You are on page 1of 338

II GODINA

ELEKTROTEHNIKA

Predavai

Predavai:

Dr Tihomir Latinovi, dipl.ing.

Asistent:

Dr Tihomir Latinovi, dipl.ing.

KRATAK ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTROTEHNIKE


1831. godine Michael Faraday dokazuje da se pomou
magneta moe proizvesti elektrina struja
1879. godine Thomas Alva Edison arulja s ugljenom
niti
1882. godine Thomas Alva Edison elektrana istosmjerne
struje
1884. godine budimpetanska trojka (Ganz)
transformator
1888. godine Nikola Tesla dvofazni sustav
1890. godine Petrograd ima ulinu rasvjetu sa 66000
arulja, koje su se napajale iz 10 centrala istosmjerne
struje

KRATAK ISTORIJSKI RAZVOJ ELEKTROTEHNIKE

1891. godine u Frankfurtu na Majni ostvaren je prijenos


izmjenine trofazne struje na udaljenosti 175 km
1895. godine prva hidroelektrana izmjenine struje
velike snage na slapovima Niagare
1895. godine samo dva dana nakon Niagare proradila je
dvofazna elektrana na rijeci Krki

UVOD U ELEKTROTEHNIKU,OSNOVNI POJMOVI

Vanost elektrotehnike, elektrike energije i


informatike tehnologije (1. predavanje)
Istorijski pregled (1. predavanje)
Bohrov atomski model
Elektrina strujanja,uinci elektrine struje

JEDNOSTAVNI ISTOSMJERNI STRUJNI KRUG


ta je strujni krug, mehanizam uspostave struje u
vrstim provodnicima, elementi,simboli
jaina i gustoa elektrine struje, vrste i vremenski
oblici, mjerne jedinice, trenutane vrijednosti,
mjerenje
Smjer elektrine struje
Elektrini napon, EMS, nastanak, simboli, smjerovi
unutarnjeg i vanjskog napona

OSNOVNI ZAKONI ELEKTRINOG STRUJANJA

Elektrini otpor, fizikalna slika, zakon elektrinog


otpora, specifini otpor i vodljivost
Ohmov zakon
Elektrini otpor

Uvod u elektrotehniku
- osnovni pojmovi Elektrina energija se u aparatima potroaima, koristi za obavljanje rada
Elektrina energija dobija se u izvorima
Elektrina energija se lako prenosi ak i na
velike udaljenosti

Osnovni pojmovi

IZVOR

VOD

POTROSAC

Osnovni pojmovi

Elektrina strujanja
Prelazak elektrona s jednog mjesta na drugo
vodljivim putem
provodnici - materijali koji omoguuju prolaz
elektrine struje
izolatori - ne provode elektrinu struju
u potroaima pretvara se u druge oblike
energije vrei korisne uinke

Uinci elektrine struje

TOPLOTNI
HEMIJSKI
MAGNETSKI

Uinci elektrine struje


TOPLOTNI

zagrijavanje provodnika
prolazak struje kroz otpor
prolaskom struje kroz bilo koji provodnik stvara
se toplina

Uinci elektrine struje

HEMIJSKI

rastvaranje provodnika na sastavne dijelove


ELEKTROLIZA
elektroliti
provodnici druge vrste

Uinci elektrine struje


MAGNETSKI

prolaskom struje kroz bilo koji provodnik oko


njega se stvaraju magnetske sile
magnetsko polje
nedjeljivo od elektrine struje

Jednostavni istosmjerni strujni krug


Baterija - arulja
simboli
ematski prikaz

ematski prikaz jednostavnog


strujnog kruga
IZVOR

VOD

TROILO

jaina elektrine struje


uslovljava uinak u elektrinim potroaima
Matematiki izraz:

Q
I=
t

I - jaina elektrine struje


Q - koliina elektriciteta koja je kroz provodnik
prola u vremenu t
t - vrijeme

Jedinica za mjerenje

Jedinica za mjerenje jaine elektrine


energije je 1 A (amper), ta je ona elektrina
struja , koja iz vodene otopine AgNO3 izlui u
jednoj sekundi 1,1180 mg srebra

Instrumenti za mjerenje
AMPERMETAR
spaja se SERIJSKI

Koliina elektriciteta i gustoa struje

Q = I t

1C =1As
I
Q
= =
S S t

Elementarni naboj naboj jednog


elektrona e = -1,60 .
10-19 As

Trenutna vrijednost jaine struje

dq
i=
dt

Smjer elektrine struje


Smjer struje - dogovorno od (+) prema (-)
Stvarni smjer kretanja elektrona je obrnut
Obzirom na smjer kretanja naboja struja
moe biti istosmjerna ili izmjenina

Elektrini napon

Razlika izmeu polova (+) i (-)


Jedinica za mjerenje
Instrument za mjerenje
Nain prikljuivanja instrumenta

NAPON (U)
Volt (V)
Voltmetar
paralelno

Unutarnji napon, EMS


Razliita elektrika stanja polova - potencijali
EMS - elektromotorna sila, uzrok pomicanja
naboja u izvoru
Djelovanjem EMS nastaje unutarnji ili proizvedeni
napon - E ili Uo
Vanjski napon - napon koji djeluje na potroau - U

OMOV ZAKON

U
I=
R

Elektrini otpor
Elektrini otpor zavisi o :

materijalu provodnika
duini provodnika
poprenom presjeku
temperaturi

l
R20 =
S

Osvrt na prolo predavanje - OSNOVNI


ZAKONI ELEKTRINOG STRUJANJA

Elektrini otpor, fizikalna slika, zakon elektrinog


otpora, specifini otpor
Ohmov zakon

Elektrini otpor, utIcaji na otpor,


karakteristina optereenja izvora
zavisnost elektrinog otpora o temperaturi
zavisnost otpora o ostalim fizikalnim veliinama,
supravodljivost, podaci i primjena, stalni i promjenljivi
otpori, mjerenje
Primjena temperaturne zavisnosti otpora
Nelinearni otpori, voltamperske karakteristike,
diferencijalni otpor
Prazni hod, optereenje i kratki spoj izvora napona, pad
napona

Jaina elektrine struje


Uzrokuje uinak u elektrinim potroaima
Matematiki izraz:

Q
I=
t

I - Jaina elektrine struje


Q - koliina elektriciteta koja je kroz provodnik
prola u vremenu t
t - vrijeme

Instrumenti za mjerenje
AMPERMETAR
spaja se SERIJSKI

Koliina elektriciteta i gustoa struje

Q = I t

1C =1As
I
Q
= =
S S t

Elementarni naboj naboj jednog


elektrona e = -1,60 .
10-19 As

Trenutna vrijednost Jaine struje

dq
i=
dt

Smjer elektrine struje


Smjer struje - dogovorno od (+) prema (-)
Stvarni smjer gibanja elektrona je obrnut
Obzirom na smjer gibanja naboja struja
moe biti istosmjerna ili izmjenina

Elektrini napon

Razlika izmeu polova (+) i (-)


Jedinica za mjerenje
Instrument za mjerenje
Nain prikljuivanja instrumenta

NAPON (U)
Volt (V)
Voltmetar
paralelno

Unutarnji napon, EMS


Razliita elektrika stanja polova - potencijali
EMS - elektromotorna sila, uzrok pomicanja
naboja u izvoru
Djelovanjem EMS nastaje unutarnji ili proizvedeni
napon - E ili Uo
Vanjski napon - napon koji djeluje na potroau - U

OMOV ZAKON

U
I=
R

Elektrini otpor

U
R =
I
Elektrini otpor zavisi o :

materijalu provodnika
duini provodnika
poprenom presjeku
temperaturi

l
R20 =
S

zavisnost otpora - R

materijal provodnika -
duina provodnika - l
popreni presjek - S
temperatura
-

UTICAJ TEMPERATURE NA ELEKTRINI


OTPOR

R = R20 + R
20
R = R20
R = R20 + R20
20 = R20 (1 +
20 )
=
20

R=

l
S

[1 + 20 (
20) ]

