Professional Documents
Culture Documents
ELEKTROTEHNIKA
Predavai
Predavai:
Asistent:
Uvod u elektrotehniku
- osnovni pojmovi Elektrina energija se u aparatima potroaima, koristi za obavljanje rada
Elektrina energija dobija se u izvorima
Elektrina energija se lako prenosi ak i na
velike udaljenosti
Osnovni pojmovi
IZVOR
VOD
POTROSAC
Osnovni pojmovi
Elektrina strujanja
Prelazak elektrona s jednog mjesta na drugo
vodljivim putem
provodnici - materijali koji omoguuju prolaz
elektrine struje
izolatori - ne provode elektrinu struju
u potroaima pretvara se u druge oblike
energije vrei korisne uinke
TOPLOTNI
HEMIJSKI
MAGNETSKI
zagrijavanje provodnika
prolazak struje kroz otpor
prolaskom struje kroz bilo koji provodnik stvara
se toplina
HEMIJSKI
VOD
TROILO
Q
I=
t
Jedinica za mjerenje
Instrumenti za mjerenje
AMPERMETAR
spaja se SERIJSKI
Q = I t
1C =1As
I
Q
= =
S S t
dq
i=
dt
Elektrini napon
NAPON (U)
Volt (V)
Voltmetar
paralelno
OMOV ZAKON
U
I=
R
Elektrini otpor
Elektrini otpor zavisi o :
materijalu provodnika
duini provodnika
poprenom presjeku
temperaturi
l
R20 =
S
Q
I=
t
Instrumenti za mjerenje
AMPERMETAR
spaja se SERIJSKI
Q = I t
1C =1As
I
Q
= =
S S t
dq
i=
dt
Elektrini napon
NAPON (U)
Volt (V)
Voltmetar
paralelno
OMOV ZAKON
U
I=
R
Elektrini otpor
U
R =
I
Elektrini otpor zavisi o :
materijalu provodnika
duini provodnika
poprenom presjeku
temperaturi
l
R20 =
S
zavisnost otpora - R
materijal provodnika -
duina provodnika - l
popreni presjek - S
temperatura
-
R = R20 + R
20
R = R20
R = R20 + R20
20 = R20 (1 +
20 )
=
20
R=
l
S
[1 + 20 (
20) ]
Temperaturni koeficijent
R
20 =
R20
-273
0 20
=-234,5 C
Voltamperske karakteristike
I (A)
U (V)
Voltamperske karakteristike
Statiki otpor
Rstat
U
=
I
dU
=
dI
U
I=
R
Pad napona
U = I R
UR
V2
V1
U
Pad napona
Kad god kroz otpornik R, prolazi struja
Jainai I, pojavit e se na njegovim
krajevima napon iznosa U=I.R
Stezaljka na koju struja ulazi je pozitivna, a
izlazna je stezaljka negativna
Idealni izvori
Izvor sa stalnim unutarnjim naponom (EMS)
NAPONSKI IZVOR
Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta
STRUJNI IZVOR
U1 = I.R1
U2 = I. R2
U1:U2 = R1: R2
U = U1+U2 +..+ Un
U1:U2 ::Un = R1: R2 :.: Rn
E = U + I Ri
U = E I Ri
U U
1
1
+
=U( + )
R1 R2
R1 R2
I
1
1
=( + )
U
R1 R2
1
1
1
=( + )
R
R1 R2
Elektrina vodljivost
1
G=
R
1 S
G=
l
1
Jedinica:
1 SIEMENS
1S = 1/
omov zakon
I
I
U=
G=
I = U G
G
U
I1 + I 2 + I 3 I 4 I 5 = 0
a lg i =1 I i = 0
n
Potencijal
U ab = a b = I R E
U ab = a b = I R + E
U ab = I i =1 Ri a lg i =1 Ei
n
U ab = a b
U ba = b a = U ab
a lg i =1 Ei = a lg i =1 I i Ri
n
WITSTONOV MOST
POTENCIOMETAR
KOMPENZATOR
11/16/2009
11/16/2009
Uvodna razmatranja
Osnovne definicije
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Metoda napona vorova
Uvodna razmatranja
Elektrine mree Spojne eme bilo kako povezanih izvora i otpornika,
ako su otpornici linearni onda je i mrea linearna.
