SMJERNICE

HRVATSKOG PELARKOG SAVEZA

ZA
PELARSKU PRAKSU PREMA NAELIMA HACCP SUSTAVA
Kolovoz 2007.

DOBRU

SADRAJ:
1. UVOD
1.1 PODRUJE I ZAKONSKA OSNOVA
1.2 VANOST SMJERNICA DOBRE PELARSKE PRAKSE
1.3 NAMJENA SMJERNICA
1.4 KAKO KORISTITI SMJERNICE ?
1.5 DOBRA PELARSKA PRAKSA ( DPP)
1.6 SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA
1.7 OBRAZLOENJE POJMOVA
1.8 STRUNI POJMOVI
2. SIGURNOST NAMIRNICA
2.1 SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA ODGOVORNOSTI
2.2 PODJELA MEDA I PELINJIH PROIZVODA S OBZIROM NA RIZIKE
2.3 ZADACI PELARA
2.4 OSPOSOBLJAVANJE
3. HIGIJENSKI I TEHNIKI UVJETI ZA RAD
3.1 OPREMA I POMAGALA, RADNE POVRINE I AMBALAA
3.2 HIGIJENSKI UVJETI U PROSTORIMA
3.3 OPSKRBA PITKOM VODOM
3.4 OSOBNA HIGIJENA PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I
PELINJIM
PROIZVODIMA
3.5 ZDRAVSTVENO STANJE PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I
PELINJIM
PROIZVODIMA
3.6 IENJE
3.7 NADZOR NAD TETOINAMA - GLODAVCIMA ZBOG OPASNOSTI OD
PRENOENJA
BOLESTI NA OVJEKA
4. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRERADU PELINJIH PROIZVODA
4.1 UREENJE OKOLIA PELINJAKA I STAJALITA KONICA
4.2 OSNOVNI HIGIJENSKI UVJETI U PELINJAKU
4.3 HIGIJENA U KONICI
4.4 HIGIJENA I ZATITA SAA OD VOSKOVA MOLJCA
4.5 NAIN PELARENJA I HIGIJENA
5. HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMU PELINJIH PROIZVODA
5.1 DIJAGRAMI POSTUPAKA RADA
5.2 OBRADA MEDA
5.3 SKLADITENJE DODATAKA
5.4 DODAVANJE DODATAKA U MED
5.5 OSTALI PELINJI PROIZVODI I OD NJIH NAPRAVLJENI PROIZVODI
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

5.6 PAKIRANJE SAA S MEDOM I SAA S CVJETNIM PRAHOM

5.7 OTKUP MEDA IZMEU PELARA - RAZMJENA DOBARA
5.8 PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU
5.9 SKLADITENJE PROIZVODA OD PELINJIH PROIZVODA
5.10 OZNAAVANJE
5.11 POMINI OBJEKTI (tandovi, kiosci...)
6
ZADACI ODGOVORNIH OSOBA ZA SIGURNOST NAMIRNICA
6.1 OSPOSOBLJAVANJE PELARA I SVIH KOJI RADE S MEDOM I
PELINJIM
PROIZVODIMA
6.2 PROVOENJE SMJERNICA I VERIFIKACIJA
6.3 MOGUNOST PRAENJA, IZDVAJANJA, POVLAENJA I OPOZIVA
NAMIRNICA IZ
PRODAJE
6.4 POHRANJIVANJE DOKUMENTACIJE
7. OBRASCI
8 DODATAK
8.1 IZVORI
8.2 INTERNETSKE ADRESE
8.3 ORGANIZACIJA I PROJEKTNA GRUPA
Osobni podaci za godinu:
Ime i prezime pelara:
Adresa stanovanja/mjesto:
telefon:
mobitel:
Adresa pelinjaka:
Pelarska udruga:
Broj pelinjih zajednica:
Tip konica:
Potpis pelara:
Datum:

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

1.

UVOD

1.1

PODRUJE I ZAKONSKA OSNOVA

Smjernice dobrih higijenskih obiaja u pelarstvu pomo su pelarima u

ispunjavanju zahtjeva Zakona o hrani (N.N. 17/03), Pravilnika o kavoi
meda i drugih pelinjih proizvoda (NN 20/00),Zakon o veterinarstvu (NN
70/97),Pravilnik o opem deklariranju ili oznaavanju hrane (NN
114/2004), Pravilniko veterinarsko-zdrastvenim uvjetima kojima moraju
udovolavatibobjekti
registriranibza
obrad,preradu
i
uskladitenjeproizvoda
iotinjskog
podrijetla
na
obiteljskim
poljoprivednim gospodarstvima (NN 149/03) , Uredbe (EU) br. 178/2002
Europskog parlamenta i Savjeta od dana 28. sijenja 2002. o donoenju
opih naela i zahtjeva zakonodavstva o namirnicama, utemeljenju
Europske agencije za sigurnost hrane i postupaka koji se tiu sigurnosti
hrane (Sl. l. br. 31 od dana 1.2. 2002) te Uredbe (EU) br. 852/2004
Europskog parlamenta i Savjeta od dana 29. travnja 2004. o higijeni
namirnica
1.2 VANOST SMJERNICA DOBRE PELARSKE PRAKSE
Med i pelinji proizvodi zdrava hrana
Moderno drutvo sve se vie zalae za veu brigu o ouvanju ovjekovog zdravlja uz pomo
prirodnog i zdravog naina prehrane. Jesti manje, ali jesti bolje predstavlja mantru
nutricionista i medicinara ve nekoliko godina. Prehrambene navike se mijenjaju, a potroa se
sve vie aktivno ukljuuje u kontrolu hrane preko brojnih udruga za Zatitu potroaa. Moderni
kupac u 21. stoljeu sve vie brine o kvaliteti hrane koju kupuje. eli biti siguran da ono to jede
i pije odgovara kvaliteti , ali i da je sigurno za uporabu te da se uspostavi sljedivost hrane u lancu
dobave. Valja podsjetiti da je priroda je oduvijek bila nepresuan izvor zdrave hrane. Med i
ostali pelinji proizvodi (pelud, matina mlije, propolis, vosak i pelinji otrov) predstavljaju
dragocjenu riznicu ljekovitih sastojaka koji se suvremenom ovjeku nude kao nezamjenjivi

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

darovi prirode i prijatelji ovjekovog zdravlja. Meutim, pelarstvo veoma lako moe postati
ugroena djelatnost ukoliko se narui ugled meda kao zdravog dodatka prehrani ljudi
Stoga potroai s pravom zahtijevaju da med bude slobodan i od najmanje koliine tetnih tvari.
Razvojem industrije i potroakog naina ivota koji neprekidno zagauju okoli, ovjek mora
ulagati sve vie napora kako bi proizveo zdravu hranu. Kako bi se organizirala proizvodnja u
kojoj bi se rizici od zagaenja tetnim tvarima pelinjih proizvoda sveli na najmanju moguu
mjeru, potrebno je uvesti sustav samokontrole u lancu "od polja do stola".
U ovom
proizvodno potroakom lancu pelari sudjeluju uvoenjem smjernica Dobre pelarske
prakse. Ovakav model potie tehnoloki razvoj i produktivnost pelarstva, a rezultat je
povjerenje potroaa; temelj uspjeha na globalnom tritu. Takav model je u skladu s novim
sustavom o sigurnosti hrane (tzv. higijenski paket), koji se u dravama lanicama Europske
unije poeo primjenjivati od 01. sijenja 2006. godine gdje se u sredite odgovornosti za
sigurnost hrane i hrane za ivotinje postavlja subjekt u poslovanju s hranom odnosno hranom za
ivotinje i posjednike ivotinja.

1.3

NAMJENA SMJERNICA

Smjernice daju temeljne naputke pri uspostavi i odravanju unutarnjeg

nadzora u pelarskoj proizvodnji po naelima HACCP sustava.
A.
KOME SU NAMIJENJENE ?
Smjernice su namijenjene svim pelarima koji uzgajaju pele i proizvode:
med,
druge pelinje proizvode (matina mlije, propolis, cvjetni prah, pelinji
otrov i vosak)-primarna obrada i
proizvode na bazi meda i drugih pelinjih proizvoda te ih prodaju na
kunom
pragu,
trnicama,
sajmovima,
prigodnim
izlobama
i
trgovinama.
Pelar koji ima registriranu djelatnost trgovina na malo i/ili veliko i u
okviru te djelatnosti prodaje i druge prehrambene proizvode, mora
slijediti i druge smjernice za trgovaku djelatnost.
B.
KOGA ISKLJUUJE ?
Smjernice NISU NAMIJENJENE obrtnikim i industrijskim punionicama,
odnosno onim fizikim i pravnim osobama koje ne uzgajaju pele i
nemaju
vlastitu proizvodnju pelinjih proizoda. Ukoliko vlasnici
obrtnikih i industrijskih punionica imaju i vlastitu proizvodnju pelinjih
proizvoda, koristiti e ove smjernice .
Pelari koji med i druge pelinje proizvode proizvode samo za vlastitu
uporabu nisu se duni pridravati smjernica. Meutim, preporuljivo je
da ih slijede zbog vlastite sigurnosti.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

1.4

KAKO KORISTITI SMJERNICE ?

Smjernice su sastavljene od vie povezanih dijelova. U zasebnim

poglavljima navedeni su imbenici rizika te opi zahtjevi koje pelar
mora ispuniti. Dodane su i neke preporuke koje pelaru pomau u
provoenju dobrih higijenskih postupaka.
Pelar slijedi samo one dijelove smjernica koje se odnose na obavljanje
njegove djelatnosti. Ako se pelar eli baviti proizvodnjom proizvoda koji
nisu spomenuti u smjernicama, on mora uz zahtjeve opisane u
smjernicama potivati i druge zakonske zahtjeve i dobiti sve potrebne
dozvole od inspekcijskih slubi.
1.5 DOBRA PELARSKA PRAKSA (DPP)
TO JE DPP ?
Temelj za odrivi razvoj pelarstva . To je skup pravila i uputa koje je potrebno potivati
tijekom proizvodnog procesa. Podrazumijeva vei stupanj savjesnosti i odgovornosti pelara.
CILJ DPP-a ?
Osigurati zdravstvenu ispravnost meda (odsustvo rezidua sredstava za zatitu bilja i ostalih
tetnih kemijskih tvari iz okolia i odsustvo rezidua veterinarskih lijekova) te poboljati kvalitetu
meda i zdravstveno stanje pelinjih zajednica.
SVRHA DPP-a ?
Osigurati pouzdani sustav upravljanja pelinjim zajednicama te sveobuhvatni sustav
upravljanja tetnicima pela
TKO JE ZADUEN NAPISATI SMJERNICE DOBRE PELARSKE PRAKSE ?
Hrvatski pelarski savez
TKO ODOBRAVA SMJERNICE DOBRE PELARSKE PRAKSE ?
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
PREUDUVJETI ZA UVOENJE DPP-e ?
kvalificirani pelari i prijenos znanja ,
prikladni objekti za vrcanje meda,
prikladni objekti za skladitenje pelarske opreme, pribora i meda,
prikladni pelarski pribor i oprema te njihovo redovno odravanje,
zdrave pelinje zajednice te zdravstveno ispravna hrana i voda za pele,
IMBENICI KOJI UMANJUJE KVALITETU MEDA ?
Prisutnost tetnih tvari u medu
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

IZVOR TETNIH TVARI U MEDU ?

Zagaeni okoli i nepravilni postupci u pelarstvu
KAKO UMANJITI TETNE TVARI U PELINJIM PROIZVODIMA ?
Najjednostavniji nain rjeavanja problema kontaminacije pelinjih proizvoda je uvoenje
sustava samokontrole odnosno dobre pelarske prakse.
KAKVA MORA BITI DPP-a ?
Mora biti prihvatljiva i provediva uzimajui u obzir dananje strukovne i financijske
mogunosti hrvatskog pelara. .
TO DPP-a MORA OSIGURATI ?
DPP-a mora jamiti da su svi imbenici koji utjeu na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu
meda pod nadzorom i unutar zakonom propisanih granica.
TO DPP-a UKLJUUJE ?
Ukljuuje uvoenje standardnih operativnih postupaka (SOP) i standardnih sanitacijskih
operativnih postupaka (SSOP).
TO SU TO STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPCI ( SOP) ?
Standardni operativni postupci predstavljaju radne upute koje opisuju:
tko,
to,
kako i
zato radi odreeni postupak, u odreenom vremenskom periodu
i na odreeni nain ?
Sve standardne operativne postupke u pelarskoj proizvodnji potrebno je
jasno definirati i sustavno nadzirati, voditi o tome dokumentaciju, utvrditi
kritine postupke u proizvodnji meda i jasno definirati njihovu kontrolu.
TO SU TO STANDARDNI SANITACIJSKO OPERATIVNI POSTUPCI (SSOP) ?
Standardni sanitacijski operativni postupci su pravila higijene:
radnih povrina,
opreme,
pribora,
ruku osoblja i radnog okolia
ZATO JE NUNO VOENJE VLASTITE DOKUMENTACIJE ?
Voenjem vlastite dokumentacije (mora biti svima dostupna) pelari dokazuju da su
proizvodnju meda obavljali po propisanim postupcima i uputama te da kvaliteta proizvoda
odgovara oekivanom standardu. Znaajno odstupanje od oekivanog standarda kvalitete treba
zapisati, istraiti i ukloniti njihove uzroke.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

1.6

SUSTAV ZA SIGURNOST PELINJIH PROIZVODA

Budui da je svaki proizvoa/punitelj pelinjih proizvoda odgovoran za

sigurnost hrane, u proizvodnji je uveden sustav za osiguranje i
dokumentiranje svih bitnih elemenata sigurne proizvodnje i prerade.
To je sustav koji putem ralanjivanja radnih postupaka omoguuje:
odreivanje imbenika rizika za namirnice,
odreuje mjere za njihovo uklanjanje,
izvoenje mjera te provjeru samog sustava.
1.7.OBRAZLOENJE POJMOVA
Higijena namirnica je osiguravanj istoe proizvoda u svim fazama
pripreme, obrade, prerade, izrade,
pakiranja, pohranjivanja, prijevoza, prodaje...
Zdravstvena ispravnost namirnica: prikladnost njihova sastava s obzirom
na udio za ivot vanih hranjivih tvari
koje utjeu na bioloku i
energetsku vrijednost namirnica (odsutnost tetnih tvari).
Sigurnost namirnica: jamstvo da namirnica nije tetna za zdravlje
potroaa, ako je pripremljena odnosno konzumirana za predvienu
namjenu.
Sigurna namirnica - med/proizvodi: su oni proizvodi gdje je u proizvodnji
utvreno i dokumentirano da u njima nema tetnih tvari ili su one u
granicama doputenih vrijednosti.
Primarni proizvodi: oznaava proizvode primarne pelarske proizvodnje
(med, propolis, cvjetni prah, matina mlije, vosak i pelinji otrov)
Vlasnik pogona za preradu pelinjih proizvoda je svaki pelar proizvoa
koji proizvede vie pelinjih proizvoda nego to treba za vlastite potrebe.
Sustav HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Point System - Analiza rizika i kritine
kontrolne toke): preventivni sustav samokontrole koji omoguuje uspostavu i provoenje
redovite kontrole higijenskih uvjeta proizvodnje u svakom objektu . Temelji se na sedam naela:

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

1. Provedba analize opasnosti

2. Odreivanje kritinih kontrolnih toaka
3. Uspostava kritinih granica
4. Uspostava nadzornih postupaka
5. Uspostava korektivnih mjera
6. Uspostava postupaka verifikacije
7. Uspostava zapisa i dokumenata

imbenici rizika su:

bioloki (patogeni mikroorganizmi i nametnici),
kemijski (tetne kemijske tvari),
fizikalni imbenici (strana tijela),
koja mogu ugroziti zdravlje ljudi.
Unakrino kontaminiranje
hrane je prijenos mikroorganizama,
nametnika, kemijskih tvari i stranih tijela iz izvora kontaminacije kao to
su sirove namirnice, osobe, oprema i okoli na namirnice i proizvode.
Stupanj proizvodnje, prerade i distribucije: bilo koji dio ili faza rada koja
ukljuuje uzgajanje pela, proizvodnju, obradu, skladitenje, transport i
prodaju
odnosno
dostavu
pelinjih
proizvoda
do
konanog
korisnika/kupca.
Kritina granina vrijednost: mjerilo, odnosno vrijednost koja dijeli
mjerljivo od nemjerljivog.
Praenje: izvoenje planiranih promatranja ili mjerenja uvedenih
nadzornih, odnosno sigurnosnih mjera kako bi utvrdili je li imbenik
rizika pod nadzorom.
Korekcijski postupak: postupak koji treba izvesti kada rezultati mjerenja
pokazuju da imbenik rizika nije bio pod nadzorom.
Higijenski programi za praenje: higijenski programi i djelatnosti
potrebni za uspjenu uspostavu i pridravanje smjernica HACCP-a u
unutarnjem nadzoru u svim fazama rada ( od konice do finalnog
proizvoda, kao to su: osiguravanje zdravstvene zatite pela i uporaba
sredstava za suzbijanje pelinjih bolesti i tetoina, osiguravanje higijene
u konici, higijene opreme i orua te drugih pomagala, proizvodnja i
obrada meda i drugih pelinjih proizvoda, njihovo pravilno skladitenje
te prijevoz i promet, dezinfekcija konice, ienje, izvoenje programa
obrazovanja i osposobljavanja u vezi s higijenom pelinjih proizvoda,
osobna higijena, zdravstveno stanje pelara-punitelja).

