MED SREDNJO EVROPO .

IN SREDOZEMLJEM

Vojetov zbornik

UREDIL SAO }ERE

V SODELOVANJU Z DAR]O MIHELI IN PETROM TIHOM

LJUBLJANA 2006

vii

Esad Kurtovi
Slavni ljudi svoje vrste - Stankovii vremena vojvode
Sandalja Hrania Kosae .. ... ... ........ ...... .... . .. . 395
.

RAGUSI ANA
Gordan Ravani
Neka razmiljanja o demografskim posljedicama epidemije
Crne smrti 1348. godine u Dubrovniku ........ ... ... . .... 417
.

Zrinka Peorda Vardi

Bratimska elita: o poecima dubrovake bratovtine sv. Antuna 427
Nella Lonza
Povaenje svjedoka za uho: zagonetka iz dubrovake
srednjovekovne grae..... .. ..... .... .

. . . .. .... ... .... 443

.

Desanka Kovaevi Koji

Poslovne knjige dubrovakih trgovaca (XV vijek) .. .....
.

. 451

Renata Novak Klemeni

Kamnoseka podjetja v Dubrovniku v prvi polovici 15. stoletja. 463
Slavica Stojan
None druine u renesansnom Dubrovniku ... ...... ... .
.

473

Zdenka Janekovi Romer

Obiteljska knjiga Andrije Antojeva de Pozza (1569-1603)

..... 485

MISCELLANEA GRATULABILIA
Vasilij Melik
Sestava in volilno pravo cislajtanskih deelnih zborov......... 5 01
Miroslav Stiplovek
Viek avtonomistinih prizadevanj banskega sveta Dravske
banovine leta 1940 z zahteva za ustanovitev Banovine Slovenije
po hr vakem zgledu ...................................... 5 3 9
Milica Kacin Wohinz
O primorsko-istrskih odnosih med dvema svetovnima vojnama 553
Rade Petrovi
U potrazi za bosanskom (bonjakom) nacijom

.... . .... 563

.

Andrej Vovko
Vdje Drube sv. Mohorja v Sarajevu in drugje v Bosni in
Hercegovini v letih 1882-1918 .............................. 579

Gordan Ravani
v

NEKA RAZMISLJANJA O DEMOGRAFSKIM

PO SLJEDICAMA EPIDEMIJE CRNE SMRTI
1348. G ODINE U DUBROVNIKU

demija iz 1348. godine u Dubrovniku trajala svega nekoliko mjeseci, izvorna

Iako je epi
je ostavila dubokog traga u drutvenom tkivu grada. Naime, nespre
ra a svjedoi da
razmjera, kojoj nisu znali pravog uzroka niti za nju imali od
ni za epidemiju takvih
Dubrovani su problemu pristupili pragmatino. Dok su dubrovake
gov arajueg lijeka,
vla sti s jedne strane pokuavale rijeiti nastale probleme administrativnim putem, sami

gra ani pokuavali su s jedne strane pobjei iz zaraenog grada, a s druge osigurati
oporunim legatima to sigurniji prijelaz na onu stranu ukoliko Crna smrt zakuca na
njihova vrata.1 Njezina kasnija p ojavljivanja tijekom istoga stoljea dodatno e angai
rati itavu zajednicu da iznae naina suoiti se s takvim problemima. Meutim, prve
efikasne mjere u borbi protiv kune epidemije uslijediti e tek 1377. s uvoenjem karan

tene, te 1397. odnosno 1413. godine s uvoenjem stalnih javno zdravstvenih slubenika

(officiales cazzamortuorum).2

Iako je prilino teko govoriti o demografskoj strukturi i gibanjima u srednjov

jekovnim drutvima, za oekivati je da je epidemija poput one Crne smrti, ostavila
velikog traga na demografskoj slici drutvene zajednice kao to je Dubrovnik. Razlozi
nemogunosti preciznih istraivanja lee u jednostavnoj injenici da za razdoblje polo

vice 14. stoljea uope ne postoje precizni popisi stanovnitva.3 Ipak, srednjovjekovlje je
iznjedrilo neke izvore koji bi mogli biti p okazatelji demografskih gibanja stanovnitva
u srednjovjekovnim drutvima. Kao prvo, treba navesti razne vrste urbarijalnih knjiga

i poreznih popisa u kojima su popisivana davanja svakog pojedinog domainstva. Iako

l. Iako detaljnih studija o epidemiji Crne smrti u Dubrovniku 1348. godine jo uvijek nema, o tome
Vidi Dini D., Uticaj
kuge od 1348. na privredu Dubrovnika. Godinjak Filozofskogfakulteta u Novom

