razvojnog istraivanja
moe se dodijeliti u ukupnom iznosu do 50% opravdanih trokova studije za male i srednje
poduzetnike, a do 40% opravdanih trokova studije za velike poduzetnike.
lanak 111.b
(1) Znanstvenim istraivanjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra izvorno i planirano ispitivanje
poduzeto za stjecanje novih znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje
temeljno i primijenjeno istraivanje.
(2) Temeljnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se poslovi namijenjeni
irenju znanstvenih i tehnikih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim
ciljevima.
(3) Primijenjenim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se planirana
istraivanja ili kritika ispitivanja sa ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za
razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za znaajna poboljanja ve
postojeih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga.
(4) Razvojnim istraivanjem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poslovi razvojnog istraivanja
namijenjeni pretvaranju rezultata primijenjenih istraivanja u planove, nacrte ili modele za nove,
izmijenjene ili poboljane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni
prodaji ili uporabi, ukljuujui i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi.
Razvojno istraivanje moe, osim toga, ukljuivati konceptualno planiranje i modeliranje
alternativnih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot
projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili
komercijalno iskoritavati. Razvojno istraivanje ne obuhvaa rutinske ili redovite izmjene na
proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojeim uslugama i drugim

tekuim poslovima, ak i ako reene izmjene predstavljaju poboljanja.
lanak 111.c
(1) Dravnu potporu obveznici poreza na dobit, sukladno Zakonu o porezu na dobit (u daljnjem
tekstu: porezni obveznici), ostvaruju putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za opravdane
trokove projekta znanstvenih i razvojnih istraivanja (u daljnjem tekstu: istraivanja) u
sljedeim ukupnim iznosima:
150% opravdanih trokova projekta za temeljna istraivanja,
125% opravdanih trokova projekta za primijenjena istraivanja,
100% opravdanih trokova projekta za razvojna istraivanja.
(2) Iznos umanjenja poreza na dobit iz stavka 1. ovoga lanka, odobrava se najvie do iznosa
propisanih lankom 111.a ovoga Zakona.
(3) Porezni obveznici koji koriste umanjenja porezne osnovice sukladno stavku 1. ovoga lanka
obvezni su osigurati podatke te uredne i vjerodostojne isprave na temelju kojih su podaci o
trokovima iskazani sukladno propisima koji ureuju oporezivanje.
lanak 111.d
(1) Opravdanim trokovima istraivanja, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. plae zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraivanjima,
2. materijalni trokovi za istraivanja, a to su: utroene sirovine i materijal ukljuujui ambalau
i sitni inventar, utroena energija, rezervni dijelovi koriteni ili potroeni tijekom istraivanja;
utroeni materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje objekata i opreme koji se koriste
neposredno za istraivanja,
3. trokovi usluga koritenih tijekom istraivanja, kao to su intelektualne usluge vezane uz
istraivanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraivanja,
4. trokovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste
za istraivanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraivanja, a rashodi
amortizacije utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona o porezu na dobit,
5. trokovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija koji se koriste za konkretno istraivanje,
a rashodi amortizacije utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona o porezu na dobit,
6. opi trokovi, pod kojima se razumijevaju samo oni trokovi koji su nuni za istraivanja i koji
se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao to su premije
osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraivanja te najamnine i lanarine strunih
udruga za istraivanja.
(2) Procjenu vjerodostojnosti opravdanih trokova, prema potrebi, obavlja ministarstvo nadleno
za poslove znanosti.
lanak 111.e
Postupak utvrivanja ispunjenosti uvjeta za ostvarivanje prava iz lanka 111c. ovoga Zakona te
druga pitanja vezana uz ostvarivanje prava na dravne potpore pravilnikom propisuje ministar
nadlean za znanost uz prethodno miljenje ministra nadlenog za financije.
lanak 111.f
Vlada Republike Hrvatske, po potrebi, donosi program poticanja istraivanja i razvoja, sukladan
posebnim propisima.
Program iz stavka 1. ovoga lanka Vladi Republike Hrvatske predlae ministar nadlean za
znanost uz suglasnost ministra nadlenog za financije.
VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Odbor za etiku, etiki kodeks i etika povjerenstva
lanak 112.
(1) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju
koji ima 9 lanova, od kojih su est iz redova istaknutih znanstvenika i sveuilinih profesora, a
tri su osobe primjerenog ugleda u javnosti. Mandat lanova Odbora je etiri godine. lanove
Odbora predlau Nacionalno vijee za visoko naobrazbu, Nacionalno vijee za znanost, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, znanstvene
organizacije, sveuilita, ministar te druge organizacije i osobe sukladno oglasu kojim se poziva
na predlaganje lanova Odbora.
(2) Odbor za etiku ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje lanovi Odbora biraju