Temperaturni koeficijent

R
20 =

R20

zavisnost otpora metalnih provodnika


o temperaturi
R

-273
0 20

=-234,5 C

Mjerenje otpora - primjena


Mjerenje temperature namota elektrinih
strojeva
poznato 1, mjeri se R1 i R2 - slijedi (za Cu):
R2
2 = ( 234,5 + 1 ) 234,5C
R1

Voltamperske karakteristike

I (A)

Grafiki prikaz zavisnosti struje i napona

U (V)

Voltamperske karakteristike
Statiki otpor
Rstat

U
=
I

Dinamiki ili diferencijalni otpor


Rdif

dU
=
dI

Prazni hod i kratki spoj izvora


Pretpostavka: U=konst.
Optereenje varira ovisno o vrijednostima
otpora
Granine vrijednosti
R= 0
R=

Nominalne vrijednosti - In, Un

U
I=
R

Pad napona

U = I R

UR
V2

V1
U

Pad napona
Kad god kroz otpornik R, prolazi struja
Jainai I, pojavit e se na njegovim
krajevima napon iznosa U=I.R
Stezaljka na koju struja ulazi je pozitivna, a
izlazna je stezaljka negativna

Idealni izvori
Izvor sa stalnim unutarnjim naponom (EMS)
NAPONSKI IZVOR
Izvor koji stvara stalan tok elektriciteta
STRUJNI IZVOR

SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI


ISTOSMJERNE STRUJE - serijski spoj otpora
Strujne i naponske prilike:
I = I1 = I2
U= U1+ U2
U1 = I1
.R1= I.R1
U2 = I2
.R2= I.R2
U= I.R1+I.R2 = I.(R1+R2)
U/I= R1+R2
R= R1+R2

SASTAVLJENI STRUJNI KRUGOVI ISTOSMJERNE


STRUJE - serijski spoj otpora

U1 = I.R1
U2 = I. R2

U1:U2 = R1: R2

Za n serijski spojenih otpornika vrijedi:

U = U1+U2 +..+ Un
U1:U2 ::Un = R1: R2 :.: Rn

Vanjska karakteristika realnih


naponskih izvora
E
I=
Ri + Rv

E = U + I Ri
U = E I Ri

Paralelni spoj otpora


U1= U2=U
I=I1+I2
I=

U U
1
1
+
=U( + )
R1 R2
R1 R2

I
1
1
=( + )
U
R1 R2

1
1
1
=( + )
R
R1 R2

Elektrina vodljivost
1
G=
R
1 S
G=
l
1

Jedinica:
1 SIEMENS
1S = 1/

omov zakon

I
I
U=
G=
I = U G
G
U

PRVI KIRCHHOFFOV ZAKON


I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5
I

I1 + I 2 + I 3 I 4 I 5 = 0

a lg i =1 I i = 0
n

Potencijal

kao pomona raunska veliina

Napon koji vlada izmeu dvije take je


ustvari razlika potencijala
Potencijal a promatrane take a jednak je
naponu izmeu te take i po volji odabrane
referentne take, za koju pretpostavljamo
da ima potencijal - nula.
U a0 = a 0 = a 0 = a

omov zakon za element strujnog kruga


A)
B)

U ab = a b = I R E
U ab = a b = I R + E
U ab = I i =1 Ri a lg i =1 Ei
n

U ab = a b
U ba = b a = U ab

DRUGI KIRHOFOV ZAKON


U zatvorenom strujnom krugu, koji moe
biti dio ma kakve spojne eme, algebarska
suma svih unutarnjih napona izvora jednaka
je algebarskoj sumi svih potroenih napona
u otporima.

a lg i =1 Ei = a lg i =1 I i Ri
n

Primjena Kirhofovih zakona


PRVI - se odnosi na struje koji se sastaju u
jednoj toki (voru)
DRUGI - se odnosi na napone jedne
zatvorene konture

Neke primjene osnovnih zakona


elektrinog strujanja

WITSTONOV MOST
POTENCIOMETAR
KOMPENZATOR

OSNOVE RJEAVANJA LINEARNIH


MREA ISTOSMJERNE STRUJE

11/16/2009

11/16/2009

Uvodna razmatranja
Osnovne definicije
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Metoda napona vorova

Uvodna razmatranja
Elektrine mree Spojne eme bilo kako povezanih izvora i otpornika,
ako su otpornici linearni onda je i mrea linearna.
Cilj:
UPOZNATI KARAKTERISTIKE ELEKTRINE MREE
I PRONAI OPTIMALNU METODU RJEAVANJA

11/16/2009

Uvodna razmatranja

Postoje dvije osnovne mogunosti rjeavanja elektrinih


mrea:
na osnovu poznatih podataka mree potrebno je
izraunati struje, napone i snage ANALIZA
na osnovu poznatih struja i napona potrebno je odrediti
elemente mree SINTEZA

11/16/2009

Osnovne definicije
GRANA
- dio elektrine mree koji se sastoji
samo od serijski spojenih izvora i otpora kroz koje u
svakom trenutku prolazi struja iste jakosti
VOR
- toka u kojoj se sastaju barem tri ili
vie grana
KONTURA - bilo koji zatvoreni put sastavljen od
nekoliko grana (nezavisne konture - svaka sljedea
razlikuje se od prethodnih barem za jednu granu)
11/16/2009

Direktna primjena
Kirchhoffovih
zakona
Uz poznate E i R,
izraunavaju se
nepoznate struje
primjenom I i II K.z.
g

11/16/2009

I3

I6
I1
b

I5

I2
I4

- broj grana
- broj vorova
- broj nezavisnih
kontura
c

Direktna primjena Kirchhoffovih zakona


Za izraunavanje struja u svim granama treba imati
g linearnih nezavisnih jednaina.
Postupak:
1. Primjena I Kirchhoffovog zakona za struje u
vorovima ( ima ih -1)
2. Primjena II Kirchhoffovog zakona za konture
(ima ih n = g-+1 = broj nezavisnih kontura)
Ukupan broj potrebnih jednaina (pri analizi):
(-1) + (g-+1) = g
11/16/2009

c
I3

R5

R
E1

R3

I
+

I5

II
+

E5
4

I4

Primjena
Kirchh.
Zakona na
zadanu
mreu

I1

E4

Primjer

I2
d
III
+

R6
11/16/2009

E6

Primjer

1. Jednadbe za vorove (-1)

a, b, c

2. Jednadbe za nezavisne konture


g=6
=4 n=3
Potrebno je 6 jednaina:
vorovi
a
I6 - I1 - I2 = 0
b
I3 + I4 - I6 = 0

Konture

11/16/2009

c
I
II
III

I1 + I5 - I3 = 0
E1 + E5 = - I1R1 + I2R2 + I5R5
-E4 + E5 = I3R3 - I4R4 + I5R5
E4 + E6 = I2R2 + I4R4 + I6R6

11/16/2009

10

11/16/2009

11

11/16/2009

12

11/16/2009

13

11/16/2009

14

11/16/2009

15

11/16/2009

16

11/16/2009

17

11/16/2009

18

Metoda napona vorova


Ovom metodom, kao i metodom konturnih struja, smanjuje
se broj jednaina koje treba rjeavati - ubrzava se postupak.
Koristi se II Kirchhoffov zakon i Ohmov zakon primijenjen
na svaku granu strujnog kruga, uz po volji odabran referentni
vor, za koji se odredi da mu je potencijal jednak nuli. Onda
za sve ostale vorove vrijedi:

U p0 = p 0 = p 0 = p

11/16/2009

19

1 I6

E6
R6

R7

I7 3

R2

I5

R1

R4

E1

I3
R3

I2

I1

I4

R8

R5

I8

E2

E3

11/16/2009

20

Za primjer na slici, strujne (I K.z.) jednadbe:


1
I6+I8 = I1+I4
2
I2 = I6+I7+I8
3
I7 = I3+I5
Potencijalne relacije:
1 = 0+E1-I1R1
I1=(-1+ E1). G1
2 = 0-E2+I2R2
I2=(2+ E2). G2
3 = 0+E3-I3R3
I3=(-3+ E3). G3
1 = 0-I4R4
I4=-1. G4
3 = 0-I5R5
I5=-3G5
2 = 1 +E6-I6R6 I6=(1- 2+ E6). G6
2 = 3 -I7R7
I7 =(3- 2). G7
2 = 1 -I8R8
I8=(1- 2). G8

11/16/2009

21

Za bilo koji p-ti vor elektrine mree, koja ima


vorova, opi oblik jednadbe glasi:

p G pp

j =1
j p

j G jp = a lg

j =1
j p

E pj G pj

Gdje je:
Gpp - suma vodljivosti svih grana prikljuenih na vor p
Gpj - suma vodljivosti svih grana izmeu vorova p i j
Epj - unutarnji naponi prikljueni na vor p

11/16/2009

22

Metoda konturnih struja

Metodu je uveo Maxwell, izvodi se iz Kirchhoffovih


zakona, a polazi od naponskih jednaina za nezavisne
konture, uz upotrebu strujnih jednaina za vorove.