Sadu 5, 1960, 11-33; Ravani

-

G., Prilog prouavanju Crne smrti u dalmatinskom gradu (1348-1353)

r spon izvorne grae

i stanje istraenosti na primjerima Dubrovnika, Splita i Zadra. Povijesni pri

lozl26, 2004, 7-18

.
0 torne detaljnije
vidjeti npr. Grmek M. D. (ur.),

Radovi sa medunarodnog simpozija u povodu

rujna 197Z Rad JAZU 384. Zagreb 1980,
passun; Bla
ina Tomi z., Interakcija dubrovakih vijea i javnih zdravstvenih slubenika (officiales
c zamortuoru
m) za vrijeme epidemija u etrnaestom i petnaestom stoljeu. Rasprave i grada za po
VIjest znanost
i 7, 1982 , 1-16 .
3 us orediti
npr. Comba R., Il rilevamento demografico: prima e dopo la peste nera. La peste nera:
D .
at d una re
/ata ed elementi di una interpretazione - Ati del XXX Covegno storico internazionale,
u ,
Me ne sto.
Spoleto 1994, 155-173; Benedictow O. J., The Black Death 1346-1353: The Complete
;istory. Wood
bridge
estot. e obljetnice
dubrovake karantene odranog 29.

i 30.

2004, 145-150.

BORNIK
VOJ ETOV z

418

ovnitva, ipak se iz p odataka d .

.
alJ'an popis stan
sa rz
.
.
pre dstavlJa det
.
.
ne
a.
ra
o
.
zv
l
a
t
ova vrs
dm
ti
poJe
og
enos
lJ
nase
podru) a 4
.
.
ci 0 gustoi
poda

'
1
k
ne
1
,
uc
gu 1zv
m.h u nJIIDa mo
. . ati. na umu i prirodno demografsko kretanje - prira st i morta 1.
Het
a tm
valJ
e
.
Pri tom
.
sti u tlm gtbanJima glede drustvenih gr
fino
speci
te
.
upa.
zaJedm ce,
- svake poJ.ed.me
.
(pose bno novoroenadi)
dJece
nost
smrt

vea
.
,
na
1
.
e
zen a
. pn.mtJ'e
. .
Naime, vec odavno Je
nosti zabtlJezen Je 1 me u mu
smrt
tak
posto
i
visok
skartVIma, a
.
.
u pred-moderm. m drus
dob od 25 godma.5 Ra zlo zi o
votnu
t
u
ivan
..
oek
.
vakv
.1.l pros J'eno
e
.
.
c1ma koJI su nav rs1
.
.
rlo
1
v
a
cesto
zivot
sla
ima
bo
uvJet
J
pr
im
e
ensk
h
higiJ
r
a
im

los
n
.
t
.
.
.
.
smrtnosti. 1eza1.1 su u
. .
natahtet u srednJOVJekovmm drutvima ' kO ..
vei
.
bitno
i
umu
na
JI
Ostro toga, va1Ja trnat'1
.
6
Ukollko se uzme u obzu 1 mz glad
zena.
u
sustav
loki
. nuzno os1abl"
h
nJ
Jivao imuno
1e
.
.
Je
Je
zasto
JaSm
Crna
s
aJe
mrt u Euro i
j epidemiji, post
p
godina koji je prethodio samo

..

. .

naila na plodno tlo.7

vako podru Je JOS UVIJek msu napravlje n a , ve
Iako detaljna istraivanja za dubro
govori da je obrazac vee smrtnosti ena tijekom
povrinski pregled sauvane grae
Tako svjedo anstvo ne p oz natog autora 0
ove epidemije bio prisutan i u Dubrovniku.
seriji Blagoga djela (Opera pi a) jasno iznosi
epidemiji sauvano u dubrovakoj a rhivskoj
za mukarc e: Lo nostro signor
podatak kako je epidemija bila pogubnija za ene nego

. .

Dio mando fUdisio oribile et inaudito in lo universo mundo si soura li Christiany come
soura li pagani zoe mortalitade de homeni et plu de femene de infirmita inaudida et in-

curabile . . . 8

Ovakav odnos smrtnosti potvruju i distribucija dubrovakih oporuka i z 1348. go-

dine prema spolu. Iz grafikona se jasno moe vidjeti da je brojnost oporuiteljica bila
vea.9 Iako ovaj grafikon zasigurno ne odraava posve toan odnos sm rtnost i muka

raca i ena tijekom ove epidemije u Dubrovniku, mislim da ipak odraava trend te kao
takav moe posluiti kao potpora navodu iz treeg sveska arhivske serije Blagoga djela.

Za pretpostaviti je da su ene bile izloenije epidemiji zbog svoje uloge skrbiteljice u ob

itelji. Naime, budui je uloga ene u srednjovjekovnom Dubrovniku uvel ike bila veza na
uz privatni prostor obitelji i kuanstva, 10 ini mi se vrlo vjerojatnim da su upr avo ene

4_ Ziegler P., Black Death. London 1998, 3031; Comba 1993. (bilj. 3) 16S-164 i 167-170; Bene

dJct w 2004. (btlJ. 4) 2S7-272. Potonji naslov sadri

i vrlo detaljn u listu radova na temu problema

poVIJesne demografije i Crne smrti.