izmeu sebe.
(3) Zadaa Odbora je promicanje etikih naela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u
poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u
zatiti okolia.
(4) Odbor donosi etiki kodeks kojim utvruje etika naela u visokom obrazovanju,
znanstvenom radu, objavljivanju rezultata, odnosima meu znanstvenicima, nastavnicima i
drugim sudionicima u znanstvenom i obrazovnom procesu, postupcima i radnjama vezanim za
trino natjecanje, te odnosu prema javnosti i sredstvima javnog priopavanja.
(5) Odbor radi na sjednicama. Miljenja i stajalita o etikoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u
razmatranim sluajevima Odbor donosi u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, veinom
glasova. lanovi odbora mogu izdvojiti miljenje.
(6) Najmanje jednom godinje Odbor podnosi o svom radu izvjee Hrvatskom saboru.
(7) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije mogu, sukladno statutu, osnovati
svoja etika povjerenstva, te donijeti svoje etiki kodekse. Na visokim uilitima najmanje jedan
lan etikog povjerenstva je student.
VII. NADZOR
Nadzor nad zakonitou
lanak 113.
(1) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita i drugih znanstvenih
organizacija provodi Ministarstvo.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga lanka provodi se na nain koji ne naruava autonomiju sveuilita
i ne ometa redoviti rad visokih uilita i drugih znanstvenih organizacija.
(3) Na temelju rezultata nadzora Ministarstvo moe obustaviti izvrenje nezakonitih odluka i
radnji visokih uilita i znanstvenih organizacija.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Prekraji i zatitne mjere
lanak 113.a
(1) Novanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba
koja:
1. obavlja izbor u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, suradnika ili
nastavna zvanja a da za to nema ovlasti (lanak 34. stavak 1., lanak 92. stavak 1. i lanak 98.
stavak 1. i 2.),
2. izabere u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko ili nastavno zvanje osobu za koju zna ili mora znati da ne ispunjava uvjete
za izbor ili izbor obavi ne potujui postupak izbora predvien ovim Zakonom,
3. ne otkae ugovor o radu osobi izabranoj u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetnikonastavno, suradniko ili nastavno zvanje i odgovarajue radno mjesto u sluajevima kada ovaj
Zakon predvia otkazivanje ugovora o radu zbog neispunjavanja uvjeta za reizbor ili
napredovanje ili ako ne potuje odredbe ovoga Zakona o odlasku znanstvenika i nastavnika u
mirovinu,
4. obavi izbor u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko ili nastavno
zvanje, odnosno izbor na odgovarajue radno mjesto bez natjeaja ako je ovim Zakonom
predvieno da e se izbor obaviti na temelju natjeaja,
5. suprotno lanku 50. ovoga Zakona koristi naziv sveuilite, fakultet, umjetnika akademija,
odnosno rije akademija uz naziv podruja umjetnosti te veleuilite i visoka kola, ili drugi
naziv koji sadri neki od tih pojmova,
6. zapone obavljanje znanstvene djelatnosti ili djelatnosti visokog obrazovanja bez dopusnice ili
tu djelatnost obavlja bez dopusnice kad je ona za obavljanje djelatnosti potrebna prema
odredbama ovoga Zakona ili djelatnost obavlja na nain koji nije predvien dopusnicom,
7. svojim statutom ne predvidi tijela upravljanja ili njihov sastav kako je to predvieno ovim
Zakonom,
8. upie studente na studij ili u viu godinu studija, a da za to nisu ispunjeni uvjeti predvieni
ovim Zakonom i opim aktom visokog uilita,
9. izdaje isprave o studiju suprotno lanku 84. ovoga Zakona ili studentu ne izda ispravu o
studiju iako su za to ispunjeni, ovim Zakonom i opim aktima visokog uilita, predvieni uvjeti,
10. ne vodi evidencije o studentima (lanak 90.),
11. ne postupi sukladno lanku 114. stavku 3. i 8. te lanku 116. stavku 1. ovoga Zakona.
(2) Novanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se za prekraj iz stavka 1. ovoga
lanka fizika osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekraje iz ovoga lanka ovlateni podnositelj zahtjeva za pokretanje prekrajnog
postupka je ministar ili osoba koju on ovlasti.
(4) Osobi koja je poinitelj prekraja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe se izrei zatitna mjera
zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti fizikoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj
osobi, odnosno zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti pravnoj osobi, u trajanju od 3
mjeseca do godine dana.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Organizacijske promjene
lanak 114.
(1) Osnivaka prava nad javnim sveuilitima, veleuilitima, visokim kolama i drugim
znanstvenim organizacijama obavlja Republika Hrvatska, ako osnivakim aktom nije drugaije
odreeno.
(2) Osnivaka prava nad fakultetima, umjetnikim akademijama i ostalim sastavnicama
sveuilita obavljaju sveuilita.
(3) Statut i drugi opi akti visokih uilita i drugih znanstvenih organizacija uskladit e se s ovim
Zakonom do 1. oujka 2005. Protekom toga roka, visoka uilita i druge znanstvene organizacije
koje nisu provele usklaenje, ne mogu se financirati iz dravnog prorauna.
(4) Visoka uilita i druge znanstvene organizacije osnovane prema dosadanjim propisima,
danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom prema postojeim opim aktima do
usklaenja prema stavku 3. ovoga lanka, a najkasnije do 1. oujka 2005.
(5) Rektori i prorektori sveuilita i veleuilita te dekani i prodekani sveuilinih sastavnica i