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

Naelo potiskivanja (First In First Out - prvi unutra-prvi van): naelo

potiskivanja namirnica u skladitima, s obzirom na rok upotrebe.
Raskuivanje:
(dezinfekcija)
je
postupak
mikroorganizme, nametnike te razna kemijska
i fizikalna oneienja

kojim

uklanjamo

Verifikacija unutarnjeg nadzora uspostavljenog na temelju smjernica:

uporaba postupaka, metoda, testova i drugih vrednovanja kojima se
mjeri i provjerava provoenje smjernica. Unutarnji nadzor izvodi sam
pelar ili uz pomo savjeta struno osposobljenih savjetnika HPS-a.
Dokumentacija: ureen sustav pohranjivanja dokumenata i podataka u
vezi s izvoenjem unutarnjeg nadzora zbog zdravstvene ispravnosti
namirnica.
MRL: maximal residual limit = maksimalan udio ostataka sredstava za
unitavanje tetoina i uzronika bolesti u namirnici, a koji ne smije
prijei granice koje su odreene pravilnikom.
isto/ureeno: stanje bez vidne prljavtine i praine; uspostavljen je red.
Hladno: temperatura hladnjaka (od 2 do 7C).
Higijenski i tehniki uvjeti za rad: ukljuuju preporuke i uvjete koje se
moraju ispuniti
Praenje namirnica je sustav koji u svim stupnjevima prometa osigurava
slijedivost namirnica ( od poetka do kraja prehrambenog lanca).
Praenje omoguuje otkrivanje pogreaka i kanjavanje poinitelja. Ako
je neka namirnica tetna za zdravlje potroaa, pomou sustava praenja
brzo i uinkovito moemo ukloniti ili opozvati tu namirnicu s trita.
Izdvajanje namirnice iz uporabe u domu pelara izdvajanje namirnice
pelar obavlja kad sam u unutranjem nadzoru utvrdi da namirnica ne
udovoljava uvjetima sigurnosti hrane. Tada pelar tu namirnicu (med i/ili
druge pelinje proizvode) mora nekodljivo unititi.
Povlaenje namirnice- znai povlaenje namirnice koja nije ispravna iz
distribucijskog lanca, kad namirnica jo nije dola do potroaa. O tome
mora biti obavijetena odgovorna osoba nositelja djelatnosti, svi
sudionici u distribucijskom lancu i inspekcijska sluba. O povlaenju ne
treba obavijestiti potroae, odnosno javnost. Povlaenje se izvodi kad je
dokazano da je namirnica, koja nije ispravna, jo u cijeloj koliini u
distribucijskom lancu i jo nije dola do potroaa. Kad nositelj

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

povlaenja iz bilo kojeg razloga ne moe uspostaviti kontakt sa svim

poslovnim partnerima, povlaenje treba proiriti u opoziv.
Opoziv se izvodi kad je namirnica, koja nije ispravna, ve dola do
potroaa. U tim sluajevima izvodi se postupak opozivanja, a istodobno
se obavijeste potroai, odnosno javnost putem svih raspoloivih medija.

1.8 STRUNI POJMOVI:

Pelinji proizvodi su med, cvjetni prah, propolis, matina mlije, vosak,
pelinji otrov.
Med je prirodna slatka tvar koju pele izrauju tako da skupljaju :
sokove lijezda nektarija ili/ i druge slatke sokove koji se nau na ivim
dijelovima biljki
izluevinu insekti (koji siu na ivim dijelovima bilja)
Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je
prerade, spreme u sae i puste da dozori.
Cvjetni prah pelud. Cvjetni prah su peludna zrnca, koja pele
prikupljaju na cvijeu i u koaricama zadnjih nogu donose u konicu
(skidani pelud) te ga djelomino prerauju pomou izluevina lijezda i
pohranjuju u stanice saa .
Matina mlije je izluevina mlijene lijezda pela.
Propolis ili pelinja ljepilo je aromatina tvar koju pele prikupljaju na
smolastim dijelovima raznog bilja i prerauju ih pomou izluevina
lijezda.
Pelinjak je stacionarni ili pomini
konice i/ili oprema.

objekt u kojem su postavljene

Stajalite je prostor na kojem su postavljene konice.

Konica je nastamba u kojem obitava pelinja zajednica .
Pelinja zajednica je bioloka cjelina koja se sastoji od matice, trutova i
radilica.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

10

Sae je skup stanica koje su pele izgradile od voska voskovnih lijezda.

Koriste ga za odlaganje jaja i uzgajanje liinki i kukuljica ;odlaganje
meda i cvjetnog praha.
Pelar je uzgajatelj pela. Ta rije u daljnjem tekstu obuhvaa i pelara
proizvoaa koji uzgaja pele i proizvodi pelinje proizvode kao i pelara
punitelja - osoba koja med i druge pelinje proizvode obrauje i puni za
prodaju
Punitelj je pravna i/ili fizika osoba koja otkupljuje i obrauje te puni
med i druge pelinje proizvode .
Prostor za vrcanje je prostor u kojem se vrca med iz saa.
Punionica je prostor u kojem se pelinji prinosi ili proizvodi pune za
prodaju.
Dobra pelarska praksa je nain pelarenja koji osigurava kvalitetne i
sigurne pelinje proizvode.
Varoa je parazit koji se hrani hemolimfom pela i pelinjeg legla.

Otklapanje mednih poklopaca- kad je med u sau zreo, pele ga

pokrivaju votanim poklopcima. Prije vrcanja (odvajanje meda od saa)
treba prvo runo ( vilica, no) ili strojno ukloniti medne poklopce.
Vrcanje meda- ostupak pranjenje saa s medom pomou vrcaljke.
Ispranjeno( izvrcano) sae moe se vratiti pelama.
Procjeivanje meda- Izvrcani med sadri dijelove voska i eventualne
druge neistoe koje su prilikom vrcanja meda dole u med. Kod manjih
koliina se grubo cijeenje obavlja tijekom samog vrcanja meda pomou
cjedila
Obiranje meda- nekoliko dana nakon cijeenja zrani mjehurii i manji
dijelovi voska (i eventualno druge neistoe koje su lake od meda)
podiu se na povrinu. Zato med treba obrati. Postupak se treba ponoviti
vie puta, sve dok povrina meda ne bude potpuno ista i bez mjehuria.
Punjenje meda (u maloprodajnu ambalau). Punjenje meda je obino
sastavljeno od postupaka zagrijavanja meda, procjeivanja i toenja meda
u maloprodajnu ambalau.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

11

Prerada je postupak rukovanja s pelinjim proizvodima u skladu s

recepturama do maloprodajne ambalae.

2.

SIGURNOST NAMIRNICA

2.1 SUSTAV
ZA
ODGOVORNOSTI

SIGURNOST

PELINJIH

PROIZVODA

Svaki pelar odgovoran je za sigurnost pelinjih proizvoda . Pelar mora

uspostaviti, odravati i dokumentirati uinkovit sustav
sigurnosti
pelinjih proizvoda .
Pelar se mora odluiti za smjernice Kodeksa Dobre pelarske prakse
prema naelima HACCP sustava ili vlastiti HACCP sustav za sigurnost
pelinjih proizvoda
Kad su utvrena odstupanja od propisanih smjernica, pelar se sam
odluuje za odgovarajui korekcijski postupak koji mora dokumentirati.
Za strunu pomo moe se obratiti savjetnicima unutar Hrvatskog
pelarskog saveza
Uprava za veterinarsto Republike Hrvatske obavlja slubeni veterinarski
nadzor u proizvodnji i prometu namirnica. Inspekcija Ministarstva
zdravstva Republike Hrvatske obavlja slubeni zdravstveni nadzor na
podruju prometa namirnica (trgovanje).

2.2 RAZVRSTAVANJE MEDA I PELINJIH PROIZVODA S OBZIROM NA

RIZIK
S mikrobiolokog gledita rizika med i pelinje proizvode razvrstavamo
u:
2.2.1 NAMIRNICE SREDNJEG RIZIKA
svjea matina mlije
svjei cvjetni prah
Te namirnice mogu sadravati patogene mikroorganizme
zahtijevaju uvanje na temperaturi hladnjaka (+4 C)

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

obino

12

2.2.2 NAMIRNICA NISKOG RIZIKA

med
Namirnice niskog rizika nije potrebno
omoguuju rast mikroorganizama
2.3

uvati

na

hladnom jer

ne

ZADACI PELARA

uvesti unutarnji nadzor,

osigurati sljedivost pelinjeg proizvoda ( od konice do stola )
voditi propisanu dokumentaciju,
uvati dokumentaciju i po potrebi je dopunjavati
2.4

OSPOSOBLJAVANJE

Svaki pelar
obrazovanje.

se

mora sam pobrinuti za vlastito osposobljavanje i

Osoblje koje pomae pelaru u radu mora sudjelovati u osposobljavanju

o osnovama higijene namirnica. Dokumentaciju o osposobljavanjima koja
se odnose na sigurnost pelnjih proizvoda treba evidentirati i uvati.
Hrvatski pelarski savez e pomoi pelarima kod uvoenja smjernica
putem godinjih planiranih edukacija za pelare te redovito dopunjavati
smjernice.

3.

HIGIJENSKI I TEHNIKI UVJETI RADA

U pelarskom poslu javljaju se imbenici rizika koji mogu biti

mikrobioloki, kemijski i fizikalni. Takoer se esto moe pojaviti i
unakrino oneienje pelinjih proizvoda .
Kao fizikalno oneienje namirnica javlja se prijenos raznih stranih
tijela s izvora, kao to su osoblje, oprema i okoli na/u namirnice. (Npr.
fizikalni imbenik rizika moe biti hra, koja se nalazi na zahraloj
vrcaljki za med ili opremi ili oruu, koje tijekom rada dolazi u dodir s
medom i oneisti ga).
U sluaju kemijskog unakrinog oneienja kao primjer navodimo
nestruno suzbijanje pelinjih bolesti
( opasnost od ostataka lijekova u pelinjim proizvodima )

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

13

Oneienje namirnica moe se pojaviti i zbog neodgovarajue osobne

higijene. (ne pranja ruku pelara prije i tijekom rada ili ako je pelar
prenositelj zaraznih bolesti).

3.1

OPREMA I POMAGALA, RADNE POVRINE I AMBALAA

OPI ZAHTJEVI
OPREMA I POMAGALA, RADNE POVRINE I AMBALAA
Oprema, pomagala, ambalaa, brtve s kojima su namirnice u dodiru
moraju biti:
isti, napravljeni od netoksinog, nehrajueg, glatkog
materijala, koji moemo istiti, odravati u dobrom stanju i po potrebi
raskuiti. Materijal se ne smije ljutiti. Moraju biti namjeteni tako da ih
je mogue lako istiti ili zamijeniti pojedine dijelove te da omoguuju
ienje okolnog prostora.
Ambalaa
Mora biti od materijala prikladnih za namirnice (plastika za namirnice s
certifikatom, nehrajui metal (INOX), staklo, PVC folija za namirnice,)

3.2. HIGIJENSKI UVJETI U PROSTORIMA

3.2.1 ZA VRCANJE MEDA
Prostor za vrcanje meda je ist i odgovarajue ureen prostor; moe biti i
pelinjak.
OPI ZAHTJEVI
ZA PROSTOR
Izgled, veliina, raspored, izvedba i oprema prostora moraju:
omoguavati uinkovito ienje,
sprjeavati dodir s otrovnim tvarima i unos stranih tijela u pelinje
proizvode
sprjeavati nastanak kondenzacije i plijesni na povrinama,
osiguravati odgovarajua mjesta za pranje (moe biti susjedni prostor).
ZA MJESTA ZA PRANJE
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

14

Potrebno je omoguiti pranje ruku.

Mjesto za pranje mora imati tekuu vodu, tekui sapun i runike za
jednokratnu uporabu.
Potrebno je omoguiti pranje posua i drugih pomonih sredstava; moe
biti i druga prostorija.
Za ienje, pranje i/ili raskuivanje radne opreme i pelarskih pomagala
treba osigurati prostor za dranje sredstava za ienje i pomagala za
ienje. (to moe biti i mali ormar, ).
PREPORUKE ZA PROSTOR
Podne povrine neka budu tvrde i izdrljive te otporne na vanjske utjecaje
(keramike ploice, smole, prirodni minerali).
Stropovi i stropne obloge moraju biti dobro odravane i iste, ne smiju se
ljutiti (otpadanje buke)
Prostori moraju biti uinkovito prozraeni.
Ako postoji opasnost oneienje izvana, prozori trebaju biti zatvoreni i
treba se koristiti drugi nain prozraivanja.
U vrijeme vrcanja se za sprjeavanje ulaska insekata (pele, ose, )
preporuuje stavljanje mrea za zatitu od insekata na prozore i pred
ventilacijske otvore.

3. 2.2

ZA PUNJENJE MEDA

Punionice su odgovarajui namjenski prostori. Za manja pelarstva

registrirana kao OPG koja prodaju svoje proizvode na kunom pragu,
trnicama, sajmovima i izlobama u koliini do 5000 kg godinje to moe
biti kuhinja ili drugi odgovarajui prostor, gdje su zadovoljeni dolje
navedeni opi zahtjevi. Takvi prostori ne trebaju biti registrirani unutar
Uprave za veterinarstvo pri
MP RH, niti posjedovati veterinarskikontrolni broj.
OPI ZAHTJEVI
Za manja pelarstva:
Mora biti omogueno pranje ruku. Umivaonik mora imati vruu i hladnu
tekuu vodu, tekui sapun i runike za jednokratnu uporabu; to moe biti
susjedni prostor.
Mora biti omogueno pranje posua i ostalih pomonih sredstava u
sudoperu ili perilici posua.
U vrijeme punjenja meda u tom prostoru se ne smiju obavljati druge
djelatnosti.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

15

Namjenski prostor (punionica) mora ispunjavati jo:

Smjetaj umivaonika mora sprjeavati krianje istih i neistih putova i
omoguavati pranje ruku svaki put kad se prelazi s neistih na iste
poslove.
Umivaonici za pranje ruku moraju biti odvojeni od sudopera za ienje i
pranje pelarske opreme, ambalae itd.
Za ienje, pranje i/ili raskuivanje radne opreme i pelarskih pomagala
treba osigurati prostor za uvanje sredstava za ienje i pomagala za
ienje. (to moe biti ormar,)
Prilikom konstruiranja unutarnje opreme i njenog postavljanja
(punionica, prostora za vrcanje) svakako se mora paziti na njeno
funkcionalno postavljanje s obzirom na negativne unutarnje i vanjske
utjecaje (klima, prozori, osvjetljenje, vlaga, svjetla, izolacija) i na obim
proizvodnje.
Povrina tla mora se jednostavno istiti (mora biti glatka, neokrnjena i
bez pukotina).
Oprema mora biti postavljena tako da se s lakoom moe istiti i
odravati i okolni prostor.

PREPORUKE ZA OPREMU I POMAGALA, RADNE POVRINE I RADNU

OPREMU ZA PROSTOR ZA VRCANJE I PUNIONICU
Sva oprema koja nije namijenjena punjenju treba se primjereno pohraniti
i ukloniti iz prostora u kojem se radi.
Svu opremu i pomagala treba odravati u dobrom stanju, u skladu s
uputama proizvoaa i dobrom pelarskom praksom.
U radnom prostoru treba biti postavljen ormari za prvu pomo.
Koevi pored umivaonika za ruke mogu biti otkriti. Nije dozvoljeno u njih
odlagati organske otpatke. U njih moraju biti stavljene plastine vreice.
Vreice moraju biti namjenske, za otpatke i NE SMIJU se koristiti za
namirnice.