S Vidi npr. Coale A J Demeny p R

l M od el Life
Tables and Stable populatw ns. New York
egwna

.
1983 31-3 4; enedtct
ow 2004 (bilj. 4) 248-2S6; Birabe J.-N , L'
r
n
. h ygiene, la maladie, la mort. Histo ic
d e a
1 populatton franfaise.
Pariz 1988, 42S.
d . .
6 No bez obzira na visoki natalt
1 et ' pnro

01 pnrast nije bio naroito visok, uslijed visokog morta

liteta.

O velikoj gladi s poetka

14

t01Je . a d taljnije vidi

npr. Slicher B. H. van Bath, Storia agra

;
dell'Europa occidentale (500_1
85 Tonno 1972, 166-177
_ ory 0
; Pounds N. J. G., An Economic Htst
Medieval Europe. New
k 3198 134 137
8, 34S; vidi i Nelson
.Z
; Lopez R., Roenj e Ev
L. H., The Great Famine
15- 13 ) and the Black D h (1346- rope agreb 197
/ an
eat
,
htt
1351)
sas/medieval/108/lectu
p://kuhttp.cc.ukans.edu k
res/black deat h . ht
vrop
e
lm, 1. o Ja
t
sko g zapada u srednjem v
U k 2002.; Pirenne H., Privredna povljeS
s- .
ijek
a aJ
1958, 1S9 160.
8 Dravni arhiv Du
brovniku{da Je
D),
Opera pia, s. 92, vol. 3,
9 Grafikon je na
fol. 9.
inJen na osnovu
"e
.
prebroJav anJa
.
ke sertJ
DAD .."
muk'Ih 1. enskih oporucite!Ja
1estamenta nota
tz
. arht' vs c,.t te 1JI..
riae' s 10-1 vol.
S. Apsolut m b
or
124 ensk'1 op
COJevt

ovog grafikona iz nose: muk't op u

oruitelji 178
10 O ulozi en
e u sred nJov jeko
ad:
vnoj dubrov
. elJI
akoJ. obtt
.. vidjeti npr. Janekovi Romer z., Rod i gr

n{

;
;

v:.

Ravani: Neka razmiljanja

Got dan

0 d emog r a
f s k"trn

poslj e d icam a

sebe skrb oko oboljel ih i time s e dod

atno IZ
Zimale na
. 1agale m ogu'cnost"I zaraze
.
.01 toga sama dobna strukt ura sredn jovj ek ovnih d rus
tav
a,
te
0S1
ran
ija
.
.
en
idba kao i
'
v
,
et (st o pod razumiJeva veci broj trudnoa) UVJ.etova
_AJ. . nata lit
1.I su da su zene u prosJ"eku
VC\-1
.
. ale slabiJ l lmunolosk i sistem od m uskaraca i time b"l
1 e sklOniJe
. pobolijevanJU - pogoun
.11

preu

ija poput ove

wvo tijekom epidem

oporuitelj i

EJ

oporuiteljice

Distribucija sauvanih oporuka iz 13 48. godine prema spolu

Istraivanja demografskih posljedica epidemije u Europi pokazala su da je uinak

Crne smrti bio najpogubniji u mjestima visoke gustoe naseljenosti. Tek na razini kon

tinentalnog prosjeka inicijalni demografski gubici su iznosili izmeu 20 % i 45 %.12

Izvorna graa gradskih sredina panjolske, Italije i june Francuske pokazuje da je u
g radskim naseljima epidemija uzrokovala izravni gubitak stanovnitva od oko 60 % 13
.
Istina, podaci za ove tri regije donekle variraju, no ipak mislim da ukazuju na odreeni
obraz a c razmjera smrtnosti u gradovima na Sredozemlju. Dok je za panjolsku pros
jeni gubitak iznosio 60-65 %, u Italiji (primarno Toskana) je taj gubitak iznosio 50-60
%, a u junoj Francuskoj oko 60 %. Iako su ove procjene zasnovane na fragmentarnim
pod acima koji ne pokrivaju itavo razdoblje niti cjelokupne teritorije ovih zemalja, va
no je primijetiti u kojoj mjeri se podudaraju ove procjene gubitka. Stoga smatram, da
bi se uz razumnu dozu suzdranosti moglo aproksimirati da je gore navedeni gubitak
nekakav prosjek demografskog gubitka u zajednicama s guom naseljenou i veom

protonou ljudi i roba.

Crna smrt je imala poguban demografski uinak i na istonoj jadranskoj obali. O

to e svjedoi i zadarski registar graanskih parnica iz razdoblja 1351.-1353. godine.14
m
eevi D., Poloaj
ubrovaka obitelj od XIII. do XV. stoljea. Dubrovnik 1994, 126-1 37; Dini-Kn
1ena u Dubrovniku u XIII i XIV v eku. Beograd 1974, passim.
11 Benedictow 200 4 (bilj. 4) 25
8
6.
ke 27
6 16 i bil"e
z 8 5_ :
es. Garden .
peopl
to
and
Pl
,
e
H
W.
.
agues
de
McN
m
taljnije
eill
O
vidjeti
9
1
i
' 6
.
Ba
a za.
29 to
la medicina e della sam t m
G
z 1 u m poglavlju); Cosmacini ., Storia del
egler 1998 (bilj.
4) 235-239.
1
14 .enedictow
2004 (bilj. 4) 2 73-337
ni regi.
. rrum _ Najstariji sauva
. r Ctut
Mato
sam om izv oru
G
vidi detaljnije Ravani ., Curta

y -'

2.