Cilj:
UPOZNATI KARAKTERISTIKE ELEKTRINE MREE
I PRONAI OPTIMALNU METODU RJEAVANJA
11/16/2009
Uvodna razmatranja
11/16/2009
Osnovne definicije
GRANA
- dio elektrine mree koji se sastoji
samo od serijski spojenih izvora i otpora kroz koje u
svakom trenutku prolazi struja iste jakosti
VOR
- toka u kojoj se sastaju barem tri ili
vie grana
KONTURA - bilo koji zatvoreni put sastavljen od
nekoliko grana (nezavisne konture - svaka sljedea
razlikuje se od prethodnih barem za jednu granu)
11/16/2009
Direktna primjena
Kirchhoffovih
zakona
Uz poznate E i R,
izraunavaju se
nepoznate struje
primjenom I i II K.z.
g
11/16/2009
I3
I6
I1
b
I5
I2
I4
- broj grana
- broj vorova
- broj nezavisnih
kontura
c
c
I3
R5
R
E1
R3
I
+
I5
II
+
E5
4
I4
Primjena
Kirchh.
Zakona na
zadanu
mreu
I1
E4
Primjer
I2
d
III
+
R6
11/16/2009
E6
Primjer
a, b, c
Konture
11/16/2009
c
I
II
III
I1 + I5 - I3 = 0
E1 + E5 = - I1R1 + I2R2 + I5R5
-E4 + E5 = I3R3 - I4R4 + I5R5
E4 + E6 = I2R2 + I4R4 + I6R6
11/16/2009
10
11/16/2009
11
11/16/2009
12
11/16/2009
13
11/16/2009
14
11/16/2009
15
11/16/2009
16
11/16/2009
17
11/16/2009
18
U p0 = p 0 = p 0 = p
11/16/2009
19
1 I6
E6
R6
R7
I7 3
R2
I5
R1
R4
E1
I3
R3
I2
I1
I4
R8
R5
I8
E2
E3
11/16/2009
20
11/16/2009
21
p G pp
j =1
j p
j G jp = a lg
j =1
j p
E pj G pj
Gdje je:
Gpp - suma vodljivosti svih grana prikljuenih na vor p
Gpj - suma vodljivosti svih grana izmeu vorova p i j
Epj - unutarnji naponi prikljueni na vor p
11/16/2009
22
11/16/2009
23
g=6, =4
n=6-4+1=3
C
Ib
Rc
Ia
Ea
Rb
Eb
Ic
A
I1
I2
Ed
Ec
A
B
C
Ia+If=Id
0=Ib+If+Ib
Id+Ie=Ic
Ie
Id
Ee
d
I3
Konturne struje
(Ia, Ib, If)
Meane struje
Rf
11/16/2009
Ef
24
Rc=R12=R21
Re=R23=R32
Rd=R13=R31
E22=-Eb-Ee+Ec
E33=Ef -Ee-Ed
25
I1R11+I2R12+I3R13=E11
I1R21+I2R22+I3R23=E22
I1R31+I2R32+I3R33=E33
Opti oblik naponske jednaine za konturu:
I k Rkk +
Ik
Ii
Rkk
Rki
Ekk
11/16/2009
n
l =1
lk
I l Rkl = Ekk
11/16/2009
27
Prethodno predavanje:
11/16/2009
Uvodna razmatranja
Osnovne definicije
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Metoda napona vorova
Metoda konturnih struja
Uvodna razmatranja
Elektrine mree Spojne eme bilo kako povezanih izvora i otpornika,
ako su otpornici linearni onda je i mrea linearna.