3.3

OPSKRBA PITKOM VODOM

OPI ZAHTJEVI
Moraju biti osigurane dovoljne koliine zdravstveno ispravne pitke vode
za ienje i proizvodnju proizvoda.
Sistem za tehnoloku vodu, koji se upotrebljava za dobivanje pare,
hlaenje, gaenje poara i druge sline namjene, mora biti odvojen od
sustava za opskrbu pitkom vodom i vidno prepoznatljiv.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

16

Nepitka voda ne smije doi u dodir s pitkom vodom.

Reciklirana voda, koritena kao sastojak ili dio proizvodnog postupka, ne
smije biti izvor zagaenja.
Za ienje, pranje ruku i opreme za ienje, smije se koristiti samo
pitka voda ili pitka voda iz cisterni. Odmah nakon punjenja cisterne mora
se priekati nekoliko sati da se talog iz cisterne slegne.
Cisterne namijenjene pohranjivanju vode, trebaju biti u cijelosti zatiene
i redovito odravane. Ovaj zahtjev ne odnosi se na cisterne s vodom
namijenjenom gaenju poara.

PREPORUKE
Objekt treba biti prikljuen na javni i/ili lokalni vodovod i/ili vodovodni
sustav. Ako to nije mogue, neka pelar osigura zdravstvenu ispravnost
pitke vode u skladu sa zahtjevima zakonodavstva.
Voda iz javnog vodovoda smatra se pitkom vodom, osim ako nije izdano
javno upozorenje rukovoditelja da voda iz tog vodovoda nije pitka. Voda iz
bunara ili cisterne smatra se pitkom vodom samo ako je redovito
nadzirana na mjestu uporabe u skladu sa zahtjevima zakonodavstva.
U objektima u kojima se koriti i voda koja nije pitka, cijevi i pipe trebaju
biti jasno oznaene; time e biti sprijeena mogunost zamjene uporabe
pitke i nepitke vode.
Ako je u unutarnjoj mrei postavljen filtar za ienje vode, preporuljivo
ga je redovito i vrlo paljivo odravati, istiti i mijenjati te provjeravati
njegovo djelovanje. Uspjenost djelovanja filtera moemo provjeriti
mikrobiolokim ispitivanjima uzoraka pitke vode nakon filtracije.
Neodravan filtar moe postati izvor zagaenja mikroorganizmima.
U sluaju da pelar proizvodi i napitke od meda i prikljuen je na
vodovodnu mreu kojim upravlja komunalno poduzee, preporuujemo da
od distributera vode povremeno zatrai informacije o kakvoi vode u
svom naselju.
Ukoliko pelar za svoje proizvode koristi vodu iz drugih izvora (bunar,
kinica) on mora sam u okviru vlastitog unutarnjeg nadzora utvrditi i
pratiti zdravstvenu ispravnost te vode.
Povremeno (npr. 1-2 dana prije poetka rada) treba na svim slavnima koje
pelar koristi za svoj rad pregledati i oistiti mreice.
Prije poetka rada trebaju se otvoriti slavine u prostorima koji se ne
koriste svakodnevno i voda treba tei barem 10-15 minuta (voda ne smije
biti mutna niti imati promijenjenu boju , okus i miris)
Izvoenje dezinfekcije vode klorom preporuuje se uvijek prije poetka
rada, a to znai pri otvaranju novog radnog prostora i/ili nakon svakog
zahvata na vodovodnoj mrei.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

17

3.4 OSOBNA HIGIJENA PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I

DRUGIM PELINJIM PRINOSIMA/PROIZVODIMA
Zahtjevi se odnose na pelare i osobe koje se bave i rukuju medom,
proizvodima od meda i ostalim pelinjim proizvodima. Meu osoblje koje
radi s medom/namirnicama ubrajaju se svi koji pripremaju razne
proizvode namijenjene hranjenju . Posebnu pozornost moraju posvetiti
uputama za osobnu higijenu.
OPI ZAHTJEVI
Pelar i osoba koja radi s namirnicama/proizvodima mora odravati
visoku razinu osobne higijene.
Pelar u vrijeme rukovanja medom i ostalim pelinjim proizvodima mora
biti odjeven u prikladnu istu radnu (pelarsku) odjeu. Moe koristiti i
istu radnu kutu (na primjer bijelu) ili istu pregau i mora po potrebi
imati svezanu kosu.
Svatko tko ue u prostor tijekom rukovanja pelinjim proizvodima mora
se pridravati pravila dobre higijenske prakse, da ne bi ugrozio
ispravnost namirnica.
Tijekom rukovanja medom i pelinjim
proizvodima puenje i
konzumiranje hrane nije doputeno.
Ruke i koa ruku tijekom rada moraju biti:
iste i bez gnojnih rana i dr. patolokih promjena koje mogu utjecati na
kvalitetu pelinjih proizvoda
nokti moraju biti isti, ureeni (podrezani) i nelakirani,
bez runih satova i bez nakita
Ruke moramo oprati:
uvijek prije poetka rada,
tijekom rada kad se ruke zaprljaju
prije rukovanja ambalaom i poslije toga,
nakon to odnesemo otpatke u kontejner i vratimo se,
nakon upotrebe sanitarnog vora
nakon ienja, odnosno nakon rukovanja sredstvima za ienje.
PREPORUKE
Osoblje ponaanje

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

18

Osobe/posjetitelji/pomonici moraju potivati iste, gore navedene upute

za odravanje osobne higijene tijekom rada.
Za brisanje nosa svi moraju upotrebljavati rupi za jednokratnu
upotrebu i odmah ga baciti
3.5. ZDRAVSTVENO STANJE PELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I
DRUGIM PELINJIM PROIZVODIMA
Za sigurnost pelinjih proizvoda vano je zdravstveno stanje pelara i
svih osoba koje rukuju medom i drugim pelinjim proizvodima. Sanitarni
pregledi nisu obvezni. Stoga je potrebno
da pelar/vlasnik/nositelj
djelatnosti redovito izvjetava o vlastitim zdravstvenom stanju. Za tu
svrhu ispunjavaju se obrasci-evidencije 1 i 2. Ukoliko zbog zdravstvenih
problema, opisanih u evidenciji obrascu 2 osoba posjeti lijenika ili se
pelar sam uputi lijeniku, lijenik popunjava i evidenciju-obrazac iz
pravilnika. Isto tako pelar je duan sam sebi ispuniti evidenciju obrasce
1 i 2.
OPI ZAHTJEVI
Osoba (pelar i svi oni koji rukuju medom i drugim pelinjim
proizvodima), za koju se zna ili sumnja da se razboljela od zarazne bolesti
ili da je prenositelj uzronika bolesti koja se moe prenositi
namirnicama, da ima zaraenu ranu ili ozlijede ruku, konu bolest ili
proljev, ne smije raditi s pelinjim proizvodima..
U sluajevima iz prethodnog stavka osoba mora o tome bez odlaganja
obavijestiti pelara/nositelja prehrambene djelatnosti.
Pelar mora osigurati da oboljela osoba ne zarazi pelinje proivode i
druge osobe.
Pelar mora voditi dokumentaciju, koja sadri popis osoba koje mu
pomau ili su zaposlene kod njega, odnosno ima pohranjene obrasce
(obrazac br. 1 i 2 koje su svi potpisali i ispunili).
Osoba je odgovorna da u obrascu br. 2 navede istinite podatke.

Obrazac 1: SUGLASNOST OSOBE O OBVEZI PRIJAVLJIVANJA BOLESTI

KOJE SE MOGU PRENIJETI RADOM
Obrazac 2: IZJAVA POJEDINCA O ZNAKOVIMA BOLESTI

3.6

IENJE

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

19

OPI ZAHTJEVI
Prostori moraju biti isti i dobro odravani.
Predmeti, pomagala, pribor i oprema, brtve s kojima su namirnice u
dodiru moraju biti isti.
Oprema i pomagala za ienje moraju biti pohranjeni na odgovarajui
nain i odvojeni od namirnica.
Oprema i pomona sredstva za ienje moraju se koristiti odvojeno s
obzirom na namjenu. (Na primjer krpe i spuvice koje koristimo za
vlastitu kunu uporabu ne smijemo koristiti za ienje pomonih
sredstava i opreme za vrcanje meda itd. Za njihovo ienje uvijek
koristimo nove iste krpe/spuvice).
Oprema i pomona sredstva koja se koriste za ienje sanitarija, ne
smiju se koristiti za ienje ostalih prostora.
PREPORUKE
Pelar mora imati napravljen PLAN IENJA.
Pelar mora odrediti sva mjesta i predmete koji zahtijevaju ienje:
povrine, oprema, pomona sredstva, orua itd., koja dolaze u dodir s
namirnicama,
zidovi, podovi, odvodi, vrata, prozori itd., gdje se odvijaju postupci
rukovanja medom i ostalim pelinjim proizvodima i upisuje ih u plan
ienja.
Savjete u vezi ienja, postupaka ienja i sigurne uporabe sredstava za
ienje pelar mora zatraiti kod pouzdanog dobavljaa sredstava za
ienje, ukoliko ne koristi uobiajena kuanska sredstva za ienje, koji
su na raspolaganju u svakoj trgovini.
Za sva sredstva za ienje i raskuivanje, koja nisu na raspolaganju u
svakoj trgovini, preporuljivo je nabaviti sigurnosnu i tehniku
dokumentaciju.
Prilikom koritenja sredstava za ienje treba se pridravati uputa
proizvoaa koje su otisnute na etiketi proizvoda.
Za ienje tee dostupnih mjesta preporuljivo je osigurati da se
pojedini dijelovi opreme mogu premjestiti.
Obrazac 5: PRIMJER EVIDENCIJE IENJA

3.7 NADZOR NAD TETOINAMA-GLODAVCIMA ZBOG OPASNOSTI

PRIJENOSA
BOLESTI NA OVJEKA

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

20

OPI ZAHTJEVI
Za preventivno suzbijanje glodavaca moraju se koristiti mehanika
sredstva (miolovke i/ili karton s ljepilom) umjesto kemijskih sredstava
(otrova). Tako nee biti problema s njihovim uklanjanjem.
Ako se pojave glodavci u veem broju i pelar ocjenjuje da je nuna
deratizacija uz pomo strune slube, upotrebljavaju se sredstva za
suzbijanje glodavaca (rodenticidi) odnosno mamci za glodavce, koje smije
postavljati samo pravna ili fizika osoba koja ispunjava uvjete za
obavljanje djelatnosti suzbijanja tetoina.
Svi postavljeni mamci (otrovi) moraju biti jasno oznaeni numerirani i
datirani te zatieni (na primjer u plastinoj deratizacijskoj kutiji).
Vanjski ovlateni izvoa o svojim konstatacijama sastavlja pismeni
izvjetaj. Prilikom izvoenja nadzora nad tetoinama-glodavcima
potrebno je imati evidenciju (rauni i/ili poruke ovlatene slube za
suzbijanje tetoina).
PREPORUKA
Pelar mora bar dva puta godinje (sezonski - proljee, jesen) pregledati
pelinjak/stajalite i njihovu okolicu, skladita, prostor za vrcanje, da
utvrdi ima li gdje tragova glodavaca. Prostori moraju biti isti i
pospremljeni.
Najuinkovitija zatita od tetoina (insekata/glodavaca) je sprjeavanje
njihova ulaska zatvaranjem vrata i prozora.
U sluaju prodora mrava preporuujemo postavljanje i redovito
mijenjanje mamaca za mrave.

4.

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU PELINJIH PROIZVODA

I u proizvodnji pelinjih proizvoda javljaju se imbenici rizika, koji mogu

biti mikrobioloki, kemijski i fizikalni.
Skoro posvuda se mogu pojaviti i unakrsni oneiivai meda i pelinjih
prinosa (namirnica).
Oneienje moe biti fizikalno, kemijsko, mikrobioloko. Pelinji
proizvodi mogu se oneistiti u postupku punjenja u odgovarajuu
ambalau za skladitenje ili prodaju.
Do fizikalnog rizika moe doi zbog neodgovarajuih pomonih sredstava
i neodgovarajue ambalae.
Do kemijskog oneienja moe doi zbog uporabe neodgovarajuih
sredstava za ienje ili neodgovarajue izvedenog ienja (loe
ispiranje, izluivanje tvari iz neodgovarajue ambalae, )
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

21

Do mikrobiolokog rizika moe doi zbog neprimjerene temperature ili

zbog nepravilnog obrtanja zaliha, jer se neki pelinji proizvodi mogu brzo
pokvariti. Oneienje namirnica moe se javiti i zbog neodgovarajue
osobne higijene. (Npr. zbog nepranja ruku pelara prije i tijekom rada ili
ako je pelar prenosilac zaraznih bolesti).
U nastavku emo se ograniiti na naine sprjeavanja gore spomenutog
oneienja pelinjih prinosa.
1a. KONICA PELINJI PROZVODI(med, cvjetni prah, matina mlije,
propolis, vosak, pelinji otrov)
1. FAZA KONICA (PELE)
PELE SIROVINE:
Skupljaju sirovine u prirodi (nektar, medljika, cvjetni prah, propolis)
PELAR:
Kontrola zdravstvenog stanja pela i uporaba sredstava za suzbijanje
bolesti i tetoina (ostaci kemijskih sredstava i antibiotika), umjetna
promjena kiselosti meda i okusa.
PELAR:
hranjenje pela samo PO POTREBI, i ne tijekom ispae.
PELE MED:
Dozrijevanje meda: sirovini
smanjuju sadraj vode

dodaju

za

njih

karakteristine

tvari

jo nije zreo
kontrola zrelosti meda
UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI VAENJE MEDNIH OKVIRA
PELAR:
smirivanje pela; uporaba repelenata ili prevelike koliine dima (njihovi
tragovi u medu)
2. FAZA KONICA (MED)

zreli med = MED

(pelinji proizvod)

PRENOENJE saa s medom u prostor

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

22

za vrcanje
VRCANJE
CIJEENJE ili
OBIRANJE
SKLADITENJE u odgovarajuoj ambalai i u odgovarajuem prostoru
1b. KONICA MEDNI OKVIRI ILI NASTAVCI
1. FAZA KONICA (PELE)
PELE SIROVINE:
Skupljaju sirovine u prirodi (nektar, medljika)
PELAR:
kontrola zdravstvenog stanja pela i uporaba sredstava za suzbijanje
bolesti i tetoina (ostaci kemijskih sredstava i antibiotika), umjetna
promjena kiselosti meda i okusa.
PELAR:
hranjenje pela samo PO POTREBI
PELE MED:
Dozrijevanje meda: sirovini
smanjuju sadraj vode

dodaju

za

njih

karakteristine

tvari

jo nije zreo
kontrola zrelosti meda
UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI VAENJE MEDNIH OKVIRA
PELAR:
smirivanje pela; uporaba repelenata ili prevelike koliine dima (njihovi
tragovi u medu)
2. FAZA KONICA (MED)

zreli med = MED (pelinji proizvod)

PRENOENJE djevianskog saa i/ili okvira s mednim saemom

prostor za vrcanje za pripremu proizvoda med u sau

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

23

REZANJE SAA po potrebi

PAKIRANJE I/ILI UMOTAVANJE
ODGOVARAJUA FOLIJA ZA NAMIRNICE
ODGOVARAJUA AMBALAA
POSUDICA S MEDOM
SKLADITENJE u odgovarajuoj ambalai i u odgovarajuem prostoru
ODGOVARAJUE OZNAAVANJE

4. 1 UREENJE OKOLICE PELINJAKA, STAJALITA KONICA

PREPORUKE
Okolica pelinjaka i/ili stajalita konica mora uvijek biti ureena, bez
nepotrebnih stvari i u odgovarajuem okoliu, bez opasnih tvari u blizini.
Opasne tvari u okoliu mogu biti: zagaena voda, zagaena hrana,
otvorene/prolivene kemikalije itd.
4.2 OSNOVNI HIGIJENSKI UVJETI U PELINJAKU
PREPORUKE
Pelinjak mora biti ist i ureen.
U pelinjaku mora biti pohranjeno samo pelarski alat i oprema.