'

OR
V O J E T OV Z B

42.0

NIK

ivanje ostavtina ili

odnose se na po tra
tom registru
u
.
eni
'
z
e
J'
b'l
1
za
.
VI
.
rt
h
Naime, sv1. s1uaJe
kon st Je C n sm po arala Zadar.
uz ostavine na
ih
an
vez
a
sud
pre
.
pak proglaenje
a eptdemtJe 1 demog rafskog p ada u

.
govore 0 razmjerim
o
.
dn
re
.. .
pos
e
mc
par
No, tako ove
bt po mo gh u kvantificidrugih iz ora k Jl
u
atk
ost
ned
u
a,
lje
Zadru polovicom 14. sto
otnost po slj edic a
o povrs n uvtd u s rah
istar ipak nudi sam
reg
j
ranju broja rtava, ova
i kromarskog sptsa po znatog pod na
nako tako, i fragment
.
epidemije Crne smrti. Jed
rtnosti uzrokovanoj Crnom
svjedoe o vel iko j sm
to
ovi
slik
vrlo
ula
tab
zivom A Chuteis
smru u onovremenom Splitu.15
afskih posljedica epidemi
postavlja se pitanje demogr
u sklopu takvih razmiljanja
izvornu grau, 16 istraiva u
Imajui na umu sauvanu
je Crne smrti i u Dubrovniku.
vano nita to bi moglo
a priznati da nije ostalo sau
sluaju Dubrovnika, naalost, mor
on prolaska marije.
ka grada prije i neposredno nak
pripomoi u procjeni broja stanovni
va
le
ljnije urbarijalne knjige nisu osta sau ne. Jedini
Nikakvi popisi poreza, nikakve deta
grafskom stanju jesu nota rske knjige miraza
izvori koji bi poneto mogli rei o demo
ovnik u. Na ime prvi
koje se uvaju u Dravnom arhivu u Dubr

(Libri dotium notariae)

7 Meutim, podac i sadrani u ovome

svezak te serije odnosi se na godine 1348. i 1349.'
tatku drugih izvora, broj sklopljenih
svesku, naalost, ne mogu puno pomoi jer u nedos
epidem ije ne moe m nogo
brakova i isplaenih miraza u razdoblju neposredno nakon

rei o demografskom stanju zajednice.18

prvi se
S druge strane, podaci to ih donose kronike i drugi narativni izvori na
pogled ine zanimljivima i privlanima za razmatranje demografskih posljedica Crne

smrti na stanovnitvo Dubrovnika. Iako se ti podaci brojano sasvim ne poklapaju, vid

ljive su neke slinosti. Naime, podatak o 300 umrlih bogatijih puana provlai se kroz
gotovo sve sauvane kronike. Meutim, istovremeno nije mogue zakljuiti na temelju
ega su kroniari doli do tog podatka. Slino tomu, dubrovaki su kroniari broj pre

minu ih vla eli a ijekom epidemije veinom procjenjivati na 273. Ipak, tu postoje i
.
nacaJ
e v lJaClJe, Jer ostali narativni izvori donose znaajno manje procjene, od kojih

Je u naJstanJem
.

OtJera
pia
r

ta proCJena naJmanJa t tznost

svega 110 premmuhh vla

stelina (vtdJetl tablicu).'9

star graanskih parnica srednjovjekovnog zadra ( 1351.-1353.).

HAZU u Zadru 43,2001, 85_160.

.
.
Radov1 Zavoda za povijesne znanosti

.
A Cutheis Tabula.Legende i kronike , ur V R'

Ismondo. Spht 1977, 185-202 (dalje A Cutheis Tabu.

Iako se smatra da Je autor tek sta ove k rom.ke ko' a
l sauvana mo u fragmn t im a, ano m
; J osta
. .
mm pnpadnik patricijske obitelji Cutheis ko'a e kas .
mJe nazivala JeremiJa (Se Gerem1a), neki aut on
navode da je ime autora Marin de Ch t s V1d1. npr. B
azala V., Calendarium pestis (I). Acta historica
medici
15

la).

;
.

