KOSTI VISCEROKRANIUMA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Anatomija
Mentor:
Student: Blagojevi Bojana
Indeks br.: 07-083/15
Studijski program: Sestrinstvo

Cazin, 2016.

S AD R AJ

1.UVOD.....................................................................................................................................3
2.GORNJA VILICA...................................................................................................................4
3.OS PALATINUM....................................................................................................................6
4.OS ZYGOMATICOM.............................................................................................................7
5.OS NASALE...........................................................................................................................8
6.OS LACIMARE......................................................................................................................9
7.CONCHA NASALIS INFERIOR.........................................................................................10
8.ZAKLJUAK.......................................................................................................................11
9.LITERATURA......................................................................................................................12

1.UVOD
Anatomija je bioloka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama. U
uem smislu naziv se odnosi na znanost o grai ovjejeg tijela (anthropotomia), ali u irem
smislu on obuhvaa i nauku o sastavu tijela ivotinja (zootomia) i biljaka (pythotomia). S
medicinskog stajalita, anatomija se sastoji od preciznih znanja o formi, poziciji, veliini i
odnosu razliitih struktura u zdravom tijelu ovjeka. Gr. anatomia ( rezati, secirati, otvoriti )
naziv je koji se opravdano odrao jo od 5. vijeka jer upravo ukazuje na glavni nain
istraivanja ljudskog tijela.
Ljudsko tijelo je toliko komplikovano da samo mali broj profesionalnih anatoma, nakon
godina strpljivog posmatranja, postanu specijalisti svih njegovih detalja. Veina ih se
specijalizuje samo za posebne dijelove zadravajui samo dobro 'radno' znanje o ostalom.

2.GORNJA VILICA
Maksila je najvea kost lica koja je parna. Na njoj razlikujemo tijelo i 4 nastavka: eoni
( procesuss frontalis ), jabuni( processus zygomaticus ), nepani ( processus palatinus ) i
zubni ( processus alveolaris ). Njeno tijelo ima oblik trostrane piramide ( corpus maxillae ) i
opisuju mu se baza,vrhi i tri strane:baza ili nosna strana (facies nasalis), vrh koji je usmjeren
naprijed i u polje, i strane:gornja (facies orbitalis), prednja (facies anterior), zadnja (facies
infratemporalis). Njenu unutranjost ispunjava maksilarni si nus (sinus maxillaris). Gornja
strana (facies orbitalis) izgrauje pod one duplje. Na unutranjoj ivici vidi se usjek incisura
lacrimalis i slui za zglobljavanje sa suznom kosti (os lacrimale). Spoljanja ivica sa velikim
krilima (ala major) sfenoidalne kosti formira donju onu pukotinu (fissura orbitalis inferior)
kojom e proi:n.zygomaticus, n.et a.infraorbitalis. Od sredine spoljanje ivice polazi dubok
infraorbitalni ljeb (sulcus infraorbitalis) kojim e proi n.,a. Et v. infraorbitalis.
Zadnja ili podsljepona strana(facies infratemporalis) je konveksna i izgrauje prednji zid
podsljepone jame, a unutra od nje prednji zid krilastonepane jame. Njome dominira
ispupenje gornje vilice (tuber maxillae) na kome se nalaze 2-3 alveolarna otvora (foramina
alveolaria) koji vode u alveolarne kanale. Canalis alveolaris sprovode zadnje alveolarne ivce
i sudove (rr.alveolares superiores posteriores et. aa. alveolares superiores posteriores). Du
donje ivice zadnje strane pripaja se mii obraza (m.buccinator), a u donjem dijelu zadnje
ivice pripaja se unutranji krilasti mii (m.pterygoideus medialis). Nosna strana (facies
nasalis) gradi spoljanji zid nosne duplje (cavitas nasi). Na centralnom dijelu je vilini zjap
(hiatus maxillaris) koji vodi u maksilarni sinus (sinus maxillaris) u unutranjosti gornje vilice.
Iza zjapa maksile nalazi se irok ljeb usmjeren koso naprijed i nadole-veliki nepani ljeb
(sulcus palatinus major) koga u zglobljenoj lobanje prekriva istoimeni ljeb na spoljanjoj
strani nepane kosti formirajui tako veliki nepani kanal (canalis palatinus major). Njime e
pro iz krilastonepane jame do nepca: nishodna nepana arterija (a.palatina descendens) i
njene zavrne grane velika nepana arterija (a.palatina major) i male nepane arterije
(aa.palatine minores); prednji, srednjii zadnji nepani ivac (n.anterior,medius et.posterior) i
zadnje donje nosne grane sfenopalatinskog gangliona (rr.nasales posteriores inferiores).
Maksilarni sinus je prostrana upljina koja u potpunosti zahvata tijelo maksile, a ije strane
odgovaraju stranama maksile. Otvor u maksilarni sinus (hiatus maxillae) smanjuju: odozgo4