4.3 HIGIJENA U KONICI

OPI ZAHTJEVI
Sae namijenjeno dobivanju meda moe se tretirati samo sredstvima koja
su slubeno odobrena i ne ostavljaju tragove.
Za dobivanje meda nije primjereno:
staro crno sae
sae koje je otetio voskov moljac ili druge tetoine,
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

24

pljesnivo sae
sae uginulih pelinjih zajednica

PREPORUKE
Za dobivanje meda koristimo isto sae svijetle boje (djeviansko i/ili ono
koje je to manje puta zaleeno).
Redovno obnavljanje saa (kompletna zamjena/obnova u 2-3 godine).
Sae mora biti pohranjeno u odgovarajuem prostoru/na mjestu koje
mora biti suho, zatieno od praine, glodavaca i insekata.

4.4

HIGIJENA I ZATITA SAA OD VOSKOVA MOLJCA

Voskov moljac nalazi u sau odgovarajue

razmnoavanje te tako oteuje i zagauje sae.

uvjete

za

vlastito

OPI ZAHTJEVI
Ne smiju se koristiti sredstva koja ostavljaju tragove u vosku (npr.
PARADIKLOR BENZOL, NAFTALIN )
PREPORUKE
U konici:
Pelar mora osigurati jake pelinje zajednice koje se same bore protiv
moljaca.
U skladitu, gdje se uva sae preporuuju se sredstva i naini suzbijanja
koji ne ostavljaju tragove u vosku i kasnije u medu. U obzir dolazi
primjena :
octene kiseline,
mravlje kiseline,
dubokog zamrzavanja,
termike obrade do + 40C.

4. 5 NAIN PELARENJA I HIGIJENA

4. 5. 1 PELINJE BOLESTI I TETOINE
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

25

Za suzbijanje tetoina i bolesti pela, mogu se koristiti samo doputena

i/ili registrirana sredstva.
OPI ZAHTJEVI
Zabranjeno je primjenjivati sredstva za zatitu pela prije i tijekom
medenja.
Sredstva za zatitu pela smijemo koristiti tek nakon vrcanja.
Zabranjeno je koritenje antibiotika za lijeenje pela.
Kod uporabe doputenih i/ili registriranih sredstava pelar se mora
dosljedno pridravati uputa proizvoaa sredstava.
Pelinje bolesti, koje po zakonu moramo suzbijati (npr. amerika
gnjiloa) tono po uputama nadlenih slubi.
Sredstva za suzbijanje bolesti pela ne smiju ostavljati u medu i drugim
pelinjim proizvodima nikakve strane okuse, mirise i ostatke lijekova.
Prilikom uporabe organskih kiselina moramo se drati preporuenih
uputa.

PREPORUKE
Svaki pelar mora voditi evidenciju o upotrebljenim sredstvima.

4.5.2 HRANJENJE PELA

Prirodna hrana za pele su nektar, med i cvjetni prah. Pelar se mora
pobrinuti da pele uvijek imaju na raspolaganju dovoljno prirodne hrane.
Ali u izvanrednim uvjetima (priprema za zimsko doba, nepovoljne
vremenske prilike) pelama je potrebno dodati, odnosno dopuniti
njihove zalihe. U sluaju pomanjkanja hrane pelama pomognemo tako
da im dodamo med, cvjetni prah i eer u raznim oblicima ( otopina ili
pogaa).
OPI ZAHTJEVI
Pele je doputeno hraniti samo medom,cvjetnim prahom i eerom.
Med i cvjetni prah za hranjene pela ne smiju sadravati spore uzronika
amerike gnjiloe pelinjeg legla, Paenibacillus larvae.
Svaku pelinju zajednicu hranimo zasebno
Pelar se mora pobrinuti da u med ne dospije preraena eerna otopina
Netom prije i tijekom ispae pelinje zajednice nije doputeno hraniti.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

26

Pele se ne smiju hraniti ukiseljenim ili pokvarenim medom, medom

uginulih pelinjih zajednica i medom s dodatkom lijekova
Hranilica mora biti ista. istimo je prije i po zavretku hranjenja.
Hranilice moraju biti napravljene tako da se pele, u sluaju hranjenja
tekuom hranom, u njoj ne utope.

PREPORUKE
Pele hranimo samo u sluaju potrebe za dopunjavanjem zalihe hrane za
njihove potrebe.
Pelar prije ispae mora urediti konicu, tako da u meditima ne bude
saa s preraenom eernom otopinom.
Pelar izmeu dvije pae ili u razdoblju kad nema ispae mora hraniti
pele (ako je to potrebno) samo onolikom koliinom hrane koju pele
mogu odmah iskoristiti.
U ekolokom pelarstvu se za dohranjivanje pela preporuuje uporaba
njihove prirodne hrane meda, ili u sluaju kad to predvia pravilnik o
ekolokom pelarstvu, eerom ekoloke proizvodnje.

4. 5. 3 PRIPREMA HRANE ZA PELE

Pele moemo hraniti:
medom: nema pripreme.
eerom: u obliku eerne otopine ili eerne pogae, a moe i suhi eer.
eerna otopina moe se kupiti, ili se priprema od eera otopljenog u
pitkoj vodi. Koncentracija otopine je odluka pelara i ne utjee na
zdravlje pela. Uz pridravanje kodeksa dobre pelarske prakse otopina
ne dospijeva u med.
Pogae mogu biti samo eerne ili eerno-medne, a moemo im dodati i
vlastiti cvjetni prah.
OPI ZAHTJEVI
Nije doputeno dodavanje razliitih ekstrakata, dodataka i lijekova u
hranu za pele.
Za pripremu pelinje hrane smije se koristiti samo pitka voda.
Posuda, pomona sredstva za pripremu i skladitenje pelinje hrane
moraju biti odgovarajua (vidi poglavlje Higijensko-tehniki uvjeti za
rad).
Prostor za pripremu hrane mora biti prikladan, moe biti pelinjak (vidi
poglavlje Higijensko-tehniki uvjeti za rad).

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

27

Prostor za uvanje eera i ostale hrane za pele mora biti prikladan, suh
i ist, to vrijedi i za skladitenje meda i drugih proizvoda (Vidi poglavlje
Higijenski zahtjevi za proizvodnju pelinjih proizvoda).
Pelar mora voditi evidenciju o nabavljenim koliinama hrane za pele
(eer, eerno-medne pogae, eerni sirupi), uvati raune, tako da ima
osiguranu sljedivost prema unatrag (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih
osoba za sigurnost namirnica).
Pelar se mora drati eventualnog uklanjanja ili opoziva eera i ostale
hrane (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih osoba za sigurnost namirnica).
Hrana u tekuem obliku ili u obliku pogae prenosi se u odgovarajuoj
zatvorenoj ambalai.

PREPORUKE
Ukoliko se u eerno-medne pogae dodaje cvjetni prah, mora se dodati
vlastiti cvjetni prah.

4. 5.4.

ZRENJE MEDA U KONICI

OPI ZAHTJEVI
Med je zreo kad sadraj vode dosee 20 % ili manje
PREPORUKE
Vrcati samo poklopljene medne okvire
4. 5. 5. UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI OKVIRA IZ KONICE
PREPORUKE
Za smirivanje pela preporuuje se uporaba i sredstava koji ne ostavljaju
tragove.

4. 5. 6 PRENOENJE MEDNIH NASTAVAKA I OKVIRA U PROSTOR ZA

VRCANJE
OPI ZAHTJEVI

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

28


Med ne smije biti izloen fizikalnim, biolokim i kemijskim
rizicima.
PREPORUKE

Medne nastavke i okvire NE POSTAVLJAMO direktno na tlo

Ukoliko se transportiraju dalje, preporuljivo ih je zatititi (na

primjer folijom za namirnice) od praine, raznih neistoa,
mikroorganizama, insekata i njihovih komadia, izmeta raznih ivotinja
Takva zatita nije potrebna ako pelar ima odgovarajuu podnicu i
pokrov. Isto tako treba paziti na odgovarajuu higijenu vozila, da ne doe
do zagaenja saa raznim stranim tijelima (prainom, komadiima
drva).

4. 5. 7 OTKLAPANJE MEDNIH POKLOPACA

Otklapanje mednih poklopca se obavlja u istom prostoru gdje i vrcanje
meda.
OPI ZAHTJEVI
Med ne smije biti izloen fizikalnom, kemijskom i biolokom oneienju.
Prilikom otklapanja mednih poklopca pele/insekti ne smiju doi u dodir
s medom.
Nakon dovravanja posla pele/insekti ne smiju dospjeti u posudu s
menim poklopcima
Ako med iz ednih poklopca istiskujemo preama, on ne smije promijeniti
boju, miris ili okus, ukoliko ga prodajemo kao konzumni med.
PREPORUKE
Otklapaju se samo medni okviri bez legla.
Med treba procijediti u to kraem vremenu.
Vrijede iste preporuke kao kod vrcanja meda vidi nastavak.
4.
5.
8
VRCANJE
MEDA
TRANSPORTNE/SKLADINE POSUDE

PRETAKANJE

VEE

OPI ZAHTJEVI
Med ne smije biti izloen fizikalnom, kemijskom i biolokom oneienju.
Vrcaljke, posude, oprema moraju biti od odgovarajuih materijala.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

29

Prije poetka vrcanja prostor, orue i opremu treba temeljito oistiti.

Tijekom vrcanja meda u tom prostoru ne smijemo obavljati nita drugo.
Tijekom vrcanja domae ivotinje nemaju pristupa u prostor.
Tijekom vrcanja, pelar i osobe koje mu pomau nose istu odjeu.
Tijekom cijelog procesa vrcanja meda u tom se prostoru ne pui i ne jede!
Treba osigurati mogunost pranja ruku tekuim sapunom i runicima za
jednokratnu upotrebu.
U med ne smiju dospjeti tvari za smanjenje trenja u vrcaljki za med.
PREPORUKE
Prije poetka iz prostora treba ukloniti sve to bi moglo predstavljati
opasnost za
Ukoliko pod nije mogue dobro oistiti, prekriva se folijom.
Treba osigurati mogunost ienja alata.
Po mogunosti uspostaviti zatvoren sustav istjecanja meda iz vrcaljke u
posudu .
Pokrov na vrcaljki tijekom rada treba biti zatvoren.
4. 5. 9 UKLANJANJE KOMADIA VOSKA IZ MEDA
OBIRANJE/CIJEENJE MEDA
Votani komadii su prilikom otklapanja mednh poklopaca i tijekom
vrcanja dospjeli u med. Zato taj vosak obino ne predstavlja opasnost
oneienja meda, a uklanjamo ga zato to vosak nije prirodan sastojak
meda.
OPI ZAHTJEVI
Ako za ienje meda ne koristimo cjedila, tad moramo prvo obiranje
obaviti najkasnije u roku od 3 dana nakon vrcanja.
Prije cijeenja/obiranja pelar uvijek mora vizualno pregledati sva radna
pomagala i sva koji su oteena, ukloniti ili zamijeniti (npr. cjedila).
Materijal (ambalaa, naprave za vrcanje meda, sita) koji dolazi u dodir s
medom i drugim pelinjim proizvodima, mora biti primjeren.
PREPORUKE
Preporuuje se cijeene
meda 1-2 puta, razliito gustim cjedilima , a
potom med mora mirovati/odleati jo dan ili dva, da bi se komadii
voska i ostale primjese te mjehurii zraka podigli na povrinu.
Ako obiremo, preporuuje se drugo obiranje 14 dana nakon vrcanja.
Postupak se po potrebi ponavlja dok povrina meda nije posve ista i bez
mjehuria.)
Pelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih materijala i uvati
dokaze o zdravstvenoj prikladnosti nabavnog materijala (skladina
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

30

ambalaa); odnosno to nije potrebno ako je materijal odgovarajue

oznaen.
4.5.10

DOBIVANJE MATINE MLIJEI

U veim koliinama je dobivamo tako da pola dana stare liinke

presadimo u matine osnove
Oduzimanje mlijei obavlja se tri dana nakon presaivanja liinki. Tada
je mlije najkvalitetnija (i ima je najvie). Prekasno oduzimanje smanjuje
kvalitetu same matine mlijei, a istodobno je ima manje.
OPI ZAHTJEVI
U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje
bolesti.
Matine osnove od voska ne smiju u sebi sadrava ostatke lijekova za
suzbijanje bolesti
Obavezno je treba uvati u tamnom i hladnom prostoru jer je osjetljiva na
svjetlost.
PREPORUKE
Za suzbijanje pelinjih bolesti treba koristiti sredstva koja ne ostavljaju
tragove matinoj mlijei
Dobivanje mlijei od zajednica koje su u dobrom bioloko-uzgonom stanju
i imaju stalan dotok prirodne hrane meda i cvjetnog praha.
Hranimo samo po potrebi
Uklanjanje liinki i oduzimanje mlijei obavlja se na dobroj svjetlosti.
liica za uzimanje mlijei mora biti drvena/plastina (metalna mijenja
kvalitetu mlijei) ili se mora koristiti metoda sisanja staklenom
kapaljkom, sisaljkom
Uporaba tamnih aica.
Prilikom punjenja mlijei u aice one se moraju to vie napuniti (da
nema previe zraka u aici).
Za prenoenje do hladnjaka, odnosno zamrzivaa trebaju se koristiti
rashladne torbe.
NAPOMENA:
Kod matine mlijei zagaenje moe biti kemijsko zbog prelaska
kemijskih sredstava iz voska u mlije
( kemijska sredstava za suzbijanje pelinjih bolesti koji se veu u vosku
itd.) ili fizikalno zbog uporabe neistog orua i/ili neodgovarajue
ambalae (prljave matine osnove), odnosno mikrobioloko, ako je mlije
predugo izloena zraku u razdoblju od uzimanja do pakiranja u ambalau
i ako je prilikom uzimanja mlijei liinka oteena.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

31

4.5.11

DOBIVANJE CVJETNOG PRAHA

a) CVJETNI PRAH SKIDANI

Pelar ga uzima pelama prilikom ulaska pela u konicu (skidani pelud).
Skidani pelud je cvjetni prah slijepljen u grudicu pelinjom slinom i
nektarom.
OPI ZAHTJEVI
Obvezno dnevno skupljanje cvjetnog praha iz ladica.
Obavezno dnevno ienje ladica.
Zatita ladica/spremnika od kie.
Izabrati ispae i vrijeme kad se na biljkama (poljske biljke, drvee,
grmlje) ne provodi agrotehniki tretman
PREPORUKE
Dobivanje cvjetnog praha u vrijeme obilne peludne pae /primjerice
kesten i amorfa/
b) CVJETNI PRAH - VAENI
Pele su ga nakon unoenja u konice pohranile u stanice saa i
fermentirale (konzervirale mlijenom kiselinom). Pelar liicom vadi
cvjetni prah iz stanica.
OPI ZAHTJEVI
U razdoblju dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za
suzbijanje bolesti i tetoina.
PREPORUKE
Mora se koristiti mlado, nezaleano sae.
Za suzbijanje pelinjih bolesti i tetoina moraju se koristiti samo ona
sredstva koja ne ostavljaju tragove u vosku
c) CVJETNI PRAH U SAU
Pelar umee u konicu manje okvire. Pele cvjetni prah nakon unosa u
konicu skladite u stanice saa (u umetnute okvire) i fermentiraju ga
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

32

konzerviraju mlijenom kiselinom. Kad su okviri puni cvjetnog praha,

pelar ih uzima iz konice. To je ve pripremljen proizvod za prodaju,
treba ga samo pakirati i oznaiti.
OPI ZAHTJEVI
Obvezna uporaba mladog, nezaleenog saa.
U trenutku dobivanja ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva za
suzbijanje bolesti i tetoina.
PREPORUKE
Preporuke su identine prethodnim gdje se spominje pelud
NAPOMENA:
Oneienje moe biti kemijsko zbog ostataka sredstava za prskanje u
prirodi (prskanje pesticidima, herbicidima ) ili uporabe raznih
kemijskih sredstava za suzbijanje pelinjih bolest i tetoina. Tragovi iz
voska prelaze u cvjetni prah (cvjetni prah u sau, vaeni pelud).
Zagaenje moe biti mikrobioloko zbog plijesni, kao posljedica
neredovitog skupljanja skidanog peluda iz ladica i zbog vlanih i neistih
spremita skidanog peluda, odnosno ladica.
Fizikalno zbog neistoe iz konice, dok pele same iste konicu
( vapnenasto leglo, komadii voska, komadii kukaca).