16
17

nae pharmaciae veterinae IIII,

2 ,52.
.
O.lZVOrDOJ grai za prouavao. e Cr
DAD, Liber dotium Nota riae '

12

.
e sr u ?ubrov niku vidi Ravani 2004 ( bilj. l) 7-18.
' sv. ; 0 u vaca razdoblje od
za
10. studenog 1348. do 16. kolovo

godine.
. ..
Na ovom mjestu valja napomenuti
.
..
da su istraiv an.Ja epidem
iJa u talijanskoJ Tosk ani i Umbn)t
pokazala da se u post-kunom razdobl'JU
.
broJ sklopi'Je m'h b ra k ova
ve"
gotovo redovito znaaJ no po
cavao, te Je slIjedno tome rasla i stopa
nata
1.
.
Itet
o
a
v
d

Je
i
1
t u C ohn S. K. Jr., The Black Death: End f a
parad 'rgm. The American
Historical Rev ie w 311
07,2002, 731-734
.
19 Tablica je. nainJ'
.
ena na osnovu poda
tak a i z D:AD , Opera
ro.
pia, s. 92, fol. 9; Nodilo. N. (ur.), C
mc
. he ultenon dl Ragusaproba bilment
numnta spectantia his torioa
?iova nni di Marino Gondola, Scriptores vol. IL,
Slavo u
IdiOnalium vol. 25. Zagreb 1893, 39 1 (dalje Gondo
, Razzi S. , La storia di Ragusa, m
ur. G. G elcich
.
Ra
ubrovntk
1903 ,66-67; Nodilo N. (ur.), Cronica
1349.

18
'

: e;;

Go r d a n

,--

R a v a ni : Ne k a r az m i l j a n j a o d e m o g r afs k i m p o sl j e d i c a m a

vrijeme nastanka

izVOr

ropera pia sv. 3

broj umrlih vlaste lina

broj umrlih bogatijih

broj umrlih ostalih

puana

stanovnika

10000

14. stoljee

110

15. stoljee

273

300

10000

16. stoljee

173

300

7000

Gundu li

17. stoljee

273

300

6000

Rasti

18. stoljee

273

6000

Anonim

vjerojatno 17. st.

170

300

1000

Ragnina

t-

Razzi

421

Kao i u sluaju preminulih bogatijih puana, nije mogue ustanoviti odakle su du

brovaki kroniari crpili podatke o umrlim vlastelinima. Naime, za ovo razdoblje nisu
sauvani nikakvi detaljniji popisi dubrovake vlastele. Jedini podaci na temelju kojih
bi se moglo poneto zakljuiti jesu popisi vrilaca javnih slubi, kojima su povremeno
prikljuivani i popisi lanova dubrovakih vijea.20 Izmeu tih popisa vijea, za razma
tranje gubitaka meu vlasteoskim rodovima najzanimljiviji su popisi lanova Velikoga
vijea, jer su tu bili popisani svi muki vlastelini stariji od 20 godina. Meutim, zapisnici
rada dubrovakih vijea u ovom razdoblju biljee te popise samo za nekoliko godina u
prvoj polovici 14. stoljea,21 a za 40-te godine - poglavito 1347., 1348. i 1349. - popisi
svih lanova Velikoga vijea nisu ostali zabiljeenU2 Na temelju ovih sauvanih poda
taka ipak je mogue neto rei o brojnosti dubrovake vlastele u prvoj polovici 14. sto
ljea. Prebroj avanjem zapisanih vijenika moe se doi do zakljuka da je njihov broj u
razdoblju prije epidemije iznosio oko tri stotine. 23 Iako pitanje brojnosti vlastele u ovom
razdoblju nije sustavno obraivana i drugi pokazatelji, poput popisa podjele zemljinih
dobara vlasteoskim rodovima, upuuju da je broj mukih vlastelina u 14. stoljeu bio
oko 300.24 Ukoliko se uzme u obzir da je u onovremenim uvjetima na 1000 mukaraca
dolazilo vie od 1000 ena,25 za pretpostaviti je da je ukupan broj vlastele u tom razdo-

gusina Junii Restii (a b origine urbis usque ad annum 1451), Scriptores vol. Il., Monumenta spectantia
historioam Slavorum Meridionalium vol. 25. Zagreb 1893, 131 (dalje Resti); isti (ur.), Li Anna/i della
nobilissima Republica di Ragusa - aggiuntovi nella fine un rattamento di moderni anna/i o veramen
te cronache, Scriptores vol . I., Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 24.
agreb 1883, 39; isti (ur.), Anna/i di Ragusa del magnifico ms. Nico/o di Raginina, Scriptores vol. I.,

Monumenta spectantia historioam Slavorum Meridionalium vol. 24. Zagreb 1883, 228.
Monumenta Ragusina sv. l, 11-14, 68-69, 276-277; Monumenta Ragusina sv. 2, 41-42, 81-83;

20

Mahnken 1., Dubrovaki patricijat u XIV veku, sv. l. Beograd 1960, 8; Janekovi Romer Z., Okvir
slobode. Dubrovnik 1999, 62-63.
21 Tkali I.
(ur.), Monumenta Ragusina - Libri reformationum, sv. l. Monumenta Spectantia Hi

storiam Slavorum
Meridionalium 10. Zagreb 1879, 11-14 (dalje Monumenta Ragusi na sv. l); Mahnken
1960 (bilj.
20) 8.
22 Vidj eti
Monu menta Ragusina sv. l, 25 1-287; Raki. F. (ur.), Monumenta Ragusina- Libri refor

tnatio ':'um ol. 2.

