You are on page 1of 10

VISOKA MEDICINSKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA U

UPRIJI

SEMINARSKI RAD
Tema: Usna duplja i drelo

Mentor:

Student:
Tijana

Dr. Chirstos Alexopoulos


Stojkovi 736 / III

U upriji, Decembar, 2014

SADRAJ

USNA DUPLJA (CAVITAS ORIS)........................................................................... 2-3

1.

2.

1.1

Zubi (dentist).................................................................................................. 2-4

1.2

Jezik (linguae)................................................................................................. 2-6

1.3

Pljuvacne zlezde (glandulae salivariae).................................................................2-7

ZDRELO...............................................................................................................................2-8
LITERATURA......................................................................................................................2-9

1. USNA DUPLJA (CAVITAS ORIS)


Usna duplja je pocetni prosireni deo pribora za varenje kojoj su pridodati: zubi, jezik I
pljuvacne zlezde. Lezi ispod nosne duplje I ispred zdrela, I pruza se od usnog otvora( rima oris)
do usnozdrelnog suzenja. Podeljena je zubnim lukovima, na prednji manji deo ispred lukova,i
zadnji veci deo iza zubnih lukova. Usna duplja ima 4 zida: 2 bocna, gornji I donji.

Gornji deo usne duplje gradi nepce koje ima 2 dela:


o Tvrdo nepce ( palatum durum) koji predstavlja prednji nepokretni deo nepca I
o Meko nepce (palatum mole)- zadnji, pokretni deo. Misici mekog nepca su m.
levator veli palatini, m.tensor veli palatine, m. palatoglossus, m.
palatopharyngeus i m. uvulae.
Bocni zidovi usne duplje gradi meko tkivo obraza i usana.
Donji zid, pod usne duplje grade misici m. geniohyoideus, m. mylohyoideus i venter
anterior musculi digastrici ( diaphragm oris).

3
Slika 1: Usna duplja

1.1 Zubi (dentist)


Zubi su usadjeni u zubne jamice (alveoli dentales) i grade dva zubna luka:

Gornji (arcus dentalis superior) 16 zuba


Donji ( arcus dentalis inferior) 16 zuba

Mlecni zubi (dentes decidui) rastu izmedju 6 I 8 meseca zivota a denticia se zavrsava do kraja
druge godine zivota, kada dete ima svih 20 mlecnih zuba: (8 sekutica, 4 ocnjaka,I 8 kutnjaka).
Posle resorpcije korenova mlecnih zuba od 6 godine zivota nicu stalni zubi (dentes
permanentes),pa ih ima 32.

Na polovini zubnog luka imamo 2 sekutica ( dentes incisiri), 1 ocnjak (denscaninus), 2


pretkutnjaka (dentes premorales), i 3 kutnjaka (dentes morales).Poslednji kutnjak izbija oko 18
godine zivota i zove se umnjak ( dens serotinus).

Slika 2: Zubi ( dentes)

Na svakom zubu se razlikuju krunica (corona dentis), vrat (collum s. cervix dentis),koren zuba
(radix dentis), i zubna supljina (cavitas dentis) koje je ispunjena rastresitim vezivom i krvnim
sudovima i zivcima (pulpa dentis).
Broj korenova varira od 1 do 5 u zavisnosti od vrste zuba. Koren zuba je fiksiran za alveolu
Sarpejevim fibroznim vlaknima ( periodontium) I desnima koje pokrivaju zubne nastavke vilice i
vratove zuba ( gingiva).
Zubna gledj je najcvrsci i najotporniji deo zuba,pokriva krunicu zuba, dok zubni cement
pokriva vrat i koren zuba.

Slika 3: Gradja zuba

1.2 Jezik (linguae)


Jezik je misicnosluzokozni organ,koji ima ulogu prilikom govora, gutanja i zvakanja
hrane. Povlacnjem jezika prema nazad stvara se vacuum u usnoj duplji i na taj nacin se
omugucuje sisanje, i pijenje tecnosti. Jezik je i organ cula ukusa jer sadrzi gastroreceptorna
telasca za prijem nadrazaja ukusa (papillae valatae,foliate et fungi forms).
Na jeziku razlikujemo telo (corpus linguae), koren (radix linguae), i vrh (apex linguae).Granicu
izmedju tela i korena cini granicnu zleb (sulcus terminalis). Na telu jezika razikujemo gornju i
donju stranu i bocne ivice (margo linguae).
6

Misice jezika delimo na spoljasnju i unutrasnju grupu.