4. 5. 12 DOBIVANJE PROPOLISA
Propolis pele koriste za odravanje higijene u konici, tako da njime
presvuku svu unutranjost konice. Time sprjeavaju razvoj razliitih
mikroorganizama. Propolisom zatvaraju razne pukotine u konici itd.
OPI ZAHTJEVI
U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje
bolesti i tetoina, koja ostavljaju tragove u propolisu.
PREPORUKE
Za suzbijanje bolesti i tetoina moraju se koristiti samo sredstva koja ne
ostavljaju nikakve tragove u propolisu.
Mree moraju biti od odgovarajuih materijala.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

33

Za skladitenje propolisa mora se koristiti tamna, dobro zatvorena

posuda (ambalaa) i hladan prostor.

4.5.13 SKLADITENJE PROIZVODA

OPI ZAHTJEVI
Moramo se pobrinuti da nam u skladitu ne ostaju proizvodi iz prijanjih
sezona, ve ih koristimo u skladu s naelom potiskivanja (First in First
Out prvi unutraprvi van).
Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe
namirnica i u skladu s naelom potiskivanja.
MED
Med ne smije biti izloen stranim mirisima, insektima, praini, tekim
metalima.
Za skladitenje meda mora se koristiti odgovarajua posuda namijenjena
za namirnice.
Prostor mora biti taman i suh.
Poklopci posuda moraju se dobro zatvarati.
MED U SAU
Med u sau se uva u zatvorenim plastinim posudama ili kutijama, koje
s spremaju u plastine vreice i tako skladite na hladnom .
PROPOLIS
Sirovi propolis skladitimo zamrznut u zatvorenim plastinim posudama
ili kutijama, koje s spremaju u plastine vreice i tako skladite na
hladnom .

CVJETNI PRAH
Svjei cvjetni prah skladitimo zamrznut ili u hladnjaku.
Temperaturu sredstava za zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svjei
cvjetni prah moramo redovito kontrolirati.
Svjei cvjetni prah uvamo u hladnjaku do pola godine.
Vrijeme uvanja svjeeg cvjetnog praha u zamrzivau je od jedne do tri
godine. To vrijeme ovisi o temperaturi zamrzivaa.
Odmrznuti cvjetni prah NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI!

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

34

Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim

kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog
izvoenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti to krai.
Svje cvjetni prah mora se to prije konzervirati, na primjer suenjem,
mijeanjem s medom, odnosno zamrzavanjem.
Osueni cvjetni prah skladitimo u nepropusno zatvorenim posudama u
hladnom i suhom prostoru, na temperaturi oko 14C do tri mjeseca. Kod
duljeg skladitenja moramo ga premjestiti u hladnjak.

MATINA MLIJE
Obavezno se uva u tamnom prostoru, jer je osjetljiva na svjetlost.
Svjea matina mlije uva se na hladnom, moe se i zamrznuti ili se uva
u kontroliranoj atmosferi.
Vrijeme uvanja u hladnjaku je do pola godine.
Vrijeme uvanja u zamrzivau je od jedne do tri godine. To vrijeme ovisi o
temperaturi zamrzivaa.
Temperaturu sredstava za hlaenje ili zamrzavanje, u kojima
pohranjujemo svjeu matinu mlije moramo kontrolirati i zapisivati.
Odmrznutu matinu mlije NE SMIJEMO PONOVNO ZAMRZAVATI!
Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim
kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog
izvoenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti to krai.
PRAENJE TEMPERATURE ZRAKA U RASHLADNIM SREDSTVIMA ZA
POHRANJIVANJE. Temperaturu u rashladnim sredstvima za pohranjivanje
pelinjih proizvoda (matina mlije i cvjetni prah, te nepasterizirani
medni napici) pratimo i dokumentiramo 1 x na dan. Temperaturu krinje
za zamrzavanje oitavamo i biljeimo 1 x tjedno. Temperaturu ureaja za
rashlaivanje pratimo do iskoritavanja zalihe.
KOREKCIJSKI
POSTUPCI
KOD
UTVRENIH
ODSTUPANJA
OD
PROPISANE TEMPERATURE:
Kod odstupanja temperature zraka u hladnjaku od propisane
temperature odmah se izmjeri i temperatura cvjetnog praha i/ili matine
mlijei.
Ako i temperatura svjeeg cvjetnog praha i/ili matine mlijei odstupa,
pelar odmah mora
izmjeriti srednju temperaturu. Ako prelazi za vie od +3C (iznad +7C)
odmah se cvjetni prah i matina mlije stavljaju u drugi hladnjak.
Mjere i uzorke odstupanja potrebno je odmah utvrditi i dokumentirati.
Otopljene namirnice ne smijemo ponovno zamrznuti!
Obrazac 7: NADZOR TEMPERATURE U HLADNJACIMA I ZAMRZIVAIMA
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

35

PREPORUKE

Prostor za skladite mora biti suh, taman, hladan.

Posude po mogunosti moraju biti podignute od tla.

Proizvode u oteenoj ambalai (vanjska ambalaa, koja ne utjee

na proizvod) i/ili s nepravilnom ili nepotpunom oznakom premjetamo u
drugu neoteenu i pravilno oznaenu ambalau.

5.

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMU PELINJIH PROIZVODA

Kod proizvodnje pelinjih proizvoda se javljaju imbenici rizika, koji

mogu biti mikrobioloki, kemijski i fizikalni.
Pelinji proizvodi mogu se oneistiti tijekom postupka pripreme, obrade
i punjenja u odgovarajuu ambalau za skladitenje ili prodaju. Moe se
pojaviti i zbog neodgovarajue osobne higijene.
Proizvodi se mogu oneistiti tijekom samih postupaka pripreme. Npr.:
zbog neodgovarajuih prostora, pomagala za rad i neprikladne ambalae
(prisutnost stranih tijela i primjesa neistoe kao to su komadii metala,
drva, kukaca, u namirnici to je fizikalno oneienje),
zbog neodgovarajuih sredstava za ienje ili neprikladno obavljenog
ienja (slabo ispiranje), neodgovarajue ambalae
(prisutnost
kemijskih tvari u namirnici to je kemijsko oneienje),
namirnice se mogu pokvariti na primjer zbog neprimjerene temperature
tijekom pripreme proizvoda ili zbog neodgovarajue higijene prostora i
opreme, odnosno neodgovarajue osobne higijene pelara ili pak zbog
nepravilnog obrtanja zaliha (rastu i razmnoavaju se neeljeni
mikroorganizmi koji kvare namirnice to je mikrobioloko oneienje).

U nastavku emo se ograniiti na naine sprjeavanja gore spomenutog

oneienja pelinjih proizvoda.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

36

5.1

DIJAGRAMI POSTUPAKA RADA

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)

Obrada punjenje meda u maloprodajnu ambalau

Punjenje meda u maloprodajnu ambalau
Med s dodacima
Cvjetni prah
Matina mlije
Propolis
Medni napitak
Medica, rakija od meda, ocat od meda
Medni liker

1. OBRADA PUNJENJE U MALOPRODAJNU AMBALAU

3. FAZA SKLADITENJE MEDA
SKLADITENJE MEDA

4 a FAZA SLANJE MEDA

SLANJE
meda puniteljima (isti ili filtrirani med)
4 b FAZA OBRADA MEDA
OBRADA istog
procijeenog meda
TRANSPORT i PREUZIMANJE
meda kod punitelja
PRETVARANJE kristaliziranog meda U TEKUI
KONTROLIRANA KRISTALIZACIJA
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

37

(priprema kremastog meda)

HOMOGENIZACIJA meda
(mijeanje meda do
jedinstvenog eljenog sastava meda)
OBIRANJE pjene preko finog filtera

DODAVANJE DODATAKA
U med (cvjetni prah, suho
voe, jezgre oraia, bilje, )
5.FAZA PUNJENJE MEDA u posude
B

2. PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU

5. FAZA
PUNJENJE MEDA
OZNAAVANJE (obvezne i korisne informacije) i ETIKETIRANJE (etikete,
trakice )
To se moe napraviti i na zatvorenim
punim teglicama
ODABIR odgovarajue
opremljenih etiketa
PRIPREMA ambalae (pranje, ispiranje, suenje) i vizualni
pregled teglica
PUNJENJE meda u istu maloprodajnu
ambalau (teglice i drugo)
ZATVARANJE poklopcima
IZBOR odgovarajuih
poklopaca (vizualni
pregled poklopaca)

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

38

SKLADITENJE maloprodajnih
jedinica/teglica
PUNJENJE u transportnu ambalau i oznaavanje transportne ambalae
6. FAZA PRODAJA MEDA

3. MED S DODACIMA

B
odgovarajue skladitenje meda

dodatak
medu
dodaci za TEKUI MED
dodaci za KREMASTI MED
CVJETNI PRAH suhi
uvanje u hladnjaku na optimalnoj temp. od+5C ili svje (pohranjivanje
u zamrzivau)
PROPOLIS ekstrahiran
uvanje na sobnoj
temperaturi
MATINA MLIJE
uvanje u hladnjaku
Na optimalnoj
temp. od + 4C
VONI DODACI (suhe marelice, ljive, )
ORAASTI PLODOVI ljenjaci, orasi, bademi, pistacija, ... (bez crva, bez
ueglosti, bez plijesni, ...)
uvati u suhom prostoru paziti na VLAGU!
umjeavanje u med

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

39

5. FAZA
PUNJENJE MEDA

4. CVJETNI PRAH
cvjetni prah
CVJETNI PRAH U SAU
SKIDANI PELUD
VAENI PELUD
VAENJE
pomou liica
grubo ienje
cvjetnog praha - mehaniko
ILI

ILI

SUENJE toplim zrakom, toliko dugo da se grudice vie ne lijepe

meusobno
SKLADITENJE
uvanje na temp. do - 18C ili u
kontroliranoj atmosferi
ili u hladnoj komori

fino ienje cvjetnog praha

dodatak medu

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

40

5. FAZA - PUNJENJE

5. MATINA MLIJE
matina mlije

SKLADITENJE
uvanje u hladnjaku na temp. od +4C
ili u zamrzivau na -18C
neposredna uporaba
za razliite proizvode
5.FAZA PUNJENJE U POSUDICE
dodatak meda

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

41

6. PROPOLIS

propolis
mehaniko uklanjanje
neistoa iz sirovog propolisa
mljevenje
zamrznutog
propolisa
zamrzavanje
rastapanje propolisa
(u alkoholu)

taloenje/filtriranje otopine
suhi propolis
OTOPINA PROPOLISA

dodatak meda
dodatak drugim
neprehrambenim proizvodima kao to su amponi, kreme itd.
uporaba za propolis kapljice
punjenje rastopljenog
propolisa u tamne boice

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

42

5. FAZA PUNJENJE U POSUDICE

7. MEDNI NAPITAK (mjeavina meda i vode bezalkoholno pie)

ista pitka voda
med
mijeanje
BEZ
pasterizacije
pasterizacija na
temp. od 60 do 95C,
vrijeme od 5 do 25 min

PUNJENJE
u staklenke i zatvaranje
epovima
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

43

NEpasteriziran
proizvod
pasteriziran proizvod
skladitenje u
hladnjaku
(temp. do +8C)
skladitenje
na sobnoj temperaturi i u odgovarajuem prostoru

8. MEDICA (medno vino alkoholno vrenje) i MEDNA RAKIJA (medni

brandy destilacija medice) i OCAT OD MEDA (octenokiselinsko vrenje
medice)
ista pitka voda
i/ili voni sok
med

mijeanje
dodaci:
cimet, mukatni orai,
karanfili, melisa, umbir,

dodatak dodavanje kvasaca za

vrenje
kontrolirano ALKOHOLNO
VRENJE do postotka alkohola
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

44

max 14 vol %, u posudama

broj pretakanja s obzirom na tijek procesa vrenja
KRAJ ALKOHOLNOG
VRENJA

ZRENJE medice
(1 godina ili vie)
max 14 vol %
alkohola
DESTILACIJA do
min 32 vol %
alkohola
MEDICA

MEDENA RAKIJA

OCTENOKISELINSKO
VRENJE
vrenje alkohola
do octene kiseline
dodavanje octenih bakterija
OCAT OD MEDA
PUNJENJE
toenje u boce i zatvaranje boca

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

45

9. MEDNI LIKER (mjeavina meda i vone rakije - alkoholno pie)

ista pitka voda, vona rakija
med
priprema mjeavine
od 15 vol% alkohola navie
talog
bistrenje
PUNJENJE
medenog likera u boce i zatvaranje boca
5.2

OBRADA MEDA

Ako med aljemo u punionicu, ne smijemo ga obraivati (zagrijavati,),

MOE biti KRISTALIZIRAN jer ga punitelji sami na odgovarajui nain i
pod nadzorom pretvaraju u tekui.
A za vlastitu prodaju, pelar ga po potrebi sam na odgovarajui nain
obrauje (pretvaranje u tekui, homogenizacija, obiranje, voena
kristalizacija, dodavanje dodataka).
5.

2. 1 OBRADA MEDA PRETVARANJE MEDA U TEKUI/OBIRANJE

OPI ZAHTJEVI
Posuda i prostor moraju biti odgovarajui (vidi poglavlje Higijenski i
tehniki uvjeti za rad)
Med se pretvara u tekui zagrijavanjem na temperaturi do 40 C.
Pelar mora nadzirati tijek zagrijavanja ,(kakvou meda).
Nakon pretvaranja meda u tekui moramo to prije ohladiti med na
temperaturu skladitenja.
Vrijeme pretvaranja meda u tekui ovisi o temperaturi, veliini posude
te o nainu i sredstvu za zagrijavanje.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

46

Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA

PREPORUKE
Koristimo takva pomona sredstva i naine zagrijavanja koja nee
dovesti do veeg oteenja meda (HMF, enzimi,.).
NAPOMENE:
Sredstva za zagrijavanje meda:
Grijai koji se mogu uroniti (tapni grijai zahtijevaju obavezno
mijeanje meda da ne doe do pregrijavanja meda na mjestu dodira s
grijaem. Spiralni grija se pomie prema dolje sam pa mijeanje nije
obavezno, ali je preporuljivo).
Vodena kupelj.
Komora za topljenje sa zagrijanim zrakom (obavezno mora biti
ugraen termostat).
Komora za topljenje s ugraenim cijevima sa zagrijanom vodom.
Zagrijavanje se odvija ravnomjerno.
Pretvaranje meda u tekui pomou mikrovalova uzrokuje oteenja
meda (unitavanje enzima ) i postoji velika mogunost pregrijavanja
meda. Stoga se taj nain ne preporuuje.
5. 2. 2 OBRADA MEDA HOMOGENIZACIJA
Pelar moe na elju i zahtjeve trgovca/korisnika ili po vlastitoj odluci
koristiti postupak homogenizacije s ciljem da se vie vrsta meda pomijea
i tako se dobije med jednakih organoleptikih i fizikalno-kemijskih
osobina ( boja, okus, elektrolitska provodljivost, konzistencija, sadraj
vode).