kukasti nastavak sitaste kosti (processus uncinatus ossis ethmoidalis), pozadi,vilini nastavak
nepane kosti (processus maxillaris ossis palatini) i odozdo, sitasti nastavak donje nosne
koljke (procesuss ethmoidalis conchae nasalis inferior). Izmeu ovih kostiju ostae 2 otvora,
od konjih e gornji prolazan, a donji zatvoren duplikaturom sluznice. Na njegovom zadnjem
zidu zapaa se zubni kanal koji sprovodi zubne sudove i nerve, pa se treba imati u vidu bliski
odnos ovog sinusa gornjih zuba(ponekad ak i premolara i onjaka). Jabuni
nastavak( procesuss zygomaticus ossi maxillae) je trouglasti nastavak koji odvaja prednju od
podsljepone strane tijela maksile u njihovom gornjem dijelu. Prednja nejgova strana je
ujedno prednja strana maksile, a zadnja izgrauje prednji zid podsljepone jame (fossa
infratemporalis). Njegova gornja strana se zglobljava sa jabunom kosti (os zygomaticum) i
za nju se pripajaju vlakna m.massetera.1
eoni nastavak (processus forntalis) je trouglasta ploica koja je usmjerena navie i nazad, na
kojoj se razlikuju prednja i zadnja ivica, a spoljanja i unutranja strana. Prednja ivica se
zglobljava sa nosnom kosti (os nasalis), a zadnja je izdubljena u ljeb koji sa suznom kosti
formira jamu za suznu kesu (fossa sacci lacrimalis). Ovaj ljeb ograniavaju spoljanja ivica
(crista lacrimalis anterior) i unutranja (margo lacrimalis) koja u donjem dijelu izgrauje
nosno-suzni kanal (canalis nasolacrimalis) jer ulazi u sastav suznog ljeba (sulcus lacrimalis).
Zubni nastavak (processus alveolaris) je najdublji du ije donje ivice (arcus alveolaris) se
nalaze 8 zubnih jamica (alveoli dentale) za smjetaj gornjih zuba koje su odvojene
pregradama (septa interalveolaria). Ove pregrade nalaze se i u jamama za kutnjake (septa
interradicularia) i razdvaja korjene kutnjaka. Korijeni zuba na prednjoj strani zubnog
nastavka formiraju vertikalna ispupenja (juga alveolaria). Nepani nastavak (processus
palatinus) je horizontalna ploa koja formira prednje 2/3 tvrdog nepca (palatum osseum). Na
donjoj strani se duz spoljanje ivice vide 2 longitudinalna ljeba (sulci palatini) za prolaz
n.palatinusa majora (spolja) i a.palatine majir (unutra). Du srednje linije, iza sjekutia je
sjekutina jama (fossa incisiva) na kojoj se nalaze 4 otvora (foramina incisiva) iz sjekuticnog
kanala ( canalis incisivus). Kroz boni par otvora prolaze 2 nosnonepane arterije (aa.nasales
posteriores septi) a kroz srednje otvore nosnonepani ivci (kroz prednji e proi lijevi
n.nasopalatinus a kroz zadnji e proi desni n.nasopalatinus). Gornja strana se svojom

1Anatomija ovjeka/osteologija za studente medicinie/2003/ prof. dr Mirjana Mija, prof. dr

Milena Blagoti, prof. dr Ljubica orevi, prof. dr Gordana Teofilovski-Parapid
5

unutranjom ivicom spaja sa drugim nepanim nastavkom formirajui nosni greben (crista
nasalis) koji u prednjem dijelu sadri prednju nosnu bodlju (spina nasalis anterior).

