SMEPASS II

pruanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetnitvu

EuropeAid/130991/D/SER/HR
Ulaganje u budunost

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

VODI KROZ PRIJAVU PROJEKATA ZA

FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEA
IZ FONDOVA EU-a

Ovaj dokument nije slubeni vodi Ministarstva poduzetnitva i obrta,

niti se u njemu nalaze pravila koja je obvezno pratiti.

1. UVOD, OBRAZLOENJE I OPSEG ............................................................................................................... 2

2. NAJBOLJA PRAKSA U USPOREDIVIM DRAVAMA EU-a ............................................................................. 4
2.1. UVOD U MODELE NAJBOLJE PRAKSE ...................................................................................................................... 4
2.2. NAJBOLJI PRISTUP U RADU .................................................................................................................................. 4
2.2.1. Spremnost na ulaganje ........................................................................................................................ 5
2.2.2. Povezanost s razvojnim prioritetima malog i srednjeg poduzetnitva ................................................. 6
3. SPREMNOST ZA PRIJAVU ZA SUFINANCIRANJE ......................................................................................... 7
3.1. SPREMNOST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIKA ....................................................................................................... 8
3.1.1. Starost, veliina, organizacijska struktura i financijska stabilnost ....................................................... 8
3.1.2. Srednja i dugorona perspektiva sektora u kojem djeluje tvrtka ....................................................... 13
3.1.3. Pravni okvir i kriteriji definicija MSP-a; Skupna izuzea; de minimis ............................................... 17
3.2. SPREMNOST PROJEKTA ..................................................................................................................................... 20
3.2.1. Izlazna strategija ................................................................................................................................ 21
4. PRIJAVNI PROCES ................................................................................................................................. 23
4.1. PRAENJE JAVNIH POZIVA I NATJEAJA ................................................................................................................. 23
4.2. DOKUMENTACIJA ............................................................................................................................................ 26
4.2.1. Studija izvodljivosti / investicijska studija (s pripadajuom CBA) ....................................................... 28
4.2.2. Tehnika dokumentacija .................................................................................................................... 31
4.2.3. Kompletiranje prijavnog obrasca ....................................................................................................... 33
4.2.4. Ostali dokumenti ................................................................................................................................ 34
4.3. POMO PRIVATNOG SEKTORA ............................................................................................................................ 36
4.3.1. Angaman odgovarajuih konzultanata (gdje je to prikladno) .......................................................... 36
4.4. PREDAJA PRIJAVE ............................................................................................................................................ 37
5. ADMINISTRATIVNA PODRKA ............................................................................................................... 38
5.1. ODRAVANJE I SADRAJ RADIONICA U ORGANIZACIJI RELEVANTNIH INSTITUCIJA ............................................................ 38
5.2. HELPDESK KAPACITETI ...................................................................................................................................... 39
5.3. EVALUACIJSKA PROCEDURA ............................................................................................................................... 39
6. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................... 41

1. Uvod, obrazloenje i opseg

Ulaskom u Europsku uniju i otvaranjem mogunosti koritenja sredstava iz strukturnih
fondova Europske unije otvaraju se nove prilike za sufinanciranje projekata malih i srednjih
tvrtki u Hrvatskoj. U razdoblju koritenja pretpristupnih fondova Europske unije sredstva
dostupna Republici Hrvatskoj bila su ograniena, a posebice za korisnike iz sektora malog i
srednjeg poduzetnitva.
Krajem 2013. godine raspisan je prvi javni poziv za natjecanje za mala i srednja poduzea za
ostvarivanje sufinanciranja iz strukturnih fondova RC.2.1.10. (Poveanje gospodarske
aktivnosti
i
konkurentnosti
malih
i
srednjih
poduzea
http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/22), na osnovi Operativnog programa za
regionalnu konkurentnost 2007-2013. Ovo je bio prvi natjeaj koji je omoguio malim i
srednjih poduzeima u RH da ostvare ovu vrstu sufinanciranja iz izvora sredstava EU-a.
Naknadno je tijekom 2014. godine objavljen jo jedan natjeaj za iste potencijalne prijavitelje
RC.2.1.11. (Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljanje poslovnih
procesa - http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/40 ), takoer na osnovi ve navedenog
Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007-2013.
Ve su ova dva natjeaja pokazala kako se institucije nadlene za raspisivanje, provoenje i
kontrolu implementacije natjeaja za realizaciju sufinanciranja projekata iz sredstava EU-a
prilagoavaju zahtjevima i potrebama natjeaja zajedno s malim i srednjim tvrtkama te kako
kontinuirano mijenjaju i poboljavaju objavljene natjeaje. Jasno su vidljive i slinosti i
razlike dvaju natjeaja u njihovom obujmu, obveznoj dokumentaciji, raspoloivim iznosima,
ali i nainu i rokovima prijavljivanja, evaluacije prijavljenih projekata i raznim drugim
detaljima.
Neke od lekcija u provedbi navedenih natjeaja uspjeno su prihvaene to se moe vidjeti i u
objavi novih natjeaja za mala i srednje poduzea Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i
ulaganje u opremu i Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP. Oba natjeaja otvorena su
od 11.5.2015. godine za prijavu projekata te e biti otvorena do kraja 2020. godine. U
pripremi natjeaja Ministarstvo je provelo opsenu javnu raspravu koja je u velikoj mjeri
doprinijela tome da natjeaj bude prilagoen stvarnim potrebama i mogunostima MSP-a.
Uzevi u obzir da mali i srednji poduzetnici u RH nemaju potrebno prethodno iskustvo i ne
poznaju sustav fondova EU-a te da postoje razne nedoumice i nepoznanice i s njihove strane,
i sa strane nadlenih institucija, donesena je odluka kako je potrebna izrada ovakvog

prirunika koji e generalnim pregledom svih stavki kljunih u prijavi i realizaciji

sufinanciranja iz fondova EU-a, pokuati poblie prikazati i objasniti sve potrebno kako bi se
mali i srednji poduzetnici mogli kvalitetnije pripremiti za nove natjeaje te u prijavi izbjei
razne administrativne, sadrajne i operativne zamke i rizike.
Potreba za ovakvim vodiem dodatno je osnaena stupanjem na snagu novog Operativnog
programa za koheziju i konkurentnost 2014-2020.
Cilj vodia stvaranje je nadogradnje na standardne Upute za prijavitelje koje se izrauju i
objavljuju uz objavu svakog natjeaja za sufinanciranje iz izvora sredstava EU-a. Namjera
vodia jestna leerniji i neformalan nain ukazati na postojee rizike, opasnosti, ali i prilike o
kojima se mora voditi rauna u cjelokupnom procesu - pripreme za natjeaj, izrade prijavne
dokumentacije, prijave, praenja procedure evaluacije, realizacije i ugovaranja sufinanciranja
te provedbe samog investicijskog projekta. Pokuat emo, to je vie mogue, konkretno
prikazati potrebne korake u pripremi i prijavi projekata, ali se mora naglasiti kako je zbog
posebnosti svakog pojedinog natjeaja (to prikazuju i navedeni natjeaji objavljeni u zadnjih
godinu i pol dana) nemogue u potpunosti pokriti i jamiti precizan prikaz svih elemenata na
koje se moe naii u natjeajima koji e biti objavljivani u predstojeim godinama.
Vodi e pokriti sljedea podruja kljuna za kvalitetnu pripremu za prijavu projekata:
Najbolja praksa u usporedivim dravama EU-a
Formalno-pravne detalje kljune u pripremi projekta (spremnost i kvalificiranost
prijavitelja, potencijalni diskvalifikacijski faktori, procjena kvalitete i spremnosti
projekta itd.)
Proces pripreme i prijave projekta od identificiranja odgovarajueg izvora sredstava
/ natjeaja i pravilne pripreme prijavne dokumentacije do mogue potrebe
angamana vanjske pomoi i ispravne prijave projekta
Potencijal administrativne podrke nadlenih institucija
Ovdje posebno naglaavamo kako se ovim vodiem ne eli navoditi na davanje iskrivljene i
nerealne slike vaeg poslovanja i investicijskog projekta, ve se eli uputiti na efikasan
nain predstavljanja njegovih pozitivnih elemenata i efekata.
Takoer posebno naglaavamo kako nema generalnih pravila koja su primjenjiva kod svih
natjeaja, ve je neophodno kod svakog natjeaja pozorno prouiti pripadajue upute i
uvjete kako bi se identificirao konkretan utjecaj svakog od navedenih. U tom smislu ovaj
dokument nije temeljni vodi za ijedan konkretan natjeaj i u njemu se ne nalaze pravila
koja je obavezno pratiti.

2. Najbolja praksa u usporedivim dravama EU-a

2.1. Uvod u modele najbolje prakse
Kada je rije o prijavnoj dokumentaciji za dodjelu bespovratnih sredstava, sve drave lanice
Europske unije imaju svoje primjere dobro napisanih i elaboriranih dokumenata koje
prijavitelji podnose nacionalnim tijelima zaduenima za prijave za dodjelu sredstava iz
strukturnih fondova. S druge strane, takvi se dokumenti zbog svoje povjerljive prirode ne
mogu otvoreno distribuirati kao primjeri najbolje prakse, to je donekle i razumljivo. Osim
toga, svaki je dokument poseban jer se odnosi na jedan pojedinaan sluaj koji se bavi
potrebama i mogunostima malog ili srednjeg poduzea (MSP) i projekta koji se prijavljuje.
Moemo, dakle, zakljuiti da je prilino opasno kao ogledni obrazac koristiti primjer dobro
sroene prijave za neki drugi projekt, pa ak i ako je slian predloenom projektu. Najvanije
je naglasiti da je svaki predloeni projekt, ba kao i svaki mali ili srednji poduzetnik
jedinstven, pa je, prema tome, jedinstvena i svaka prijava za sufinanciranje specifinog
projekta za specifino malo ili srednje poduzee. Ne postoji univerzalna formula koja je
primjenjiva na sve. U smislu dobre prakse, valja nam se fokusirati na najbolje naelo rada ili
najbolji pristup u radu koji e nam sluiti kao model ili uzor, a ne na najbolji dokument.

2.2. Najbolji pristup u radu

Prije nego se pozabavimo samim naelom, moramo naglasiti da su uspjene prijave za
dodjelu sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) zapravo one prijave koje su
pripremljene uz pravilnu metodu ili naelo rada i uz ispravnu motivaciju prijavitelja.
Ako govorimo o primjerima, moda je lake ponuditi primjer pogrenog naela u radu i
pogrene motivacije a to su one prijave u kojima prijavitelja motivira prilika da dobije
novac, a neprilika da provede perspektivan projekt kojim e unaprijediti rezultate u buduem
radu svoga poduzea za koje i podnosi prijavu. Drugim rijeima, dodijeljena sredstva trebaju
biti, ne samo poticaj, ve i sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Kada to jednom
razumijemo, moemo analizirati i najbolje naelo rada ili najbolji pristup u radu koji nam slui
kao uzor.
Pri tome prva pretpostavka ili preduvjet koji treba biti ostvaren injenica je da prijavitelj
malo ili srednje poduzee ima odreene kljune kompetencije, koje, izmeu ostalog,
ukljuuju:

Poznavanje metoda projektnog upravljanja

Jasno razumijevanje poslovanja ili (popularno reeno biznisa) iz ekonomske

perspektive i perspektive ciljanog trita

Jasan, dobro promiljen model irenja poslovanja koji uzima u obzir sve snage i
slabosti u poslovanju

Ukratko, najbolja praksa pokazuje da se, prije nego to se odlui podnijeti prijavu za
sufinanciranje iz strukturnih fondova, uprava malog ili srednjeg poduzea treba sloiti sa
sljedeom tvrdnjom:
Odluili smo prijaviti projekt naeg poduzea za dodjelu sredstava jer
smatramo da je to dobra prilika za provedbu perspektivnog projekta koji e
nam pomoi poboljati poslovanje. Imamo vjetine projektnog upravljanja
koje su nam potrebne da bismo projekt uope i provodili.
Vjerujemo u potencijal projekta, zahvaljujui i vlastitom temeljitom
poznavanju biznisa iz ekonomske perspektive i perspektive ciljanog trita.
Imamo stabilan model irenja poslovanja kojem nedostaje samo jedna
stvar pitanje financiranja.
Postoje brojni primjeri koji idu u prilog ovakvom naelu rada, a jedan je od najboljih moda
primjer pokrajine Alsace u istonoj Francuskoj u kojoj upravljako tijelo angaira posrednike
iji je zadatak informirati, savjetovati i pomagati malim i srednjim poduzetnicima tijekom
cijelog postupka prijave. Iako ovakav mehanizam ne postoji u Hrvatskoj, dobro je prouiti
kako posrednici u istonoj Francuskoj pomau poduzetnicima u dobivanju sredstava iz
strukturnih fondova.
Angaman ovakvih posrednika informativnog je karaktera zato to su oni zadueni osigurati
sljedee: i) da se prijavitelji koji ne ispunjavaju zadane kriterije povuku iz prijavnog postupka
tj. da ne podnose prijave) i ii) da prijavitelji koji ispunjavaju zadane kriterije od samog
poetka primjenjuju naela upravljanja projektom.
Prilikom savjetovanja, posrednici primjenjuju postupak predodabira u kojem analiziraju
spremnost potencijalnog prijavitelja na ulaganje. U pravilu, ako zakljue da potencijalni
prijavitelj nije spreman za ulaganje, savjetuju mu da ne podnosi prijavu. Naravno, to ne znai
da se malo ili srednje poduzee ne moe prijaviti na poziv, ali u pokrajini Alsace uvrijeeno je
pravilo da poduzetnici ne prijavljuju svoje projekte ako im tako savjetuju posrednici.