OPI ZAHTJEVI
Pelar mora osigurati sljedivost meda preko odgovarajuih oznaka i
dokumentacije.
Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i
tehniki uvjeti za rad).
PREPORUKE
Za osiguravanje sljedivosti pelar mora voditi evidenciju sljedivosti
(otkud je med, gdje je bila ispaa pani okoli, vrijeme vrcanja meda,
koliina meda, gdje ga je umijeao, kome ga je dao i/ili prodao )
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

47

Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA

5.2.3 OBRADA MEDA PASTERIZACIJA
Pasterizacija meda znai zagrijavanje meda do temperature +78C, emu
slijedi brzo hlaenje na temperaturu skladitenja. Pasterizacija se izvodi
s ciljem da se unite kvasci. Time se sprjeava vrenje meda. Pasteriziran
med ostaje dulje vrijeme tekui. Pasterizacija unitava u medu vei dio
enzima invertaze, koji je jedan od parametara kvalitete meda.
To znai da je izvoenje pasterizacije SAMO POPRAVLJANJE GREAKA i
NIJE U SKLADU S DOBROM PELARSKOM PRAKSOM. Takav med moe
se koristiti samo kao PEKARSKI MED.
5.2.4 OBRADA MEDA KONTROLRANA KRISTALIZACIJA
Kristalizacija meda je prirodan proces, koji ne utjee na kakvou meda.
Kontroliranu kristalizaciju koristimo za dobivanje kremastog meda.
Kremasti med je pogodan za potroaa zbog lake mazivosti kroz dulje
vrijeme.
Za kontroliranu kristalizaciju najee se koriste dva mehanika
postupka. Kod prvog mehaniki zdrobimo nastale kristale i umijeamo ih
u med, a kod drugog u med umijeamo 5-10 % sitno kristaliziranog meda.
OPI ZAHTJEVI
Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i
tehniki uvjeti rada).
Ako se mijea vie vrsta meda, potrebno je voditi evidenciju o sljedivosti
meda.
Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA SLJEDIVOST MEDA
PREPORUKE
Mijeanje se mora obavljati postepeno tako da se na kraju postigne
jedinstvena konzistencija meda koja se dulje vrijeme ne mijenja med
ostane maziv.
Treba se pridravati uputa proizvoaa pomonih sredstava za
mijeanje meda.
5. 3 SKLADITENJE DODATAKA
OPI ZAHTJEVI

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

48

 Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i

tehniki uvjeti rada).
Uzima se i pohranjuje samo isto i suho voe (ne gnjilo i pljesnivo
voe).
Oraasti plodovi moraju se uvati tako
da se ne uplijesne i ne
oksidiraju (ueglost).
Moramo voditi evidenciju o kupnji oraastih plodova (od koga, kad i koju
seriju smo kupili). Pomou takvog praenja moe se napraviti
povlaenje/opoziv proizvoda kojima su bili dodani neodgovarajui oraasti
plodovi.
Zahtijevani temperaturni lanac mora u pravilu biti neprekinut, osim
kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne nadzire zbog
izvoenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti to krai.
5. 4 DODAVANJE DODATAKA U MED
Neki pelari zbog raznolikosti ponude i elje korisnika dodaju medu
razliite dodatke, kao to su cvjetni prah, propolis, matina mlije, suho
voe, oraasti plodovi, med u sau itd.
OPI ZAHTJEVI
Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i
tehniki uvjeti rada).
Dodaje se samo suho, nepljesnivo voe.
Oraasti plodovi moraju biti zdravstveno besprijekorni bez plijesni
Dodaje se samo na prikladan nain dobiven i oien cvjetni prah,
propolis, matina mlije.
PREPORUKE
Od dobavljaa dodataka preporuljivo je dobiti oznake i/ili certifikate
i/ili analize dodataka koji jame da su primjereni kao dodaci medu i
drugim pelinjim proizvodima.
Pelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih dobavljaa
dodataka te uva raune o nabavljenim dodacima.
Med s dodacima treba paziti na sadraj vode u dodacima.
5.5 OSTALI PELINJI PROIZVODI I OD NJIH NAPRAVLJENI PROIZVODI
5.5.1.

MED U SAU

Med u sau moemo razrezati na komade i staviti :

samostalno u posude
pomijeati s medom i staviti ga u posudu
umotati u prozirni papir
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

49

OPI ZAHTJEVI
Ambalaa za umotavanje mora biti od materijala primjerenih za
prehranu.
PREPORUKE
Med u sau mora se uvati na hladnom.

5.5.2 MATINA MLIJE

PREPORUKE
Za konzerviranje matine mlijei preporuuje se osim zamrzavanja i
liofilizacija ( postupak zamrzavanja na niskim temperaturama pod
vakuumom). Odmrznutu matinu mlije NE SMIJEMO PONOVNO
ZAMRZNUTI!
5.5.3 CVJETNI PRAH
a)

CVJETNI PRAH SKIDANI

OPI ZAHTJEVI
Cvjetni prah mora biti bez stranih tijela.
Suimo ga toplim zrakom ( do 40C).
b)

CVJETNI PRAH - VAENI, CVJETNI PRAH U SAU

OPI ZAHTJEVI
Cvjetni prah mora biti bez stranih tijela.
5.5.4 PROPOLIS I PROIZVODI OD PROPOLISA
OPI ZAHTJEVI
Uporaba odgovarajueg alkohola ili drugih otapala za otapanje
propolisa.
Potrebno je osigurati odgovarajue dokumente o alkoholu ili drugim
otapalima koji dokazuju da su primjereni za uporabu u prehrambenoj
industriji.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

50

 Punjenje u tamne boice.

5.5.5 PROIZVODI OD PELINJIH PROIZVODA- PIA
a) MEDICA (medno vino), MEDNA RAKIJA (medni brandy) i OCAT OD
MEDA
Medica ili takozvano medno vino je alkoholno pie koje nastaje u procesu
alkoholnog vrenja uz prethodni dodatak kvasca za vrenje. Alkoholno
vrenje zaustavimo
kad je postignut postotak alkohola do 14 vol %
alkohola. Zatim se medica pretae i dozrijeva u bavama. U medno vino
moe se dodati i razno bilje ili zaini.
Medna rakija je nastavak postupka dobivanja medice tako da zrelu
medicu destiliramo te potom destilat rijedimo do postotka alkohola s
najmanje 32 vol % alkohola. Medna rakija je prozirna i bistra tekuina.
Ocat od meda je nastavak postupka dobivanja mednog vina (medice) s
kontroliranim postupkom octeno-kiselinskog vrenja. U medicu se dodaju
octeno-kiselinske bakterije koje alkohol pretvaraju u octenu kiselinu.
b) MEDNI LIKER
Medeni liker je mjeavina meda, vone rakije i vode. To je razrijeena
vona rakija, zaslaena medom koja sadri najmanje 15 vol% alkohola ili
vie.
c) MEDNI NAPITCI
Medni napitci su uglavnom bezalkoholne mjeavine meda i vode, a moe
im se jo dodati, na primjer, sok od limuna i dobivamo mednu limunadu.
Rok trajanja im je kratak jer
se bez postupaka pasterizacije brzo
pokvare. Stoga ih je potrebno uvati u tamnom i hladnom prostoru.
Pasterizacija znai zagrijavanje proizvoda na temperaturu veu od 60C
za 25-30 minuta i toplo punjenje u iste staklenke te istovremeno
zatvaranje epovima. Tim postupkom produljujemo rok uporabe
proizvoda.
OPI ZAHTJEVI
Nadzor nad dobavljaima rakije (izjave i/ili potvrde i/ili analize,).
Prostor i radna pomagala moraju biti isti. (vidi poglavlje Higijenski i
tehniki uvjeti rada).
Voda (vidi poglavlje Higijenski i tehniki uvjeti rada).
5.6

UMOTAVANJE SAA S MEDOM I SAA S CVJETNIM PRAHOM

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

51

OPI ZAHTJEVI
Umotavanje i pakiranje moramo obaviti tako da se sprijei oneienje
proizvoda. Mora se osigurati istoa i neoteenost ambalae.

Materijal koji se koristi za umotavanje mora biti primjeren. Od

dobavljaa je potrebno dobiti oznake, certifikate i analize materijala koji
dolazi u dodir s namirnicama.
PREPORUKE
Namirnica mora biti dobro umotana i zatvorena
da ne doe do
naknadnog oneienja.
Svaki omot neka bude opremljen oznakom etiketom s odgovarajuim
oznakama.
5.7

OTKUP MEDA MEU PELARIMA RAZMJENA DOBARA

OPI ZAHTJEVI
Med otkupljujemo samo od pelara koji nam izdaju uvjerenje/potvrdu
da pelare u skladu s ovim smjernicama ili imaju uveden vlastiti HACCP
sustav.
Time pelar prodava zadrava proizvodnu odgovornost do faze
punjenje, a pelar koji je med otkupio, preuzima odgovornost za daljnje
faze od punjenja nadalje.
Pelar kupac mora taj med kasnije oznaiti na odgovarajui nain i
voditi evidenciju.
5. 8 PUNJENJE MEDA U MALOPRODAJNU AMBALAU
OPI ZAHTJEVI
Posuda, ambalaa i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje
Higijenski i tehniki uvjeti rada).
Prije punjenja ambalaa (teglice, boice, lonii, poklopci ) mora biti
pregledana i ista te neoteena.
Obavezno je oznaavanje u skladu sa zakonskim zahtjevima. Etikete
moraju sadravati zahtijevane oznake.
Mora biti osigurano praenje korak naprijed evidencija o tome kojim
veim kupcima (puniteljima) je prodan med.
PREPORUKE
Maloprodajna ambalaa mora biti zatiena i mora se skladititi u
odgovarajuim prostorima.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

52

 Preporuuje se i oznaavanje na etiketama s doputenim dodatnim

oznakama (upute i informacije za potroaa - vidi Oznaavanje).
5.9

SKLADITENJE PROIZVODA OD PELINJIH PROIZVODA

OPI ZAHTJEVI
Nepasteriziran medni napitak uva se na hladnom.
Med s dodacima mora se uvati u odgovarajuoj ambalai.
Odmrznuta matina mlije NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI!
Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe
namirnica i u skladu s naelom istiskivanja.
PREPORUKE
Veinu proizvoda skladitimo na sobnoj temperaturi.
Med s dodanim cvjetnim prahom i/ili matinom mlijei preporuljivo je
do prodaje uvati u hladnom.
Med u prodajnoj ambalai i/ili kartonu uva se podignuto od tla,
izuzetak su skupne ambalae za vee koliine meda.
Proizvode s oteenom ambalaom (vanjska ambalaa koja ne utjee na
proizvod) i/ili s nepravilnom ili nepotpunom oznakom na ambalai
premjetamo u drugu neoteenu i pravilno oznaimo ambalau.
U domaem skladitu med sa znakovima pokvarenosti i/ili u napuhanoj
ambalai ne toimo u maloprodajnu ambalau, ve ga kod prvih znakova
kvarenja prodamo kao pekarski med ili ga nekodljivo unitimo.
5.10 OZNAAVANJE
Pravilno oznaavanje prehrambenih proizvoda zadatak je i dunost
svakog pelara. Pritom treba potivati sve vaee propise.
Obavezni podaci na oznaci za med i sve ostale proizvode opisane u
smjernicama
Kod oznaavanja predpakirnih namirnica obavezno treba navesti sljedee
podatke:
1.
ime, pod kojim se namirnica daje u promet (prodajno ime);
2.
popis sastojaka i koliina sastojaka ili kategorije sastojaka (iznimka,
kad to nije potrebno je samo pakirani med, cvjetni prah, matina mlije).
3.
neto koliina;
4.
rok uporabe

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

53

 za med, cvjetni prah i ostale proizvode koristi se oznaka upotrebljivo

do kraja: (slijedi mjesec, godina) ili upotrebljivo do: . (slijedi dan,
mjesec godina));
za matinu mlije i nepasterizirane medene napitke upotrijebiti do
(slijedi dan, mjesec, godina)
Navoenje roka upotrebljivosti nije obavezno za pia koja sadre 10 %
vol alkohola i vie.
5.
serija (lot) namirnice;
6.
posebni uvjeti pohranjivanja ili uvjeti uporabe (to nije potrebno
navesti u sluaju oznaavanja matine mlijei, cvjetnog praha i
nepasteriziranih mednih napitaka);
7.
ime i adresa ili poduzee i sjedite proizvoaa ili onog koji
namirnicu pakira ili prodavaa koji mora imati adresu, odnosno sjedite u
EU;
8.
podatak o dravi porijekla, ako bi isputanje takvog podatka moglo
obmanuti konanog potroaa u pogledu pravog porijekla namirnice;
9.
uputa za uporabu kad namirnicu ne bi bilo mogue prikladno
upotrijebiti bez tih uputa;
10. kod pia koja sadre vie od 1,2 % vol. alkohola, stvarni sadraj
alkohola u volumenskim postotcima.
Nain oznaavanja
1.
Oznake na namirnici moraju biti na hrvatskom jeziku, na uoljivom
mjestu ambalae, tako da su lako vidljive, razumljive, nedvosmislene,
jasno itljive i neizbrisive
2.
Ime namirnice, neto koliina, rok upotrebljivosti i postotak alkohola
moraju biti oznaeni u istom vidnom polju.
3.
Sve namirnice koje sadre genetski modificirane organizme (GMO),
moraju biti vidljivo oznaene (oznaka na ambalai).
Uvjeti za navoenje serije/lota
Svaka namirnica koja je u prometu mora imati navedenu oznaku serije
(lot). Serija (lot) je broj jedinica namirnice u prometu, koja je preraena,
proizvedena ili pakirana pod jednakim uvjetima.
Serija (lot) mora biti oznaena jasno i vidljivo slovom L i brojem serije,
to skupa omoguuje identifikaciju namirnice.
Neobvezno navoenje serije/lota
Navoenje serije (lota) nije obavezno:
ako je na ambalai naveden rok upotrebljivosti, koji ukljuuje u
datumu najmanje dan i mjesec, tim redom;
za poljoprivredne proizvode, koji se prodaju ili dostavljaju na
privremeno skladitenje, pripremu ili pakiranje, odnosno dostavljaju se

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

54

do proizvoaa ili se skupljaju za neposrednu uporabu u tehnolokoj

pripremi, odnosno preradi;
za namirnice, koje prilikom prodaje konanom potroau nisu
predpakirane ili su zapakirane na zahtjev konanog potroaa, odnosno
predpakirane su za neposrednu prodaju;
za ambalau ija je najvea povrina manja od 10 cm.
Oznake za med
Med mora biti oznaen u skladu s propisom koji ureuje ope
oznaavanje predpakirnih namirnica, i u skladu sa sljedeim uvjetima:
1.
izraz med koristi se samo za med iz definicije o medu;
2.
u prometu se mogu koristiti samo imena vrsta meda. Ta imena
mogu se nadomjestiti opim imenom med, osim za med u sau, med s
komadima saa u medu i pekarski med, pod uvjetom da je
kod pekarskog meda na oznaci navedeno samo za kuhanje i peenje u
neposrednoj blizini imena.
Osim kod pekarskog meda, ime moe biti nadomjeteno navoenjem
oznake koja se odnosi na:
navoenje cvjetova ili biljaka, ako med u cijelosti ili djelomino
potjee iz navedenog izvora i ima njegove senzorske, fizikalno-kemijske i
mikroskopske osobine,
regionalno, teritorijalno ili topografsko porijeklo, ako je med u
cijelosti navedenog porijekla,
posebne kriterije kakvoe,
3.
ako je pekarski med bio upotrijebljen kao sastojak u sloenoj
namirnici, moe se u imenu sloene namirnice umjesto imena pekarski
med upotrijebiti openito ime med, pod uvjetom da se u popisu
sastojaka sastavljene namirnice upotrijebi ime pekarski med;
4.
(a) drava, odnosno drave porijekla ili izvora gdje je med
proizveden moraju biti navedene na oznaci.
(b) Ako med potjee iz vie od jedne drave lanice Europske unije
ili drave koja nije lanica Europske unije, navod iz prethodnog stavka
nadomjeta se jednom od sljedeih oznaka, i to:
- mjeavina meda iz drava lanica EU;
- mjeavina meda iz drava koje nisu lanice EU;
- mjeavina meda iz drava lanica EU i drava, koje nisu lanice EU.
Oznake za pekarski med
(1) U sluaju pekarskog meda,
na transportnim kontejnerima,
pojedinim jedinicama pakiranja i u trgovakim dokumentima mora biti
jasno navedeno puno ime meda.
(2) Med mora odgovarati kriterijima sastava kakvoe meda iz
pravilnika.
Zabranjene oznake (zdravlje)

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

55

Oznake na namirnici ne smiju biti takve da bi mogle obmanuti konanog

potroaa, posebno u pogledu:
1.
njegovih karakteristika, prirode, osobina,
porijekla, sastava,
koliine, roka upotrebljivosti, naina proizvodnje;
2.
pripisivanja uinaka ili osobina koje nema;
Odgovornost za oznaavanje
Za oznaavanje namirnica je odgovorna osoba koja je navedena na oznaci
namirnice (vidi obvezne podatke na namirnici).
Preporuljiva je priprema informativnog naputka za kupce kao na
primjer:
namirnica je namijenjena za osvjeenje,
namirnica je namijenjena za zaslaivanje umjesto
bijelog eera,
namirnica je namijenjena za kulinarski dodatak mesu,
povru, vou.
uvati na hladnom, suhom i tamnom mjestu,
neki kratki recept itd.
Informativne upute za kupca na ambalai i/ili etiketi, reklamnom
materijalu itd., moraju biti jasne, kratke i razumljive.