11/16/2009

23

g=6, =4
n=6-4+1=3

C
Ib

Rc

Ia

Ea

Rb
Eb

Ic
A

I1

I2

Ed
Ec

A
B
C

Ia+If=Id
0=Ib+If+Ib
Id+Ie=Ic

Ie
Id

Ee

d
I3

Konturne struje
(Ia, Ib, If)
Meane struje

Rf
11/16/2009

Ef

24

II K.z. samo za nezavisne konturne struje:


1
IaRa+IcRc+IdRd=Ea-Ec-Ed
2
IbRb -IeRe -IcRc=-Eb-Ee+Ec
3
IfRf-IeRe+IdRd=Ef-Ee-Ed
Uvodi se oznaavanje:
Ra+Rc+Rd=R11
Rb+Re+Rc=R22
Rf+Re+Rd=R33
E11=Ea-Ec-Ed
11/16/2009

Rc=R12=R21
Re=R23=R32
Rd=R13=R31

E22=-Eb-Ee+Ec

E33=Ef -Ee-Ed
25

I1R11+I2R12+I3R13=E11
I1R21+I2R22+I3R23=E22
I1R31+I2R32+I3R33=E33
Opti oblik naponske jednaine za konturu:

I k Rkk +

Ik
Ii
Rkk
Rki
Ekk
11/16/2009

n
l =1
lk

I l Rkl = Ekk

- struja promatrane konture


- struja bilo koje druge konture
-vlastiti otpor konture
-zajedniki granini otpor izmeu dviju kontura
- alg. Suma svih unutarnjih napona konture k, pri
emu se sumiranje vri u odabranom poz. smjeru
26

Obje metode daju iste rezultate, ali je povoljnije


raunati po metodi napona vorova, kada je:
(-1) < n
dok se metodom konturnih struja rauna u sluaju:
n < (-1)

11/16/2009

27

Prethodno predavanje:

11/16/2009

Uvodna razmatranja
Osnovne definicije
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
Metoda napona vorova
Metoda konturnih struja

Uvodna razmatranja
Elektrine mree Spojne eme bilo kako povezanih izvora i otpornika,
ako su otpornici linearni onda je i mrea linearna.
Cilj:
UPOZNATI KARAKTERISTIKE ELEKTRINE MREE
I PRONAI OPTIMALNU METODU RJEAVANJA

11/16/2009

Uvodna razmatranja

Postoje dvije osnovne mogunosti rjeavanja elektrinih


mrea:
na osnovu poznatih podataka mree potrebno je
izraunati struje, napone i snage ANALIZA
na osnovu poznatih struja i napona potrebno je odrediti
elemente mree SINTEZA

11/16/2009

Osnovne definicije
GRANA
- dio elektrine mree koji se sastoji
samo od serijski spojenih izvora i otpora kroz koje u
svakom trenutku prolazi struja iste jakosti
VOR
- toka u kojoj se sastaju barem tri ili
vie grana
KONTURA - bilo koji zatvoreni put sastavljen od
nekoliko grana (nezavisne konture - svaka sljedea
razlikuje se od prethodnih barem za jednu granu)
11/16/2009

Direktna primjena Kirchhoffovih zakona


Uz poznate E i R, izraunavaju se nepoznate struje
primjenom I i II K.z.
g

11/16/2009

- broj grana
- broj vorova
- broj nezavisnih
kontura

Direktna primjena Kirchhoffovih zakona


Za izraunavanje struja u svim granama treba imati
g linearnih nezavisnih jednaina.
Postupak:
1. Primjena I Kirchhoffovog zakona za struje u
vorovima ( ima ih -1)
2. Primjena II Kirchhoffovog zakona za konture
(ima ih n = g-+1 = broj nezavisnih kontura)
Ukupan broj potrebnih jednaina (pri analizi):
(-1) + (g-+1) = g
11/16/2009

Metoda napona vorova


Ovom metodom, kao i metodom konturnih struja, smanjuje
se broj jednaina koje treba rjeavati - ubrzava se postupak.
Koristi se II Kirchhoffov zakon i Ohmov zakon primijenjen
na svaku granu strujnog kruga, uz po volji odabran referentni
vor, za koji se odredi da mu je potencijal jednak nuli. Onda
za sve ostale vorove vrijedi:

U p0 = p 0 = p 0 = p

11/16/2009

Metoda konturnih struja

Metodu je uveo Maxwell, izvodi se iz Kirchhoffovih


zakona, a polazi od naponskih jednaina za nezavisne
konture, uz upotrebu strujnih jednaina za vorove.

11/16/2009

opti oblik naponske jednadbe za konturu:

I k Rkk +

Ik
Ii
Rkk
Rki
Ekk
11/16/2009

n
l =1
lk

I l Rkl = Ekk

- struja promatrane konture


- struja bilo koje druge konture
-vlastiti otpor konture
-zajedniki granini otpor izmeu dviju kontura
- alg. Suma svih unutarnjih napona konture k, pri
emu se sumiranje vri u odabranom poz. smjeru
9

Obje metode daju iste rezultate, ali je povoljnije


raunati po metodi napona vorova, kada je:
(-1) < n
dok se metodom konturnih struja rauna u sluaju:
n < (-1)

11/16/2009

10

Dananje predavanje:
Metoda superpozicije
Theveninov teorem
Nortonov teorem
Millmanov teorem
Transfiguracija zvijezde i trokuta

11/16/2009

11

Metoda superpozicije
U svakoj linearnoj mrei u kojoj ima vie naponskih izvora
moe se zamisliti da je struja grane k jednaka algebarskoj
sumi svih struja to bi ih u toj grani prouzroili pojedini
naponi, svaki sam za sebe.
Ovom metodom struja u jednoj grani izrauna se tako da se
redom zamisle umrtvljenim svi naponi osim jednoga i
izrauna struju u promatranoj grani samo uz taj jedan napon.
Tako se redom raunaju struje i za ostale napone, a
algebarska suma tih pojedinih struja bit e traena struja
promatrane grane.
(Kod premotenih izvora, moraju se zadrati njihovi unutarnji otpori.)
11/16/2009

12

Theveninov teorem
Struja I u jednom otporu R neke linearne mree moe se
odrediti tako da se cijela preostala mrea gledana sa
stezaljki a i b otpornika R, nadomjesti jednim
naponskim izvorom napona ET i unutarnjeg otpora RT.
Tada se traena struja izrauna iz izraza:

ET
I=
RT + R
11/16/2009

13

Da bi se odredile vrijednosti ET i RT ekvivalentnog izvora


koji nadomjetava svu preostalu mreu, treba najprije iz
zadane eme odstraniti otpor R, tako da stezaljke a i b
ostanu bez optereenja. Napon ET pojavljuje se tada kao
napon praznog hoda Uab na otvorenim stezaljkama a i b.
Otpor RT jeotpor cijele preostale mree, koji se moe
izmjeriti sa stezaljki a, b kada je R odstranjen, a sve EMS
premotene.

11/16/2009

14

Nortonov teorem
Prema ovom teoremu moe se struja I u otporniku R
izraunati tako da se cijela preostala mrea nadomjesti
ekvivalentnim strujnim izvorom ija je struja IK, a
unutarnji paralelni otpor RT.