3.OS PALATINUM
Nepcana kost je parna kost lica,smjestena u zadnjem dijelu nosne duplje uz tijelo gornje
vilice i krilasti nastavak sfenoidalne kosti. Cine je dvije kostane ploce ili lista: vodoravni
(lamina horizontalis) i uspravni (lamina perpendicularis), koji se spajaju pod pravim uglom.
Vodoravni list je cetvrtasta i pravougaona kostana plocica iza nepcanog nastvaka gornje
vilice (processus palatinus maxillae) i obrazuje zadnju trecinu kostanog nepca (palatum
osseum). Na vodoravnom listu uocavaju se cetiri ivice: prednja, zadnja, spoljasnja i
unutrasnja i dvije strane gornja (nosna) i donja (nepcana). Njegova nazupcena prednja ivica
zglobljava se sa nepcanim nastavkom gornje vilice (processus palatinus maxillae), duz
poprecnog nepcanog sava (sutura palatina transversa). Zadnja ivica je slobodna i sa svojim
zasiljenim unutrasnjim krajem spaja se sa svojom parnicom obrazujuci tako zadnju nosnu
bodlju (spina nasalis posterior). Spoljasnja ivica predstavlja i donju ivicu uspravnog lista i
duz nje se dvije ove ploce spajaju pod pravim uglom.
Unutranja ivica zglobljava se sa svojom parnicom gradei du gornje strane kostanog nepca
nosni greben (crista nasalis) za smjetaj ralaste kosti. Gornja ili nosna strana (facies nasalis)
je glatka i izdubljena. Ona obrazuje zadnji dio nosne duplje. Donja ili nepcana strana (facies
palatina) je neravna i obrazuje zadnju treinu tvrdog nepca (palatum durum). Na njoj se
paralelno sa zadnjom ivicom uzdie nepcani greben (crista palatina) na kome se pripaja
aponeuroza zatezaca mekog nepca (m.tensor veli palatini). Na spoljanjem kraju ovog
grebena otvara se svojim donjim krajem veliki neocani kanal (canalis palatinus major) preko
velikog nepcanog otvora (foramen palatinum majus). Od ovoga otvora prolaze dva nepcana
zlijeba sulci palatini). Oni se pruaju paralelno sa spoljanjom ivicom vodoravnog lista i
nastvalju istoimenim zlijebovima na donjoj strani nepcanog nastavka maksile.
Uspravni list (lamina perpendicularis) predstavlja tanka pravougaona kotana ploca, koja se
od spoljanje ivice vodoravnog lista penje navie,gradei zadnji dio bonog zida nosne
duplje. Na njoj se opisuju etiri ivice: prednja,zadnja,donja i gornja i dvije strane spoljanja
ili vilicna-facies maxillaris i unutranja ili nosna-facies nasalis. Prednja ivica je tanka i
6

nepravilna,sputa se neposredno iza otvora vilicnog sinusa (hiatus maxillaris). Obrazuje

kotani vilicni nastavak (processu maxillaris). Ispod njega se prdnja ivica uvlai u nepcanu
pukotinu (fissura palatina. Du zadnje ivice se protee zlijeb. Od njenog donje dijela odvaja
se piramidalni nastavak (processus pyramidalis). 2Njegova gornja strana izdubljena u zlijeb
nastavlja krilastu jamu (fossa pterygoidea) u kojoj se pripaja unutranji krilasti misi
(m.pteryigoideus medialis). Baza ovog nastavka gradi zadnji spoljni ugao kotanog nepca
(palatum osseum) i na sebi nosi dva do tri mala nepcana otvora (foramina palatina minora)
kojima se otvaraju mali nepcani kanali (canales palatini minores). Spoljanja povrina
nastavka zglobljava se sa zadnjom stranom tijela maksile (facies infratemporalis maxillae)
gradei tako sasvi mali donji dio unutranjeg zida krilastonepcane jame (pterygopalatina).
Gornja ivica je nepravilna i neravna. Pokazuje u svom srdnjem dijelu usijek (incisura
sphenopalaina), koji je pretvoren u sfeno palatinski otvor (foramen sfenopalatinum ).