RAZVRSTAVANJE I OZNAAVANJE MEDA

a) RAZVRSTAVANJE MEDA
s obzirom na izvor

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

56

to su oznake s obzirom na izvor gdje pele nalaze sirovinu

CVJETNI MED ili
NEKTARNI MED
MED OD MEDLJIKE

b) oznaavanje MEDA

MED U SAU
6 MED SA SAEM ili DIJELOVI SAA U
MEDU
5 MED
4
PEKARSKI MED
za svih tih est oznaka
(osim pekarskog meda)
moemo dodati sljedeu
dodatnu oznaku*
VRCANI MED
SAMOTOK 3
te tri oznake moemo
zamijeniti samo
rijeju MED

MULJANI MED

dodatne oznake*
oznaku cvjetni ili biljni, ako med u cijelosti ili djelomino proizlazi
iz
navedenog izvora i ima njegove senzorske, fizikalno-kemijske
i mikroskopske osobine (npr. lipov, bagremov, kaduljin )
regionalno
(na
primjer:
zagrebako,
slavonsko,
dalmatinsko,liko,istarsko)
teritorijalno (npr. hrvatsko) ili topografsko porijeklo
(na primjer: planinsko, nizinsko,primorsko ) ako je med u cijelosti
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

57

navedenog porijekla
- posebne kategorije
proizvodnje)

kakvoe

(na

primjer:

med

kontrolirane

OBVEZNE dodatne oznake

(a) drava, odnosno drave porijekla ili izvora, gdje je med bio
proizveden, moraju biti navedene na oznaci.
(b) Ako med potjee iz vie od jedne lanice Europske unije ili drave
koja nije lanica Europske unije, oznaka iz prethodnog stavka zamjenjuje
se jednom od sljedeih oznaka i to:
mjeavina meda iz drava lanica EU;
mjeavina meda iz drava koje nisu lanice EU;
mjeavina meda iz drava lanica EU i drava koje nisu lanice
EU.

5.

11 POMINI OBJEKTI (tandovi, kiosci)

Pomini i privremeni obrti za obavljanje prehrambene djelatnosti su

kiosci, prodajni tandovi i pokretna prodajna vozila, koji se koriste samo
povremeno za prodaju meda i drugih pelinjih proizvoda.
OPI ZAHTJEVI
Koriste se Smjernice dobrih higijenskih navika na naelima sustava
HACCP u trgovakoj djelatnosti ili se uspostavlja vlastiti unutarnji nadzor
na temelju HACCP sustava za trgovine.
U tom sluaju nadzor nad rukovanjem pelinjim proizvodima preuzima
Ministarstvo zdravstva i soc. skrbi RH

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

58

6.
ZADACI
NAMIRNICA

ODGOVORNIH

OSOBA

ZA

OSIGURAVANJE

SIGURNIH

6.1 OSPOSOBLJAVANJE PELARA I SVIH ONIH KOJI RUKUJU MEDOM I

PELINJIM PROIZVODIMA
Uinkovito izvoenJe dobre higijenske prakse i/ili djelovanje HACCPsustava temelji se i na osposobljavanju pelara i svih ostalih koji rukuju
medom i drugim pelinjim proizvodima. Mogue je oneienje namirnica
zbog neodgovarajueg osposobljavanja pelara i svih onih koji rukuju
medom i pelinjim proizvodima.
OPI ZAHTJEVI
U preradi, proizvodnji ili prometu pelinjim proizvodima smiju raditi
samo osobe koje imaju znanje o higijeni namirnica.
Pelar mora za sebe i svoje djelatnike prirediti OKVIRNI PLAN
RAZLIITIH OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD U PELARSTVU, koji je sastavni
dio dokumentacije o prateim higijenskim programima
Pelar mora za sebe i za osobe koje mu pomau u proizvodnji meda i
pelinjih proizvoda uvati dokumentaciju o obavljenim osposobljavanjima
koja sadri sljedee podatke:
vrijeme, mjesto i trajanje osposobljavanja,
sadraj osposobljavanja,
ime i prezime predavaa,
obavljena testiranja znanja o higijeni i sigurnosti namirnica.
Odgovorna osoba za unutarnji nadzor je sam pelar!
PREPORUKE
Opseg i sadraji osposobljavanja moraju biti prilagoeni i usmjereni s
obzirom na potrebe pelara i/ili zakonske zahtjeve.
Preporuujemo precizno usmjerena osposobljavanja o tono odreenim
temamapod otkriljem Ministarstva zdravtva i socijalne skrbi
Dodatno osposobljavanje na razliitim podrujima preporuuje se
pelarima koji proizvode vee koliine meda i ostalih pelinjih prinosa i
zatim ih prerauju u razliite druge
Obrazac 3: PLAN OSPOSOBLJAVANJA
6.2 PROVOENJE SMJERNICA I VERIFIKACIJA
Svaki pelar odgovoran je za redovito i korektno provoenje zahtjeva i
preporuka ovih Smjernica ili vlastitog HACCP sustava.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

59

Svaki pelar mora jednom godinje napraviti snimku svog pelarstva

prema priloenom upitniku. Mora uvesti korekcijske postupke za
imbenike koji odstupaju i/ili ne udovoljavaju minimalnim standardima.
Prije svakog posla duan je provjeriti jesu li uvjeti za rad ispunjeni
(Obrazac 4). Ako se pojave odstupanja mora opisati i dokumentirati
korekcijske postupke koje je napravio.
Pelar je odgovoran za redovito praenje i izvoenje svih promjena i
dopuna koje mudaje MP RH.
Pelaru e u praenju promjena i dopuna pomoi Hrvatski pelarski
savez
Hrvatski pelarski savez e omoguiti preko Savjetodavne slube pomo
u provoenju Smjernica i/ili HACCP- sustava svakom zainteresiranom
pelaru.
Preporuujemo da uinkovitost djelovanja unutarnjeg nadzora u
sigurnosti namirnica u praksi pelar provjerava
nasumino uzetim
uzorcima namirnica (meda i drugih pelinjih proizvoda) koje alje u
laboratorij na analizu.
PREPORUKE
pelar mora redovito provoditi zahtjeve iz smjernica i to i zapisati;
pelar mora sam u okviru unutarnje kontrole (samokontrole),
uzimati uzorke meda i ostalih pelinjih prinosa/proizvoda i dati ih na
analizu
prema
donjem
prijedlogu
OKVIRNI
PLAN
VLASTITE
KONTROLE.
TAB.: 1. Prijedlog uzimanja uzoraka
provjeravanja sigurnosti i kvalitete

meda

proizvoda

sklopu

Pelari koji imaju

Uestalost kontrole Minimalan broj uzoraka za
analizu
do 50 pelinjih zajednica
Svake 2- 3 godine 1 x
1 uzorak meda i po prosudbi/potrebi i 2
uzorka proizvoda
od 50 do 100 pelinjih zajednica
Svake 1 2 godine1 x
2 uzorka meda i po prosudbi/potrebi i
2 uzorka proizvoda
preko 100 pelinjih zajednica
Svake godine 1 x
3 uzorka meda i po prosudbi/potrebi i 2
uzorka proizvoda
Sigurnost-analize uzoraka : analize se izvode u skladu s odgovarajuim
EU i RH zakonodavstvom.
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

60

Analize se s obzirom na ocjenu rizika izvode bilo na:

prisutnost tragova u medu kao to su: tragovi kemijskih sredstava i
tekih metala i antibiotika koje pelari koriste za suzbijanje pelinih
bolesti i tetoina,
Kvaliteta analize uzoraka: analize se izvode u skladu s skladu s
odgovarajuim EU i RH zakonodavstvom Izvode se analize s obzirom na
ocjenu rizika bilo na:
sadraj vode u medu
sadraj HMF-a i dijastaznog broja
prisutnost preraene eerne otopine (patvorenje meda)
senzorske osobine meda (fizikalno oneienje, neodgovarajui miris i
okus).
TAB.: 2. Prijedlog kontrole higijenske proizvodnje meda i drugih pelinjih
proizvoda (samokontrola)
(provjeravanje pridravanja dobre pelarske prakse kod pelara u sklopu
sigurnosti i kvalitete namirnica)
Pelari koji imaju
Uestalost kontrole Provedba i odgovornost
do 50 pelinjih zajednica
Svake godine 1 x
Ispitiva savjetuje i daje zapisnik -pelar
uvaava napomene i provodi ih-ispitiva sljedee godine provjerava i daje zapisnik itd.
od 50 do 150 pelinjih zajednica
Svake godine 1 x
preko 150 pelinjih zajednica
Svake godine 1 x

6. 4 PRAENJE, IZDVAJANJE, POVLAENJE I OPOZIV NAMIRNICE IZ

PRODAJE
Pelar mora osigurati praenje namirnica, to omoguuje
uinkovito iskljuivanje, povlaenje, odnosno opoziv namirnice.

brzo

Ako pelar utvrdi da namirnica ne odgovara uvjetima sigurne hrane,

obavi iskljuivanje namirnice iz uporabe i nekodljivo je uniti.
Ako je nesigurna namirnica ve u distribucijskoj mrei, ali jo nije dola
do potroaa obavlja se povlaenje namirnice.
O tome moraju biti obavijeteni: odgovorna osoba nositelja djelatnosti,
svi sudionici u distribucijskom lancu i inspekcijska sluba. O povlaenju
ne treba obavjetavati potroae, odnosno javnost. Povlai se kad je
dokazano da je namirnica, koja nije sigurna, jo u cijeloj koliini u
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

61

distribucijskom lancu i jo nije dola do potroaa. Kad nositelj

povlaenja iz bilo kojeg razloga ne moe uspostaviti kontakt sa svi
poslovnim partnerima, povlaenje treba prijei u opoziv.
Ako je namirnica, koja nije sigurna, ve dosegla potroae, izvodi se
opoziv. U takvim sluajevima izvede se postupak povlaenja, ali se
istodobno obavijeste potroai, odnosno javnost uporabom svih
raspoloivih medija.
Nositelji prehrambenih djelatnosti (pelari) moraju, kad su na bilo koji
nain obavijeteni da su proizveli i/ili pustili u prodaju proizvod koji nije
siguran, o tome bez odlaganja obavijestiti organ koji je nadlean za
slubeni nadzor, te istodobno odmah poduzeti mjere iskljuivanja,
povlaenja ili opoziva.
Pelar mora imati pripremljen pisani dokument plan povlaenja i opoziva
proizvoda zbog uinkovitog povlaenja, odnosno opoziva proizvoda koji
nije siguran. Taj obrazac definira ulogu, zadatke i odgovornosti pelara
kod povlaenja/opoziva. Takoer definira nain i oblik komuniciranja s
javnou te daje smjernice za komunikaciju s organima slubenog
nadzora. Kod utemeljene sumnje ili utvrene zdravstvene neprikladnosti
proizvoda mogua su dva postupka, i to:
O odluci za povlaenje/opoziv proizvoda pelar mora najbrim putem
(telefonom, elektronskom potom) i zatim jo dopisom obavijestiti sve
sudionike u distribucijskom lancu i nadlene organe slubenog nadzora.
Priopenje mora biti jasno, nedvosmisleno i obavljeno tako da informacije
stvarno dou do potencijalnih potroaa proizvoda koji nije siguran
(nacionalni ili regionalni radio, novine, televizija, a moe i na prodajnim
mjestima).
Podaci u priopenju moraju obuhvaati vrstu i trgovako ime proizvoda,
naziv proizvoaa ili uvoznika, opis i vrstu pakiranja, podatke o datumu
proizvodnje roku uporabe, seriji LOT, o dijelu ambalae na kojem su ti
podaci otisnuti.
Moraju biti navedeni
razlozi
za zdravstvenu
neprikladnost proizvoda, upute za postupanje potroaa te adresa i ime
pelara kojem se potroai mogu u vezi toga obratiti.
U tiskanim
medijima preporuljivo je uz priopenje dodati i sliku proizvoda.
Obrazac 8: POVLAENJE/OPOZIV

6.4 POHRANJIVANJE DOKUMENTACIJE

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

62

Dokumentacija mora biti dostupna i na raspolaganju organima koji

obavljaju inspekcijski nadzor. Svi koji pomau pelaru moraju biti
upoznati s tim gdje se nalazi ta dokumentacija i gdje se arhivira.
Treba evidentirati i uvati zapise i dokumente o provoenju u
smjernicama navedenih prateih programa (nadzor nad tetoinama,
osposobljavanje, mjere, povlaenje/opoziv, nalazi laboratorijskih pretraga,
zapisnici unutarnjih prosudbi ) te ostale dokumente i zapise.
Pelar mora obavezno uvati dokumentaciju o:
zapisima o obavljenim osposobljavanjima pelara i/ili zaposlenih koji
mu pomau (Obrazac 3),
korekcijskim mjerama (Obrazac 6),
izvjetajima o zdravstvenom stanju pelara i/ili zaposlenih koji mu
pomau (Obrazac 1, 2).
VRIJEME UVANJA DOKUMENTACIJE odgovara roku uporabe proizvoda
plus 6 mjeseci, odnosno najmanje do sljedee slubene verifikacije koju
obavlja ovlatena institucija i ista dozvoli unitenje arhivirane
dokumentacije.

7 OBRASCI
Obrazac 1: SUGLASNOST OSOBE (pelara) O OBVEZI PRIJAVLJIVANJA
BOLESTI KOJE SE MOGU PRENIJETI RADOM
Potpisani______________________________suglasan
sam
da
u
odmah
obavijestiti nositelja prehrambene djelatnosti i, ako bude potrebno,
obaviti zdravstvene preglede i/ili prekinuti rad u sluaju sljedeih
zdravstvenih problema:
1.
povraanja,
proljeva,
gnojnih promjena na koi (irevi, gnojne rane, potkoni irevi itd.)
iscjetka iz uiju, nosa;
2.
svaki put nakon preboljene zarazne bolesti, prije povratka na posao;
3.
kod proljeva i/ili povraanja u obitelji;
Potpis osobe:__________________
Datum:_______________________

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

63

Obrazac 2: IZJAVA POJEDINCA (pelara) O ZNAKOVIMA BOLESTI

(Izvor: Slubeni list Republike Slovenije, br. 82/21.8.2003., strana 12224)
Ime i prezime:_________________________________________________
Adresa prebivalita:_____________________________________________
Radno mjesto:__________________________________________________
Opis znakova bolesti:
Znak bolesti
Da Ne Datum pojavljivanja
povraanje
proljev
utica
gnojne promjene na koi, oko noktiju, povremeni jemenac, gnojne rane
iscjedak iz oiju, uiju, nosa
boravak u inozemstvu
proljev i/ili povraanje u obitelji
Ako ste na neko pitanje odgovorili sa DA, molimo da dodatno opiete
svoje probleme:
_______________________________________________________________________
Potvrujem da su odgovori na pitanja i dodatne informacije istiniti.
Potpis osobe:___________________

Datum:__________________________

Uputnica za lijeniki pregled

Potpis
nositelja
prehrambene
osobe:___________________
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

djelatnosti,

da
odnosno

ne
odgovorne

/78

64

Datum:_______________________

Obrazac 3: NACRT/PLAN I REALIZACIJA OSPOSOBLJAVANJA PELARA

TEMA OBRAZOVANJA/
OSPOSOBLJAVANJA ORGANIZATOR/IZVOA PREDVIENO
VRIJEME
(mjesec) DATUM
sudjelovanja na osposobljavanju/obrazovanju
ig
Hrvatskog
pelarskog saveza
Upoznavanje sa smjernicama i osnovama HACCP u pelarstvu
HPS(Hrvatski pelarski savez)
2007.
2008.
Program Varooza pela
HPS
2007.
2008.
Tehnologija dobivanja meda i pelinjih prinosa HPS
2007.
2008.
Marketing za pelareHPS
2007.
2008.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

65

Ostala osposobljavanja upisuje sam pelar.

NAPOMENE:
___________________________________________________________________________

Obrazac 4:

SAMOKONTROLA

Pelar:___________________________________za godinu_______________________
Adresa:___________________________________Mjesto:_________________________
Br. Pelinjaka:______________________________
1.

HRANJENJE

Jesu li se na proljee pele hranile tekuom hranom?

da
ne
Jesu li hranjene izmeu dvije ispae?
da
ne
Ako da,
Je li bio uklonjeno medno sae?
da
ne
Razlog hranjenja_______________________
Jesam li vrcao med nakon hranjenja?
da

ne
Jesu li pele iskoristile tu hranu do poetka medenja? da
ne
ime su pele hranjene?

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

66

2.