visokih kola te ravnatelji javnih znanstvenih instituta izabrani prije stupanja na snagu ovoga
Zakona ostaju na istoj dunosti do isteka mandata na koji su izabrani, s tim da danom usklaenja
iz stavka 3. ovoga lanka, rektori i prorektori veleuilita postaju njihovi dekani i prodekani.
(6) Pravno integriranje sveuilita zapoinje danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a zavrit e
se najkasnije do 31. prosinca 2007.
(7) U postupku statusnih promjena visokih uilita kojima dolazi do njihova spajanja ili
razdvajanja pri emu se imovina prenosi s jednog na drugo visoko uilite ne plaa se porez.
(8) Sveuilita i njegova uilita (fakulteti i umjetnike akademije) mogu upisivati studente prve
godine strunih studija do zakljuno kolske godine 2010./2011.
(9) Visoke uiteljske kole koje su na dan stupanja na snagu Zakona lanice sveuilita
nastavljaju s djelovanjem u sastavu sveuilita do usklaivanja svog ustroja i djelovanja prema
ovom Zakonu, odnosno do ustrojavanja studija prema odredbama ovoga Zakona, a najkasnije do
poetka akademske godine 2010./2011.
lanak 115.
(1) Prvi saziv Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea za znanost
imenovat e se najkasnije do 31. prosinca 2004.
(2) Iznimno od odredaba lanka 9. stavka 2., lanka 10. stavka 2. i lanka 11. stavka 3. ovoga
Zakona, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijea za znanost, odnosno Nacionalnog
vijea za visoko obrazovanje, Hrvatski sabor imenovat e svih dvanaest lanova, a drijebom e
se odluiti o tome kojih e est lanova imati mandat od dvije, dok e preostalih est imati
mandat od etiri godine.
(3) Do imenovanja iz stavka 1. ovoga lanka Nacionalno vijee za visoku naobrazbu osnovano
prema Zakonu o visokim uilitima i Nacionalno znanstveno vijee osnovano prema Zakonu o
znanstvenoistraivakoj djelatnosti nastavljaju s radom i obavljaju poslove iz svoje nadlenosti
prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Imenovanjem prvog saziva Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea
za znanost, navedena tijela preuzet e sve poslove iz stavka 3. ovoga lanka, a postojee
Nacionalno vijee za visoko obrazovanje i Nacionalno znanstveno vijee prestat e s radom.
(5) Nacionalno vijee za znanost e donijeti pravilnik kojim se utvruju znanstvena podruja,
polja i grane, utvrditi uvjete za izbor u znanstvena zvanja te izabrati podruna vijea i matine
odbore, najkasnije do 1. srpnja 2005.
(6) Vlada Republike Hrvatske Uredbom osniva Agenciju za znanost i visoko obrazovanje
najkasnije do 31. prosinca 2004. Agencija e zapoeti djelovati najkasnije 1. oujka 2005. Do
poetka djelovanja Agencije poslove iz njene nadlenosti obavljat e tijela sveuilita i
Ministarstvo.
(7) Sva ostala tijela predviena ovim Zakonom ustrojit e se najkasnije do roka iz stavka 5.
ovoga lanka. Do tada e tijela izabrana prema dosadanjim propisima nastaviti svoj rad.
Nova organizacija studija i nastavak studija prema prijanjim propisima
lanak 116.
(1) Studiji na visokim uilitima poinju s ustrojavanjem danom stupanja na snagu ovoga
Zakona.
(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij prije
ustrojavanja preddiplomskih i poslijediplomskih studija sukladno odredbama ovoga Zakona
imaju pravo dovriti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su vaili prilikom upisa u
prvu godinu studija i stei odgovarajui akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije
stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijanjih propisa odobrena tema
za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja
doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Visoko uilite moe ograniiti trajanje prava na zavretak studija prema stavku 2. ovoga
lanka na odreeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do
zavretka studija prema programu prema kojemu je zapoeo studij uvean za dvije godine.
(4) Nakon uvoenja studija prema ovom Zakonu studenti iz stavka 1. ovoga lanka koji ne
dovre studij prema starom studijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome
Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu sukladno opem aktu visokog uilita.
(5) Ministar moe tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona iznimno dati dopusnicu za
novi studij i visokom uilitu koje ne odgovara uvjetu iz lanka 51. stavka 4. toke 2., uz uvjet
visokom uilitu da ispuni taj uvjet u roku ne duljem od 5 godina.
Zateena zvanja
lanak 117.
(1) Osobe izabrane u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, i nastavna zvanja,
koje ta zvanja imaju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, zadravaju ta zvanja, a znanstvena
e im se zvanja upisati u Upisnik znanstvenika, sukladno lanku 23. ovoga Zakona.
(2) Reizbori predvieni ovim Zakonom ili ranijim propisima, provest e se sukladno odredbama
ovoga Zakona, a u roku koji predvia propis prema kojemu je posljednji izbor izvren.
(3) Iznimno, visoko uilite i druga znanstvena organizacija moe produiti ugovor o radu
sukladno lanku 102. stavku 7., odnosno lanku 42. stavku 6. ovoga Zakona i redovitom
profesoru, odnosno znanstvenom savjetniku koji je na dan 1. sijenja 2004. navrio 63 godine
ivota, a nije izabran u trajno zvanje.
Zapoeti izbori u zvanja i odgovarajua radna mjesta
lanak 118.
(1) Izbori u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja i izbor na
odgovarajua radna mjesta zapoeti prema odredbama propisa koji su vrijedili prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, dovrit e se prema tim propisima, najkasnije do 1. srpnja 2005.
