razlika istih tvari od smjesa (fizikalna i kemijska promjena)

struktura (graa) atoma

A, Z, N
nuklidi, izotopi, izobari
atomska jedinica mase, relativna atomska masa, relativna
molekulska masa
elektronska konfiguracija
mnoina tvari, iskazivanje sastava tvari (omjeri, udjeli)

Brojnost(broj)jedinki N

Mnoinajedinki(koliinatvari) n

osnovnafizikaveliina(SIjedinica mol)
mol
mol onakoliinatvaridefiniranekemijskeformule,kojasadriisto
tolikojedinkikolikoimaatomautono0,012kgizotopaugljika12C
0,012kg12C 6,0221023 atoma

Avogadrovbroj
brojjedinkisadranujednommoluneketvari
bezdimenzijskaveliina

Avogadrovakonstanta L(NA)
temeljnaprirodnakonstantadefiniranaizrazom

N
L
n

L =6,0221023mol1

Molarnamasa
fizikalnaveliinakojakarakteriziraistutvardefiniranaizrazom

m(B)
M (B)
n(B)

M(B)=Mr(B) gmol1
M(B)=Ar(B) gmol1

1. Meu nuklidima
treba odabrati one koji pripadaju
istom elementu i napisati simbole tih nuklida.
2. Protonski je broj atoma cinka 30. Koliki je naboj jezgre atoma cinka iskazan
elementarnim nabojem i coulombima?
3. Prirodni aluminij sastoji se od samo jednog izotopa, aluminija-27. Relativna
atomska masa aluminija-27 jest 26,981 538 41. Kolika je masa atoma aluminija-27?
4. Treba izraunati relativnu molekulsku masu natrijeva sulfata, Na2SO4.
5. Treba izraunati: a) koliko atoma sadri ploica od istog zlata ako masa te ploice
iznosi 1 gram. b) Neka kuglica od istog zlata sadri 0,25 mola atoma zlata. Koliko
je atoma sadrano u toj kuglici?
6. U leguri zlata i srebra maseni je omjer zlata i srebra 4 : 1. Koliko grama zlata sadri
10 grama te legure?
7. Kolika je masa uranijeva oksida (U3O8) u jednoj toni rude, ako je maseni
udio uranijeva oksida u toj rudi 0,35 %?

8.Jedanorganskispojsadri52,18%ugljika,13,04%vodikai34,78%kisika.Odreena
mujerelativnamolekulskamasakojaiznosi~92.Odredite:
a)empirijskuformulu;
b)molekulskuformulu;
c)tonurelativnumolekulskumasu.

9.Alicinjespojodkojegpotjeekarakteristinimirisbijelogluka.Kvantitativnom
analizomodreenjenjegovpostotnisastav:44,4%ugljika,6,21%vodika,39,5
%sumpora,9,86%O.Odrediteempirijskuformulualicina.Imajuiuvidudaje
molarnamasaalicina162gmol1,odreditemolekulskuformulualicina.

Ei,m/MJ mol1

 kod elemenata glavnih skupina elektron koji popunjava zadnju orbitalu je prvi
koji naputa atom prilikom ionizacije
kod prijelaznih elemenata prvi koji naputaju atom prilikom ionizacije su s,
a ne d elektroni

PeriodnisustavelemenatapremaH.C.LonguetHigginsu

Zadatak 10.
Sluei se periodnim sustavom elemenata napiite punu i kondenziranu
elektronsku konfiguraciju te parcijalni orbitalni dijagram koji prikazuje
valentne elektrone za sljedee elemente:
a) kalij, b) molibden, c) kositar.

RADIJUSATOMA
utjecaj ni Zeff
Zeff = efektivni naboj jezgre
Zeff = Z-S, S = Slaterova konstanta zasjenjenja
Slaterova pravila:

(1s)(2s2p)(3s3p)(3d)(4s4p)(4d)(4f)(5s5p)(5d) itd.

1) ako se vanjski elekron nalazi u s ili p orbitali

svaki elektron u istom (ns ili np) nivou pridonosi s 0,35 vrijednosti S;

svaki elektron u niem (n-1) nivou pridonosi s 0,85 vrijednosti S;

svaki elektron u niem (n-2) nivou i jo niim nivoima pridonosi s 1 vrijednosti S.