2.2.1. Spremnost na ulaganje

Posrednici u pokrajini Alsace slijede naela najbolje meunarodne i europske prakse kada
procjenjuju spremnost na ulaganje, odnosno, analiziraju sljedee:

1. strategiju razvoja koja je ve etablirana i funkcionalna u poduzeu (za razliku od

strategije koja se izrauje samo u svrhu prijave) prije planiranja prijave za dodjelu
sredstava
2. detaljnu i aurnu analizu trita i marketinki plan koji su sastavni dijelovi strategije
razvoja poduzea
3. studiju predizvodljivosti koja sadri vie izvedivih mogunosti ulaganja, ukljuujui i
detaljnu analizu. Usporedna analiza sadravat e i analizu trokova i koristi svake
potencijalne mogunosti ulaganja.
4. postojei model financiranja koji je realan ukljuujui i projekcije novanog toka
(eng. cash flow) sa svim implikacijama, to uglavnom ukljuuje i ve ugovorene
financijske aranmane s nekom od poslovnih ili investicijskih banaka.
Ovaj korak obuhvaa i oekivane modele sufinanciranja sukladno odredbama
programa dodjele bespovratnih sredstava.
Ako posrednik/ca ocijeni zadovoljavajuom spremnost malog ili srednjeg poduzea na
ulaganje, prelazi na analizu predloenog projekta u smislu razvojnih prioriteta Europske unije
i nacionalnih prioriteta. Ovaj se korak sastoji od usporedbe predloene strategije projekta s
razvojnim strategijama Europske unije, kao i nacionalnim i regionalnim strategijama razvoja.

2.2.2. Povezanost s razvojnim prioritetima malog i srednjeg poduzetnitva

Na razini Europske unije krovni dokument u ovom je podruju Europa 2020.1 (Europska
strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast). U kontekstu Hrvatske (za razliku od pokrajine
Alsace), najvaniji nacionalni radni dokument jest Strategija razvoja poduzetnitva 2013.
2020. Prioriteti bilo kojeg predloenog projekta u Hrvatskoj trebaju odgovarati prioritetima
iz oba dokumenta.
Posrednik/ca pomae poduzetnicima u pripremi prijavne dokumentacije jedino ako
predloeni projekt ispunjava sve kriterije u smislu spremnosti na ulaganje i relevantnosti u
svjetlu navedenih strategija razvoja poduzetnitva. Ovo naelo savreno dobro funkcionira
jer pretpostavlja da e posrednik/ica pruiti pomo u pripremi prijavne dokumentacije samo
za izvedive projekte koji e se uspjeno provoditi. U nedostatku posrednika koji u ime
upravljakog tijela ocjenjuju spremnost poduzetnika na ulaganje i povezanost samog
1

http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20%20EN%20version.pdf

projekta s razvojnim prioritetima, poduzetnici trebaju sami ocijeniti iste elemente prije nego
se upuste u prilino zahtjevne postupke pripreme dokumentacije i podnoenja prijave za
dodjelu sredstava.
Ostala poglavlja ovoga Vodia kroz strukturne fondove bave se gore predstavljenim naelom
rada.

3. Spremnost za prijavu za sufinanciranje

ivotni tijek sufinanciranja projekta iz izvora sredstava EU-a dugaak je, kompleksan i prepun
birokratskih, administrativnih i financijskih rizika i prepreka. Kvalitativni i administrativni
zahtjevi izrazito su visoki prema prijavitelju projekta, ali i prema samom projektu i njegovoj
kvaliteti, pripremljenosti i potencijalnoj odrivosti.
U ovom e se dijelu prikazati elementi kljuni za samoprocjenu spremnosti tvrtke i projekta,
kao i njihova vanost u uspjenoj pripremi projekta. Ovdje se treba postii ispravan balans
realnih mogunosti prijavitelja i projekta i moguih naina i metoda pripreme projektne
prijave koja bi dovela do pozitivnih rezultata. Normalno je i oekivano da mali i srednji
poduzetnici imaju veliku elju da im fondovi EU-a sufinanciraju investicijske projekte, i to u
to veoj mjeri tj. intenzitetu. No ovdje se mora naglasiti kako je realizacija sufinanciranja iz
fondova EU-a potencijalan ma s dvostrukom otricom. Priprema projekta i projektne prijave
zahtjevan je i kompleksan proces, no u usporedbi sa samom provedbom projekta lagan je i
prosjeno zahtjevan zadatak. Uz naglaenu razliku u kompleksnosti i zahtjevnosti provoenja
ova dva zadatka nailazimo i na jednako naglaenu razliku u riziku koji se javlja u sluaju
neuspjenog provoenja svakog od njih. Realno sagledavanje svojih mogunosti moe
prijavitelja unaprijed spasiti od neeljenih posljedica, a koje pojednostavljeno moemo
prikazati na ovaj nain:
Aktivnost
Priprema i prijava
projekta na natjeaj
Provedba projekta sa
sufinanciranjem iz
fondova EU-a

Posljedica neuspjeha
Gubitak mogunosti sufinanciranja projekta
Trokovi pripreme projekta (interni ili vanjski kapaciteti)
Gubitak vremena uloenog u pripremu projekta
Obavezan povrat sredstava EU-a
Ruenje financijske konstrukcije i isplativosti projekta
Nepredvieni/neplanirani financijski pritisci na prijavitelja
upitna odrivost poslovanja, posebice ako je projekt
znatno vei od prosjenih godinjih prihoda prijavitelja

Iz prikazanog je vidljivo da neuspjeh prijave ne predstavlja znatne gubitke i posljedice, osim

oteanog daljnjeg razvoja tvrtke zbog nepostizanja sufinanciranja razvoja tvrtke sredstvima
EU-a. No, s druge strane, neispravno i nepravilno provoenje sufinanciranog projekta moe
dovesti do puno snanijih negativnih efekata koji u najgorem sluaju mogu ugroziti
cjelokupno poslovanje tvrtke i njenu samu opstojnost. Ovakvi sluajevi nisu rijetkost na razini
EU-a, a najee se javljaju u sluajevima u kojima je dolo do kombinacije precjenjivanja
svojih financijskih, operativnih i poslovnih mogunosti s nepravilnim provoenjem projekta u
skladu s propisima i procedurama EU-a. Kako bi se izbjegli ovakvi crni scenariji te kako bi se
uspjeno kontrolirali i eliminirali povezani rizici potrebno je ispravno i detaljno procijeniti
spremnost i sposobnost tvrtke i projekta.
Takoer je potrebno voditi rauna i o tome kako je provoenje projekta lagan postupak u
odnosu na kasnije uspjeno poslovanje i ostvarivanje dugorone profitabilnosti kao rezultata
sufinanciranog investicijskog projekta. No kako ovo uvelike prelazi opseg ovog vodia te
rizike neemo ovdje detaljno analizirati.
U ovom e se poglavlju prezentirati bitni faktori kljuni za ocjenjivanje spremnosti prijavitelja
i projekta i za donoenje odluke o pristupanju prijavi, i za donoenje odluke evaluacijskog
tijela za odobravanje sufinanciranja.

3.1. Spremnost malog i srednjeg poduzetnika

3.1.1. Starost, veliina, organizacijska struktura i financijska stabilnost

Povijesni i statistiki podaci u velikoj mjeri utjeu i na konanu ocjenu projektne prijave te je
sukladno tome uputno ispravno planirati vrijeme i nain prijave i prikaza tih podataka s
ciljem maksimiziranja mogunosti uspjene prijave i dodjele bespovratnih sredstava.
Iz ovog razloga uputno je provesti samoprocjenu tvrtke i njene spremnosti za prijavu na svaki
konkretan natjeaj. Ovdje se mora naglasiti kako je neophodno svaki natjeaj posebno
detaljno prouiti, a posebno s fokusom na nain bodovanja, evaluacije i naina odluivanja o
prolazu projektne prijave tj. donoenja odluke o realizaciji sufinanciranja iz fonda EU-a.
Konkretno se mora voditi rauna o tome ima li natjeaj zavrni datum za predaju projektnih
prijava ili se radi o otvorenom tipu natjeaja u kojem se prijave primaju i evaluiraju sve dok
se ne odobre sva raspoloiva sredstva za predmetni natjeaj. U pravilu je praksa takva da se

u sluaju natjeaja sa zavrnim datumom za predaju sve prijave skupljaju do tog zavrnog
datuma, nakon toga se provodi administrativna provjera te, u sluaju uspjenog prolaska te
provjere, evaluiraju se sve prijave istovremeno. U ovom se sluaju odreuje minimalni
bodovni prag za uzimanje projektnog prijedloga u daljnje razmatranje. No i u sluaju prelaska
navedenog praga nije osigurana realizacija bespovratnih sredstava, ve se dodjeljuju onima s
najvie ostvarenih bodova prema onim s niim bodovima, sve do potpunog iskoritenja
raspoloivih sredstava za sufinanciranje. Ovakav je sustav ocjenjivanja i dodjele sredstava
npr. bio primjenjivan u natjeaju RC.2.1.10.
S druge strane natjeaji RC.2.1.11., Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u
opremu i Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP, predstavljaju drugu praksu u kojoj je
rok za predaju projektnih prijava otvoren. U postupka vrednovanja projektnih prijava jedna
od faza jest kvalitativna evaluacija u kojoj se projekt bodovno ocjenjuje, a za prolaz u etvrtu
fazu treba ostvariti minimalni bodovni prag. U ovom sluaju se projekti ne ocjenjuju zajedno,
ve se ocjenjuju prema redoslijedu dostave projektnih prijedloga.
Ni u jednom nainu evaluacije i dodjele sredstava se traeni iznosi sufinanciranja ne smanjuju
na umjetan nain.
Elementi navedeni u ovom poglavlju svaki na svoj nain utjeu na prolaz projektne prijave i
realizacije sufinanciranja. Neki elementi utjeu na fazu bodovanja projekta, ali neki drugi
mogu i u drugim fazama utjecati na potencijalno iskljuenje projektne prijave iz procedure
vrednovanja projekta.
Starost tvrtke
Starost tvrtke u gotovo svim natjeajima ima utjecaj na bodovanje projekte
prijave. Takoer je, do sada, u veini natjeaja imala i eliminacijski utjecaj u
sluaju da je tvrtka mlaa od odreenog minimalnog praga (npr. obvezno
djelovanje tvrtke na tritu od minimalno 3 godine). U novo objavljenom
natjeaju MINPO-a za Izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu
mogu se prijaviti i tvrtke koje su registrirane minimalno godinu dana. Starost
tvrtke, tj. njeno iskustvo takoer direktno utjee na bodove u elementima u
kojima se vrednuje povijesno iskustvo prijavitelja u provoenju ulagakih
projekata.
Veliina tvrtke
Veliina tvrtke utjee na nekoliko stvari:

o Eliminacijski faktor ako tvrtka spada u velike poduzetnike ona e biti

diskvalificirana iz natjeaja koji se odnose na mala i srednja poduzea
o Povezana drutva povezana drutva mogu utjecati na status prijavitelja po
pitanju veliine tvrtke. Neophodno je unaprijed provjeriti da ovaj faktor ne
utjee negativno na status tvrtke kako se ne bi krenulo u pripremu projekta i
ulaganje sredstava i vremena u projekt koji e zbog administrativnih pravila
biti diskvalificiran bez obzira na njegovu moguu kvalitetu.
o Intenzitet potpore veliina poduzetnika (mikro, mali i srednji) utjee i na
maksimalni mogui intenzitet potpore. Prema trenutno vaeoj regionalnoj
karti potpora u sektoru malih i srednjih poduzea mogu je maksimalni
intenzitet potpore od 35% (srednja) i 45% (mala) opravdanih trokova
projekta.
Organizacijska struktura
Organizacijska struktura tvrtke, kao i njena prezentacija u prijavnoj dokumentaciji
na vie naina utjee na odobravanje i provedbu projekta. S jedne strane tvrtka
mora imati odgovarajuu organizacijsku strukturu tvrtke (te posljedino i
projektnog tima za provedbu sufinanciranog projekta) kako bi s minimalnim
rizikom krenula u provedbu, a s druge treba znati tu organizacijsku strukturu i
pripadajui projektni tim ispravno predstaviti kako bi se dokazali provedbeni
kapaciteti tvrtke koji u znaajnoj mjeri utjeu na evaluaciju projekta.
Bitne stavke organizacijske strukture, o kojima treba voditi rauna su:
o Organizacijska struktura vae tvrtke uvelike odreuje i vau spremnost za
pripremu projektne prijave te jo vie za provedbu predloenog projekta.
Postojea organizacijska struktura pokazuje vae potencijalne slabosti, ili
snage te upuuje na potrebne preinake ili na potrebno angairanje
vanjskih strunjaka (ili njihovo zapoljavanje u tvrtki) radi osiguranja
uspjene provedbe projekta.
o Provedba projekta sufinanciranog iz fondova EU-a ovisi o elementima i
aktivnostima koje nisu prisutne u standardnim operacijama malih i
srednjih poduzea u RH. Ove su aktivnosti kljune za uspjeno provoenje
projekta i kontrolu rizika koji mogu dovesti do snanih negativnih
financijskih efekata. Ovdje prvenstveno govorimo o:
aktivnostima administracije projekta i izvjetavanja / komunikacije
prema nadlenim tijelima
aktivnostima provedbe procedura javne nabave. Privatne tvrtke u
RH nisu obveznice provoenja javne nabave te u ovim