Cilj:
UPOZNATI KARAKTERISTIKE ELEKTRINE MREE
I PRONAI OPTIMALNU METODU RJEAVANJA
11/16/2009
Uvodna razmatranja
11/16/2009
Osnovne definicije
GRANA
- dio elektrine mree koji se sastoji
samo od serijski spojenih izvora i otpora kroz koje u
svakom trenutku prolazi struja iste jakosti
VOR
- toka u kojoj se sastaju barem tri ili
vie grana
KONTURA - bilo koji zatvoreni put sastavljen od
nekoliko grana (nezavisne konture - svaka sljedea
razlikuje se od prethodnih barem za jednu granu)
11/16/2009
11/16/2009
- broj grana
- broj vorova
- broj nezavisnih
kontura
U p0 = p 0 = p 0 = p
11/16/2009
11/16/2009
I k Rkk +
Ik
Ii
Rkk
Rki
Ekk
11/16/2009
n
l =1
lk
I l Rkl = Ekk
11/16/2009
10
Dananje predavanje:
Metoda superpozicije
Theveninov teorem
Nortonov teorem
Millmanov teorem
Transfiguracija zvijezde i trokuta
11/16/2009
11
Metoda superpozicije
U svakoj linearnoj mrei u kojoj ima vie naponskih izvora
moe se zamisliti da je struja grane k jednaka algebarskoj
sumi svih struja to bi ih u toj grani prouzroili pojedini
naponi, svaki sam za sebe.
Ovom metodom struja u jednoj grani izrauna se tako da se
redom zamisle umrtvljenim svi naponi osim jednoga i
izrauna struju u promatranoj grani samo uz taj jedan napon.
Tako se redom raunaju struje i za ostale napone, a
algebarska suma tih pojedinih struja bit e traena struja
promatrane grane.
(Kod premotenih izvora, moraju se zadrati njihovi unutarnji otpori.)
11/16/2009
12
Theveninov teorem
Struja I u jednom otporu R neke linearne mree moe se
odrediti tako da se cijela preostala mrea gledana sa
stezaljki a i b otpornika R, nadomjesti jednim
naponskim izvorom napona ET i unutarnjeg otpora RT.
Tada se traena struja izrauna iz izraza:
ET
I=
RT + R
11/16/2009
13
11/16/2009
14
Nortonov teorem
Prema ovom teoremu moe se struja I u otporniku R
izraunati tako da se cijela preostala mrea nadomjesti
ekvivalentnim strujnim izvorom ija je struja IK, a
unutarnji paralelni otpor RT.
RT
I = IK
RT + R
11/16/2009
15
11/16/2009
16
Millmanov teorem
Upotrebljava se u sluajevima kada vie paralelno
spojenih troila napaja vie paralelno spojenih izvora.
Takve mree mogu se nadomjestiti mreom koja ima
samo dva vora - sabirnice (masivni vodii
zanemarivog otpora).
Ovakva mrea moe se rijeiti metodom napona
vorova - za dva vora, to predstavlja Millmanov
teorem.
11/16/2009
17
11/16/2009
18
1.
TROKUT ZVIJEZDA
R31 R12
R1 =
R12 + R23 + R31
R12 R23
R2 =
R12 + R23 + R31
R23 R31
R3 =
R12 + R23 + R31
11/16/2009
19
2. ZVIJEZDA TROKUT
R1 R2
R12 = R1 + R2 +
R3
R2 R3
R23 = R2 + R3 +
R1
R3 R1
R31 = R3 + R1 +
R2
11/16/2009
20
Sljedee predavanje:
ELEKTROSTATIKA
11/16/2009
21
ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI
11/16/2009
11/16/2009
+Q
-Q
Uc
a
11/16/2009
UE
UR
R
I
U
11/16/2009
Q=C.U
C je faktor proprcionalnosti, a ovisi o karakteristikama
(obliku i grai) otvorenog voda, naziva se:
ELEKTRINI KAPACITET VODA
Slijedi jedinica za kapacitet - FARAD :
11/16/2009
As
F=
V
5
Ploasti kondenzator
S
S
S
C =
l
l
11/16/2009
C l
=
S
je dielektrina konstanta
jedinica
F m F As
= =
2
m
m Vm
0 = 8,854 10
11/16/2009
12
As
Vm
7
Q1=Q2=Q
U=U1+U2
1
1
=
C i =1 Ci
C1
C2
U1
U2
U
11/16/2009
U1=U2=U
Q=Q1+Q2
C = Ci
n
C1
i =1
11/16/2009
ELEKTROSTATIKA
11/16/2009
11/16/2009
+Q
-Q
+QI
+
l
E
U
11/16/2009
Izolator vakuum
Izmeu ploa uvodi
, se
pokusni naboj - + Q
na naboj djeluje sila F
prostor izmeu ploa
kondenzatora u kojem su
naboji izvrgnuti djelovanju
mehanikih sila je ELEKTRINO POLJE
11/16/2009
,
F= Q . E
11/16/2009
1 Q 1
E = =
0 S 0
Gustoa naboja na ploama
kondenzatora:
11/16/2009
Q
=
S
= 0 E
6
+Q
-Q
11/16/2009
elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S
Izolatori
11/16/2009
polarizacija
E
+Q
QI
SI
S
11/16/2009
-Q
+
+
+
+
S
9
11/16/2009
10
11/16/2009
11
Elektrini potencijal
Naboj +Q pomaknut u homogenom elektrinom polju
za udaljenost z prema pozitivnoj ploi, zbog suprotnog
djelovanja sile F potroio je rad:
A=F .z = Q .U/l .z
Ako je naboj u poloaju z0 imao energiju A0, onda u
poloaju z vrijedi:
A = A0 + Q .U/l .z /: +Q
A/Q = A0 /Q + U/l .z
Elektrini potencijal homogenog elektrinog polja:
11/16/2009
= U/l .z + 0
12
-Q
= - 0 = U/l .z
+Q
Q'
1
2
0
11/16/2009
Ekvipotencijalne ravnine
z
13
11/16/2009
14
Predavanje br. 12
ELEKTROSTATIKA (3)
Pregled sadraja dosadanjih predavanja:
ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI
HOMOGENO ELEKTRINO POLJE
ELEKTRINO POLJE PLOASTOG KONDENZATORA
JAKOST ELEKTRINOG POLJA
SILE ELEKTRINOG POLJA NA ELEKTRINE NABOJE
ELEKTRINA INFLUENCIJA
VEKTOR GUSTOE ELEKTRINOG POMAKA
ELEKTRINI POTENCIJAL
NAPON - RAZLIKA ELEKTRINIH POTENCIJALA
11/16/2009
11/16/2009
+Q
-Q
Uc
a
11/16/2009
UE
UR
R
I
U
11/16/2009
Q=C.U
C je faktor proporcionalnosti, a ovisi o karakteristikama
(obliku i grai) otvorenog voda, naziva se:
ELEKTRINI KAPACITET VODA
Slijedi jedinica za kapacitet - FARAD :
11/16/2009
As
F=
V
5
Ploasti kondenzator
S
S
S
C =
l
l
11/16/2009
C l
=
S
je dielektrina konstanta
jedinica
F m F As
= =
2
m
m Vm
0 = 8,854 10
11/16/2009
12
As
Vm
7
Q1=Q2=Q
U=U1+U2
1
1
=
C i =1 Ci
C1
C2
U1
U2
U
11/16/2009
U1=U2=U
Q=Q1+Q2
C = Ci
n
C1
i =1
11/16/2009
11/16/2009
10
+Q
-Q
+QI
+
l
E
U
11/16/2009
Izolator vakuum
Izmeu ploa uvodi
, se
pokusni naboj - + Q
na naboj djeluje sila F
prostor izmeu ploa
kondenzatora u kojem su
naboji izvrgnuti djelovanju