2) ako se vanjski elekron nalazi u d ili f orbitali

svaki elektron u istom (nd ili nf) nivou pridonosi s 0,35 vrijednosti S;

svaki elektron u grupama s lijeve strane pridonosi s 1 vrijednosti S.

RADIJUSATOMA
utjecaj ni Zeff
radijusi u pm

ENERGIJAIONIZACIJE,Ei
Ei = energijakojujepotrebnodovestidaseatomuuplinovitomstanjuuklonielektron
Ei,1 =minimalnaenergijakojujepotrebno
dovestidaseneutralnomatomuu
plinovitomstanjuuklonielektron

Eiraste
(smanjujeseradijusatoma)

(vanjski/valentnielektroni)
E(g)

Energija
ionizacije,Ei,1
(kJmol1)

E+(g)+e(g)

odstupanja
a) unutar13.skupine Ei,1padadoAl,ali
poslijene

b) 13.i16.skupina
elektronskekonfiguracije

Eipada

(np inp4)

porastradijusa
atoma

vieelektronski atom vie Ei

Ei,k >...>Ei,3 >Ei,2 >Ei,1

uvijek Ei <0

unutranji elektroni

Ei,1(Be),Ei,2(Be) i Ei,3(Be)
(MJmol1)

Ei,3 izbacivanje unutranjegelektrona

unutranjielektroninesudjelujuukemijskimreakcijama

ELEKTRONSKIAFINITET,Eea
Eea =energijapotrebnadaseanionuuplinovitomstanjuuklonielektron(IUPAC)
E(g) E(g)+e(g)
Eea =energijakojaseoslobodikadaseelektronpripojiatomuistvorinegativniionu
plinovitomstanju(starijadefinicija)
upravilu Eea,1 <0
E(g)+e(g) E(g)
uvijek E >0
ea,2

nepokazujupravilnostkaoEi ili radijusatoma

Elektronskiafinitet(kJmol1)

SPOJEVI:UVODUKEMIJSKUVEZU
veinaelemenatauprirodidolaziukombinacijisdrugimelementima SPOJEVI
plemeniti plinovi
atomi

elementi koji dolaze kao molekule

Kombinacijom dva ili vie atoma odreenih elemenata preraspodjela elektrona

ionski spoj

kovalentni spoj

IONSKISPOJEVI
metal gubi elektrone kation
nemetal prima elektrone anion
Cl-

17e-

Cl

Na
11e-

Na+

Moe li se predvidjeti koliko e elektrona neki atom primiti/otpustiti?

Metali u pravilu gube, a nemetali primaju onoliko

elektrona koliko im treba da postignu konfiguraciju
najblieg plemenitog plina

metali od nemetala se razlikuju po nekim karakteristinim svojstvima

svojstvo

atom metala

atom nemetala

radijus atoma

vei

manji

Zeff

nii

vii

Ei

nii

vii

Eea*

manja pozitivna
vrijednost

vea pozitivna
vrijednost

*Y(g)

Y(g)+e

porast

porast metalnih svojstava

MODELKOVALENTNEVEZE
1) atomi daleko ne osjeaju se
2) atomi se poinju osjeati
svaka jezgra privlai svaki
elektron smanjuje se
potencijalna energija sustava
3) ravnotea izmeu privlanih i
odbojnih sila kovalentna veza
vezni (zajedniki elektroni)

u kovalentnoj vezi svaki atom

zadovoljava pravilo okteta tako da
ubroji zajednike elektrone u
vanjske kao da pripadaju samo
njemu
Npr. H2 konfiguracija He

disH

RED VEZE = [Ne(vezna MO) - Ne(protuvezna MO)]

Moe li postojati molekula Be2?

zajedniki (podijeljeni) elektronski par

nepodijeljenielektronskipar

RED VEZE = broj elektronskih parova koji dijele dva atoma koja su u vezi

SVOJSTVA KOVALENTNE VEZE

- energija veze i duljina veze
A-B(g) A(g) + B(g)

energija koja se oslobodi

prilikom nastajanja molekule
iznosom jednaka Edis(A-B)

Edis(H2)

E(A-B) > 0

kJ mol-1

kovalentniradijus=(duljinaveze)
duljinaveze

to je vei red veze veza je jaa

to je radijus atoma vei veza dulja

Usporedite sljedee veze prema duljini veze i energiji (jaini) veze:

a) S-F, S-Br, S-Cl;
b) C=O, C-O, CO.