aktivnostima esto nemaju dovoljno iskustva. U provedbi

projekata sufinanciranih iz fondova EU-a tvrtka je obavezna
potivati pravila i procedure nabave koje su standardno definirane
u uputama svakog predmetnog natjeaja. Ispravna provedba
procedura javne nabave kljuna je za ispravno i maksimalno
iskoritenje EU sredstava, a sve pogreke se skupo naplauju te
mogu u velikoj mjeri ugroziti financijsku konstrukciju projekta te u
konanici ak i ugroziti cijeli model i mogunost sufinanciranja
investicijskog projekta. U posljednjim natjeajima MINPO-a
procedura nabave znaajno je pojednostavljena te e se provoditi
elektronski putem sustava koji e biti objavljen na stranici
www.strukturnifondovi.hr, a i odabir izvoaa uvelike je olakan.
o Radi izbjegavanja navedenog rizika od neispravnog provoenja projektnih
aktivnosti (s naglaskom na provoenje administrativnih postupaka
provoenja projekta i postupaka provedbe procedure javne nabave) svim
tvrtkama koje ostvare sufinanciranje iz fondova EU-a se preporua da
izbjegnu improvizaciju i potencijalno nestruno provoenje projekta. Ovo
se u principu moe postii na tri naina: tvrtka ve ima iskusne strunjake
u provoenju navedenih aktivnosti ili e ih zaposliti u tvrtki prije poetka
provedbe projekta; tvrtka e prije poetka provedbe odabrane djelatnike
ciljano educirati za njihovo provoenje; angaman vanjskih strunjaka /
savjetnika s odgovarajuim znanjem i iskustvom u provoenju navedenih
aktivnosti
o U fazi vrednovanja projekta u kojoj se vri evaluacija projekta i u kojoj se
dodjeljuju bodovi prema odreenom sustavu bodovanja, struktura
poduzea moe utjecati na konaan zbroj bodova koje e projektni
prijedlog dobiti te e time utjecati i na konaan ishod realizacije
sufinanciranja projekta iz fonda EU-a. Ovdje treba voditi rauna da
organizacijska struktura odgovara potrebama provedbe projekta, ali i
potrebama njegove dugorone odrivosti u smislu uspjenog poslovanja i
efikasnosti projekta koji e biti na ispravan nain podran od strane
kapaciteta tvrtke i ispravne organiziranosti.
Financijska stabilnost
Financijska stabilnost predstavlja najosjetljiviji element spremnosti tvrtke za
provedbu projekta. Sufinanciranje iz fondova EU-a predstavlja jak poticaj u
realizaciji investicijskih projekata, no tvrtka treba trezveno i pozorno unaprijed

analizirati i procijeniti svoje financijske kapacitete i sposobnost provoenja

projekta te financijske kapacitete za daljnje uspjeno i odrivo provoenje
poslovnih aktivnosti. Kao i u sluaju organizacijske strukture i financijska
stabilnost ima dvojaku ulogu i znaenje te utjee na:
1. Samoprocjenu tvrtke o svojim kapacitetima i sposobnostima provedbe
projekta i uspjenog dugoronog poslovanja,
2. Utjecaj financijskih pokazatelja tvrtke (statikih povijesnih i projiciranih) na
prolaznost i razinu uspjeha projektnog prijedloga u proceduri vrednovanja
projekta.
Detalji o kojima se mora voditi rauna su:
o Povijesni financijski pokazatelji snaan utjecaj u kvalitativnoj evaluaciji
o Sposobnost tvrtke za zatvaranje financijske konstrukcije projekta razina
udjela tvrtke u financiranju opravdanih trokova e biti izmeu 55% i 65%,
te se mora dokazati da tvrtka raspolae s odgovarajuim izvorima
sredstava za taj dio trokova. Dokazivanje zatvorenosti financijske
konstrukcije odreeno je vrlo detaljno i moe se vidjeti u Uputama za
prijavitelje
o Financijska stabilnost u natjeajima Izgradnja proizvodnih kapaciteta
MSP i ulaganje u opremu i Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP, u
dijelu kvalitativne evaluacije projektnog prijedloga ima jo naglaeniju
ulogu i utjecaj na konano odobravanje EU sufinanciranja projekta
konkretno se financijska stabilnost procjenjuje u ovim kriterijima:
1.1. Omjer trokova i uinaka projekta (uvjetno)
2.1. Financijska odrivost projekta
2.2. Komercijalna odrivost projekta
3.2. Financijski kapacitet prijavitelja
o Prijavitelj, u procjeni svojih mogunosti financiranja dijela trokova
investicijskog projekta, treba voditi rauna o tome kako na njega nee
pasti samo pripadajuih 55-65% opravdanih trokova projekta ve e
prijavitelj morati osigurati i sredstva za sve neopravdane trokove koji se
pojavljuju u projektu ukljuujui i povrativ PDV.
o U provedbi projekta treba raunati i na dodatne popratne trokove koji se
u pravilu, i bez obzira na pripremno planiranje, uvijek dodatno javljaju
tijekom trajanja realizacije investicijskog projekta ovdje se radi o raznim
trokovima poput bankovnih garancija, troka kapitala, moguim
neopravdanim trokovima koji su takvima postali zbog pogreaka u
provedbi projekta itd.

o Realan prikaz oekivanih financijskih uinaka investicijskog projekta

kljuan je u smislu efikasnog i bezbolnog provoenja poslovnih aktivnosti
koje e se javiti kao efekt investicijskog projekta sufinanciranje projekta
jedna je olakica, ali se mora voditi rauna da se postignu i navedeni
oekivani rezultati iz projektnog prijedloga. Naime, revizija projekta moe
u analizi najavljenih i postignutih efekata i rezultata naknadno penalizirati
prijavitelja traenjem povrata odreenog dijela sredstava EU-a.
o Loa provedba projekta ili neplanirano nepostizanje najavljenih rezultata
investicijskog projekta mogu dovesti do povrata sredstava EU-a to u
sluaju nedovoljne financijske snage i stabilnosti tvrtke moe dovesti do
pogubnih efekata i financijskih dubioza. Praksa na razini EU-a pokazuje
kako nedovoljna financijska snaga u kombinaciji s traenjem povrata
sredstava EU-a moe dovesti i do bankrota tvrtke koja je koristila sredstva
EU-a u provedbi svojih investicijskih projekata.

3.1.2. Srednja i dugorona perspektiva sektora u kojem djeluje tvrtka

Sektor u kojem djeluje tvrtka na vie naina utjee na realizaciju projekta i ostvarivanje
sufinanciranja iz fondova EU-a.
Kod svakog natjeaja prvo to prijavitelj treba provjeriti moe li se njegova tvrtka, s
djelatnostima u konkretnom sektoru, prijaviti na konkretan natjeaj. No kako je ovo
jednostavno administrativno pitanje kvalificiranosti na to se neemo posebno koncentrirati
niti osvrtati u ovom dijelu.
Kao i u ostalim dijelovima ovog dokumenta, iz perspektive procjene spremnosti tvrtke i
projekta za provedbu i realizaciju investicijskog projekta financiranog iz fondova EU-a, i ovdje
se ta procjena dijeli na dva cilja te procjene vaeg sektora i njegove perspektive:
Procjena potencijala razvoja predmetnog sektora na globalnoj, ali i regionalnoj /
lokalnoj razini. Predstavljaju li sektor i specifine djelatnosti vae tvrtke unutar
njega potencijal dugorone odrivosti i razvoja? Radi li se o sektoru s jasnom
budunosti na ovim lokacijama ili se moda radi o sektoru koji pokazuje
tendenciju migracije na neke druge lokacije npr. radi traenja nie cijene rada i
ostalih resursa?

 Procjena mogueg uspjenog predstavljanja sektora i njegovih potencijala

odrivog razvoja u projektnoj prijavi. Djelujete li u sektoru koji iskazuje
kontinuirani rast dodane vrijednosti, snanu modernizaciju i otpornost na
migraciju u potrazi za niim cijenama ljudskih i drugih resursa? Radi li se, o
sektoru koji ne pokazuje snane stope rasta ve moda ak i padajue - te u tom
sluaju kako ga predstaviti u sklopu vaeg investicijskog projekta na nain da se
uspjeno dokae njegova dugorona odrivost i zadovoljavajua stopa razvoja?
Kako se prva toka odnosi na interne planove i strategije svakog pojedinog poduzea u
svakodnevnim normalnim okolnostima, bez obzira na traenje ili ne traenje sufinanciranja
pojedinih razvojnih projekata iz fondova EU-a, tako emo se ovdje fokusirati iskljuivo na
drugu toku kako svoj sektor i uu djelatnost investicijskog projekta prikazati na
odgovarajui i zadovoljavajui nain.
U evaluaciji projekata jaku ulogu imaju efekti koje e isti postii na primjer u pokazateljima
dodane vrijednosti po zaposlenom, produktivnosti, rastu prihoda, kao i ostvarivanju
zapoljavanja. Sektori bez snanih stopa rasta tee postiu jake efekte po ovim pokazateljima
te samim time i predstavljaju smanjenu konkurentnost u odnosu na druge propulzivnije
sektore koji se takoer nalaze u procjeni prihvatljivosti projekata.
Prema objavljenim natjeajima Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu
i Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP, a koje moemo uzeti kao relevantan primjer
evaluacije projekata MSP-a u buduem razdoblju, vidljivo je kako perspektiva sektora moe
utjecati na sljedee stavke evaluacije (Uputa za prijavitelje toka 5.1- 4. Faza -Ocjenjivanje
kvalitete):
1.1. Omjer trokova i uinaka projekta
Planirani povrat treba biti na zadovoljavajuoj razini kao bi se realizirala
zadovoljavajua koliina bodova koja bi osigurala realizaciju dodjele bespovratnih
sredstava. U evaluaciji se ne gledaju samo navedene brojke i prognoze bez detaljne
analize njihove realnosti i jasnoe. Projekcijama se uvijek moe donekle manipulirati,
ali nerealno navlaenje rezultata na poeljne razine moe lako dovesti do jakog
kontraefekta i postizanja bodova niih od onih koji bi se postigli realnom projekcijom.
1.2. Doprinos pokazateljima Poziva
U ovom se natjeaju ovo odnosi na:
o Sauvana radna mjesta / stvaranje novih neto radnih mjesta,

o Povean prihod od prodaje,

o Povean prihod od izvoza,
o Udio privatnih sredstava u ukupnom ulaganju koji odgovaraju javnoj potpori.
U smislu ostvarivanja potrebnih bodova prijavitelj je u mogunosti navesti i obeati
otvaranje velikog broja novih radnih mjesta ili postizanje nekih drugih traenih
vrijednosti. Meutim, navedeni obeani pokazatelji postaju sastavnim dijelom
ugovora i prilikom naknadne evaluacije efekata projekta moe doi do potrebe
povrata bespovratnih sredstava ako se navedeni efekti nisu postigli.
U nekim drugim natjeajima se, uz element otvaranja radnih mjesta, bodovao i rast
dodane vrijednosti po zaposleniku tj. rast produktivnosti radnika. I taj se element i
rezultat evaluira nakon izvrenja projekta (najee 3 godine po zavretku projekta).
U sluaju bodovanja i broja novih radnih mjesta i rasta produktivnosti prijavitelj treba
oprezno balansirati izmeu te dvije stavke naime, te dvije stavke meusobno utjeu
jedna na drugu. U sluaju znaajnog poveanja broja zaposlenih poveani prihod se
slabije oituje u rastu produktivnosti zaposlenika, a s druge strane ciljanje jakog rasta
te produktivnosti nije lako ostvariti istovremenim porastom broja zaposlenih. Mogue
je dostizanje maksimalnih vrijednosti po obje stavke, ali se u tom sluaju mora voditi
rauna o izbjegavanju pretjerano nerealnih projekcija rasta prihoda tvrtke u prve tri
godine od zavretka projekta. Ovo se ne boduje otvoreno u zadnjim natjeajima
MINPO-a, ali se treba voditi rauna kako e se ta stavka i kombinacija nalaziti u nekim
drugim natjeajima.
Upravo se u ove dvije stavke oituje i snaga predmetnog sektora te se realno i praktino
pokazuje njegova perspektiva stabilnog i odrivog razvoja. Sektor koji nije propulzivan i koji i
kroz pripadajuu marketinku analizu / strategiju koja se takoer sve ee zahtijeva u sklopu
prijavne dokumentacije, zorno i realno ne pokazuje kako predstavlja potencijal snanog rasta
e imati problema u postizanju u potpunosti zadovoljavajuih rezultata u ovoj stavki
bodovanja. Mogue rjeenje je da se unutar sektora prikau aktivnosti koje interno
predstavljaju viu dodanu vrijednost tog predmetnog sektora te da se kroz ostale materijale
dokae kako je taj ui aspekt inae neperspektivnog sektora perspektivan i s dobrim
izgledima odrivog rasta i razvoja.
2.1. Financijska odrivost projekta
Ova glava sadri dvije stavke jedna od njih jest pozitivan neto tijek kumuliranog
ostvarenog novanog tijeka. O toj stavci neemo dalje elaborirati jer u dosadanjim
natjeajima u kojima se ona pojavljivala se radilo o stavci s binarnim pristupom ako
je kumulirani tok pozitivan dobiva se 5 bodova, a ako tok nije pozitivan tijekom cijelog