4.OS ZYGOMATICOM
Jabuna kost je parna, mala, ali snazna kost u dornjem dijelu lica. Gradi jagodice lica, orbitu i
fossu temporalis. Opisuju joj se tri strane: spoljanja (facies lateralis), sljepocna (facies
tempoalis) i orbitalna (facies orbitalis) i dva nastavka: sljeponi (processus temporalis) i
ceoni (processus frontalis). Spoljanja strana je neravna, ispupena i u srednjem dijelu ima
mali otvor (foramen zyigomaticofaciale) za prolaz grane jabunog ivca (n.zygomatici). Ovaj
otvor

je

prekriven

pripojima

mimicnih

miia

(m.orbicularis

oculi-pars

orbitalis,m.zyigomaticus major,m.zygomaticus minor). Naprijed i gore je omeena

infraorbitalnom ivicom, a naprijed i dole se zglobljava sa jabunim nastavkom maksile
(processus zyigomaticus maxilae). Zadnja donja ivica joj je slobodna i na njoj se pripaja
m.masseter, dok se na zadnje gornjoj ivici pripaja sljepona fascija (fascia temporalis). Na
spoljanjoj strani, na mjestu njenih pripoja ivica mogu se uoiti etiri ugla: gornji, donji,
prednji i zadnji. Prednji i donji predstavljaju samo krajnje take ivice du koja se ova strana
spaja sa jabunim nastavkom maksile (processus zyigomaticusmaxillae).

2Anatomija ovjeka/osteologija za studente medicinie/2003/ prof. dr Mirjana Mija, prof. dr

Milena Blagoti, prof. dr Ljubica orevi, prof. dr Gordana Teofilovski-Parapid
7

Gornji ugao prelazi u eoni nastavak koji se spaja sa jabunim nastavkom eone kosti. Zadnji
ugao produuje se horizintalno u jak sljeponi nastavak da bi se spojio sa jabunim
nastavkom. Sljepona strana, mala i izdubljena, gradi prednji zid sljeponje jame. Na njoj lei
zigomaticnotemporalni otvor (foramen zyigomatico-temporale). Kroz njega naputa jabuni
kanal zadnja grana jabunog ivca (n.zyigomatici). U njenom donjem dijelu lei pripoj
m.massetera. Orbitalna strana je glatka. Ona se svojom zadnjom ivicom spaja sa prednjom
ivicom ili jabunim grebenom velikih krila sfenoidalne kosti, a dole sa tijelom gornje vilice.
Izmeu ova dva ava, zadnja ivica orbitalne strane pokazuje usijek koji gradi spoljanji,
zaobljeni kraj donje orbitalne pukotine (fisura orbitalis inferior). Prednja ivica je glatka i
zaobljena, obrazuje dio oboda one duplje. Jabuni kanal (canais zyigomaticus) prolazi kroz
jabunu kost. On je oblika slova Y i njegov ulazni otvor foramne zyigomaticoorbitale lei na
spoljanjem zidu orbitale. On vodi u zajedniki krak koji se dijeli na dva kraka, prednji i
zadnji. Prednji se otvara na spoljanjoj strani

jabucne kosti,preko jabucnolucnog

otvora(foramen zyigomaticofaciale), a zadnji krak na sljepocnoj strani jabucne kosti preko

jabucnosljepacnog otvora(foramen zygomaticotemprae). I sam jabucni zivac (n.zygomaticus)
koji