ELEKTRONEGATIVNOST I POLARNOST VEZE

modeli kovalentne i ionske veze:
prilikom nastajanja spoja dolazi ili
a) do potpunog prijenosa elektrona ili
b) do dijeljenja elektrona
ELEKTRONEGATIVNOST = prikladna mjera tenje atoma za stvaranjem polarnih
veza
(valja razlikovati Eea od elektronegativnosti!)
Linus Pauling skala elektronegativnosti
npr. mogli bi oekivati da energija HF veze biti srednja vrijednost energija
veza H2 i F2 296 kJmol1
Edis(HF) = 565 kJmol1

udio ionskog karaktera

Elektronegativnost po Paulingu, P
k( P(X)- P(Y) )2 = Edis(H-F) (Edis(H-H) + Edis(F-F) )/2,
P(F) = 4

(gr. hi)

k = 96,45

Elektronegativnost po Sandersonu

(R. T. Sanderson)

-razradio ideju o odnosu elektronegativnosti i atomskih radijusa

- elektronegativnost obrnuto proporcionalna volumenu atoma
r(K) = 196 pm
r(Cl) = 99,4 pm

V(Cl) = 1/8 V(K)

Elektronegativnost (Cl) = 3,475

Elektronegativnost (K) = 0,445

Elektronegativnost po Mullikanu
-elektronegativnost je atomski parametar
= (Ei + Eea)

E(g) E(g)+e(g)

Primjer Cl:
P = 3,16
802,5 (kJ mol-1)
= 0,016192 (kcal mol-1) = 3,07

(R. S. Mullikan)

Elektronegativnost po Allenu

(L. C. Allen)

-elektronegativnost trea dimenzija PSE

= (ms + np)/(m+n)
= (ms + nd)/(m+n)

prosjena energija valentnog elektrona

m = broj s elektrona
n = broj p elektrona
s = energija s elektrona
p = energija p elektrona

ako F jae privlai elektrone elektroni vie vremena provode u blizini fluora i taj
dio molekule postaje djelomino negativan
kraj molekule kod vodika djelomino pozitivno nabijen

privlane sile meu suprotnim nabojima

pridonose poveanju energije veze, disH(HF)

HF

polarna veza

HH i FF nepolarne molekule
Shematski dipolni moment molekule moemo predoiti vektorom od teita
negativnog prema teitu pozitivnog naboja.

DJELOMINI IONSKI KARAKTER KOVALENTNE VEZE

Je li neka X-Y veza kovalentna ili ionska?

I jedno i drugo.

-stvaranje parcijalnih (djelominih) naboja veza se djelomino ponaa kao ionska

-kod neke kovalentne veze udio ionskog karaktera ovisi o razlici u elektronegativnosti
razliiti pristupi u klasifikaciji veza s obzirom na udio ionske veze

ionska veza
polarna kovalentna

kovalentna

1,7

0,4

Udio ionskog karaktera, %

Usporedba ponaanja polarne molekule u elektrinom polju u odnosu na

ponaanje kada bi elektron bio u potpunosti prenesen (ionski spoj)

proizvoljna granica
50 %

Razlika u elektronegativnosti
Iako postoje spojevi s 0 % ionske veze (Cl2) ne postoje spojevi sa 100 % ionske
veze

preklapanje elektronske gustoe udio kovalentnog karaktera

ZAKLJUAK
-metal i nemetal velika razlika u elektronegativnosti

ionski spoj
-dva nemetala nepolarna kovalentna veza

polarna kovalentna veza

porast kovalentnog udjela

IONSKAVEZA
Izmeuatomaelemenatakojipokazujuvelikurazlikuutendenciji primanja/otputanja
elektrona
atommetala(niskaEi)otputavalentneelektrone atomnemetala (jakopozitivna Eea)

konfiguracijanajbliegplemenitogplina

slagalina(reetka)pozitivnoinegativnonabijenihiona

formula=omjerbrojakationapremabrojuaniona(empirijskaformula)
LEWISOVOPRAVILO=kadaseatomiveu,onigubeprimajuilidijeleelektronekakobi
popunilisvojuvalentnuljusku[2ili8elektrona]