razdoblja dobiva se 0 bodova. Smatramo kako osim ovoga nisu potrebne dodatne
upute za pristup pripreme i izrade kumuliranog ostvarenog novanog tijeka.
Druga stavka jest Financiranje post-projektnih aktivnosti nakon zavretka provedbe
projekta. Ova stavka pokazuje snagu i kapacitete tvrtke, a posljedino i predmetnog
sektora, za uspjeno provoenje aktivnosti potrebnih za uspjeno voenje i koritenje
efekata postignutih predmetnim investicijskim projektom.
2.2. Komercijalna odrivost projekta
U ovoj se toki trai izraena marketinka strategija s jasno definiranim elementima.
Marketinka strategija se ve traila u nekim drugim prethodnim natjeajima, a u
ovom natjeaju se ona pojavljuje sama, bez prije prisutnog poslovnog plana.
Snaga vaeg sektora e se vrlo vidljivo prikazati i predstaviti upravo u ovom dijelu i
dokumentu koji mora biti realan i s konkretnim i provjerljivim podacima o stanju vae
tvrtke, ali i vaeg sektora s pripadajuim tritem, dobavljaima i kupcima te s
predstavljenim trendovima sektora i njegovih uih aktivnosti i djelatnosti.
3.2. Financijski kapaciteti prijavitelja
Ova toka se odnosi na statine povijesne financijske podatke prijavitelja te u biti ne
predstavlja buduu perspektivu sektora. No ovdje je navodimo jer se kroz te
financijske pokazatelje ogleda ne samo prijavitelj ve i sektor u kojem djeluje. Sektori
s viom dodanom vrijednosti u prosjeku postiu i bolje navedene financijske
pokazatelje, a sektori koji nemaju takvu propulzivnost nalaze se na niim pozicijama
ljestvice. Ovo e utjecati na postizanje dovoljnih broja bodova s jedne strane, ali e
takoer utjecati i na prihvatljivost financijskih projekcija i oekivanih rezultata vae
tvrtke. Ako se radi o sektoru koji ne postie dobre rezultate ni na razini tvrtke ni na
razini sektora, bit e teko postii dobre rezultate i bodove u svim stavkama
navedenima prije ove.

Perspektivu projekta i predmetnog sektora potrebno je jasno, konkretno i razumljivo

predstaviti u prijavnoj dokumentaciji te ne ostavljati nedoumice i nejasne informacije koje bi
mogle promaknuti evaluatorima ili ih oni moda ne bi na ispravan nain protumaili. U
jasnom predstavljanju perspektive predmetnog sektora, kao i pojedinanih elemenata
konkretnog investicijskog projekta uputno je:

 Naglaavati elemente odrivog razvoja sektora te ako sam sektor ne predstavlja jak i
stabilan rast onda izdvojiti elemente projekta i sektora koji interno pokazuju jak rast u
usporedbi s drugim elementima i aktivnostima cijelog sektora.
U cjelokupnoj projektnoj dokumentaciji (marketinka strategija, studije izvodljivosti,
prijavni obrasci itd.) realno i konkretno prikazati potencijale rasta i razvoja sektora i
projekta. Konkretno i argumentirano (s relevantnim i vjerodostojnim izvorima
podataka) demonstrirati trendove i kretanja na globalnom i regionalnom / lokalnom
tritu sektora i pripadajuih aktivnosti te posebice demonstrirati poziciju vae tvrtke
na tritu s povijesnim kretanjima te realnim predvianjima (ako je mogue
prezentirati i pisma namjere poslovnih partnera, predugovore u poslovnim odnosima
koji e dovesti do planiranog rasta i postizanja oekivanih ciljeva i rezultata itd.). Sve
podatke potrebno je prezentirati unificirano kroz svu dokumentaciju kako ne bi dolo
do nejasnoa i nerazumijevanja.
Uz opisno predstavljanje perspektive preporua se to je vie mogue osloniti na
kvantificirane i vjerodostojne pokazatelje.
Predstaviti jasno i kvantificirano elemente projekta koji i samostalno predstavljaju
perspektivu rasta i razvoja npr. odlike nove tehnologije koja se nabavlja projektom i
koja predstavlja snaan skok za aktivnosti tvrtke. Ovo se moe odnositi na tehnike
performanse koje predstavljaju snaan rast u produktivnosti, energetskoj
uinkovitosti itd. Ako se ne moe dokazati i argumentirati rast cijelog sektora
potrebno je dokazati kako e investicijski projekt omoguiti da se tvrtka pomakne na
vie mjesto na ljestvici dodane vrijednosti takvog sektora ovime se, unato
usporenom rastu ili stagnaciji cijelog sektora, dokazuje kako interno i ue gledano
projekt predstavlja snanu perspektivu za razvoj tvrtke te time i malog i srednjeg
gospodarstva u RH.

3.1.3. Pravni okvir i kriteriji MSP definicija; Skupna izuzea; de minimis

Prilikom razmatranja prihvatljivosti i vaeg projekta i same tvrtke kao potencijalnog
prijavitelja, vano je razlikovati i razumjeti nekoliko temeljnih pojmova koji su relativno novi,
a njihovo je razumijevanje kljuno za razumijevanje osnovnih principa funkcioniranja
koritenja bespovratnih sredstava.
Uredbom komisije Europske Komisije 1407/2013, potporama male vrijednosti definirane su
sve one potpore iji ukupan iznos dodijeljen po pojedinom poduzetniku ne prelazi
200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke

na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o tome koje tijelo dodjeljuje
predmetnu potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, upanije i sl.). Pri tome, ukupna
potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru
cestovnog prometa ne smije premaivati 100.000,00 eura tijekom bilo kojeg razdoblja od tri
fiskalne godine.
Pravilo o dodjeli potpora male vrijednosti, tzv. 'de minimis' potpore, temelji se na
pretpostavci da mali iznosi dravnih potpora koji se dodjeljuju, i to ne iskljuivo
poduzetnicima, ne utjeu na trgovinu i konkurentnost izmeu drava lanica te su stoga
takve tzv. potpore male vrijednosti i dozvoljene.
Takoer, ovo se pravilo ne primjenjuje na tvrtke u potekoama, mada e takve tvrtke zbog
negativnih financijskih i drugih pokazatelja dosta teko konkurirati za dodjelu bespovratnih
sredstva tako da ogranienja koja namee pravilo o dodjeli potpora male vrijednosti i nisu
pretjerano vana. Vano je naglasiti da se ovo pravilo odnosi na sve korisnike potpora malih
vrijednosti, no za potrebe ovog vodia naglasak je na poduzetnicima.
Potpore koje se dodjeljuju poduzetnicima programom Poduzetnikog impulsa takoer se
ubrajaju u potpore male vrijednosti te je slijedom toga kljuno voditi preciznu evidenciju o
ukupnom iznosu potpora isplaenih tijekom posljednje tri godine kako bi se izbjegla situacija
da se zahtjevom za potporu u iznosu kojim e se premaiti dozvoljeni maksimalni iznos, ne
izgubi pravo na druge potpore.
Pri tome se, pod druge potpore ubrajaju dravne subvencije osloboene poreza i kamata,
zajmovi pod povoljnijim uvjetima, dravna jamstva, regionalne potpore za mala i srednja
poduzea za ulaganje i zapoljavanje, potpore za osnivanje enskog poduzetnitva, potpore
za usavravanje, istraivanje, razvoj i inovacije, zatitu okolia, za radnike u nepovoljnom
poloaju ili radnike sa invaliditetom, itd.
Iako se u najnovijim natjeajima, trenutno otvorenima za MSP javljaju novi termini odnosno
Uredbe temeljem kojih se odreuju vrste i veliine potpora koje se mogu dobiti putem
natjeaja, vano ih je razlikovati od onih koji su se prvi put javili u prethodnim natjeajima i
isto su tako presudni za odreivanje vrste i intenziteta dostupnih potpora za poduzetnike. U
natjeajima za male i srednje poduzetnike se tako susreemo s programom dodjele
'regionalnih potpora'. Naime, od 01.07.2014. na snazi je novi tekst Ope Uredbe o skupnom
izuzeu (eng. General Block Exemption Regulation - GBER), kojom je proiren obujam izuzea
od prethodnih pravila obavjetavanja o dodjeli dravnih potpora poduzetnicima. Prema toj
Uredbi zemljama lanicama dana je mogunost dodjeljivanja potpora vieg intenziteta
odnosno potpora veih iznosa bez prethodnog obavjetavanja i traenja odobrenja od strane
Komisije. Razlog za ovu promjenu manja je vjerojatnost da bi ove izmjene dovele do

prekomjernog naruavanja trinog natjecanja unutar jedinstvenog trita EU-a. Tako su

dodjeljivane potpore za ulaganje i zapoljavanje, za savjetodavne usluge u korist malih i
srednjih poduzea, za sudjelovanje na sajmovima i za usavravanje.
Kroz najnovije, trenutno otvorene natjeaje za poveanje gospodarske aktivnosti i
konkurentnosti malih i srednjih poduzea (3d1.1.1. i 3d1.1.2.) podjela sredstava potpore
definirana je Programom dodjele dravnih potpora kojim se definiraju ciljevi, uvjeti i postupci
za dodjelu dravnih potpora. To konkretno znai da potpora pruena kroz ovaj Program ne
podlijee zahtjevima vezanim uz izvjeivanje iz lanka 108(3) TFEU-a2 jer je potpora u skladu
s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 d 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju odreenih
kategorija potpora spojivima s unutarnjim tritem u primjeni lanaka 107. i 108. Ugovora.
Sredstva e se kroz ovaj Program tako dodjeljivati kao regionalne potpore, potpore za
savjetodavne usluge u korist MSP-ova, potpore MSP-ovima za sudjelovanje na sajmovima i
potpore za usavravanje.
Sve kljune informacije povezane s pravilima dodjele dravnih potpora tj. potpora koje su
osloboene od zahtjeva povezanih s izvjeivanjem navedene su u Uputama za prijavitelje.
Kako su mogunosti prijave i dodjele sredstava temeljem natjeaja dodjele bespovratnih
sredstava otvorene i za male i srednje poduzetnike, ulaskom Hrvatske u punopravno lanstvo
EU-a dolo je do odreenih promjena prilikom definicije malih i srednjih poduzea koje je
vano imati na umu.
Prema definiciji MSP-a, kriteriji za definiranje poduzea su slijedei:

Kategorija poduzea

Broj zaposlenih

Srednje
Malo
Mikro

<250
<50
<10

Godinji promet
50 mil. EUR
10 mil. EUR
2 mil. EUR

Aktiva/Dugorona imovina
43 mil. EUR
10 mil. EUR
2 mil. EUR

Od tri navedena kriterija za definiranje MSP, dva moraju biti zadovoljeni kako bi se odreeno
poduzee zaista svrstavalo u kategoriju MSP-a, i to na slijedei nain:
1. Broj zaposlenih,
2. Godinji promet ili aktiva/dugorona imovina.

2 Ugovor o funkcioniranju Europske unije

No, kako bi se poduzee konano kategoriziralo postoji jo jedan vaan uvjet koji mora biti
zadovoljen. U obzir je potrebno uzeti i povezanosti izmeu 2 ili vie poduzea.
Ovdje postoje tri kategorije poduzea: neovisna, partnerska i povezana. Svaka od navedenih
kategorija ima odreene posebnosti prilikom definiranja poduzea u jednu od kategorija
MSP-a.
Kod neovisnih poduzea, partnerski udio jednog ili vie poduzea mora biti manji od 25%
ukupnog udjela poduzea i obrnuto. Iznimke su mogue ako su partnerski udjeli i do 50%
ukupnog udjela poduzea ako se radi o poduzeima za javna ulaganja, ona koja posluju s
rizinim kapitalom ili poslovnim anelima, ako su to istraivaki centri ili institucionalni
ulagai ukljuujui i fondove za regionalni razvoj.
Veina su MSP-a neovisni zbog injenice da su u svom poslovanju potpuno samostalni ili
imaju jedno ili ak i vie tzv. manjinskih partnerstava s drugim poduzeima pri emu je svaki
od tih udjela manji od 25%. Ako udjel jednog poduzea nije manji od 25%, ali ni vei od 50%,
odnos se smatra partnerstvom izmeu poduzea. Iznad te granice poduzea se smatraju
povezanim poduzeima.
Ovisno o skupini kojoj poduzee pripada, u izraune vlastitih podataka morat e ukljuiti
podatke jednoga ili vie poduzea s kojima surauje tj. u nekom je od moguih partnerskih
odnosa. Rezultati toga izrauna omoguit e provjeru usklaenosti s definicijom graninih
vrijednosti za broj zaposlenika i financijske rezultate, a ona poduzea koja prelaze navedene,
granine vrijednosti gube status MSP-a.