U spoljasnju grupu spadaju:

M. genioglossus, m. hyoglossus, i m. styloglossus.

U unutrasnju grupu spadaju:

M. longitudinalis linguae superior et inferior, m. verticalis linguae i m. transversus


linguae.

1.3

Pljuv
acne

zlezde (glandulae salivariae)


Slika 4: Jezik (linguae)

Pljuvacne zlezde su egzokrine zlezde, koje stvaraju pljuvacku, ciji se izvodni kanali
otvaraju u usnoj duplji. Male pljuvacne zlezde nalaze se u podsluzokozi usne duplje i sastoje se
od jednog reznjica promera 1mm.Velike pljuvacne zlezde su dousna, podvilicna i podjezicna.
Dousna pljuvacna zlezda lezi u retromandibularnom prostoru, u jami iza vilicne grane,a njen
izvodni kanal izliva se na sluzokozi obraza.
Podvilicna pljuvacna zlezda lezi ispod diaphragmae oris,priljubljena uz fossa submandibularis
na unutrasnjoj strani tela mandibulae.

Pod jezicna pljuvacna zlezda nalazi se u podu usne duplje i priljubljena je uz fossa subligualis
mandibulae iznad fossae submandibulaes. Izvodni kanali podvilicne i podjezicne pljuvacne
zlezde otvaraju se zajedno na podjezicnoj bradavici (caruncula sublingualis)

Slika 5: Pljuvacne zljezde ( glandulae salivariae)

2. ZDRELO (PHARYNX)
To je zajednicki organ digestivnog i respiratornog sistema koji se nalazi ispod kicmenog
stuba, iza nosne i usne duplje i grkljana, a pruza se od baze lobanje do sestog vratnog prsljena.
To je sluzokozno-misicni organ duzine oko 15 cm. Bocno od zdrela nalazi se vazan
sudovnozivcani prostor (spatium lateropharyngeum), ciji sadrzaj cine a. carotis interna, v.
jugularis interna i cetiri poslednja mozdana zivca.
Zidovi zdrela su izgradjeni od tri sloja:
8

Spoljasnji sloj (tunica adventitia)


Srednji sloj ( tunica muscularis) je najdeblji i izgradjuju ga parni poprecno-prugasti
misici koji se dele na misice podizace zdrela i misice konstriktore cijim se dejstvom
menja promer zdrela. Misici zdrela ucestvuju u gutanju hrane pri cemu dolazi do
refleksnog zatvaranje duplje grkljna kapkom (epiglottis). Misici zdrela inervisu IX i X
mozdani zivac, uglavnom preko zdrelnog spleta (plexus pharyengus).
Unutrasnji sloj ( tunica mucosa).

Duplja zdrela ( cavitas pharyngis) ima dva otvora prema nosnoj supljini koji se nazivaju hoane
(choanae). Usna supljina prelazi u duplju zdrela kroz zdrelno suzenje, a na prednjoj strain donjeg
dela zdrela nalazi se grkljan. U odnosu na ove tri supljine duplja zdrela se deli na tri sprata:
Gornji sprat nosni deo ( pars nasalis pharyngis) na cijem se bocnom zidu nalazi otvor
kanala slusne trube koja povezuje bubnu duplju sa zdrelom. Na gornjem zidu nosnog dela nalazi
se limfoidno- epitelni organ, zdrelni krajnik ( tonsilla pharyngealis).
Srednji sprat- usni dep ( pars oralis pharyngis) je iza usne duplje.
Donji sprat- grkljanski deo ( pars laryngea pgaryngis) koji se nalazi iza grkljana.

Slika 6: Zdrelo (pharynx)

LITERATURA

Prof. dr Jovan Dimitrijevi, dr Christos Alexopulos: Klinika anatomija oveka sa


citologijom,histologijom I embriologijom; uprija, 2011.
Dr Ivan Anelkovi, dr Aleksandar Strajkovac, dr Aleksandar Ili: Anatomija I fiziologija;
Beograd, 2007.
www.vase zdravlje.com
Scindeks ;
sr.wikipedia.org

10

You might also like