Monumenta Spectantia Historiam Slavorum Meridionalium 13. Zagreb 1882, 1-92
v
je Monumenta Rag
usina sv. 2).
. .
Monumenta
Ragusina sv. l, 11-14; Mahnken 1960 ( btlj. 20) 8-9.

al

2
Ki
u prolosti. Dubrovnik 990, 59-60.
i
4 . r vo S., Stanovnitvo Dubrovnika i demografske promjene
25 Usp
orediti zaje
se tamo navodi Krivoi 1990 (bilj. 24) 39 1 61.

dno s literaturom koja

422

IK
V O J E T OV ZBOR N

dua. No, bez obzira na ovakv

.
.
.
.
e Proeto vei od est stotina
blJu hto u naJmanJU ruk u n
ostl
kro
tocn
Je
.
mca
pttan
,
rsk
ca
i
h proCJ.e
.
tiJ'ekom 14. stolje
na
CJene ukupnog broJa v1astele
.
.
.. .
r
no.
otv
aJe
ost
Je
I dal
iJe
dem
epi
kom
tije
o ljudskim gubitcima
.
prisutno t dubro akth vlast ltna na sjednicam
atra
prom
se
ako
a
Jednako tako,
o _ e a tije
ne moz e se uocttl neka v c
a,
stolje
14.
ko
icom
polov
m
Velikog vijea
.
imah na umu da su dubro c L VLJecmct u svibnju
valja
pritom
tim,
Meu
e.
1348_ godin
_
u lanstva u Vehkom VIJecu s dvadeset na osa
1348_ odluili pomaknuti dobnu granic
tog akta n je slijed io po s ili sumar i izvjet aj iz
mnaest godina.26 No, budui da nakon
,
_
lanova doslo u Vehko VIJece, danas Je nemogue
kojeg bi bilo vidljivo koliko je novih
da jedini pokazatelji o staju gore naved ene kroutvrditi bilo kakve tonije brojeve, tako
.

niarske procjene.

ostalih umrlih stanovnika tijekom epiAko se svrne pogled na brojane procjene

nedoum icom. Iako je i kod ovih
demije Crne smrti, istraiva se nalazi pred jo veom

od starijih, raspon ovih pro

procjena vidljivo da su mlai kroniari preuzimali podatke
cjena je relativno velik, od 10000 do samo 1000 preminulih. Meutim, valja imati na
umu da brojani podaci u narativnim izvorima rijetko kad imaju statistiku funkciju.
Brojevi koje iznose srednjovjekovni kroniari imaju prije svega svrhu stvoriti doj a m u

italaca. Stoga, ove procjene od 6, 7 ili 10 tisua ne treba uzimati kao realne brojeve
preminulih tijekom epidemije. Imajui na umu to, kao i nekonzistentnost kroniarskih
procjena demografskog gubitka, istraiva se mora zadovoljiti vrlo okvirnim zaklju
kom da je epidemija Crne smrti imala strahotan uinak na populaciju Dubrovnika .
S druge strane, demografska istraivanja, ili bolje rei procjene, pokazuju da je kra
jem 13. stoljea grad imao oko 3500 stanovnika. Isti broj stanovnika, prema tim auto
rima, grad je imao i na kraju 14. stoljea. Prema istim istraivanjima, demografski pad
uzrokovan epidemijom Crne smrti i njezinim ponavljanjima tijekom stoljea iznosio
bi malo vjerojatnih 1000 duaY Ove procjene donesene su na osnovu podataka iz sa
uvanih kronika, izrauna mogueg broja stanovnika s obzirom na povrinu gradskog
prostora, te uz pretpostavku ravnomjernog prirasta stanovnitva.28 Naime, uz imaj ui u
obzir da se grad u drugoj polovici 13. stoljea prostirao na oko 13 ha, te uzevi u obzir
da je vjerojatna prosjena naseljenost po hektaru gradskog prostora bila neto vie 150
stanovnika dolazi se do pretpostavke da grad i njegovo podgrae imaju u tom razdoblju
oko 2000 stanovnika.29 Shodno takvim pretpostavkama, uz dinamiku porasta stanov

nitva dolazi se do spomenute procjene od 3500 stanovnika tijekom 14. stoljea, pri kojoj
bi na l ha dolazilo oko 270 stanovnika. Meutim, ako se uzmu u obzir neki drugi izra

uni i procjene broja stanovnika po hektaru u kasnosrednjovjek

ovnim dalmatinskim
gradovima, dolazi se do podatka o 170 stanovnika
na 1 ha u srednjovjekovnom Zadru,
odnosno oko 600 stanovnika na l ha u gradovima
poput Trogira i Splita.30
26 Monumenta Ragusina sv. 2, 25.
27 Krivoi 1990 (bilj. 24) 39.
28 Isto, 38-39 i 49-5l. Vidjeti i literaturu koja
se tamo navodi.
.
29 Prem takvim
mjerilima Dubrvnik je maksimalno
ta
mogao imati 6500 stanovnika . Vidjeti
.
.
bhcu
se tu
rocena. COSJen naselJ. enostl u srednjovjekovnim gradskim
ja
ko
naseljima i literaturu
. o1c,
navod 1 Knvo1c. Knv
1990 (bilj. 24) 27_29.
30 Raukar T., Komuna lna drutva
u DalmaciJ'i u XIV stol'Je U. H'IS tOTI)S
. . k'l Zb orm'k 33 34 1980-1981.
156.
-

a v a n i : N e k a r a z m i l j a n j a o d e m 0 g r a fs k
ma
Im p o s 1 Je d Ica
.
G Or d 3 n R
.