3.2. Spremnost projekta

Prilikom pripreme prijavne dokumentacije potrebno je detaljno prouiti Upute, a posebnu
pozornost valja posvetiti dijelu koji se odnosi na procedure provedbe postupaka nabava
radova, usluga i roba (Prilog 4). Ovo je iznimno vano jer su procedure koje su propisane
Uputama ipak jednostavnije od vaeih zakonskih rjeenja to u jednu ruku pojednostavljuje
provedbe projekta.
Za razliku od prethodnog poziva, u trenutno otvorenim pozivima 3d1.1.1. i 3d1.1.2. mogue
je pripremiti natjeajnu dokumentacije nakon odobrenja projekta uz osiguranu savjetodavnu
pomo i za poslove pripreme postupaka javne nabave i za samo njihovu provedbu.
Sva ostala propisana dokumentacija koju je potrebno dostaviti ne zahtijeva poseban trud oko
ispunjavanja, no potrebno ju je pripremati s panjom kako bi projektna prijava zadovoljila sve
administrativne uvjete. O obujmu ove vrste dokumentacije obavezno se konzultirati s
Uputama i poeti na vrijeme s prikupljanjem svih vrsta izjava i potvrda - banka, FINA, porezna
uprava, skupna izjava, itd.

3.2.1. Izlazna strategija

Prijavitelj uz pripremu projekta mora voditi rauna i o moguim rizicima za njegovo
poslovanje koji izlaze iz pripreme i provedbe projekta. Rizici su manji u fazi pripreme
projekta, zbog toga to u tom periodu ni nema velikih trokova, u usporedbi s onima kojih e
biti u provedbi ulagakog projekta.
Neki mogui rizici i alarmi o kojima se mora voditi rauna ve su opisani u dokumentu, a
sukladno njihovoj identifikaciji potrebno je imati i izlaznu strategiju iz projekta. to se dalje
ode s pripremom i provedbom projekta tee je iz njega izii, a ovdje emo probati navesti
neke trenutke u kojima se moraju analizirati potencijalni rizici i donositi odluke o daljnjem
nastavku razvoja projekta ili izlasku iz njega:
Samoprocjena spremnosti tvrtke i projekta za prijavu ispravnom
samoprocjenom po pitanju eliminacijskih kriterija i kriterija kvalitativne procjene
projekta moe se ve u najranijoj fazi izii iz projekta. Ovaj izlazak je i
najpovoljniji jer do njega dolazi i prije nego to su uinjeni ikakvi trokovi po
projektu.
Tijekom pripreme projektne dokumentacije razvojem dokumentacije prijavitelj
e dobiti jasniji uvid u sve planirane opravdane i neopravdane trokove projekta
te sukladno tome i razinu trokova koje tvrtka sama mora sufinancirati. Takoer
e se dobiti i jasniji uvid u tehnike i formalno pravne prepreke koje mogu stajati
pred projektom (npr. ishoenje graevinskih dozvola, eljenu efikasnu nabavu
ciljane proizvodne opreme itd.), kao i u trina kretanja o kojima ovisi potencijalni
uspjeh projekta (rezultati istraivanja trita, najnoviji trendovi i kretanja na
ciljanom tritu itd.) odustajanjem se takoer ne trpe veliki trokovi osim
moguih trokova vanjskih konzultanata i poetne pripreme tehnike
dokumentacije.
Neposredno prije prijave projekta u trenutku osiguravanja vlastitih sredstava
potrebnih za financiranje projekta (npr. u obliku oroenog depozita do odluke o
sufinanciranju) ili bankarske garancije / jamstva o kreditiranju, potrebno je
dodatno analizirati efikasnost i opravdanost troka projekta. U sluaju odustajanja
u ovom trenutku uinjeni su trokovi povezani s moguim vanjskim
konzultantima, tehnikom pripremom projekta i ishoenjem moguih dozvola
(graevinska dozvola itd.).

 Prije potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava do sada je za donoenje

odluke o financiranju projekta, od dana predaje projektne prijave, bilo potrebno
oko 5-6 mjeseci. Ako se u tom razdoblju uvidi da tvrtka ne moe iznijeti financijske
zahtjeve provoenja projekta na uspjean nain moe se odustati od projekta.
Gubitak bi u ovom sluaju, uz sve prije navedeno, bio troak bankarske
garancije/jamstva i/ili troak kapitala u vidu oroenih zakljuanih sredstava
povezanih s prijavom projekta. Dodatni trokovi takoer bi se pojavili u sluaju da
tvrtka krene u provoenje projekta i prije potvrde njegova sufinanciranja iz
fondova EU-a.
Tijekom provedbe projekta najmanje poeljan trenutak za izlazak iz projekta jer
sa sobom nosi: apsolutno sve do tada uinjene trokove po pitanju provedbe
projekta; trokove realizacije i mogueg raskida bankarskog kredita, kao i trokove
pripadajuih kamata; itd.

4. Prijavni proces
4.1. Praenje javnih poziva i natjeaja
Prvi korak u pripremi projektnih prijava za realizaciju sufinanciranja iz fondova EU-a
identifikacija je optimalnog izvora sredstava i uparivanje s vaim potrebama i ciljevima.
Tvrtka bi trebala imati odreenu osobu koja bi trebala pratiti sva dogaanja, najave i razvoj
situacije po pitanju objava novih natjeaja i javnih poziva za financiranje iz fondova EU-a. Za
uspjeno praenje svih objava potrebno je imati i jasnu ideju o projektu koji se namjeravaju
na taj nain financirati na taj nain e se ispravno identificirati optimalni izvor sredstava i
prilika koja se nudi tvrtki. S unaprijed odreenim elementima jasno ete identificirati uklapa
li se va projekt u najavljeni ili objavljeni javni poziv te odgovara li taj poziv vaim potrebama
po pitanju oekivanog i eljenog sufinanciranja.
Neki od elemenata projekta i tvrtke koje trebate imati jasno postavljene i identificirane su:
Osnovni podaci vae tvrtke
o NKD
o Iskoritena dodijeljena bespovratna sredstva (vrsta, pokriveni trokovi
itd.) u zadnje tri godine iz bilo kojih izvora financiranja, bilo da se radi o
nacionalnim, Unijinim ili nekim drugim izvorima sredstava
o Podaci o veliini tvrtke zajedno sa podacima o povezanim
odnosima/drutvima
Ukupni trokovi planiranog projekta
Trokovi planiranog projekta po elementima potvrda njihove opravdanosti u
predmetnom javnom pozivu
eljeni intenzitet i maksimalni iznos potpore.
Danas ne moemo govoriti o nedostatku informacija, ve moda ak i neemu sasvim
suprotnome prevelikoj koliini informacija koje su esto kontradiktorne. Informacije o
javnim pozivima i natjeajima dolaze nam iz velikog broja javnih institucija, kao i iz sve veeg
broja privatnih konzultantskih tvrtki koje kroz svoje kanale obavjetavaju javnost i zajednicu
malih i srednjih poduzea o postojeim i dolazeim mogunostima financiranja iz fondova
EU-a. Kako bi se osoba zaduena za praenje moguih izvora financiranja snalazila u ovoj
umi informacija preporuili bismo praenje nekoliko izvora sredstava koji su najee i

primarni izvori informacija te tako i predstavljaju precizne i tone najave i daju odgovore koji
su precizniji od ostalih.
Te institucije su:
Ministarstvo poduzetnitva i obrta www.minpo.hr
Web stranica o strukturnim fondovima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
Europske Unije www.strukturnifondovi.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije www.mrrfeu.hr
Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje www.safu.hr
Hrvatska gospodarska komora - http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/centarza-eu
Hamag Bicro (http://www.hamagbicro.hr/),
Ministarstvo gospodarstva (www.mingo.hr)
Hrvatska banka za obnovu i razvoj www.hbor.hr manje radi dobivanja
informacija o potencijalnim natjeajima koliko radi informacija o modelima
financiranja projekata sufinanciranih iz EU fondova koje nudi HBOR
Glavni izvori podataka za mala i srednja poduzea e u praksi uvijek biti Ministarstvo
poduzetnitva i obrta i web stranica www.strukturnifondovi.hr jer se glavnina natjeaja za
mala i srednje poduzea provodi upravo kroz MINPO. Ovisno o preferencijama vae tvrtkei
vaeg investicijskog projekta, mogue je da se prilike za financiranje ukau i na drugim
izvorima sredstava (npr.: Ministarstvo gospodarstva koje je uglavnom usmjereno na
financiranje projekata velikih tvrtki, ali se u natjeajima esto ne iskljuuju male i srednje
tvrtke; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta financiranje istraivakih aktivnosti;
itd.). Zbog iroke tematike drugih moguih izvora sredstava u ovom priruniku emo se
fokusirati na natjeaje i mogunosti koje izlaze prvenstveno iz temeljne institucije MINPO-a,
ali u praenju projekata i mogunosti financiranja, osoba koja je u tvrtki za to zaduena,
trebala bi pratiti i sve druge objave i prilike koje moda predstavljaju potencijal za vau tvrtku
i predmetni investicijski projekt.
Drugi dio praenja predstavljaju aktivnosti informiranja kroz direktne konzultacije i
savjetovanja s nadlenim institucijama. Veliki broj prethodno navedenih institucija organizira
redovne prezentacije, konzultacije i informativne dane irom RH. Uz praenje samih objava
novih informacija potrebno je pratiti i kalendar dogaanja jer e MINPO, HGK, Hamag Bicro,
HBOR i moda i neki drugi, imati redovne konferencije i dogaaje na kojima e se
predstavljati nove mogunosti financiranja sa svim svojim detaljnim pravilima i odlikama.

Opetovano posjeivanje takvih dogaaja moe biti repetitivno, ali sa sobom nosi punu
informiranost o tome to moete oekivati od natjeaja, kao to i upozorava na mogue
rizike o kojima se mora voditi rauna u pripremi i prijavi projekata.
Sudjelovanje na ovakvim dogaajima nosi sa sobom pozitivne efekte, od kojih su neki:
Potpuna auriranost dostupnih informacija kojih konkurencija moda jo nije u
potpunosti svjesna
Mogunost utjecaja na uvjete natjeaja lake postavljati konkretna pitanja i davati
konkretne prijedloge za unapreenje postojeeg nacrta natjeaja sa svim
pripadajuim pravilima i uputama. U sluaju da niste u mogunosti fiziki
prisustvovati na ovakvim informativnim dogaajima moete i elektronskim putem
sudjelovati u javnim raspravama o svim najavljenim natjeajima i programima na web
stranici: www.esavjetovanja.gov.hr
Stvaranje mree kontakta s predstavnicima privatnog sektora (MSP), nadlenih
institucija kao i s mreom poslovnih savjetnika
Dobra upoznatost sa svim pravilima svakog pojedinanog natjeaja te posebice s
rizicima i zamkama u pripremi i predaji prijavne dokumentacije.
U pravilu navedene aktivnosti ne bi trebale predstavljati veliko optereenje za djelatnika
tvrtke koji bi bio zaduen za njihovo provoenje. U pravilu ove aktivnosti (dok su jo
povezane s praenjem elektronskih izvora informacija) ne zahtijevaju vie od 10 minuta
dnevno u kojima se moe provjeriti pojava novih informacija i objava. Vei angaman se
zahtijeva u trenutku najave i pripreme natjeaja nakon ega se javlja potreba prisustva na
navedenim informativnim danima, ali ni to ne bi smjelo predstavljati vie od pola radnog
dana dva do etiri puta mjeseno. Nakon objave natjeaja osoba koja prati informacije vie
ne radi samo na praenju informacija ve tvrtka ulazi u fazu pripreme projekta s vie resursa.
Sve navedene aktivnosti se mogu obavljati s kapacitetima tvrtke, ako su oni dostatni i
mogui. Druga je mogunost i suradnja s predstavnicima savjetodavnih tvrtki, ali ta e tema
biti dodatno obraena u poglavlju 5.3.