(2) Natjeaji za izbor u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, znanstvena i nastavna zvanja
i odgovarajua radna mjesta mogu se raspisati prema Zakonu o visokim uilitima i Zakonu o
znanstvenoistraivakoj djelatnosti, najkasnije do 31. prosinca 2004.
(3) Na osobe izabrane prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka primijenit e se odredbe
lanaka 117. ovoga Zakona.
Odredbe o suradnicima
lanak 119.
(1) S osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na radnim mjestima
znanstvenog novaka, mlaeg asistenta i asistenta, sklopit e se novi ugovor o radu za radno
mjesto asistenta, sukladno prvom sklopljenom ugovoru o radu na odreeno ili neodreeno
vrijeme, najkasnije do 31. prosinca 2004.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, osobe koje su nakon stupanja na snagu ovoga Zakona
sklopile ugovor o radu na neodreeno vrijeme, sklapaju novi ugovor o radu sukladno prethodno
sklopljenom ugovoru o radu.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka sklopit e se, raunajui od dana sklapanja prvog ugovora o
radu, do isteka osam godina, na odgovarajuem radnom mjestu asistenta.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za radno mjesto vieg asistenta, s osobama iz stavka 1.
ovoga lanka, ukupno trajanje navedenog ugovora, ne smije prijei jedanaest godina, raunajui
od dana sklapanja prvog ugovora o radu za radno mjesto znanstvenog novaka, mlaeg asistenta
ili asistenta. Ugovor za radno mjesto vieg asistenta sklapa se sukladno prethodno sklopljenom
ugovoru o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.
(5) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na radnom mjestu vieg
asistenta, zadravaju postojei ugovor o radu.
Zateeni akademski nazivi i stupnjevi
lanak 120.
(1) Sveuilini i struni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona izjednaeni su s odgovarajuim sveuilinim diplomskim odnosno strunim studijima
prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih zavrile imaju ista prava koja imaju osobe koje zavre
odgovarajui studij prema ovome Zakonu, ukljuivi i pravo na akademski ili struni naziv iz
lanka 72. i 73. ovoga Zakona.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu traiti od visokog uilita na kojemu su stekle
akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predvienim opim aktom visokog uilita
izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije steeni akademski naziv odgovara nekom od
akademskih naziva iz lanka 71.74. ovoga Zakona, te nakon to dobiju takvu ispravu mogu
koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko uilite na kojemu je steen
akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijee za visoko obrazovanje
odredit e visoko uilite koje e odluiti o zahtjevu. Ako je visoko uilite opim aktom utvrdilo
da prije steeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz lanaka 71.74.,
osobe iz stavka 1. ovoga lanka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili
diplome.
(3) Doktorati znanosti steeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu
ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti steenim prema ovome Zakonu, te osobe koje
su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.
(4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona
stekle magisterij znanosti mogu, sukladno opem aktu sveuilita, stei doktorat znanosti
obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga
Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Visoko uilite moe, ako je to predvieno njegovim opim aktom, osobama koje su upisale
poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su vaili prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovrili, omoguiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje
odreenih uvjeta (polaganje ispita, izvravanje drugih obveza), studij zavre izradom doktorske
disertacije i time steknu doktorat znanosti.
Donoenje podzakonskih i drugih propisa
lanak 121.
(1) Ministar e, u sluajevima predvienim ovim Zakonom, donijeti podzakonske propise i
ustrojiti potrebne upisnike najkasnije do 31. prosinca 2004.
(2) Ostala tijela ovlatena na donoenje podzakonskih propisa ili drugih opih akata predvienih
ovim Zakonom, uinit e to najkasnije tri mjeseca od dana svog osnivanja.
Primjena odredbi o financiranju
lanak 122.
(1) Financiranje znanosti i visokog obrazovanja sukladno odredbama ovoga Zakona, zapoet e
1. sijenja 2006. Do tada financiranje e se obavljati prema propisima koji su vrijedili do
stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Znanstveni projekti za koje je zakljuen ugovor o financiranju, nastavljaju se financirati
prema vaeem ugovoru do njegova isteka, osim ako se novim ugovorom, uz suglasnost obiju
njegovih stranaka, moe utvrditi za projekt povoljniji nain financiranja.
Prestanak vaenja dosadanjih propisa
lanak 123.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti Zakon o znanstvenoistraivakoj
djelatnosti (Narodne novine, br. 59/96.) i Zakon o visokim uilitima (Narodne novine, br.
59/96., 14/00. i 26/00., 67/00., 02/99., 94/00. i 129/00.) i na njima utemeljeni propisi, osim onih
odredbi tih zakona za koje je ovim Zakonom navedeno da e se primjenjivati do odreenog
vremena i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoistraivakoj djelatnosti i
Zakona o visokim uilitima primjenjivat e se i nakon prestanka navedenih zakona sve do