423

Istodobno, mislim da nije nevano imati na umu politika zbivanja 40-ih i 50-ih
stoljea, odnosno rat koji se tih godina vodi u zaleu dalmatinskih g rado
godina 14.
ya.J' Z dar, Trogir i Split zasigurn o su se nali vie
pogoeni ratnim operacijama nego
a
Dubrovniku
u
.
32
sluaj
Smatram
bio
da
je
broj stanovnika grada jednim dije
to je to
zbivanjima,
ratnim
te
da
o
u
i
razmiljanja
sio
o gustoi naseljenosti svakako
lom ovi

i ovu komponentu. Shodno tome, valjalo bi sueliti spomenute procjene

treba uvrstiti
broja stanov nika i izvriti neke korekcije, te pretpostaviti da je prosjena naseljenost

Dubrovnika od oko 270 stanovnika na l ha bila u prvoj polovici 14. stoljea znatno
vea.

Osim toga, velik broj pretpostavki na kojima se grade gore navedene procjene ve na

prvi pogled budi sumnju i ini se nepouzdanim, pogotovo ako se te pretpostavke suele s
rezultatima istraivanja o smrtnosti uzrokovanoj Crnom smru u drugim sredozemnim

regijama. Naime, procjene gubitaka europskog stanovnitva tek u kontinentalnom pro

sjeku iznose oko jednu treinu. Istovremeno, brojna istraivanja i historiografski na
slovi ukazuju na vei demografski gubitak u zajednicama s visokom fluktuacijom ljudi
i roba.33 Mislim da se moemo sloiti da je drutveni i gospodarski razvoj Dubrovnika,
kao i ostalih gradskih zajednica na istonoj jadranskoj obali, uvelike usporediv s istovr
snim razvojem gradskih zajednica Italije. Jednako tako, valja imati na umu injenicu da
je prva polovica 14. stoljea vrijeme gospodarskog uzleta i demografskog rasta. Nadalje,
gore je izloeno kako bi valjalo dosadanja razmiljanja o prosjenoj gustoi naseljenosti
u Dubrovniku preispitati i vrlo vjerojatno pretpostavljati da je bila znatno vea od dosad
prihvaene. Imajui sve to na umu, smatram da bi se Dubrovnik, kao grad s izrazitom
trgovakom orijentacijom, svojim demografskim gubitkom trebao uklapati u prosjek
izraunat za podruja Italije, panjolske i june Francuske (60 %), a ne u obrazac prihva
en kao kontinentalni prosjek.
Ako bi se slijedio ovakav obrazac pri kojem demografski gubici iznose znatno vie
od jedne treine, proizlazi da je grad prije 1348. godine imao puno vie stanovnika nego
to se dosad mislilo. Naime, ako se i prihvati dosadanja pretpostavka da je grad u dru
goj polovici 14. stoljea- dakle nakon epidemije Crne smrti - imao oko 3500 stanovni
ka,34 jednostavnom raunicom dolazi se do zakljuka da je stanovnitvo Dubrovnika u
prvoj polovici 14. stoljea bilo puno vee. Priblina brojka od oko 8500 do 9000 stanov
nika grada i njegova podgrada otvara nova pitanja i mogunosti reinterpretacija. Naime,

mislim da pretpostavka prema kojoj maksimalni broj stanovnika srednjovjekovnog i

ranomodernog Dubrovnika ne moe biti vei od 6500,35 ipak nije u potpunosti tona.

31 O tome vidjeti npr. Gruber D., Borba Ludovika I. s Mleanima za Dalmaciju

lAZU 152, 1903, 32-161.

(13 48-1358). Rad

O ukljuenosti ovih dalmatinskih gradova u sukobe ugarsko-hrvatskoga Ludovika i Venecije

Osim navedenog rada Dane Grubera vidi i Ljubi . (ur.), Listine ob odnoajih izmedju junoga slaven
stva i Mletake Republike.
3. Zagreb
Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sv.
18?2, 71, 78, 81,
Cro
us
regni
diplomatic
Codex
(ur.),
86, 88-9, 111 i passim (dalje Listine); Smiiklas T.
at zae, Dal matiae
passim.
i
460
et Slavoniae, sv. ll. Zagreb 1913, 441, 442, 444-5,
33 O tome
vidjeti g ore i Ziegler 1998 (bilj. 4) 30-31; Comba 1993 (bilj. 3) 165-164 i 167-170; Benedic
tow 2004 (bi
lj. 4) 273 -337.
34 Krivo
i 1990 (bilj. 24) 39.
32

35

Isto, 29.