4.2. Dokumentacija
Pretpostavljajui da ste ve potvrdili kvalificiranost vae tvrtke i investicijskog projekta na
odabranom natjeaju moe se slobodno rei da je projektna dokumentacija kljuan element
za ostvarivanje uspjeha u traenju sufinanciranja. Pripremljena i predana dokumentacija
odreuje prolaz projekta kroz sve faze postupka vrednovanja projektne prijave. Na odreene
dokumente prijavitelj nema nikakvog utjecaja (npr. Izvod iz sudskog registra, GFI-POD za
protekla razdoblja itd.), ali ostala traena dokumentacija odreuje va konaan uspjeh te
zahtijeva veliki trud i rad u njenoj pripremi.
Osoba u tvrtki koja je zaduena za praenje informacija o izvorima sredstva (iz prethodnog
poglavlja) e, u veini sluajeva, biti najbolje pripremljena za razumijevanje traene
dokumentacije u pojedinom natjeaju. Ovo ne treba znaiti da e ta ista osoba biti i
najsposobnija za pripremu te dokumentacije, poput npr. studije izvodljivosti, ali e biti
spremna u kratko vrijeme jasno sloiti listu dokumenata potrebnih za prijavu projekta sa
pripadajuim aktivnostima. Neka e se dokumentacija trebati izraditi detaljno i sa
strunjacima s iskustvom na predmetnom podruju (studija izvodljivosti, marketinke
strategije, tehnika dokumentacija itd.), a neka e samo zahtijevati birokratsku i
pravovremenu pripremu ili pribavljanje istih (godinja financijska izvjea, razne
administrativne potvrde itd.).
U pravilu natjeaji za MSP koje objavljuje MINPO dolaze s pripadajuim listama potrebne
dokumentacije i koraka za ispravnu prijavu projekta. Ponekad se izloi i kontrolna lista gdje
prijavitelj moe vriti samokontrolu pribavljenih i pripremljenih dokumenata. Uputno je
dodatno detaljno proi kroz upute i ostalu prateu dokumentaciju svakog predmetnog
natjeaja kako bi se mogla sastaviti i proirena checklista koja e ponuditi dodatno
osiguranje kako projektna prijava nee biti diskvalificirana u nekoj od faza postupka
vrednovanja projektne prijave. Kljuni detalji se u pravilu nalaze u uputama natjeaja, a neki
primjeri takvih detalja mogu biti:

Mogua, a ne obavezna dokumentacija npr. marketinka strategija i poslovni plan

mogu biti neobvezna prijavna dokumentacija,
Nain predaje projektne prijave naveden u posebnom dijelu uputa, ali ne i u sklopu
potrebne dokumentacije. Prijavitelji s kvalitetnim projektima diskvalificirani su samo

zbog neispravnog navoenja potrebnih podataka na kuverti u kojoj je projektna

prijava predana,
Numeriranje stranica obavezno provjeriti i naznaiti na koji se nain projektna
prijava treba numerirati,
Itd.

U daljnjem tekstu pokuat e se poblie opisati kljuna dokumentacija u pripremi projekta, sa

slabijim fokusom na administrativne i birokratske potvrde i obrasce. Fokus je stavljen na
dokumentaciju koja odluuje o konanom uspjehu u dodjeli bodova kroz kvalitativnu
evaluaciju projektne prijave.
Ova dokumentacija zna biti raznovrsna od natjeaja do natjeaja, ali u pravilu sadri kljune
dokumente poput: prijavnog obrasca ili obrazaca, studije izvodljivosti, marketinkih i
poslovnih planova itd. U pravilu se u praksi u svim navedenim dokumentima radi o podacima
i materijalima koji se esto ponavljaju i recikliraju kroz dokumente. Tako na primjer
marketinki plan i strategija ini (nekad svojim dijelom, a nekad u potpunosti) dio studije
izvodljivosti. Nadalje podaci dobiveni u studiji izvodljivosti daju bazu i materijal za veliki dio
inputa koji se trai u prijavnim obrascima. U natjeajima Izgradnja proizvodnih kapaciteta
MSP i ulaganje u opremu i Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP ovo veliko
preklapanje nije tako jasno vidljivo i primjetno, iako je za pretpostaviti kako dijelovi traene
marketinke strategije mogu biti uklopljeni u investicijsku studiju. S druge strane i tu se treba
naglasiti kako e se pokazatelji iz ovih dokumenata morati reflektirati i pojaviti u osnovnom
prijavnom obrascu.
Iz ovog razloga uputno je krenuti s izradom dokumentacije na nain da se i racionalno troi
vrijeme i uloen rad na dokumentaciji, kao i da se osigura usklaenost podataka u svim
traenim dokumentima. Jedan od naina i redoslijeda izrade projektne dokumentacije, a koji
se pokazao praktinim i uspjenim bi bio:
Marketinka strategija

Studija izvodljivosti

Prijavni obrasci (B

A)

No ovo ovisi i o preferencijama i nainu rada svakog prijavitelja. Takoer treba naglasiti kako
je uputno i prije izrade studije izvodljivosti imati ve vrsto postavljen trokovnik radi
relevantnosti izrade svih financijskih projekcija i CBA.

4.2.1. Studija izvodljivosti / investicijska studija (s pripadajuom CBA)

Studija izvodljivosti, s pripadajuom Cost benefit analizom, predstavlja centralni dokument
kojim se prikazuju zadani ciljevi i oekivani rezultati prijavljenog projekta te se iz njih i vuku
podaci za pripremu drugih povezanih obrazaca i dokumenata potrebnih u prijavi projekta.
Kako smo ve ranije naveli u studiji izvodljivosti e se nai i dio materijala koji se prvenstveno
izvlai iz marketinke strategije (ako je se zahtijeva u sklopu projektne dokumentacije).
Marketinka strategija u pravilu je opirnija i detaljnija, ali se njeni dijelovi lako inkorporiraju
u studiju izvodljivosti. Izrada marketinke strategije prije izrade studije izvodljivosti te
koritenje tih podataka za studiju izvodljivosti, pokazala se kao vremenski efikasno rjeenje
koje i osigurava stalnost i postojanost koritenih podataka u izradi cjelokupne
dokumentacije.
Ovdje se ponavlja ve spomenuto pravilo kako je uputno u izradi projektne dokumentacije
voditi rauna o izbjegavanju koritenja razliitih podataka te je zbog toga najpraktinije
koristiti iste materijale u svim dokumentima. Na ovaj nain se i postie uteda na vremenu te
nije potrebno svaki traeni dokument u cijelosti razvijati zasebno.
Sadraj studije izvodljivosti se odreuje od strane institucije koja raspisuje javni poziv. S
ciljem uspjene prijave projekta i dodjele EU bespovratnih sredstava vano je pragmatino
sagledati potrebne aktivnosti u izradi studije izvodljivosti na nain da se jasno identificiraju
segmenti studije koji najvie utjeu na konanu odluku o dodjeli sufinanciranja. Konkretno se
studija izvodljivosti ocjenjuje u fazi kvalitativne procjene projekte u kojoj je potrebno proi
prag od 70 od 100 moguih bodova kako bi projekt proao u narednu fazu odobravanja.
Prijavitelji bi se, sukladno ovome, morali usmjeriti na mogue bodove koji se ostvaruju kroz
materijal prikazan u studiji izvodljivosti (koji se posljedino pojavljuje i prenosi i u druge
dokumente koji e se takoer analizirati u kvalitativnoj evaluaciji). Jasnom identifikacijom
prijavitelj se moe fokusirati na one dijelove koji e se analizirati, s posebnim naglaskom na
traene ciljeve i oekivane rezultate.
Sukladno ovome potrebno je identificirati dijelove studije izvodljivosti u kojima e se
prikazivati predmetna tematika svakog bodovanja te sustavno raditi na tome kako bi se
materijal pripremio na nain da se ti bodovi maksimiziraju.
Posebna se pozornost treba obratiti na izradu cost-benefit analize s pripadajuim
financijskim projekcijama. Cost-benefit analiza daje podatke koji se naknadno unose u ostale

dokumente (prvenstveno prijavni obrazac). Svi navedeni i uneseni podaci u prijavni obrazac,
a koji e se dobiti putem CBA bit e podloni naknadnoj reviziji koju e obavljati provedbenog
tijela (npr. HamagBicro). Nalazom revizije da najavljeni rezultati nisu postignuti u za to
predvienom roku (najee 3 godine), moe se doi do toga da e prijavitelj morati izvriti
povrat realiziranih bespovratnih sredstava u odreenom razmjernom dijelu. Iz ovog razloga u
izradi CBA i prikazu oekivanih rezultata mora se uvijek kretati u granicama realnih
oekivanja.
U ovakvom pristupu neophodan je oprezan i vrlo balansiran pristup, s naglaskom na
neprelaenju realnih okvira zbog mogueg, ve spomenutog, kontraefekta.
Velika veina malih i srednjih poduzea u RH do sada nije imala iskustva u pripremi
dokumentacije za natjeaje fondova EU-a, a i studije izvodljivosti izraivane su veinom za
potrebe financiranja putem bankarskih kredita. Ovdje treba naglasiti kako sadraj studija
izvodljivosti na natjeajima za fondove EU-a prati standardnu logiku izrade studija
izvodljivosti, ali takoer sadrava i neke dodatne elemente koji su u odreenoj mjeri
specifini ba za dokumentaciju za EU financiranje. Neki od tih elemenata prisutni su i u
standardnim studijama izvodljivosti, ali se od njih u pripremi za ove svrhe trai malo drugaiji
pristup. Dok kreditne institucije gledaju isplativost i financijsku / komercijalnu odrivost
ulagakog projekta, fondovi EU-a gledaju opravdanost po drugim parametrima, a ne samo
financijskim.
Tako ovdje moemo naglasiti elemente na koje se mora obratiti dodatna pozornost:
Usklaenost projekta sa stratekim i planskim dokumentima
Potrebno je jasno prikazati povezanost ulagakog projekta i njegovih rezultata u
odnosu na ciljeve predmetnog natjeaja i povezanog operativnog programa. Takoer
prikazati povezanost oekivanih rezultata s lokalnim / regionalnim / nacionalnim i EU
strategijama i planovima.
Ovime se dokazuje relevantnost projekta, a to utjee i na konaan ukupan zbroj
bodova realiziranih u evaluaciji projekta. Prikaz usklaenosti e se najvjerojatnije
traiti u svim natjeajnim dokumentacijama buduih natjeaja za fondove EU-a te
predstavlja element koji se uope ne pojavljuje u standardnim studijama izvodljivosti.
Ciljevi projekta
Prikaz ciljeva projekta u sluaju natjeajne dokumentacije za projekte sufinancirane iz
fondova EU-a bitno je drugaiji od njihova predstavljanja u standardnim studijama
izvodljivosti. Za razliku od dokumentacije pripremljene za npr. realizaciju bankarskog

kredita gdje je naglasak na financijskim rezultatima i odrivosti poslovanja i projekta,

ovdje su ti ciljevi samo jedni od onih koji se procjenjuju i ocjenjuju.
Dok u prethodnoj toki pokazujemo povezanost oekivanih ciljeva i rezultata projekta
u odnosu na strateke i planske dokumente, ovdje pokazujemo konkretne i, ako je
ikako mogue, kvantificirane ciljeve i oekivane rezultate koji se direktno odnose na
navedene ciljeve i oekivane rezultate konkretnog natjeaja. U ovom se dijelu treba
dokazati kako projekt zadovoljava postavljene ciljeve i indikatore predmetnog
natjeaja. Kvantificirani i dobro argumentirani oekivani ciljevi i njihovo realno
predstavljanje doprinose boljem rezultatu u procjeni projekta.
Analiza izvedivosti i opcija
Ovaj element se rijetko kad nalazi u standardnim studijama izvodljivosti. On je u puno
veoj mjeri prisutan u studijama izvodljivosti projekata javnog sektora te u studijama
predizvodljivosti u kojima se analiziraju razliite ulagake opcije te se identificira ona
optimalna koja se predstavlja i dalje analizira kroz studiju izvodljivosti.
U ovom je dijelu potrebno prikazati analizu budueg poslovanja ako se nita ne uini
(nema promjene), uine samo manja ulaganja i manji ulagaki zahvati u razvoju
poslovanja (uini minimalno) te se dodatno prezentiraju alternativni modeli i
mogunosti ulaganja (uini neto drugo).
Zadnja opcija uini neto drugo kompleksna je i ponekad teka za prikazati
posebice kad je projekt pravocrtan i u biti nema prave alternative. Prijavitelj na ovom
podruju mora biti kreativan i pokuati pokazati neke druge opcije kroz prikaz
alternativne proizvodne opreme / drugaijeg graevinskog rjeenja projekta i slino
s ciljem da se predmetno rjeenje i predmetni ulagaki projekt iskae kao optimalno i
najefikasnije rjeenje od predloenih. I ovdje je uputno biti to konkretniji i s
kvantificiranim podacima i pokazateljima dokazati to to se zahtijeva i trai.
Proraun prihvatljivih trokova
Ponovno za razliku od standardnih prikaza trokova ovdje je potrebno trokove
prikazati s detaljnom ralambom na prihvatljive i neprihvatljive trokove u skladu s
odredbama predmetnog natjeaja.
Plan aktivnosti i organizacija projekta
Plan aktivnosti i organizacija projekta ima primjetnu ulogu u ocjenjivanju projekata te
se treba posvetiti posebna pozornost na:
predstavljanje projektnog tima. Kroz ovo predstavljanje se vidi iskustvo i
kapacitet projektnog tima i njegovih lanova;

predstavljanje iskustva tvrtke i lanova projektnog tima na provoenju

ulagakih projekata slinih odlika predmetnog projekta. Usmjeriti se na
projekte pribline vrijednosti te posebno naglasiti one projekte koji su bili
sufinancirani bespovratnim sredstvima;
Organizacija projekta detaljno prokazati metodologiju provedbe projekta s
detaljno opisanim aktivnostima, njihovim inputima, outputima i odgovornim
osobama za njihovo provoenje.