mehanikih sila je ELEKTRINO POLJE
11
12
,
F= Q . E
11/16/2009
13
1 Q 1
E = =
0 S 0
Gustoa naboja na ploama
kondenzatora:
11/16/2009
Q
=
S
= 0 E
14
+Q
-Q
11/16/2009
15
elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S
Izolatori
11/16/2009
polarizacija
16
E
+Q
QI
SI
S
11/16/2009
-Q
+
+
+
+
S
17
11/16/2009
18
11/16/2009
19
Elektrini potencijal
Naboj +Q pomaknut u homogenom elektrinom polju
za udaljenost z prema pozitivnoj ploi, zbog suprotnog
djelovanja sile F potroio je rad:
A=F .z = Q .U/l .z
Ako je naboj u poloaju z0 imao energiju A0, onda u
poloaju z vrijedi:
A = A0 + Q .U/l .z /: ( +Q )
A/Q = A0 /Q + U/l .z
Elektrini potencijal homogenog elektrinog polja:
11/16/2009
= U/l .z + 0
20
-Q
= - 0 = U/l .z
+Q
Q'
+
Ekvipotencijalne ravnine
1
2
0
11/16/2009
U = 1- 0
UAB = A- B
z
21
11/16/2009
22
+ d
dr
r2
r1
Kuglasti
kondenzator
U = 1- 2
+Q
-Q
UE
11/16/2009
23
Jednadba:
Q l
U=
0 S
Q dr
postaje: dU =
2
0 4r
11/16/2009
Q
C=
U
1 1
U=
( )
4 0 r1 r2
r1 r2
C = 4 0
r2 r1
24
r2 r1
Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:
C = 4 0 R
11/16/2009
25
1
E=
2
4 0 r
+Q
11/16/2009
26
Coulombov zakon
Sila F kojom elektrino polje jakosti E, stvoreno od tokastog
naboja Q, djeluje na pokusni naboj Q u toki A jednaka je:
1
1 Q Q'
F = Q'E = Q'
2 =
2
4 0 r
4 0 r
Q
= 0 r
11/16/2009
27
Predavanje br. 13
11/16/2009
11/16/2009
Na izvor istosmjernog
napona U sklopkom se
ukljuuje kondenzator
R C, uz otpor strujnog
kruga R.
PRIJELAZNA POJAVA
U
11/16/2009
napona = i . R
U-u=i.R
q = C u
11/16/2009
dq = C du
q
u=
C
4
Uz:
dq
i=
dt
du
i=C
dt
du
U u = C
R
dt
Ili:
11/16/2009
du
U u = CR
dt
5
11/16/2009
du
dt
=
U u
Integriranjem kojega se dobije:
U u
t
ln
=
U
U u
=e
U
t
11/16/2009
Konano slijedi:
u = U (1 e )
q = Q (1 e )
i = I e
11/16/2009
I, U
11/16/2009
t
9
u =U e
U
i = e
R
10
Wizv = i2 . R . dt + 1/C . q. dq
11
1
Wizv = i R dt + q dq
C0
0
Wizv = Wtopl
11/16/2009
1Q
+
C 2
12
Q
CU
UQ
Wel =
=
=
2C
2
2
11/16/2009
13
2
2
2
2
Wel C U
U
U
E
l
w=
=
=
= 2 =
V
V 2
S l 2
2 l
2
Uz supstituciju, D = E :
w=
11/16/2009
E
2
DE D
=
=
2
2
2
14
+Q
-Q
dl
11/16/2009
15
E
dWel =
Sdl
2
dWel = dA
E
2
S dl = F dl
11/16/2009
F=
E
2
Q
S =
2 S
16
F=
Q
S =
2 S
F E
D
DE
=
=
=
S
2
2
2
2
11/16/2009
17
U Q
U Q = Wtopl . +
2
slijedi:
11/16/2009
Wtopl .
U Q
=
2
Wtopl . = Wel .
18
ZADATAK
Tri nenabijena kondenzatora kapaciteta C1= 10 F, C2=
6 F i C3= 4 F, spojena su u kombinaciju prema slici a) i
prikljuena na izvor napona U = 100 V.
Nakon toga kondenzator C3 se odspaja, preokree i uz
ouvan naboj ponovno prikljuuje paralelno
kondenzatoru, kao na slici b).
Koliku promjenu napona na C1 uzrokuje takav postupak?