donoenja odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s
odredbama ovoga Zakona.
Stupanje Zakona na snagu
lanak 124.
Ovaj Zakon stupa na snagu 15. dana od dana objave u Narodnim novinama.
TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ

DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
(Narodne novine, broj 46/07)
Prijelazne i zavrne odredbe
lanak 24.
Od trenutka stupanja Republike Hrvatske u punopravno lanstvo Europske unije studenti koji su
dravljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i
visokom obrazovanju kao i studenti dravljani Republike Hrvatske te se na iste prestaje
primjenjivati odredba lanka 77. stavka 8. istog Zakona u dijelu koji glasi: ali se, sukladno
odluci nadlenoga dravnog tijela ili visokog uilita, od njih moe traiti plaanje dijela ili pune
cijene studija.
lanak 25.
Ministar nadlean za znanost donijet e pravilnik iz lanka 23. ovoga Zakona u roku od est
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 26.
Izbori u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna
mjesta zapoeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, prema odredbama Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03., 105/04., 174/04.), dovrit e
se prema odredbama toga Zakona.
lanak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju Procisceni Tekst PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti I Visokom Obrazovanju Procisceni Tekst PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

konceptu cjeloivotnog obrazovanja,

zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti

Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Ako Poslovnikom nije odreeno drukije, na

moe se provesti i na vlastiti zahtjev visokog uilita.

8. obavlja druge poslove odreene odlukom o osnivanju i statutom instituta.

2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili

zakljuenje ugovora o radu iz stavka 2.ovoga lanka daje ministar.

i o tome jednom godinje izvjetava ministra,

meunarodnih ugovora i ugovora izmeu osnivatelja i sveuilita, uz suglasnost nadlenih

integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu, predvidjeti pravo suspenzivnog

(3) poslijediplomski studij.

(6) Posebnim propisom utvrdit e se akademski naziv koji se stjee zavretkom

Postupak priznavanja inozemnih diploma te akademskih i strunih kvalifikacija provodi se

2. izvanredni profesor viem znanstvenom suradniku,

Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i predoiti ga Vladi

strunjaka iz zemlje i inozemstva iju listu po pojedinim znanstvenim podrujima utvruje

proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojeim uslugama i drugim

VI. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Zakona o visokim uilitima primjenjivat e se i nakon prestanka navedenih zakona sve do

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ

You might also like