ulazi

kroz

foramen

zygomaticoorbitale

dijeli

se

dvije

grane,prednju(r.zyigomaticofacialis) i zadnju (r.zyigomaticotemporalis).3

5.OS NASALE
Nosne kosti su dvije pravougaone kostane ploice koje grade korijen nosa. Na njima
razlikujemo dvije strane i etiri ivice. Njihova udebela, nazupena gornja ivica slui za
zglobljavanje sa nosnim rubom eone kosti ( marko nasalis ossis frontalis ). Donja ivica,
iroka, tanka i otra spaja se sa bonom hrskavicom nosa ( cartilago nasi lateralis ) u njenom
srednjem dijelu se nalazi usijek koroz koji prolazi grana nazalnog ivca ( r.nasalis externus ).
Spoljanja ivica zglobljava se sa eonim nastvakom gornje vilice ( processus frontalis
maxillae ), dok se unutranja ivica produava unazad u vertikalni greben, jer se spaja sa
svojom parnicom.
Taj greben ulazi u sastav nosne pregrade, jer se zglobljava sa nosnom bodnjom eone kosti
( spina nasalis ossis frontalis ), poprenim listom sitsate kosti ( lamina perpendicularis ossis
3Anatomija ovjeka/osteologija/ porf. Dr Jelena Krmpoti-Nemani
8

ethmoidalis ) i konano hrskavicom nosne pregrade ( cartilago septi nasi ). Spoljanju stranu
prekrivaju vlakna potkonih miia ( m.procerus,m.nasalis i m.occipitofrontalis ),dok se na
njoj nalaze brazde arterijskih sudova i otvor za prolaz male vene. Du unutranje strane, od
njene gornje ivice, pa sve do sredine donje, prua se lijeb ( sulcus ethmoidalis ), kojim
prolazi nosna grana

prednjeg etmoidalnog ivca ( r.nasalis anterior n.ethmoidalis

anteriors ),da bi od usijeka donje ivice nastavila kao spoljni nosni ivac ( r.nasalis exterus ).

6.OS LACIMARE
Suzna kost je smjetena u prednjem dijelu unutranjeg zida onje duplje. Na njoj se razlikuju
dvije strane i etiri ivice. Prednjom stranom se kost zglobljava sa ceonim nastavkom maksile
( processus frontalis maxillae ). Zadnja ivica je vezuje sa prednjom ivicom orbitalnig lista
sitaste kosti. Gornjom, najkraom i najdebljom, spaja se sa eonom kosti, a sa donjom
ivicom, uz prisustvo vertikalnog grebena, biva podjeljenja u prednji i zadnji dio. Prvi se
zglobljava sa suznim nastvakom donje nosne koljke ( processus lacrimalis conche nasalis
inferioris ), formirajui unutranji list nosnosuznog kanala ( canalis nasolacrimalis ), a drugi
se zglobljava sa unutranjom ivicom orbitane strane maksile. Spoljanjom stranom se sputa
zadnji suzni greben ( crista lacrimalis posterior ).4
Ispred njega se proteze uzduni zlijeb ( sulcus lacrimalis ), koji sa istoimenim zlijebom i
prednjim suznim grebenom (crista lacrimalis anterio) eonog nastavka maksile gradi jamu za
suznu kesu (fossa sacci lacrimalis) u ijem gornjem dijelu je smjetena suzna kesa (saccus
lacrimalis), a u donjem nosnosuzni kanal (duscuts nasolacrimalis). Na grebenu se nalaze
pripoji kapanog dijela krunog miia (pars palpebrlis-m.orbicularis oculi) i suzni dio istog
miia (pars lacrimalis-m.orbicularis oculi). Suzni greben se produuje u nastavak oblika
kuke (hamulus lacrimalis), koji se uvlai u usijek (incisura lacrimalis maxillae). Unutranja ili
nosna strana nosi uzduni zlijeb koji odgovara grebenu. Dio strane ispred lijeba uestvuje u
izgradnji meatus nasalis medius, dok dio iza njega kompletira prednje etmoidalne elije.