RT
I = IK
RT + R
11/16/2009

15

Struja IK nadomjesnog strujnog izvora odreuje se kao


struja koja tee kroz granu a - b, ako se odstrani otpor R,
a stezaljke a i b spoje se vodiem bez otpora.
Struja IK je dakle struja kratkog spoja stezaljki a i b.

11/16/2009

16

Millmanov teorem
Upotrebljava se u sluajevima kada vie paralelno
spojenih troila napaja vie paralelno spojenih izvora.
Takve mree mogu se nadomjestiti mreom koja ima
samo dva vora - sabirnice (masivni vodii
zanemarivog otpora).
Ovakva mrea moe se rijeiti metodom napona
vorova - za dva vora, to predstavlja Millmanov
teorem.

11/16/2009

17

Transfiguracija zvijezde i trokuta


Otpori ponekad mogu biti u spojevima kada se ne mogu
koristiti pravila ni za serijski ni za paralelni spoj. Spoj
tri otpora moe biti :
- zvijezda
- trokut
Ovisno o potrebi moe se jedan spoj pretvoriti u drugi

11/16/2009

18

1.

TROKUT ZVIJEZDA

R31 R12
R1 =
R12 + R23 + R31
R12 R23
R2 =
R12 + R23 + R31

R23 R31
R3 =
R12 + R23 + R31
11/16/2009

19

2. ZVIJEZDA TROKUT

R1 R2
R12 = R1 + R2 +
R3
R2 R3
R23 = R2 + R3 +
R1
R3 R1
R31 = R3 + R1 +
R2
11/16/2009

20

Sljedee predavanje:

ELEKTROSTATIKA

11/16/2009

21

ELEKTROSTATIKA
ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI

11/16/2009

Prikljuak otvorenog voda na izvor


istosmjernog napajanja
Elektrostatika je dio nauke o elektricitetu koji govori
o pojavama to nastaju u prostoru u kojem elektrini
naboji miruju.
Polazi od osnovne injenice da se:
raznoimeni el. naboji - privlae
istoimeni el. naboji - odbijaju

11/16/2009

+Q

-Q

Uc
a

Kod prikljuka otvorenog


voda (a, b) na izvor stalnog
istosmjernog napona - osjetljivi
A-metar registrirat e kratkotrajan
tok struje - strujni udarac.
Struja tee do trenutka dok se ne
uspostavi ravnotea napona U i Uc.

11/16/2009

UE

UR
R

Strujni krug u kojem je


uspostavljena dinamika
ravnotea napona.

I
U

11/16/2009

Otvoreni vod statika ravnotea

Koliina elektriciteta Q koju primi svaki vodi otvorenog


voda proporcionalna je naponu U:

Q=C.U
C je faktor proprcionalnosti, a ovisi o karakteristikama
(obliku i grai) otvorenog voda, naziva se:
ELEKTRINI KAPACITET VODA
Slijedi jedinica za kapacitet - FARAD :

11/16/2009

As
F=
V
5

Sva tijela imaju odreeni kapacitet koji se moe mjeriti,


za tono odreeni kapacitet koriste se: KONDENZATORI

Ploasti kondenzator

S
S

S
C =
l
l
11/16/2009


C l
=
S

je dielektrina konstanta

jedinica

F m F As
= =
2
m
m Vm

dielektrina konstanta za vakuum:

0 = 8,854 10
11/16/2009

12

As
Vm
7

Serijski spoj kondenzatora

Q1=Q2=Q
U=U1+U2

1
1
=
C i =1 Ci

C1

C2

U1

U2

U
11/16/2009

Paralelni spoj kondenzatora


C2

U1=U2=U
Q=Q1+Q2

C = Ci
n

C1

i =1

11/16/2009

ELEKTROSTATIKA

HOMOGENO ELEKTRINO POLJE

11/16/2009

Elektrino polje ploastog kondenzatora

I nakon uspostave statike ravnotee u izolacionom


prostoru izmeu dva suprotno nabijena tijela, postoje
znaajne fizikalne pojave - promatrat emo ih na
primjeru ploastog kondenzatora prikljuenog na
izvor istosmjernog napona.

11/16/2009

+Q

-Q
+QI

+
l
E

U
11/16/2009

Izolator vakuum
Izmeu ploa uvodi
, se
pokusni naboj - + Q
na naboj djeluje sila F
prostor izmeu ploa
kondenzatora u kojem su
naboji izvrgnuti djelovanju
mehanikih sila je ELEKTRINO POLJE

Openito je elektrino polje prostor u kojem na mirujue


elektrine naboje djeluju mehanike sile.

Ako je sila F na pokusni naboj u elektrinom polju na


svakom mjestu jednaka, takvo polje naziva se:
HOMOGENO ELEKTRINO POLJE

11/16/2009

jaina ELEKTRINOG POLJA


Gibanje naboja pod djelovanjem sile je rad:
A= F . l
,
W=U . I . t =U . Q
,
,
A=W F . l=
= U . Q F= Q . U/l
U/l=E - jaina elektrinog polja
E = F/Q

,
F= Q . E

Jedinica - E = U/l (V/m)

11/16/2009

Primjenom jednadbi E=U/l i Q = C .U, uz C = 0 . S/l, izlazi:

1 Q 1
E = =
0 S 0
Gustoa naboja na ploama
kondenzatora:

11/16/2009

Q
=
S
= 0 E
6

SILNICE ELEKTRINOG POLJA


Prema Faradayu
elektrino polje se moe
predoiti pomou
silnica polja, a to su
zamiljene linije koje
koje karakteriziraju
vektor jainai polja E.

+Q

-Q

Idealizirana slika silnica el. Polja


ploastog kondenzatora

11/16/2009

Sile elektrinog polja na elektrine naboje.


Elektrina influencija.
Kao to sila djeluje na elementarne el. naboje u el. polju,
tako e djelovati i na elementarne estice materijala koji
se nalazi u elektrinom polju.
Razliito e sila djelovati na elektriki vodljive materijale,
nego na izolatore.
Vodii

elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S

Izolatori

11/16/2009

polarizacija

E
+Q

QI

SI
S
11/16/2009

-Q

+
+
+
+
S
9

Ako kod izolatora jaina elektrinog polja preraste


unutarnju elektrinu silu, elektroni se odvajaju od
jezgre, izolator postaje vodljiv, odnosno dolo je do
proboja izolatora.

11/16/2009

10

Vektor gustoe elektrinog pomaka


Uinak influencije ovisi o kutu polja E i povrine materijala,
pa gustoa influenciranog naboja ima vektorski karakter - D.
D - vektor gustoe elektrinog pomaka.
D =Q/S
D = 0 . E
Qi = D . S = 0 . E . S

11/16/2009

11

Elektrini potencijal
Naboj +Q pomaknut u homogenom elektrinom polju
za udaljenost z prema pozitivnoj ploi, zbog suprotnog
djelovanja sile F potroio je rad:
A=F .z = Q .U/l .z
Ako je naboj u poloaju z0 imao energiju A0, onda u
poloaju z vrijedi:
A = A0 + Q .U/l .z /: +Q
A/Q = A0 /Q + U/l .z
Elektrini potencijal homogenog elektrinog polja:
11/16/2009

= U/l .z + 0

12

-Q

= - 0 = U/l .z

+Q
Q'

1
2

0
11/16/2009

Ekvipotencijalne ravnine
z
13

Napon - razlika elektrinih potencijala


U = 1- 0
UAB = A- B

11/16/2009

14

Predavanje br. 12

ELEKTROSTATIKA (3)
Pregled sadraja dosadanjih predavanja:
ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI
HOMOGENO ELEKTRINO POLJE
ELEKTRINO POLJE PLOASTOG KONDENZATORA
JAKOST ELEKTRINOG POLJA
SILE ELEKTRINOG POLJA NA ELEKTRINE NABOJE
ELEKTRINA INFLUENCIJA
VEKTOR GUSTOE ELEKTRINOG POMAKA
ELEKTRINI POTENCIJAL
NAPON - RAZLIKA ELEKTRINIH POTENCIJALA
11/16/2009

Prikljuak otvorenog voda na izvor


istosmjernog napajanja
Elektrostatika je dio nauke o elektricitetu koji govori
o pojavama to nastaju u prostoru u kojem elektrini
naboji miruju.
Polazi od osnovne injenice da se:
raznoimeni el. naboji - privlae
istoimeni el. naboji - odbijaju

11/16/2009

+Q

-Q

Uc
a

Kod prikljuka otvorenog


voda (a, b) na izvor stalnog
istosmjernog napona - osjetljivi
A-metar registrirat e kratkotrajan
tok struje - strujni udarac.
Struja tee do trenutka dok se ne
uspostavi ravnotea napona U i Uc.