Ukupanbrojelektronakojiatomimetalaotpustejednakjeukupnombrojuelektrona
kojiatomnekogmetalaprimi

Ukakvomsuodnosuradijusatomaiiona?
radijus kationa < radijus atoma
radijus aniona > radijus atoma

radijusiona unutarskupinerasteprema
dolje
du periodesesmanjuje,alirasteod
kationapremaanionu
uizoelektronskojserijiradijusopadas
poveanjempozitivnog/rastespoveanjem
negativnognaboja
veliinaionasesmanjujekakose
poveavanabojzarazliitekationeistog
elementa(Fe2+/Fe3+)

Svojstvaionskihspojeva

ionskispojevipucaju,nesavijajuse

uvrstomstanjuneprovodestruju,aliu
taliniiotopiniprovode

talite/C
visokatalitaivrelita

vrelite/C

Veliine za iskazivanje sastava moemo podijeliti u etiri skupine:

omjere, udjele, koncentracije i molalnost

Fizikalnaveliina
Naziv

Jedinice

Znak

Definicija

SI

DecimalneSI

maseni udio

w(X)=m(X)/mi

%,,ppm

volumni udio

(fi)

(X)=V(X)/Vi

%,,ppm

mnoinski
(brojevni)udio

x(X)=n(X)/ni
x(X)=N(X)/Ni

%,,ppm

masenakoncentracija

(X)=m(X)/V

kg/m3

volumna
koncentracija

(X)=V(X)/V

brojevna
koncentracija

C(X)=N(X)/V

1/m3

1/dm3,1/cm3

1/L,1/mL

mnoinska
koncentracija

c(X)=n(X)/V

mol/m3

mol/dm3

mol/L,mmol/dL

g/dm3,mg/cm3

IzvanSI

g/L,mg/dL
%,,ppm

Naziv

Znak

Definicija

maseni omjer

(zeta)

(X,Y)=m(X)/m(Y)

volumni omjer

(psi)

(X,Y)=V(X)/V(Y)

r(X,Y)=n(X)/n(Y)
r(X,Y)=N(X)/N(Y)

mnoinski
(brojevni) omjer

1. Uparavanjem 30 cm3 otopine bakrova(II) sulfata dobiveno je 15 mg CuSO4.

Kolika je bila masena koncentracija CuSO4 u otopini? Izrazite je gramima po
litri.

2. Odvaga od 5,535 grama soli NaXO3 sadri 0,0520 mola formulskih jedinki
NaXO3.
a) Izraunajte relativnu atomsku masu elementa X.
b) Kako glasi kemijska formula spoja NaXO3?

3. U reagens-boci nalazi se 150 mL vodene otopine etanola. Maseni udio

etanola u toj otopini jest 25 %, a gustoa otopine 0,962 g/cm3. Izraunajte
masu i mnoinu etanola u danoj otopini te masenu i mnoinsku koncentraciju
etanola.

4. Normalna vrijednost mnoinske koncentracije eera glukoze (C6H12O6) u

krvi jest 5 mmol/L. Izraunajte masu izgubljenog eera ako je krvarenjem
izgubljeno 300 mL krvi.

5. Mijeanjem 50 cm3 etanola i 50 cm3 vode pri 20 C dobiva se 96,5 cm3

vodene otopine etanola. Kolika je volumna koncentracija etanola u otopini?

6. Cistin je aminokiselina koje ima mnogo u kosi. Maseni udjeli elemenata od

kojih se sastoji su:
w(C) = 29,99 %, w(H) = 5,03 %, w(N) = 11,6 %, w(S) = 26,69 %, w(O) = 26,63
%. Odredite empirijsku formulu cistina. Ako je poznato da je relativna
molekularna masa cistina 240,3 odredite njegovu molekularnu formulu.