42Anatomija ovjeka/osteologija/ porf. Dr Jelena Krmpoti-Nemani

9

7.CONCHA NASALIS INFERIOR

Donja nosna koljka je parna kost lica koja je sa svojom gornjo ivicom privrena za
spoljanji zid nosne duplje. Na njoj se mogu uoti dvije ivice, dva kraja i dvije strane. Njenu
tanku gornju ivicu koja je vezuje za spoljanji zid nosne duplje mogue je podijeliti u tri
dijela: prednji se zglobljava sa unutranjom stranom maksile du koljkastog grebena (crista
conchalis maxillae), a zadnji sa uspravnim listom nepane kosti du istoimeng grebena (crista
conchalis ossi palatini), dok se od sredinjeg dijela ove ivice odvajaju tri nastavka: suzni
(processus lacrimalis), vilicni (processus maxillaris) i sitasti (processus ethmoidalis). Suzni
nastavak je iljast, zglobljava se sa prednje donjim uglom suzne kosti formirajui sa njom
unutranji zid nosnosuznog kanala (canalis nasolacrimalis). 5
Njegov spoljanji zid gradi uspravni suzni zlijeb (sulcus lacrimalis) na unutranjoj strani
maksile. Vilini nastavak lei iza suznog nastavka, blie zadnjem nego prednjem kraju kosti.
Predstavljen je tankom kotanom ploicom savijenom u polje i nanie i zakaen je za donju
ivicu vilinog zjapa (hiatus maxillaris). Sitatsti nastavak predstavlja iroka i tanka kotana
ploa koja polazi iza vilinog nastavka (processus maxillaris).
Ona je usmjerena navie prema kukastom nastvaku sitaste kosti( processus uncinatus ossis
ethmoidalis) sa kojim se spaja. Donja ivica donje nosne koljke je slobodna. Ona je
zadebljana i neravna na svom srednjem dijelu. Na nemaceriranoj kosti obloena je
zadebljanom sluzokoom nosne duplje. Krajevi kosti su manje ili vie uski. Zadnji kraj je
najee iljast. Unutranja strana je ispupena prema nosnoj pregradi. Ona je glatka u svom
gornjem dijelu, dok je u donjem ispunjena brojnim otvorima izbrazdana zlijebovima za
smjetaj krvnih sudova. Sposljanja strana je izdubljena i sa unutranjom stranom gornje
vilice i uspravnim listom nepcane kosti obrazuje dio donjeg nosnog hodnika (meatus nosalis
inferior).

5https://sh.wikipedia.org/wiki/Gornja_vilica
10

8.ZAKLJUAK
Tijelo gornje vilice (lat. corpus maxillae) ima oblik trostrane piramide, pa se na njemu
razlikuju: tri strane, baza i vrh. Prednja strana tijela je usmijerena naprijed i upolje. U njenom
gornjem dijelu se nalazi podorbitalni otvor kroz koji izlaze istomeni krvni sudovi i ivac.
Nie od otvora je smjetena tzv. onjaka jama ispod koje se nalaze ispupenja
prouzrokovana korjenovima gornjih zuba. U blizini gornje ivice prednje strane se pripaja
mii podiza gornje usne, dok se u gornjem dijelu spoljanje ivice pripaja maseterini mii.
Zadnja ili podsljepoona strana je okrenuta nazad i upolje. Na njoj je prisutno ispupenje
gornje vilice (lat. tuber maxillae) i udubljenje na spoljanjoj treini. Ova strana uestvuje u
izgradnji podsljepoone i krilastonepane jame, dok se njena unutranja ivica zglobljava sa
nepanom kosti. Na donjoj ivici zadnje strane se pripaja mii obraza. Gornja ili orbitalna
strana ima trouglast oblik. Ona uestvuje u izgradnji one duplje, dok se njena unutranja
ivica zglobljava sa suznom, sitastom i nepanom kosti. Na sredini ove strane se nalazi
podorbitalni leb koji se nastavlja u istoimeni kanal i potom se otvara na prednjoj strani
gornje vilice.
Unutranja ili nosna strana predstavlja bazu piramidalnog tijela vilice. Ona ima etvrtast
oblik i gradi veliki dio spoljanjeg zida nosne duplje. Na sredini unutranje strane se nalazi
tzv. vilini zjap (lat. hiatus maxillaris) koji vodi u vilini sinus. Osim toga, na ovoj strani se
nalaze i nepani i suzni lijeb i kosi greben nosne koljke na kome se privruje donja nosna
koljka.

11

9.LITERATURA
1. Anatomija ovjeka/osteologija za studente medicinie/2003/ prof. dr Mirjana Mija,
prof. dr Milena Blagoti, prof. dr Ljubica orevi, prof. dr Gordana TeofilovskiParapid
2. Anatomija ovjeka/osteologija/ porf. Dr Jelena Krmpoti-Nemani
3. https://sh.wikipedia.org/wiki/Gornja_vilica

12