11/16/2009

UE

UR
R

Strujni krug u kojem je


uspostavljena dinamika
ravnotea napona.

I
U

11/16/2009

Otvoreni vod statika ravnotea

Koliina elektriciteta Q koju primi svaki vodi otvorenog


voda proporcionalna je naponu U:

Q=C.U
C je faktor proporcionalnosti, a ovisi o karakteristikama
(obliku i grai) otvorenog voda, naziva se:
ELEKTRINI KAPACITET VODA
Slijedi jedinica za kapacitet - FARAD :

11/16/2009

As
F=
V
5

Sva tijela imaju odreeni kapacitet koji se moe mjeriti,


za tono odreeni kapacitet koriste se: KONDENZATORI

Ploasti kondenzator

S
S

S
C =
l
l
11/16/2009


C l
=
S

je dielektrina konstanta

jedinica

F m F As
= =
2
m
m Vm

dielektrina konstanta za vakuum:

0 = 8,854 10
11/16/2009

12

As
Vm
7

Serijski spoj kondenzatora

Q1=Q2=Q
U=U1+U2

1
1
=
C i =1 Ci

C1

C2

U1

U2

U
11/16/2009

Paralelni spoj kondenzatora


C2

U1=U2=U
Q=Q1+Q2

C = Ci
n

C1

i =1

11/16/2009

Elektrino polje ploastog kondenzatora

I nakon uspostave statike ravnotee u izolacionom


prostoru izmeu dva suprotno nabijena tijela, postoje
znaajne fizikalne pojave - promatrat emo ih na
primjeru ploastog kondenzatora prikljuenog na
izvor istosmjernog napona.

11/16/2009

10

+Q

-Q
+QI

+
l
E

U
11/16/2009

Izolator vakuum
Izmeu ploa uvodi
, se
pokusni naboj - + Q
na naboj djeluje sila F
prostor izmeu ploa
kondenzatora u kojem su
naboji izvrgnuti djelovanju
mehanikih sila je ELEKTRINO POLJE

11

Openito je elektrino polje prostor u kojem na mirujue


elektrine naboje djeluju mehanike sile.

Ako je sila F na pokusni naboj u elektrinom polju na


svakom mjestu jednaka, takvo polje naziva se:

HOMOGENO ELEKTRINO POLJE


11/16/2009

12

JAKOST ELEKTRINOG POLJA


Gibanje naboja pod djelovanjem sile je rad:
A= F . l
,
W=U . I . t =U . Q
,
,
A=W F . l=
= U . Q F= Q . U/l
U/l=E - jakost elektrinog polja
E = F/Q

,
F= Q . E

Jedinica - E = U/l (V/m)

11/16/2009

13

Primjenom jednadbi E=U/l i Q = C .U, uz C = 0 . S/l, izlazi:

1 Q 1
E = =
0 S 0
Gustoa naboja na ploama
kondenzatora:

11/16/2009

Q
=
S
= 0 E
14

SILNICE ELEKTRINOG POLJA


Prema Faradayu
elektrino polje se moe
predoiti pomou
silnica polja, a to su
zamiljene linije koje
karakteriziraju vektor
jakosti polja E.

+Q

-Q

Idealizirana slika silnica el. Polja


ploastog kondenzatora

11/16/2009

15

Sile elektrinog polja na elektrine naboje.


Elektrina influencija.
Kao to sila djeluje na elementarne el. naboje u el. polju,
tako e djelovati i na elementarne estice materijala koji
se nalazi u elektrinom polju.
Razliito e sila djelovati na elektriki vodljive materijale,
nego na izolatore.
Vodii

elektrina influencija
Gustoa influenciranog naboja - Q/S

Izolatori

11/16/2009

polarizacija

16

E
+Q

QI

SI
S
11/16/2009

-Q

+
+
+
+
S
17

Ako kod izolatora jakost elektrinog polja preraste


unutarnju elektrinu silu, elektroni se odvajaju od
jezgre, izolator postaje vodljiv, odnosno dolazi do
proboja izolatora.

11/16/2009

18

Vektor gustoe elektrinog pomaka


Uinak influencije ovisi o kutu polja E i povrine materijala,
pa gustoa influenciranog naboja ima vektorski karakter - D.
D - vektor gustoe elektrinog pomaka.
D =Q/S
D = 0 . E
Qi = D . S = 0 . E . S

11/16/2009

19

Elektrini potencijal
Naboj +Q pomaknut u homogenom elektrinom polju
za udaljenost z prema pozitivnoj ploi, zbog suprotnog
djelovanja sile F potroio je rad:
A=F .z = Q .U/l .z
Ako je naboj u poloaju z0 imao energiju A0, onda u
poloaju z vrijedi:
A = A0 + Q .U/l .z /: ( +Q )
A/Q = A0 /Q + U/l .z
Elektrini potencijal homogenog elektrinog polja:
11/16/2009

= U/l .z + 0

20

-Q

= - 0 = U/l .z

+Q
Q'

+
Ekvipotencijalne ravnine

Napon - razlika elektrinih


potencijala

1
2

0
11/16/2009

U = 1- 0
UAB = A- B
z
21

NEHOMOGENO ELEKTRINO POLJE


Elektrino polje u kojem se jakost polja E mijenja od
toke do toke naziva se nehomogeno elektrino polje.
Sve do sada izvedene zakonitosti za homogeno polje vrijede
i za nehomogeno, ali se mijenjaju prostorno - pa je potrebno
u nehomogenom polju izdvojiti infitezimalno mali dio, za
koji se moe tvrditi da u njemu vladaju prilike homogenog
polja.

11/16/2009

22

+ d

dr

r2
r1

Kuglasti
kondenzator
U = 1- 2

+Q
-Q

UE

11/16/2009

23

Jednadba:

Q l
U=
0 S

Q dr
postaje: dU =
2
0 4r

11/16/2009

Q
C=
U

1 1
U=
( )
4 0 r1 r2

r1 r2
C = 4 0
r2 r1
24

Kapacitet osamljene kugle

r2 r1
Kapacitet kuglastog kondenzatora radijusa R:

C = 4 0 R
11/16/2009

25

Jakost elektrinog polja kuglastog


kondenzatora
E

1
E=
2
4 0 r

+Q

Elektrino polje tokastog naboja

11/16/2009

26

Coulombov zakon
Sila F kojom elektrino polje jakosti E, stvoreno od tokastog
naboja Q, djeluje na pokusni naboj Q u toki A jednaka je:

1
1 Q Q'
F = Q'E = Q'
2 =
2
4 0 r
4 0 r
Q

Za sluaj da je umjesto vakuuma drugi materijal , vrijedi:

= 0 r
11/16/2009

27

Predavanje br. 13

ENERGIJA ELEKTROSTATSKOG POLJA

PRIKLJUAK KONDENZATORA NA ISTOSMJERNI NAPON


ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA
SILE U ELEKTRINOM POLJU PLOASTOG KONDENZATORA
ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE PRI NABIJANJU
KONDENZATORA

11/16/2009

Budui da na naboje u elektrinom polju djeluje


mehanika sila F, oito je da elektrino polje
posjeduje odeenu koliinu energije
ELEKTRINA ENERGIJA

11/16/2009

PRIKLJUAK KONDENZATORA NA ISTOSMJERNI NAPON


C

Na izvor istosmjernog
napona U sklopkom se
ukljuuje kondenzator
R C, uz otpor strujnog
kruga R.