424

VO J ET

OV

zBORNIK

.
kog historiografa Serafina Razzia koj
,
i
tru n avod1' dubrova
..
Ovakv u mogucnost podup
..
36.IZ ce ga
sta
l
)
0
ogn
1000
,
ima
ee)
'
tolJ
s
me (l6

pro' u nJegovo vnJe

smatra da Dubrovmk
.. .
.
dusa.
3000
ak
0
oko
'
I
o
se
uku
ovaj
r
u
broJ
.
rae broJih u naJmanJ
.
izlazi d a su grad1 P0dg
7
.
3
. .
1etac.ki izvori potvruJU ove podatke. Ima Juc1 na
l ktm, onovremem m
ini uistinu vel
.
.
regiJ'e demografski oporav ile od
da su poJed'me europske
umu ove broJeve, te znaJUCI
.
se pitanje potrebe nove i nterpre
nov g lJ. eka, 38 postavlja
Crne smrti tek tijekom ranog
.
ovnog Dubrovnika.
. demogra f:skog ra voja srednJOV Jek
taciJe
.
.
. . . e, 1. maJ. UCl na umu ovakv u proe) enu, podaci o gubictma koje donose kroPnmJenc
.
.
.
ine se vie tako nerealmma. Natme, uzimane
i
tl
u
e
J
sv
m
novo
u
datl
sagle
se
nike mogu
.
.
'
brDJ'ke dem og raf
. ,.
.
tanovnika u osv1t 1348. god me,
JUCl u 0b Zlr da Je grad tmao oko SSOO s
3
sno 7000, dusa ka ko navode Razzi, 9 Gunduli4 i Rasti41
skog gubitka od 6000, odno
.
.
.
.
.
h t
ednih demografskih poslJediCa C r ne smrti.
samo mogu potvr1vat1 stra o nost neposr
.
.
.
..
valJa nanovo Istaknuti da bez
Meutim, iako ovakva pretpostavka zv ui primamlJIVO,
.
.. .
. h.
izvora i dodatm IstrazivanJa l rl pronala en1a nove metodologiJe, Iznesem podaet ostaJ u
v

, .

samo na razini spekulacije.

REFLECTIONS UPON THE IMPACT OF THE BL ACK

DEATH EPIDEMICS ON THE DEMOGRAPHIC
SITUATION lN DUBROVNIK IN 1348

Although the 1348 epidemics, known as the Black Death, ravaged Dubrovnik for only several
months, according to sources it had deep social implications. Its impact
proved to be demo
graphically lethal throughout the eastern part of the Adriatic
coast. lt seems that the pattern of
mortality by sex completely corresponds to the results
obtain ed in other parts of Europe.
Previous speculations on the demographic
impact of the Black Death in Dubrovnik had
been based on the data cited in the preserved
chronicles, and on a n' assumption of steady popu
lation growth. Furthermore , in the case
of Dubrovnik it was presu mably necessary to employ
a continental cross-section of demograph
ic loss (approximately one third therefore adjusting
),
all calculations and estimates of popu
lation figures to corre spon d to
this factor. All chronicle
data that had not corresponded to
these calculations were cons
idered exaggerated. Yet procee
ding from the assumption that pop
ulation density exceeded
earlier calc ulat ions, along with the
assumption that the initial
demographic loss was inde
ed larg er, which has been indicated by
more recent demographic stud
ies, the number of dea
ths reco rde d in the chronicles of Dubrovnik
no longer seems excessive.
If this theory is ado
pted it wil l be nec essa ry to e
r e valuate previous
-

36
37

Razzi 1903 (bilj. 19) 180

.

L!ubi _S. (ur.), Commissiones et relation

.

es venetae 2. Mo
mend10nahum 8. Zag
numenta spectantia historiam Slavorurn
reb 1877 ' 248 -249
' L'JUb'IC. (ur.)
M on
, Commissiones et relationes venetae sv. 2 '
a ec anti
istoriam Slavoru
m
me
rid
ion
38
alium sv. 9. Zagreb 18
80, 73 .
u a IO n, plague
.
and social cha
Review 18 , 96 , 2 .
nge in rural Pisto 12 ia
01 1430. Economic History
39 Razzi 1903 (bi
lj. 19) 66-67.
40 Gondola 1893
(bilj. 19) 39 1_392
.
41 Resti 1893 (b
ilj. 19) 131.

6 ;

[ ;

--

R a v ani : Ne k a razmiljanja o demografs k im p osljed icama

Gordan

resear ch

Il_l

425

of demographic growth in edieval Dubrovnik, accepting that at the end of the 13th
4th centunes the t own, t ogether with its suburbs , had a much large r
he begi nning of the 1

a nd t
an had been speculated s o far.
popul ati on th