Zatita i unapreenje okolia i zatita na radu

Ovaj dio studije izvodljivosti ukazuje na neke elemente kojima se mogu ostvariti
bodovi u npr. evaluaciji promicanja odrivog razvoja te pokriva dio studije koji je
povezan s ciljevima stratekih i planskih dokumenata EU-a u smislu ekologije i
energetske uinkovitosti.

4.2.2. Tehnika dokumentacija

Glavni projekt, potvrda glavnog projekta/graevinska dozvola
Kako je ve navedeno u uvodnom dijelu ovog poglavlja dijelovi dokumentacije potrebne za
prijavu na natjeaj e se trebati izraditi detaljno i sa strunjacima koji imaju iskustvo na
predmetnom podruju (studija izvodljivosti, marketinke strategije, tehnika dokumentacija
itd.). U ovom dijelu emo se pozabaviti obaveznom tehnikom dokumentacijom. Dok se u
prvom natjeaju RC.2.1.10., umjesto najzahtjevnije tehnike dokumentacije tj. graevinske
dozvole mogla predati potvrda glavnog projekta, a potom graevinska dozvola u zato
propisanom dodatnom roku, za trenutno otvorene natjeaje ona je obavezni dio prijavne
dokumentacije i potrebno ju je dostavljati istovremeno s ostalim dokumentima. Kako je za
dobivanje graevinske dozvole potrebno vrijeme, znatna financijska sredstva i angairani
strunjaci iz tog podruja, taj dokument zasigurno spada u skupinu dokumenata na koje
prijavitelji ne mogu utjecati samostalno i bez pomoi strunjaka. Ako se prijavljuje projekt
koji sadri graevinsku komponentu za to se trai sufinanciranje, graevinska dozvola za
izvoenje radova, izgradnje novih ili dogradnje postojeih npr. proizvodnih kapaciteta
obavezan je dokument. Pored samog dokumenta dozvole u okviru tehnike dokumentacije,
potrebno je priloiti i cjelokupan glavni projekt u koji su ukljueni svi njegovi elementi. Za
potrebe same projektne prijave uz opsenu dokumentaciju glavnog projekta potrebno je
priloiti i barem nekoliko (2-5) nacrta. Iz samog opisa sasvim je jasno da su za ovaj dio
projektne prijave potrebni strunjaci s iskustvom i ne samo oni, vrijeme je jo vanija
komponenta. Stoga je vano s pripremom tehnike dokumentacije poeti na vrijeme kako bi

ona bila spremna ne samo za kompletiranje natjeajne dokumentacije ve i za izvlaenje svih

informacija potrebnih za druge dokumente iz natjeajne dokumentacije.
Vano je istaknuti da se za osiguranje graevinske dozvole, kljunog dokumenta u
dokazivanju tehnike pripremljenosti projekta, mora imati na umu visina trokova
administrativnih naknada iji iznosi variraju zavisno od podruja planirane izgradnje i koja
nije zanemariva, isto kao to nije zanemarivo niti vrijeme potrebno za realizaciju svih
popratnih koraka kako bi se ispunili svi zahtjevi za izdavanje graevinske dozvole. Ovo je
vano imati na umu ak i u sluajevima kad je sam graevinski projekt ve u 'visokom stupnju
pripremljenosti'. Strunjaci angairani za izradu projekta, ne mogu utjecati na nuna
usuglaavanja vaeg projekta s prostornim i generalnim urbanistikim planovima jedinica
lokalne samouprave na ijem podruju planirate izgradnju. Sve su ovo koraci koji prethode
procjeni stanja projekta i spremnosti na prijavu za natjeaj za sufinanciranje. Projekti za koje
su glavni projekti bili u poodmakloj fazi i iji se zavretak oekivao do objave natjeaja na
kraju nisu niti prijavljeni na natjeaj jer se usklaenost s prostornim planovima pokazala kao
nepremostiva prepreka u limitiranom vremenskom razdoblju.
Usporeujui Upute i tablicu pregleda ocjenjivanja dokumenta studije izvodljivosti vidljivo je
da se do max. 5 bodova moe dobiti na spremnost tehnike dokumentacije, to nije
zanemarivo posebice imajui na umu da pripremljenost tehnike dokumentacije ima velik
utjecaj i na ocjenjivanje pripremljenosti projekta prilikom ocjene projektne prijave.
Naime, uz glavni projekt koji sadri opise radova i zahvata koje je potrebno poduzeti prilikom
izgradnje, potrebno je imati i kompletne trokovnike za sve navedene radove. Vano je imati
na umu da je trokovnike potrebno detaljno i realno isplanirati i procijeniti kako bi se to
realnije planirao proraun itavog projekta.
U prethodnim natjeajima se dodatno vrednovala izraenost izvedbenih projekata s
ukljuenim trokovnicima. U sadanjim okolnostima zakonska rjeenja omoguavaju izradu
trokovnika temeljem glavnog projekta, to predstavlja znatnu utedu u vremenu prilikom
pripreme dokumentacije, ali trai dodatnu preciznost prilikom izrade trokovnika temeljem
glavnog projekta.
Uz trokovnike za radove vana stavka su i tehnike specifikacije i trokovnici opreme i
mehanizacije koje e se nabavljati u okviru projekta. Pored toga to su to dijelovi obavezne
dokumentacije, vani su i za pripremu prorauna projekta. Uputno je biti temeljit u
pripremama kako specifikacija tako i trokovnika, imajui pri tome na umu i nain provedbe
njihove nabave. Kako smo ve pisali, nabavljanje opreme / mehanizacije podlono je
provedbi postupaka javne nabave, opisanima u prilogu 4. Uputa za prijavitelje i dobro je
voditi rauna o moguem grupiranju opreme sukladno planiranim segmentima projekta.

Priprema kompletne dokumentacije trai dosta vremena pa ak i nakon pripremljenosti od

strane strunjaka s iskustvom, potrebno je dosta vremena za koordinaciju i usuglaavanje i
'interpretaciju' podataka iz tehnike u ostali dio prijavne dokumentacije.
Kako bi tehniku dokumentaciju smatrali kompletnom, potrebno je priloiti i idejni projekt
temeljem kojeg je raen glavni projekt kao i dokaz prava graenja tj. dokaz pravnog interesa.
Ako za planirane graevinske radove nije potrebna izrada Studije o utjecaju zahvata na okoli
ili ocjene prihvatljivosti zahvata na ekoloku mreu, u Uputama e one biti navedene kao dio
natjeajne dokumentacije, vano je od nadlenih tijela ishoditi potvrdu da niti jedna od
traenih Studija nije potrebna i priloiti je u natjeajnu dokumentaciju.

4.2.3. Kompletiranje prijavnog obrasca

Obrazac A

Nakon to su definirani svi potrebni elementi za izradu Studije izvodljivosti, sljedei korak je
kompletiranje prijavnog obrasca. Za trenutno otvorene natjeaje RC.3.1.1.1. potrebno je
dostaviti samo jedan prijavni obrazac .
Bez obzira na to koji je oblik prijavnog obrasca, nuno je voditi rauna o nekoliko kljunih
elemenata prilikom popunjavanja obrasca. Prije svega vano ga je uskladiti s podacima iz
Studije izvodljivosti odnosno u sluaju natjeaja RC.3.1.1. Investicijske studije i koristiti se
podacima koji su identini (u najmanju ruku slini) u oba dokumenta. Naglasak je na terminu
'slini' jer bez obzira to se trae na prvi pogled iste informacije, prilikom popunjavanja
prijavnog obrasca kljuno je dobro i paljivo proitati postavljena pitanja i u odgovorima dati
sve traene podatke. Uglavnom se u prijavnom obrascu predstavljaju sistematizirani kljuni
financijski i opisni pokazatelji iz dokumenta investicijske studije.
Iz propisanog sadraja prijavnog obrasca vidljivo je da se ipak najvie informacija trai u
poglavlju koje opisuje projekt kojim se realizira ulaganje i utjecaj koji e projektne aktivnosti
imati na poslovanje poduzea. Aplikacijski obrazac trai od prijavitelja i detaljnu prezentaciju
naina na koji e se utroiti sredstva dodijeljena projektom uz jasno i detaljno prezentiranje
povezanosti s oekivanim rezultatima projekta i pokazateljima uspjenosti kojima e se
ocjenjivati planirana postignua projekta. U ovom je obrascu potrebno prikazati razradu
svakog pojedinog koraka u procesu provedbe projektnih aktivnosti s jasno naznaenim
vremenskim trajanjem i planiranim trokovima provedbe. Takoer, naglasak je stavljen i na
detaljnu razradu oekivanih rezultata projekta (outcome) uz jasno izraene poveznice s
konkretnim, mjerljivim ishodima svake od aktivnosti ija provedba vodi k ostvarivanju

rezultata. Oekivani se rezultati, osim toga povezuju i s financijskim trokovima predvienim

za postizanje svakog od rezultata.
Vano je naglasiti povezanost s trokovima, predvienim za provedbu svih planiranih
aktivnosti. Izrada prorauna trokova potrebnih za provedbu svih planiranih aktivnosti
predstavlja takoer jedan dio prijavnog obrasca. Za razliku od studije izvodljivosti, odnosno
investicijske studije koja predstavlja financijske posljedice koje e provedba projektnih
aktivnosti proizvesti na poslovanje samog prijavitelja, u proraunu projektnih aktivnosti
naglasak se stavlja na trokove potrebne za provedbu aktivnosti planiranih projektom.
Ono to je svakako kljuno prilikom popunjavanja prijavnog obrasca (bilo da se radi o
obrascima A i B, bilo da se radi o jednom prijavnom obrascu kako je sluaj s natjeajem
RC.3.1.1.) jest usklaenost svih podataka s pokazateljima uspjenosti koji su definirani za
svaki od pojedinanih poziva tj. programa potpore.
Sve ostalo to smo napisali o dijelovima koji se ocjenjuju tj. vrednuju prilikom procjene
projektne prijave, vrijedi i prilikom izrade projektnog obrasca.
Potrebno je voditi rauna o ispravnoj posloenosti tj. redoslijedu dokumentacije. Bilo kako
izgledao projektni obrazac, vano je slijediti predloeni redoslijed traene dokumentacije na
nain na koji je to propisano u dostupnim dokumentima. Prilikom kompletiranja prijavnog
obrasca vano je voditi rauna o njegovim propisanim dijelovima te ih istim redoslijedom
pripremati za podnoenje projektne prijave.

4.2.4. Ostali dokumenti

Trokovnik

Proraun projekta ili trokovnik planiranih projektnih aktivnosti uobiajeno je posljednji

korak u kompletiranju projektne prijave, i predstavlja njen sastavni dio. Proraun projekta
predstavlja pregled aktivnosti razraenih u prijavnom obrascu koji su u ovom dokumentu
povezani i s financijskim pokazateljima. Kako dokument prorauna projekta sistematizira
podatke o trokovima provedbe planiranih projektnih aktivnosti, ovdje je kljuno temeljito
planiranje, ali i ukljuenost strunjaka za svaki od segmenata provedbe projekta, kako bi se
to detaljnije isplanirali potrebni trokovi. U provedbi odobrenog projekta ovaj e se dio

pokazati kljunim jer on omoguava provedbu planiranih aktivnosti s minimalnim izmjenama

ili prenamjena trokovnikih stavki, koje iako dozvoljene, uvijek trae dodatno vrijeme kojeg
je prilikom provedbe projektnih aktivnosti uvijek premalo.
Prilikom planiranja trokova provedbe projekta, posebnu je panju potrebno posvetiti
detaljnom planiranju trokova. Ne samo da e to omoguiti provedbu u zadanim financijskim
i vremenskih limitima ve e posluiti i kao dobar podsjetnik o vrsti trokova ukljuenih u
proraun projekta. Za ovu svrhu se obrazac 'objanjenja proraunskih stavki' pokazao
kljunim.
Kako je ve navedeno u prethodnim poglavljima, podjela tj. razdvajanje na prihvatljive i
neprihvatljive trokove potrebne za provedbu planiranih projektnih aktivnosti ini vaan dio
prorauna projekta. Pri tome je opet kljuno temeljito prouiti Upute gdje su detaljno
navedeni prihvatljivi i neprihvatljivi trokovi provedbe projekta. Pri tome se ne smije izgubiti
iz vida da su i jedna i druga 'grupa' trokova potrebne za provedbu projektnih aktivnosti uz
razliku to su prihvatljivi za sufinanciranje bespovratnim sredstvima, a neprihvatljivi e
uglavnom predstavljati znaajan udio prijavitelja u sufinanciranju projektnih aktivnosti.

Marketinka strategija i poslovni planovi

O dokumentu marketinke strategije ve je bilo rijei u prethodnim poglavljima, tako da

neemo ponavljati informacije o sadraju, koji uglavnom nije zadan, ve opetovano naglasiti
vanost temeljitog prouavanja zahtjeva iz Uputa i naina bodovanja tj. procjenjivanja
pojedinih segmenata pripremljenosti projekta.