PRIJELAZNA POJAVA
U
11/16/2009

Uvid u strujne i naponske prilike omoguuje nam primjena


drugog Kirchhoffovog zakona:

napona = i . R
U-u=i.R

q = C u

11/16/2009

dq = C du

q
u=
C
4

Uz:

dq
i=
dt

du
i=C
dt

Naponska jednaina glasi:

du
U u = C
R
dt
Ili:

11/16/2009

du
U u = CR
dt
5

Iz naponske diferencijalne jednadbe koja prikazuje


ovisnost napona na kondenzatoru o vremenu, pa se moe
odrediti u = f (t), a zatim i q (t), i (t).
Konstanta RC, ima dimenziju vremena:
(RC) = As/V = s
pa se naziva vremenska konstanta = R . C

11/16/2009

Naponska jednaina sada ima oblik:

du
dt
=
U u
Integriranjem kojega se dobije:

U u
t
ln
=
U

Odnosno u eksponencijalnom obliku:

U u

=e
U
t

11/16/2009

Konano slijedi:

u = U (1 e )

Kao i za ostale veliine:

q = Q (1 e )

i = I e
11/16/2009

Sve promjenljive veliine prikazanog strujnog kruga


mijenjaju se po eksponencijalnom zakonu.
i, u

I, U

11/16/2009

t
9

Kada bi se kondenzator nabijen na napon U ispraznio


preko otpora R, napon i struja se mijenjaju kao:

u =U e

U
i = e
R

Smjer struje pranjenja


suprotan je smjeru struje
nabijanja
11/16/2009

10

ENERGIJA NABIJENOG KONDENZATORA

Cilj: Izraunati energiju nabijenog kondenzatora.


Opa formula za energiju: W = U . I . t = U . Q
Naponska jednaina: U = I .R + u
i . dt = dq
U = I .R + u / i . dt
U . i . dt = i2 . R . dt + q/C . dq
Energija izvora:
11/16/2009

Wizv = i2 . R . dt + 1/C . q. dq
11

Ukupna energija dobit e se integriranjem u granicama,


za t, od 0 do , i za q, od 0 do Q.

1
Wizv = i R dt + q dq
C0
0

Wizv = Wtopl
11/16/2009

1Q
+
C 2

12

Elektrina energija nabijenog kondenzatora je:


2

Q
CU
UQ
Wel =
=
=
2C
2
2

11/16/2009

13

Prostorna gustoa elektrine energije, odnosno koliina


energije po jedinici volumena, w, je:

2
2
2
2
Wel C U
U
U
E
l
w=
=
=

= 2 =
V
V 2
S l 2
2 l
2
Uz supstituciju, D = E :

w=
11/16/2009

E
2

DE D
=
=
2
2
2

14

SILE U ELEKTRINOM POLJU PLOASTOG KONDENZATORA

+Q

-Q

Ako se pozitivna ploa


pomakne za dl, sila F
izvri rad: dA = Fdl, ime
je potroena energija el.
polja sadrana u volumenu
dV = Sdl

dl
11/16/2009

15

E
dWel =
Sdl
2
dWel = dA

E
2

S dl = F dl

sila za cijelu plou:

11/16/2009

F=

E
2

Q
S =
2 S
16

F=

Q
S =
2 S

Sila na jedinicu povrine, ili elektrini tlak:

F E
D
DE
=
=
=
S
2
2
2
2

11/16/2009

17

ODNOS ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE PRI


NABIJANJU KONDENZATORA

Iz energetske jednadbe nabijanja kondenzatora

U Q
U Q = Wtopl . +
2

slijedi:

11/16/2009

Wtopl .

U Q
=
2

Wtopl . = Wel .

18

ZADATAK
Tri nenabijena kondenzatora kapaciteta C1= 10 F, C2=
6 F i C3= 4 F, spojena su u kombinaciju prema slici a) i
prikljuena na izvor napona U = 100 V.
Nakon toga kondenzator C3 se odspaja, preokree i uz
ouvan naboj ponovno prikljuuje paralelno
kondenzatoru, kao na slici b).
Koliku promjenu napona na C1 uzrokuje takav postupak?
11/16/2009

19

C1

C1
a

U
C2

C3

C2

a)
11/16/2009

C3

b)
20

ELEKTROTEHNIKA 2

predavanje br. 1

1. Magnetska polja
2. Izmjenine struje i naponi
3. Simboliki raun
4. Viefazni sustavi
5. Nesinusoidalne veliine
6. Izabrana poglavlja
Elektrine mree i postrojenja
Elektrini strojevi

11/16/2009

1. MAGNETSKA POLJA
Magnetske veliine
PERMANENTNI MAGNETI I ELEKTROMAGNETI
Trei osnovni uinak elektrine struje je stvaranje magnetskog
polja u okolini vodia i u samome vodiu kroz koji prolazi struja.
Uz elektriko polje uvijek postoji i magnetsko
ELEKTROMAGNETSKO POLJE
Magnetsko polje je prostor u kojem se opaaju uinci magnetskog polja,
dva su osnovna:
- uinak mehanikih sila
- elektromagnetska indukcija
11/16/2009

Neutralna zona

Pol

Neutralna zona

Pol

Magnetska os

11/16/2009

Polovi magneta su meusobno suprotni.


Istoimeni polovi se odbijaju.
Raznoimeni polovi se privlae.
Na sjevernom geografskom polu, nalazi
se juni magnetski pol i obrnuto.
Navoj kroz koji protice elektrina struja
ponaa se isto kao permanentni magnet elektromagnet. (slika 11.5)

Magnetske silnice
Magnetske silnice su same u sebe zatvorene linije, bez
poetka i zavretka. (sl. 11.7)
Ako magnet djeluje na sitne estice eljezne piljevine
one se postave u nizove - linije koje tono pokazuju
djelovanje magnetske sile u prostoru.
Tangenta na silnicu u odreenoj toki odreuje
pravac sile, a smjer je uvijek od sjevernog pola prema
junom.
11/16/2009

11/16/2009

Magnetski tok i gustoa silnica

Ukupni broj silnica kroz zadanu plohu je magnetski tok,


a oznaava se s .
Skup svih silnica - zove se ukupni tok magneta 0.
S - povrina okomita na tok magnetskih silnica
B - gustoa silnica - jaina magnetskog polja

B =
S
11/16/2009

MAGNETNO POLJE
svako kretanje elektrona izaziva nastajanje orijentiranog magnetnog polja

magnetni dipol

magnetna orijentiranost pojedinih molekula nema utjecaja


na kemijska i tehnika svojstva magnetnog materijala
zagrijavanjem iznad neke kritine temperature (toka Currie)
gube se magnetna svojstva (Fe 650 - 700C)
11/16/2009

Sila u magnetskom polju je vektorska veliina, kako


nastaje pod uticajem jaine polja B, mora se i veliina
B smatrati vektorom - B.
Veliina B moe :
u svakoj taki promatranog prostora biti jednaka po
veliini i po smjeru HOMOGENO POLJE
se mijenjati od toke do toke NEHOMOGENO
POLJE
Ako silnice ulaz na plohu S pod uglom onda vrijedi:

= B S cos

11/16/2009

Sl. 11.9.
8

11/16/2009

Ako se ploha prikae kao S, onda je:


=B.S
Za nehomogeno polje vrijedi:
d = B . dS

= d = B dS
S

11/16/2009

10

Jedinice za mjerenje toka i gustine

Magnetski tok :
= ( Vs) = Wb (Weber)
Gustoa magnetskog toka :

Wb Vs
B = = 2 = 2 = T Tesla
S m
m

11/16/2009

11

Slika magnetskog polja, pravilo desnog vijka


Magnetsko polje ravnog provdnika
(sl. 11.11)

Magnetsko polje je nedjeljiv pratilac elektrine struje i


ne moe se izbjei, ali se moe ponititi strujom
suprotnog smjera. (sl. 11.17)

11/16/2009

12

orijentacija polja oko vodia protjecanog strujom

pravilo desne ruke ili pravilo desnog vijka


11/16/2009

13

Jaka magnetska polja dobijaju se pomou zavojnice.