11/16/2009
19
C1
C1
a
U
C2
C3
C2
a)
11/16/2009
C3
b)
20
ELEKTROTEHNIKA 2
predavanje br. 1
1. Magnetska polja
2. Izmjenine struje i naponi
3. Simboliki raun
4. Viefazni sustavi
5. Nesinusoidalne veliine
6. Izabrana poglavlja
Elektrine mree i postrojenja
Elektrini strojevi
11/16/2009
1. MAGNETSKA POLJA
Magnetske veliine
PERMANENTNI MAGNETI I ELEKTROMAGNETI
Trei osnovni uinak elektrine struje je stvaranje magnetskog
polja u okolini vodia i u samome vodiu kroz koji prolazi struja.
Uz elektriko polje uvijek postoji i magnetsko
ELEKTROMAGNETSKO POLJE
Magnetsko polje je prostor u kojem se opaaju uinci magnetskog polja,
dva su osnovna:
- uinak mehanikih sila
- elektromagnetska indukcija
11/16/2009
Neutralna zona
Pol
Neutralna zona
Pol
Magnetska os
11/16/2009
Magnetske silnice
Magnetske silnice su same u sebe zatvorene linije, bez
poetka i zavretka. (sl. 11.7)
Ako magnet djeluje na sitne estice eljezne piljevine
one se postave u nizove - linije koje tono pokazuju
djelovanje magnetske sile u prostoru.
Tangenta na silnicu u odreenoj toki odreuje
pravac sile, a smjer je uvijek od sjevernog pola prema
junom.
11/16/2009
11/16/2009
B =
S
11/16/2009
MAGNETNO POLJE
svako kretanje elektrona izaziva nastajanje orijentiranog magnetnog polja
magnetni dipol
= B S cos
11/16/2009
Sl. 11.9.
8
11/16/2009
= d = B dS
S
11/16/2009
10
Magnetski tok :
= ( Vs) = Wb (Weber)
Gustoa magnetskog toka :
Wb Vs
B = = 2 = 2 = T Tesla
S m
m
11/16/2009
11
11/16/2009
12
13
11/16/2009
14
11/16/2009
15
11/16/2009
16
MAGNETNI KRUG
Magnetsko polje torusnog namotaja.
Radi lakeg definisanja i mjerenja toka, namotaj se
oblikuje oko torusne jezgre. Za ovakav torusni
namotaj, moe se uzeti da se sve silnice zatvaraju
unutar namotaja. (sl. 11.21)
Iz mjerenja slijedi da tok ovisi:
-direktno proporcionalno o jaini struje (I), broju
zavoja (N) i poprenom presjeku (S)
- obrnuto proporcionalno o duini (l)
- o materijalu kojim je ispunjena upljina namotaja
()
11/16/2009
17
toroidni svitak
11/16/2009
18
I N S
=
l
je magnetska permeabilnost ili magnetska provodljivost
I N
=
1 l
S
11/16/2009
EMS
I=
=
1 l
R
S
19
B
=
H
B - magnetna indukcija (gustoa) (T)
H - jakost magnetnog polja (intenzitet) (A/m)
B=
H=
N
l
I - struja (A)
N - broj namotaja svitka
l - duljina svitka (m)
apsolutna
= 0 r
11/16/2009
= 4 10
(H/m)
20
B l dx
dF = i
F = B l
dx
F - sila (N)
M = F r (Nm)
M - moment
r - krak sile (polumjer rotora) (m)
sila mehaniki rad pretvaranje elektrine
energije u mehaniki rad (elektromagneti i
elektromotori)
11/16/2009
21
Inducirani napon
gibanjem vodia
kroz magnetno polje
d
ui =
dt
uz
Ui = B l v
11/16/2009
d = B l ds
ds = v dt
I N
=
=
1 l
R
m
S
Rm - magnetski otpor magnetskog kruga
I.N - broj amperzavoja namotaja - AZ (A),
magnetomotorna sila
11/16/2009
23
11/16/2009
24
Magnetska pobuda
I N S
=
0
l
I N
=
0
S
l
B = 0 H
11/16/2009
I N
H=
l
25
26
ELEKTROMAGNETIZAM
predavanje br. 2
Zakon proticanja
Biot - Savartov zakon
Helmholtzovi namotaji
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Napon pomicanja
11/16/2009
Zakon proticanja
Jednaina H . l = V odnosi se na zatvorenu silnicu
duine l u homogenom magnetskom polju (torus).