BOLESTI

Koristim li za suzbijanje vapnenastog legla kemijska sredstva?

da
ne
Ako da, koja? ___________________
Je li u pelarstvu ve bila otkrivena europska gnjiloa?
da

ne
Ako da, koja sam sredstva koristio za suzbijanje? _____________

Je li u pelarstvu ikad bila otkrivena amerika gnjiloa?

da
ne
Ako da, kada? _________________i kako je bila suzbijena? Opiite
postupke:

3.

SUZBIJANJE VAROE

Kojim sam sredstvima suzbijao varou u posljednje tri (3) godine?

1.
godina 200_ ____________________________________
2.
godina 200 _ ____________________________________
3.
godina 200_ ____________________________________
uvaju li se rauni za nabavljena sredstava?
ne

Za godinu __________da

Za godinu __________da
ne
Za godinu __________da
ne
4.

SUZBIJANJE VOSKOVA MOLJCA

Kojim sam sredstvima suzbijao voskov moljac?

1. godine 200_ ___________________________________________
2. godine 200 _ _________________________________________

uvaju li se rauni za nabavljena sredstava? Za godinu __________da

ne
Za godinu __________da
ne

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

67

5.

UPORABA SREDSTAVA ZA SMIRIVANJE

Jesu li koritena kemijska sredstava za smirivanje pela?

_______da
ne
Ako jest, koja sredstva?
6._________________________________________
7._________________________________________
uvaju li se rauni za nabavljena sredstava? Godina 200_ da
6.

Godina

ne

SAE

Je li sae mijenjano u redovitim razmaku (max. na tri (3) godine u

zajednicama)? da
ne
Je li vrcano saa s leglom? Godina 200_ da
ne
7.

PROSTORI ZA VRCANJE

Prije vrcanja sam oistio prostor? da

ne
Imam osigurana odgovarajua mjesta za pranje (za osoblje, posudu i
pomagala)?
da
ne

8.

RUKOVANJE NAMIRNICAMA

Jesu li pelari i osobe koje rukuju namirnicama, na odgovarajui nain

odjeveni i imaju po potrebi vezanu kosu?
da
ne
Da li tijekom rukovanja namirnicama u prostor mogu ui ivotinje?
da
ne
Je li tijekom rukovanja namirnicama omogueno pranje ruku?
da
ne
Jesu li na raspolaganju runici za jednokratnu uporabu i tekui sapun?
da
ne
Jesu li osobe koje rukuju namirnicama u odgovarajuem zdravstvenom
stanju? da
ne
9.

VRCANJE MEDA

Od kojeg je materijala vrcaljka za med?

drugo
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

nehrajui elik

/78

68

 Koji drugi materijal_____________________

Je li vrcaljka ista?
da
ne
Je li osigurano da tvari za smanjenje trenja (maziva) vrcaljke na dospiju
u med?
da
ne
Ako ne:
Jesam li vrcalicu prvo oistio, a zatim vrcao med? da
ne
Je li oprema za otklapanje mednog saa zahrala? da
ne
Je li bio sadraj vode u medu prilikom vrcanja odgovarajui? da
ne
Prilikom vrcanja koristim cjedila? da
ne
Ako ne
:
U koliko dana nakon vrcanja obavljam prvo obiranje meda?
_______________
Istiskujem li med iz mednih poklopac preama? da
ne
Ako da:
Je li med promijenio boju i okus? da
ne
Prodaje li se kao konzumni med? da
ne
10.POSUDE ZA MED
Od kojeg su materijala posude za med?
nehrajui lim
umjetna
masa prikladna za namirnice
drugo
bijeli lim aluminij (ova dva materijala su neprikladna)
Jesu li posude oiene? da
ne
11.PROSTORI ZA PUNJENJE
Prije punjenja sam oistio prostor na odgovarajui nain? da
ne
Je li omogueno pranje posua i ostalih pomagala? da
ne
Je li umivaonik za pranje ruku odvojen od sudopera za pranje opreme?
a
d
ne
Imam osiguran prostor za uvanje sredstava za ienje ? da
ne
Moe li se pod jednostavno oistiti? da
ne
Imam li uspostavljen nadzor nad tetoinama-glodavcima? da
ne,
kako________________
12.OPSKRBA PITKOM VODOM
Imam li osiguranu zdravstveno prikladnu pitku vodu iz javnog
vodovoda? da
ne
Ako ne:
Tko kontrolira kakvou pitke vode?
___________________________________
Koju vodu koristim za ienje opreme i pranje ruku? kinica
vodovod bunar cisterna bava drugo

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

69

 Jesu li cisterne namijenjene uvanju vode i za vau vlastitu

uporabu? da
ne
Jesu li cisterne u cijelosti zatiene i redovito odravane? da

ne
Kad je cisterna posljednji put oiena?
Datum_______________________
Postoji li potvrda, odn. raun o ienju cisterni? da
ne, za
koju godinu _________
13. KAKVO JE SKLADITE ZA MED?
Skladite je: tamno, svijetlo, suho, vlano hladno i bez stranih
mirisa, toplo.
Kako uvate med u sau? u zatvorenim posudama zamotan u foliju
Je li osigurano praenje dodataka u medu? da
ne. Kako? Opiite

14. MATINA MLIJE

Od kojeg su materijala matine osnove? votani plastini
Ako su votani:
Je li poznato porijeklo voska? da
ne
Je li osiguran vosak baz tragova kemijskih sredstava? da
ne
Gdje uvam matinu mlije? u hladnjaku
u zamrzivau
Na kojoj temperaturi je uvam? ___________________________
Kako konzerviram matinu mlije? zamrzavanjem liofilizacijom
medom
15. CVJETNI PRAH
Jesam li osigurao da su ladice za skidani pelud prije prve uporabe
oieni? da
ne
Skupljam li svakodnevno cvjetni prah iz ladica? da
ne
Jesu li ladice zatiene od kie? da
ne
Jesam li za dobivanje cvjetnog praha u sau (vaeni pelud) osigurao
djeviansko sae bez legla? da
ne
Jesam li osigurao pelama skupljanje cvjetnog praha na biljkama koje
nisu bile prskane pesticidima? da
ne
Kako uvam cvjetni prah? Opiite!
___________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
Kako suim cvjetni prah? Opiite!
16. PROPOLIS
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

70

 Jesam li osigurao da propolis namijenjen izradi tinktura ili krema nema

tragova kemijskih sredstava (akaricida, )? da
ne
Kako uvam propolis? Opiite!
Imam li odgovarajue dokumente o alkoholu ili drugim otapalima za
pripremu proizvoda od propolisa? da
ne
U kakve boice punim propolis? tamne svijetle staklene plastine

Obrazac 5: PRIMJER EVIDENCIJE IENJA (pelar ispunjava nakon

ienja)
PROSTOR:______________________RAZDOBLJE:
godina/mjesec:_________________

TO GDJEIME
KAKO
Naprava, odnosno povrina
gdje naziv sredstva za ienje koje se
koristi
nain ienja
ienje pretinaca/spremnika za cvjetni prah
Posude/hranilita za hranjenje pela
Prostor za skladitenje saa
Prostor za vrcanje (podovi, radne povrine, zidovi, strop)
Kontrola ili zamjena leajeva, brtvi
Radna pomagala, orue (cjedila, noevi, vilice, kapaljke)
Posude za med
Vrcaljke za med
ae i poklopci (ambalaa)
Naprave za topljenje/mijeanje meda
Umivaonici/sudoperi

Obrazac 6: PRIMJER OBRASCA ZA KOREKCIJSKE POSTUPKE, koji

ispunjava pelar
OPIS ODSTUPANJA:
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

71

OPIS KOREKCIJSKOG POSTUPKA:

___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
KOREKCIJSKI
POSTUPAK
potpis_______________________________________

ISPISAO/LA:

KOREKCIJSKI
POSTUPAK
potpis_______________________________________

ISPITAO/LA:

Poslano na znanje:
Datum:_____________________

Jedan primjerak korekcijskog postupka uva se u arhivu s preostalim

obrascima.
Obrazac 7: NADZOR TEMPERATURE U HLADNJACIMA I ZAMRZIVAIMA
Oznaka
hladnjaka/zamrzivaa
nalazi:_____________________________

ili

prostora

gdje

se

DATUM
TEMPERATURA
u
C
za
hladnjak
(+4C)
+2C
TEMPERATURA u C za zamrziva
(-18C) +2C
KOREKCIJSKI POSTUPAK (a, b, c)
POTPIS pelara ili
pomonika

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

72

Korekcijski postupak
Kod odstupanja temperature zraka u hladnjaku od propisane
temperature odmah se a) izmjeri i temperatura cvjetnog praha i/ili
matine mlijei.
Ako odstupa i temperatura svjeeg cvjetnog praha i/ili matine mlijei,
pelar se odluuje za sljedee korake:
b) izmjeri srednju temperaturu i ako prelazi temperaturu za vie od +3C
(iznad +7C) odmah ih
c) premjesti u drugi hladnjak.

Obrazac 8: POVLAENJE/OPOZIV (primjer obrasca)

UPOZORENJE
Opoziv proizvoda (ili povlaenje)
Slika ili
crte proizvoda:
Ime proizvoaa (pelara): ________________________________________________
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

73

Vrsta i trgovako ime proizvoda: ___________________________________________

Opis, vrsta i veliina pakiranja: _____________________________________________
Identifikacijski podaci (datum proizvodnje ili rok uporabe, serija LOT,
mjesto otiskivanja tih podataka na pakiranju):
Upute
za
postupanje
potroaa:
________________________________________________
________________________________________________________________________________
Adresa
i
telefonski
broj
poduzea:
_________________________________________________________________________
Osoba
kojoj
se
potroai
mogu
obratiti:
________________________________________________________________________________

Obrazac 9: PRIMJER OBRASCA ZA PRAENJE MEDA

Pelar:__________________________za godinu_____________________
Br. pelinjaka:___________________________
1.

Mjesto i/ili lokacija ispae: ____________________________________

_____________________________________
_____________________________________

2.
Datum i mjesto vrcanja meda:__________________________________
3.
KOLIINA meda:_____________kg
4.
VRSTA meda (miljenje pelara) _______________
5.
Obavljena analiza na botaniko porijeklo da ne , BOTANIKO
porijeklo:___________
6.
Kupnja meda
Je li med bio dokupljen? da ne
Ako da, od koga? ___________________________________
Ako da, je li na raspolaganju izvjetaj laboratorija i analiza cvjetnog
praha? da ne
7.
Oznaka
serije/lot
(L)______________ili
broj
posude
(bave)________________.
Ta oznaka (L) navodi se kasnije na svakoj maloprodajnoj ambalai.
8.
8. Datum pretvaranja meda u tekui i punjenje meda! (nije obavezan
podatak) ________________.
9.
Pretvaranje meda u tekui
Proizvodnja meda u sau? da
ne
Je li med pretvoren u tekui termikom obradom?
DPP-Bo.DOC

ver1.1.

da

ne
/78

74

 Ako da, kako:

Toplinska komora da
ne
Zagrijavanje ne dulje od 3 dana?
da ne
Postignuta temperatura max. 40C?
da ne odnosno vie
od_____________C
Drugo? da Opii kako_____________________________________________
10. Homogenizacija meda:
Upotrijebljeni Loti_____________________ili brojevi baava_________________za
homogenizaciju.
11. Broj lota na maloprodajnoj ambalai_____________________________
12. Datum
roka
uporabe
oznaenog
na
maloprodajnoj
ambalai_______________________________
13. Kome ste prodali med?

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

75

8. DODATAK
LITERATURA
Buar,B. : Med- proizvod zdravlja i dobrog raspoloenja, Znanstvenostruni skup 2. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 3640,Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2006
asopis Hrvatska pela, Zagreb, od 1970 do 2007.
Gaparac, N.: EU zakonodavstvo u podruju sigurnosti hrane-to nas
oekuje ? Znanstveno-struni skup 2. Meunarodni pelarski sajam,
Zbornik radova, 30-31,Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez,
Gudovac, 2006
Nedi-Tiban, Nela.:Med- kvaliteta,sigurnost i patvorenje, Znanstvenostruni skup skup 3 .Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova,
32,Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2007
Skup autora:Pelarstvo, Zagreb,1990.
Skup autora: The hive and the Honey Bee, Hamilton,1993.
Tomljanovi, Z. : Moe li pelar zatiti svoje pelinje zajednice od
sredstava za zatitu bilja, Hrvatska pela 125,2006
Tomljanovi, Z. i N. Car: Pelar unutar Zakona o hrani, Znanstvenostruni skup 2. Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 3235,Bjelovarski sajam i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2006
Vidalina, H. :Trendovi u sigurnosti hrane, Znanstveno-struni skup 3
.Meunarodni pelarski sajam, Zbornik radova, 20-23,Bjelovarski sajam
i Hrvatski pelarski savez, Gudovac, 2007
Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare
prijavljene od strane Danske.
Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare
prijavljene od strane Slovenije.
Odobrene Europske Smjernice dobre higijenske prakse za pelare
prijavljene od strane Belgije

Zakon o zdravstvenoj prikladnosti namirnica i proizvoda te tvari koje

dolaze u dodir s namirnicama, Sl. l. RS, br.52/00, 42/02, 47/04.
Pravilnik o higijeni namirnica, Sl. l. RS, br.60/02, 104/03, 11/04, 51/04.

Pravilnik o medu, Sl. l. RS, br.31/04.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

76

Pravilnik o zdravstvenim zahtjevima za osobe koje na radu u proizvodnji i

prometu namirnicama dolaze u dodir s namirnicama, Sl. l. RS, BR.
82/2003.
Pravilnik o pitkoj vodi, Sl. l. RS, br. 19/04, 35/04.
Pravilnik o opem oznaavanju predpakirnih namirnica, Sl. l. RS, br.
50/04, 58/04.
Pravilnik o oznaavanju namirnica, koje nisu predpakirane, Sl. l. RS, br.
28/04.
Pravilnik o proizvodima o proizvodima i tvarima koje dolaze u dodir s
namirnicama, Sl. l. RS, br. 98/02, 75/03, 44/04.
Pravilnik o estokim piima, Sl. l. RS, br. 50/03
Uredba (EU) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijea s danom 28.
sijenja 2002. o odreivanju opih naela i zahtjeva zakonodavstva o
namirnicama, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane i
postupaka koji se tiu sigurnosti hrane Uredba (EU) br. 852/2004
Europskog parlamenta i Vijea s danom s danom 29. travnja 2004. o
higijeni namirnica (Sl. l. br. 139 s danom 30.4. 2004., str.1, sa svim
promjenama);
Uredba (EU) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijea s danom s
danom 29. travnja 2004. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice
ivotinjskog porijekla (Sl. l. br. 139 s danom 30.4. 2004.);
Uredba (EU) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijea s danom s
danom 29. travnja 2004. o izvoenju slubenog nadzora, da se osigura
provjeravanje sukladnosti sa zakonodavstvom o hrani i namirnicama te s
pravilima o zdravstvenoj sigurnosti namirnica i zatiti namirnica (Sl. l.
br. 165 s danom 30.4. 2004.);
Uredba Komisije (EU) br. 37/2005 s danom 12. sijenja 2005. o praenju
temperature u prijevoznim sredstvima, skladitima i kod uvanja brzo
zamrznutih namirnica, namijenjenih prehrani ljudi (Sl. l. br. 10 s danom
13.1. 2005.).
Uredba Vijea
br. 2377/90 s danom 26. lipnja 1990. o odreivanju
postupka Zajednice za odreivanje najviih graninih vrijednosti tragova
lijekova za uporabu u veterinarskoj medicini u namirnicama ivotinjskog
porijekla. (Slubeni list L 224 s danom 18. 08. 1990.)
Uredba (EU) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijea s danom 12.
sijenja 2005., o zahtjevima u vezi higijene hrane (SL. l. br. 35 s danom
8.2.2005.):

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

77

8.2 INTERNETSKE ADRESE

http://europa.eu.int Europsko zakonodavstvo
http://www.foodlaw.rdg.ac.uk Europsko zakonodavstvo
http://www.europska-unija.si Europska unija
http://www.efsa.eu.int
EFSA
(European
Authority)....................

Food

Safety

ORGANIZACIJA
Smjernice za Dobru pelarsku praksu prema naelima HACCP sustava
nastale su na poticaj Hrvatskog pelarskog saveza .
Hrvatski pelarski savez zahvaljuje svima koji su sudjelovali u nastanku
ovog projekta.

DPP-Bo.DOC

ver1.1.

/78

78