(sl. 11.18 i 19)

11/16/2009

14

magnetno polje svitka

11/16/2009

15

prikazivanje struje i magnetnog polja oko pojedinog vodia

11/16/2009

16

MAGNETNI KRUG
Magnetsko polje torusnog namotaja.
Radi lakeg definisanja i mjerenja toka, namotaj se
oblikuje oko torusne jezgre. Za ovakav torusni
namotaj, moe se uzeti da se sve silnice zatvaraju
unutar namotaja. (sl. 11.21)
Iz mjerenja slijedi da tok ovisi:
-direktno proporcionalno o jaini struje (I), broju
zavoja (N) i poprenom presjeku (S)
- obrnuto proporcionalno o duini (l)
- o materijalu kojim je ispunjena upljina namotaja
()
11/16/2009

17

toroidni svitak

nema rasipnog magnetnog toka

11/16/2009

18

to se matematiki moe izraziti formulom:

I N S
=

l
je magnetska permeabilnost ili magnetska provodljivost

I N
=
1 l

S
11/16/2009

EMS
I=
=
1 l
R

S
19

na oblik polja utjee i


magnetna vodljivost materijala

vodljivost mag. polja - magnetna permeabilnost

B
=
H
B - magnetna indukcija (gustoa) (T)
H - jakost magnetnog polja (intenzitet) (A/m)

B=

- magnetni tok (Vs)

S - presjek magnetne jezgre (m2)


Fe

H=

N
l

I - struja (A)
N - broj namotaja svitka
l - duljina svitka (m)
apsolutna

= 0 r
11/16/2009

= 4 10

relativna (za zrak 1)


7

(H/m)

20

Sila u magnetnom polju - (pravilo lijeve ruke)

sila ovisi o razlici


gustoe silnica
magnetnog polja
s jedne i duge
strane vodia

B l dx
dF = i
F = B l
dx
F - sila (N)

M = F r (Nm)
M - moment
r - krak sile (polumjer rotora) (m)
sila mehaniki rad pretvaranje elektrine
energije u mehaniki rad (elektromagneti i
elektromotori)

11/16/2009

21

Inducirani napon

gibanjem vodia
kroz magnetno polje

pravilo desne ruke


(generatorsko pravilo)

d
ui =
dt

uz

Ui = B l v
11/16/2009

d = B l ds

ds = v dt

za gibanje stalnom brzinom okomito na smjer silnica


22

I N

=
=
1 l
R
m

S
Rm - magnetski otpor magnetskog kruga
I.N - broj amperzavoja namotaja - AZ (A),
magnetomotorna sila

11/16/2009

23

Magnetska permeabilnost karakterie materijal,


za vakuum 0= 410-7 Vs/Am,
za bilo koji materijal: = r 0

11/16/2009

24

Magnetska pobuda

I N S
=
0
l

I N
=
0
S
l

B = 0 H
11/16/2009

I N
H=
l
25

Budui da je stvorena gustina B vektor, a faktor 0 je


konstanta, slijedi da je i veliina H - vektor, pa je:
B = 0 . H
Osnovna jednadba magnetskog kruga moe se napisati
u obliku:
IN= . Rm
analogija sa elektrinim strujnim krugom
E= I . R
IN= H . L (iz H=IN/l), slijedi da je:
H . L = . Rm ( . Rm = V - magnetski napon)
H . L=V
11/16/2009

26

ELEKTROMAGNETIZAM

predavanje br. 2

Zakon proticanja
Biot - Savartov zakon
Helmholtzovi namotaji
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Napon pomicanja

11/16/2009

Zakon proticanja
Jednaina H . l = V odnosi se na zatvorenu silnicu
duine l u homogenom magnetskom polju (torus).
U nehomogenim poljima (sl. 11.22) B se mijenja po
cijeloj duini silnice, a prema tome mijenja se i H, pa
se jednaina moe primijeniti na element duine l.
dV = H . dl

V = H dl

11/16/2009

Biot - Savartov zakon


Kao i zakon proticanja Biot - Savartov zakon povezuje
jainu struje (I) i magnetsku pobudu (H). Bit zakona je u
tome da se nastajanje magnetske pobude i magnetske
gustoe moe shvatiti tako da svaki element dl vodia kroz
koji protie struja I, dakle svaki element struje Idl, stvara u
prosmatranoj taki polja A jedan doprinos dH za ukupnu
pobudu H. (sl.11.30) Rezultantna pobuda H od svih
elemenata provodnika bit e jednaka integralu svih pojedinih
dH.
Ovi zakonom moe se izraunati magnetsko polje ma kako
oblikovanog provodnika.
11/16/2009

Matematiki formulisan Biot - Savartov zakon glasi:

1 I dl sin
dH =

2
4
r
I
dl
r

11/16/2009

jakost struje u vodiu


element vodia
udaljenost elementa vodia dl do toke A
kut izmeu elementa dl i spojnice r

Primjena Biot - Savartovog zakona na kruni navoj


kroz koji protie struja
(Sl. 11.32)

1 I dl sin

Iz osnovne jednadbe dH =
4
r2
pojednostavljenjem (zbog centralne simetrije, sin=1):

I
dH =
dl
2
4 r

I
I
I
H=
dl =
2 r =
2
2
4 r
4 r
2r
11/16/2009

Helmholtzovi namotaji
(Sl. 11.35)
Ako dva jednaka, tanka, okrugla namotaja s jednakim brojem
zavoja N i koji imaju istu struju I smjestimo koaksijalno, tako
da su im sredita razmaknuta na udaljenosti R jednakoj
njihovim radijusima, dobit emo u osi x na znatnoj duini
meu namotajima priblino konstantnu vrijednost gustoe B.
Magnetsko polje dobiveno na ovakav nain, koristi se u
mjernoj tehnici gdje se eli imati priblino jednolino polje.
11/16/2009

ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Elektromagnetska indukcija je pojava da se u zatvorenom
zavoju stvara ili inducira napon ako se mijenja magnetski
tok to ga obuhvaa zavoj. Veliina tog napona zavisi samo
o brzini promjene magnetskog toka.
Predznak minus objanjava Lenzov
zakon:

d
e=
dt

Smjer induciranog napona uvijek je takav da se od toga


napona stvorena struja svojim magnetskim uinkom protivi
promjeni magnetskog toka zbog kojeg je dolo do
induciranja napona.
(Sl. 11.37 i 38)
11/16/2009

Napon pomicanja
Pomicanjem zavoja u homogenom magnetskom polju
gustoe B, u zavoju se inducira napon. (sl. 11.42)
Za vrijeme dt zavoj se pomakne iz poloaja 1 u poloaj 2,
a pri tom se magnetski tok promjenio za -d=dS B, gdje je
dS povrina magnetskog polja koju je zavoj napustio pri
gibanju. Tu povrinu moemo prikazati kao umnoak ds l,
gdje su: l duina stranica a zavoja, koja je presijecala
magnetske silnice okomitom brzinom v, a ds prevaljeni
put za vrijeme dt, pa je v=ds/dt.

d dS B ds
e=
=
= B l
dt
dt
dt
11/16/2009

e = v B l
8

predavanje br. 3

ELEKTROMAGNETIZAM

Samoindukcija
Proraun koeficijenta L - induktiviteta
Meusobna indukcija

11/16/2009

ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA
Lenzov zakon
Elektromagnetska indukcija je pojava da se u zatvorenom
zavoju stvara ili inducira napon ako se mijenja magnetski
tok to ga obuhvaa zavoj. Veliina tog napona zavisi samo
o brzini promjene magnetskog toka.
Predznak minus objanjava Lenzov
zakon:

d
e=
dt

Smjer induciranog napona uvijek je takav da se od toga


napona stvorena struja svojim magnetskim uinkom protivi
promjeni magnetskog toka zbog kojeg je dolo do
induciranja napona.
11/16/2009

Inducirani napon u
zavoju pri porastu
magnetskog toka to
ga zavoj obuhvaa

11/16/2009

11/16/2009

Inducirani napon u
zavoju pri
smanjivanju
magnetskog toka to
ga zavoj obuhvaa

Napon pomicanja
Pomicanjem
zavoja u
homogenom
magnetskom
polju gustoe B,
u zavoju se
inducira napon.