U nehomogenim poljima (sl. 11.22) B se mijenja po
cijeloj duini silnice, a prema tome mijenja se i H, pa
se jednaina moe primijeniti na element duine l.
dV = H . dl
V = H dl
11/16/2009
1 I dl sin
dH =
2
4
r
I
dl
r
11/16/2009
1 I dl sin
Iz osnovne jednadbe dH =
4
r2
pojednostavljenjem (zbog centralne simetrije, sin=1):
I
dH =
dl
2
4 r
I
I
I
H=
dl =
2 r =
2
2
4 r
4 r
2r
11/16/2009
Helmholtzovi namotaji
(Sl. 11.35)
Ako dva jednaka, tanka, okrugla namotaja s jednakim brojem
zavoja N i koji imaju istu struju I smjestimo koaksijalno, tako
da su im sredita razmaknuta na udaljenosti R jednakoj
njihovim radijusima, dobit emo u osi x na znatnoj duini
meu namotajima priblino konstantnu vrijednost gustoe B.
Magnetsko polje dobiveno na ovakav nain, koristi se u
mjernoj tehnici gdje se eli imati priblino jednolino polje.
11/16/2009
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Elektromagnetska indukcija je pojava da se u zatvorenom
zavoju stvara ili inducira napon ako se mijenja magnetski
tok to ga obuhvaa zavoj. Veliina tog napona zavisi samo
o brzini promjene magnetskog toka.
Predznak minus objanjava Lenzov
zakon:
d
e=
dt
Napon pomicanja
Pomicanjem zavoja u homogenom magnetskom polju
gustoe B, u zavoju se inducira napon. (sl. 11.42)
Za vrijeme dt zavoj se pomakne iz poloaja 1 u poloaj 2,
a pri tom se magnetski tok promjenio za -d=dS B, gdje je
dS povrina magnetskog polja koju je zavoj napustio pri
gibanju. Tu povrinu moemo prikazati kao umnoak ds l,
gdje su: l duina stranica a zavoja, koja je presijecala
magnetske silnice okomitom brzinom v, a ds prevaljeni
put za vrijeme dt, pa je v=ds/dt.
d dS B ds
e=
=
= B l
dt
dt
dt
11/16/2009
e = v B l
8
predavanje br. 3
ELEKTROMAGNETIZAM
Samoindukcija
Proraun koeficijenta L - induktiviteta
Meusobna indukcija
11/16/2009
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Elektromagnetska indukcija je pojava da se u zatvorenom
zavoju stvara ili inducira napon ako se mijenja magnetski
tok to ga obuhvaa zavoj. Veliina tog napona zavisi samo
o brzini promjene magnetskog toka.
Predznak minus objanjava Lenzov
zakon:
d
e=
dt
Inducirani napon u
zavoju pri porastu
magnetskog toka to
ga zavoj obuhvaa
11/16/2009
11/16/2009
Inducirani napon u
zavoju pri
smanjivanju
magnetskog toka to
ga zavoj obuhvaa
Napon pomicanja
Pomicanjem
zavoja u
homogenom
magnetskom
polju gustoe B,
u zavoju se
inducira napon.
1 dt 2
ds
11/16/2009
d dS B ds
e=
=
= B l
dt
dt
dt
11/16/2009
e = v B l
6
Samoindukcija
Samoindukcija ili vlastita indukcija je pojava da se i u
samom svitku kroz koji prolazi promjenljiva struja
inducira napon zbog promjenljivog toka to ga je
proizvela vlastita struja toga svitka.
U jednom zavoju inducirani napon jednak je e = - (d /dt),
a ako su svi zavoji jednako obuhvaeni promjenljivim
tokom , bit e napon samoindukcije cijelog svitka
jednak:
11/16/2009
d
e = N
dt
di
e = L
dt
N 2 di
e=
Rm dt
N
L=
Rm
e = L
pa je:
dt
L=
di
Vs
H=
= s
A
10
N
L=
Rm
=
I Rm
11/16/2009
N
L=
I
L=
I
11
Smjer napona
samoindukcije
(Lenzov zakon) je
takav da se od toga
napona stvorena struja
protivi promjeni zbog
koje je napon
induciran. Kako je
ovdje uzrok
induciranju napona
promjena jakosti
struje, bit e e suprotno
di.