Kontrolna lista tzv. 'Checklista'

Iako na prvi pogled djeluje kao dokument bez posebne vanosti, pa moda i smisla, prilikom
pripreme i 'slaganja' projektne dokumentacije ovakva vrsta podsjetnika se pokazala kljunom
za minimaliziranje mogunosti slanja nepotpune projektne prijave i izbjegavanje odbacivanja
projektne prijave kao nepotpune.
Dapae, uputno je ve na poetku pripreme projektne prijave napraviti jo detaljniju vlastitu
'kontrolnu listu' koja e uz popis potrebne dokumentacije ukljuivati i pojedinane korake i
administrativne zahtjeve koje je potrebno osigurati kako bi se prijava kompletirala na
vrijeme.
No, bez obzira na postojanje ili nepostojanje kontrolne liste, klju pravovremenog
kompletiranja projektne prijave lei u vremenski dobro rasporeenom procesu priprema koji
e pored pripremanja dokumenata koji sainjavaju projektnu prijavu ukljuiti i prikupljanje

svih ostalih administrativnih dokumenata, potvrda i sl. Zajedniko je svim ovim dokumentima
da, iako ne pretjerano zahtjevni u smislu pripreme, svi trae vrijeme kako bi ih se kreiralo,
potpisalo ovjerilo ili 'ishodovalo' te ih je stoga uputno jednostavno na vrijeme isplanirati i u
toku procesa pripreme dokumentacije postepeno prikupljati. Pri tome je vano dobro
prouiti propisanu valjanost svakog pojedinog dokumenta i predvidjeti vremenski plan
osiguranja.

4.3. Pomo privatnog sektora

4.3.1. Angaman odgovarajuih konzultanata (gdje je to prikladno)
Na tritu poslovnog savjetovanja djeluje veliki broj konzultanata koji nude usluge u: analizi
mogunosti sufinanciranja investicijskih projekata; pripremi projekata; provedbi projekata.
injenica je kako trite konzultanata jo nije u potpunosti jasno formirano niti profilirano na
nain da se moe lako i precizno odrediti gdje se moe dobiti zadovoljavajua razina kvalitete
traene usluge. Iz ovog je razloga potrebno birati konzultante, u sluaju da ete ih uope
angairati, za one aktivnosti koje e ili nadoknaditi va manjak kapaciteta ili omoguiti bolju
poziciju u evaluacijskom procesu.
Osnovna pitanja koja si tvrtka treba postaviti u analizi potrebe za konzultantima su:

Koliki je realni kapacitet internih resursa tvrtke za aktivnosti pripreme, realizacije i

provedbe EU financiranog projekta?
o Nedovoljan kapacitet moe rezultirati u: snienom izgledu realizacije
sufinanciranja iz fondova EU-a kroz nedovoljno kvalitetno sastavljenu
projektnu dokumentaciju ili nepoznavanje administrativnih zahtjeva pripreme
i prijave projekta; nekvalitetnoj provedbi projekta to moe uzrokovati snane
negativne efekte za prijavitelja (npr. povrat bespovratnih sredstava)
Je li nedostatak kapaciteta mogue rijeiti internim aktivnostima ili je potrebno
nadoknaditi ih vanjskim konzultantima?
o Nedostatak kapaciteta se moe nadoknaditi zapoljavanjem strunjaka koji e
taj nedostatak nadoknaditi ili angairanjem odgovarajueg vanjskog
konzultanta

Jesu li kapaciteti i povijesno iskustvo prijavitelja i njegovih internih resursa dostatni za

postizanje maksimalnih bodova u evaluacijskom procesu?
Ako prijavitelj nema internih kapaciteta i iskustva koji se ocjenjuju prilikom evaluacije
(iskustvo djelatnika u provedbi sufinanciranih projekata, iskustvo u voenju projekata
sline vrijednosti itd.) tada e se to odraziti i na ostvarenim bodovima u evaluaciji
projektnog prijedloga. Angairanjem vanjskih strunjaka i uklapanjem istih u projektni
tim projekta taj se nedostatak moe nadoknaditi

Aktivnosti u kojima vanjski konzultanti mogu biti angairani u sluaju nedovoljnih kapaciteta
prijavitelja:
Izrada projektne dokumentacije i prijava projekta,
Voenje projekta (projektni menadment),
Provedba projekta u skladu s pravilima izvjetavanja EU-a,
Priprema i provedba postupaka javne nabave.

4.4. Predaja prijave

Prilikom predaje projektne prijave na natjeaj treba se posebno voditi rauna o ispunjavanju
svih administrativnih zahtjeva, a posebice o ukljuivanju svih dokumenata koji je obavezno
ukljuiti u prijavu prilikom predaje.
Upute konkretnih natjeaja, ili pripadajua natjeajna dokumentacija, ponekad imaju
predloene kontrolne liste pomou kojih prijavitelj moe potvrditi kako je pribavio i ukljuio
svu potrebnu dokumentaciju za prijavu projekta.
No, i uz takvu kontrolnu listu uputno je dodatno osigurati kako neki drugi detalji ne bi doveli
do iskljuivanja projekta u prvoj fazi prijavnog projekta. Neke od banalnih greaka koje se
ponekad ine su:
Neispravno oznaavanje paketa/omotnice s projektnom dokumentacijom;
Izostavljanje numeriranja cijele projektne dokumentacija sukladno pravilima (po
mogunosti rukom upisani brojevi stranica na nain da svaka stranica bude upisana
na nain X/Y, a gdje X predstavlja broj konkretne stranice, a Y konani ukupni broj
svih stranica projektne dokumentacije). Svaki posebni dokument moe imati svoju
posebnu numeraciju, ali je neophodno i na ovaj nain oznaiti sve stranice, a ime
projektna dokumentacija predstavlja jednu cjelinu / jedan dokument;
Izostavljanje predaje traenog broja kopija projektne dokumentacije i/ili projektne
dokumentaciju u elektronskom obliku.

Nakon predaje projektne dokumentacije potrebno je pratiti tijek i faze provjere i evaluacije
projekta te pravovremeno reagirati na obavijesti i upite provedbenih tijela.

5. Administrativna podrka
5.1. Odravanje i sadraj radionica u organizaciji relevantnih institucija
U vrijeme pripremanja natjeaja, te takoer tijekom razdoblja u kojem je najintenzivnija
priprema projekata za prijavu (do sada tijekom zatvorenog vremenskog okvira, a od sada
vjerojatno tijekom cijelog trajanja koritenja sredstava na raspolaganju), nadlene institucije
odravaju radionice i savjetovanja. Na ovim radionicama i savjetovanjima se predstavljaju
glavne odlike najavljenih ili aktualnih natjeaja, pojanjavaju se elementi koji prijaviteljima
nisu u potpunosti jasni te se pokuava na jasan i precizan nain uputiti prijavitelje na najbolji
nain pripreme prijava.
Od nedavno je aktivan i online servis esavjetovanje (https://esavjetovanja.gov.hr) na
kojem je ve uspjeno provedeno nekoliko savjetovanja za natjeaj za financiranje malog i
srednjeg poduzetnitva, a u tijeku su i daljnja savjetovanja koja e pomoi u uspjenoj
komunikaciji i boljem razumijevanju izmeu MINPO-a i MSP-a. Svi zainteresirani mogu dati
komentar, primjedbu i prijedlog te na taj nain utjecati na izmjene elemenata javnog
natjeaja u skladu sa svojim mogunostima i potrebama.
Osnovne i centralne radionice i savjetovanja odravaju se u organizaciji Ministarstva
poduzetnitva i obrta, koje je i najpozvanije za predstavljanje, tumaenje i modifikaciju
natjeaja i javnih poziva namijenjenih malim i srednjim poduzeima. Ministarstvo u praksi
radionice provodi u svim upanijama RH, radi pribliavanja tematike to irem auditoriju i
jednakomjernom pristupu svim lokacijama u RH.
Dodatne radionice i savjetovanja odravaju i druge institucije koje na neki nain sudjeluju u
cijelom procesu i programu financiranja malih i srednjih poduzea iz fondova EU-a. Neke od
tih institucija su:
Hrvatska banka za obnovu i razvoj,
Hamag-Bicro,
Hrvatska gospodarska komora,
Regionalne razvojne agencije.

Uz navedene prisutne su i edukacije i savjetovanja koje organiziraju privatne tvrtke, koje ih

najee, za razliku od prije navedenih institucija, odravaju po komercijalnim principima uz
naplatu kotizacije.
Uputno je sudjelovanje na radionicama MINPO-a jer se iz prve ruke saznaju informacije o
novim promjenama natjeaja i novim mogunostima financiranja te je mogue vrlo jasno i
precizno rijeiti nedoumice i pitanja koja prijavitelj ima u odnosu na natjeaj i njegov
cjelokupni proces. Takoer je vrlo korisno sudjelovati i na radionicama drugih institucija,
posebice onih koji e biti na neki nain ukljueni u provedbu natjeaja poput HBOR-a (radi
mogueg financiranja vlastitih sredstava putem HBOR kredita) ili Hamag-Bicro-a (mogua
evaluacija i revizija provedbe projekata).

5.2. Helpdesk kapaciteti

Institucionalni kapaciteti za pruanje pomoi korisnicima koncentrirani su najveim dijelom u
prije navedenim institucijama. U organiziranom i strukturiranom smislu centar sustava
pomoi korisnicima nalazi se u Ministarstvu poduzetnitva, s time da se moe oekivati kako
e u kasnijim etapama realizacije bespovratnih sredstava i provedbe projekta jaku podrku
davati i Hamag-Bicro. Pomo se moe realizirati putem ve navedenih online e-savjetovanja i
radionica, ali pored toga i kroz direktan kontakt i komunikaciju s MINPO-om i Hamag-Bicroom.

5.3. Evaluacijska procedura

Svaki natjeaj ima propisanu evaluacijsku proceduru i faze kroz koje se prijave kree od
predaje do potencijalnog odobravanja i donoenja odluke o financiranju. Prema najnovije
objavljenom javnom pozivu od strane MINPO-a vidljivo je kako evaluacijska procedura ima 6
faza:
1. Zaprimanje i registracija;
2. Administrativna provjera;
3. Provjera prihvatljivosti prijavitelja i aktivnosti;
4. Kvalitativna provjera;

5. Provjera prihvatljivosti izdataka.

6. Odluka o financiranju
Kao i u novo objavljenom javnom pozivu (natjeaju) u svakom e sljedeem natjeaju biti
opisana procedura evaluacije s pripadajuim fazama te se prijavitelji sukladno tome moraju i
pripremiti na odgovarajuu komunikaciju s nadlenim institucijama. U nekim fazama moe
doi do iskljuenja prijave bez dodatne konzultacije s prijaviteljem (npr. administrativna
provjera ili kvalitativna procjena), a u drugim fazama moe doi do traenja pojanjenja.
Prijavitelj treba, koliko je to mogue, predvidjeti mogue prepreke i traenje ispravaka te
unaprijed odrediti mogui odgovor i reakciju.

6. Zakljuak
Sredstva sufinanciranja Europske Unije u podruju malog i srednjeg poduzetnitva vea su
nego ikada prije i do kraja 2020. godina ekaju nas jo mnoge mogunosti i natjeaji kojima
e mala i srednja poduzea moi ostvariti sufinanciranje svojih razvojnih projekata.
U tom smislu potrebno je razvijati i voditi svoje poslovanje, s naglaskom na financijske
pokazatelje, i dugorone planove u skladu s odredbama natjeaja i uvaavajui praksu
nadlenih tijela u njegovoj provedbi.
Sredstva su tu da se iskoriste, ali nisu sama sebi svrha ve predstavljaju samo bonus ili pomo
u razvojnim projektima koje tvrtke i bez ovih izvora imaju u svojim srednjoronim i
dugoronim strategijama i planovima. Koritenjem ovih sredstava iskljuivo radi mogueg
kratkotrajnog financijskog efekta, a bez temeljite razrade opravdanosti i dugorone
odrivosti ulagakog projekta, tvrtke se postavljaju u izrazito opasnu poziciju u kojoj ih ekaju
mnogi rizici nakon provedbe projekta. Uz stroge kontrole najavljenih i oekivanih rezultata
indikatora te zahtjevnu komercijalnu provedbu i efikasnost svakog ulagakog projekta,
neophodno je bespovratna sredstva koristiti samo kao sredstvo uspjene provedbe paljivo
planiranog i analiziranog projekta. U suprotnom se moe doi do snanih negativnih
ekonomskih i financijskih efekata i posljedica koje su u drugim dravama Europske unije
znale i ozbiljno ugroziti pa i unititi tvrtke koje su koristile sufinanciranje iz fondova Europske
unije.
Proceduru prijave treba paljivo i detaljno planirati, projektna dokumentacija se treba
realizirati struno i u skladu sa svim zahtjevima i propisima svakog predmetnog natjeaja te
se posebna panja mora podariti i provedbi i potivanju svih administrativnih pravila
provedbe projekta. Ako se ovo realizira i ako projekt predstavlja prirodan i opravdan razvoj
tvrtke, onda e sredstva biti iskoritena efikasno te e od takvog koritenja korist imati i
tvrtka i cijelo gospodarstvo.

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost projekta Pruanje usluga poslovnog

savjetovanja malim i srednjim poduzetnicima SMEPASS II.