11/16/2009
+di
12
r2
L = 2 10 N a ln ( H )
r1
7
11/16/2009
13
Dvoini
dalekovod duine l
i rezultantna jaine
magnetskog polja
11/16/2009
14
0 I l
d
ln
R
0 l
d
ln
Lv = =
I
R
7
Lu = l 10 H
d
L = Lv + Lu = l (4 ln + 1) 10 7 H
R
Praktino se koristi:
11/16/2009
L
L'= H / m
l
15
11/16/2009
r1 1
7
L' = (2 ln + ) 10 H / m
r0 2
16
MEUSOBNA INDUKCIJA
11/16/2009
17
d
e2 = N 2
dt
11/16/2009
18
N1 N 2 di1
e2 =
Rm
dt
gdje je:
pa je:
11/16/2009
N1 N 2
= M 12
Rm
di1
e2 = M 12
dt
19
di2
e1 = M 21
dt
M1 = M 2 = M
M = k L1 L2
11/16/2009
20
Pretpostavka da sav
magnetski tok
primarnog namotaja
prolazi i kroz sve
zavoje sekundarnog
namotaja redovno
nee biti ispunjena, jer
se silnice magnetskog
toka izlazei iz
primarnog namotaja
naglo razilaze na sve
strane u prostoru
rasipni tok
11/16/2009
21
M = k L1 L2
k=
M
L1 L2
za idealnu vezu
za nepotpunu vezu
11/16/2009
k=1
k<1
22
predavanje br. 4
ELEKTROMAGNETIZAM
Prikljuak induktivnog svitka na izvor napona
Prekid struje u induktivnom svitku
Rezultantni induktivitet vie svitaka
Ravni provodnik kroz koji prolazi struja u magnetskom
polju
Sila magnetskog polja na el. naboje u gibanju
Hallov napon
Tvari u magnetskom polju, permeabilnost
Krivulja magnetiziranja
Magnetski krug
Energija magnetskog polja
11/16/2009
(sl. 11.57)
L
=
R
i = I (1 e
t /
(sl. 11.58)
11/16/2009
(sl. 11.59)
i = I e
t /
L = L1 + L2 + L3 = Li
1
1
1
1
1
=
+
+
=
L L1 L2 L3
Li
11/16/2009
F = B I l
Smjer sile odreuje se pravilom lijeve ruke.
11/16/2009
F = 2 10
I1 I 2
Q
I=
t
F = B I l
Q
l
F = B l = Q B
t
t
F = Q v B
11/16/2009
4. Hallov napon
Kada se ploicai izraena od vodia ili poluvodia
protjecana strujom, postavi u magnetsko polje, na njoj
e se pojaviti napon koji djeluje okomito na ravninu to
je ini smjer struje i smjer magnetskog polja.
Ova pojava naziva se Hallov efekt, a stvoreni napon je
Hallov napon.
(sl. 11.78)
11/16/2009
relativna permeabilnost
apsolutna permeabilnost materije
0 = 4. 10-7 Vs/Am
r
(sl. 11.84)
11/16/2009
10
I N S
=
B = H
B = f (H )
(sl. 11.85)
11
4. Magnetska histereza
Ako eljezo jednolinim smanjivanjem struje razmagnetiziramo,
nakon prvog magnetiziranja, vrijednosti B i H ne mijenjaju se po
istoj krivulji koja je dobivena kod prvog magnetiziranja. eljezo
nastoji zadrati stanje prijanje magnetinosti, zbog ega dolazi do
zaostajanja B u odnosu na H magnetska histereza.
(sl. 11.88)
11/16/2009
12
Magnetski krug
Mogui zadaci:
1. Za zadani tok izraunati potreban broj amperzavoja =IN
2. Za zadani broj amper zavoja =IN, odrediti u jezgri
(sl. 11.90)
11/16/2009
13
LI
I
Wm =
=
=
2
2
2 L
2
11/16/2009
14