1 dt 2

ds

11/16/2009

Za vrijeme dt zavoj se pomakne iz poloaja 1 u poloaj 2,


a pri tom se magnetski tok promjenio za -d=dS B, gdje je
dS povrina magnetskog polja koju je zavoj napustio pri
gibanju. Tu povrinu moemo prikazati kao umnoak ds l,
gdje su: l duina stranica a zavoja, koja je presijecala
magnetske silnice okomitom brzinom v, a ds prevaljeni
put za vrijeme dt, pa je v=ds/dt.

d dS B ds
e=
=
= B l
dt
dt
dt
11/16/2009

e = v B l
6

Za odreivanje smjera induciranog napona koristi se


pravilo dlana desne ruke.
Postavimo li desnu
ruku tako da nam
magnetske silnice
e
udaraju u dlan, a
v
isprueni palac da
pokazuje smjer
brzine, onda
preostali isprueni
prsti pokazuju smjer
B
induciranog napona.
11/16/2009

Samoindukcija
Samoindukcija ili vlastita indukcija je pojava da se i u
samom svitku kroz koji prolazi promjenljiva struja
inducira napon zbog promjenljivog toka to ga je
proizvela vlastita struja toga svitka.
U jednom zavoju inducirani napon jednak je e = - (d /dt),
a ako su svi zavoji jednako obuhvaeni promjenljivim
tokom , bit e napon samoindukcije cijelog svitka
jednak:
11/16/2009

d
e = N
dt

Ako za d uvrstimo d =di. N/Rm onda je:

di
e = L
dt

N 2 di
e=

Rm dt

N
L=
Rm

L ovisi samo o konstrukciji i geometrijskim dimenzijama


svitka, pa zato L nazivamo koeficijentom samoindukcije
ili vlastitim induktivitetom svitka.
11/16/2009

Jedinica kojom se mjeri induktivitet L je henri - H. Iz


jednadbe
e dt
di slijedi:

e = L

pa je:

dt

L=

di

Vs
H=
= s
A

Namotaj ima induktivitet 1H, ako se pri linearnoj


promjeni jaine struje za iznos jednog ampera tokom
jedne sekunde inducira u namotaju napon od jednog
volta.
11/16/2009

10

Osim osnovne jednaine

N
L=
Rm

L se moe prikazati i na drugi nain:


I N
=
Rm

=
I Rm

Ako je ukupni ili ulanani tok:

11/16/2009

N
L=
I

L=
I
11

Smjer napona
samoindukcije
(Lenzov zakon) je
takav da se od toga
napona stvorena struja
protivi promjeni zbog
koje je napon
induciran. Kako je
ovdje uzrok
induciranju napona
promjena jakosti
struje, bit e e suprotno
di.
11/16/2009

+di

12

Proraun koeficijenta L za karakteristine primjere iz prakse.


Obino je problem na jednostavan nain izraunati
ukupan tok , jer se silnice u nehomogenom polju
rasporeuju na vrlo sloen nain, osim u sluaju torusnog
namotaja, pa je induktivitet torusnog namotaja omotanog
oko neferomagnetskog materijala kojem je = 0 :

r2
L = 2 10 N a ln ( H )
r1
7

11/16/2009

13

Dvoini
dalekovod duine l
i rezultantna jaine
magnetskog polja

11/16/2009

14

0 I l

d
ln
R

0 l
d
ln
Lv = =

I
R
7

Lu = l 10 H
d
L = Lv + Lu = l (4 ln + 1) 10 7 H
R
Praktino se koristi:
11/16/2009

L
L'= H / m
l
15

Induktivitet koaksijalnog kabla

11/16/2009

r1 1
7
L' = (2 ln + ) 10 H / m
r0 2

16

MEUSOBNA INDUKCIJA

11/16/2009

17

Pojava kada se zbog promjene jaine struje u jednom


(primarnom) namotaju indukuje napon u nekom drugom
(sekundarnom) namotaju zove se - MEUSOBNA INDUKCIJA
Uz pretpostavku da su oba namotaja smjetena tako da su
sve silnice magnetskog toka to ga proizvodi primarni
namotaj potpuno povezane ili ulanene sa svim namotajima
sekundarnog , onda je sekundarni napon:

d
e2 = N 2
dt
11/16/2009

18

Uvrtenjem = i1N1/Rm dobija se:

N1 N 2 di1
e2 =

Rm
dt
gdje je:

pa je:

11/16/2009

N1 N 2
= M 12
Rm

di1
e2 = M 12
dt
19

di2
e1 = M 21
dt

M1 = M 2 = M

M = k L1 L2

11/16/2009

20

Pretpostavka da sav
magnetski tok
primarnog namotaja
prolazi i kroz sve
zavoje sekundarnog
namotaja redovno
nee biti ispunjena, jer
se silnice magnetskog
toka izlazei iz
primarnog namotaja
naglo razilaze na sve
strane u prostoru
rasipni tok
11/16/2009

21

M = k L1 L2
k=

M
L1 L2

za idealnu vezu
za nepotpunu vezu

11/16/2009

k=1
k<1

22

predavanje br. 4

ELEKTROMAGNETIZAM
Prikljuak induktivnog svitka na izvor napona
Prekid struje u induktivnom svitku
Rezultantni induktivitet vie svitaka
Ravni provodnik kroz koji prolazi struja u magnetskom
polju
Sila magnetskog polja na el. naboje u gibanju
Hallov napon
Tvari u magnetskom polju, permeabilnost
Krivulja magnetiziranja
Magnetski krug
Energija magnetskog polja
11/16/2009

Prikljuak induktivnog svitka na izvor konstantnog napona


Iz e = L(di/dt) slijedi da se napon samoindukcije pojavljuje
samo kod promjenljive struje, ipak utjecaj induktiviteta L
mora se uzeti u obzir i u krugovima istosmjerne struje, u
trenucima kada se mijenja vrijednost jakosti struje.
Dva su granina sluaja:
prikljuenje strujnog kruga s induktivitetom L na izvor
konstantnog napona U
prekidanje postojee struje I u strujnom krugu s
induktivitetom L
11/16/2009

(sl. 11.57)

L
=
R

i = I (1 e

t /

(sl. 11.58)

11/16/2009

Prekid struje u induktivnom svitku


a) kratkim spajanjem

(sl. 11.59)

i = I e

t /

b) otvaranjem strunog kruga


(sl. 11.60 i 11.61)
11/16/2009

Rezultantni induktivitet vie svitaka

L = L1 + L2 + L3 = Li

Serijski spoj svitaka

Paralelni spoj svitaka

1
1
1
1
1
=
+
+
=
L L1 L2 L3
Li

11/16/2009

SILE U MAGNETSKOM POLJU


1. Ravni vodi protjecan strujom
Ravni vodi duljine l, sav se nalazi u homogenom magnetskom
polju, poloen okomito na magnetske silnice. Sila kojom
magnetsko polje djeluje na taj vodi je:

F = B I l
Smjer sile odreuje se pravilom lijeve ruke.

11/16/2009

2. Elektrodinamiko djelovanje dviju struja


(sl. 11.70)
Meusobno vodii djeluju jedan na drugoga silom:

F = 2 10

I1 I 2

Elektrina struja ima jakost jedan amper (A), ako prolazei


kroz veoma dug i veoma tanak vodi djeluje u vakuumu na
isto takvu paralelnu struju na udaljenosti od jednog metra
silom F = 2 10 7 N po jednom metru duljine vodia.
11/16/2009

3. Sila magnetskog polja na el. naboje u gibanju


Stvorena sila na vodi protjecan strujom u stvari je sila
kojom magnetsko polje djeluje na naboj u gibanju.

Q
I=
t
F = B I l
Q
l
F = B l = Q B
t
t
F = Q v B
11/16/2009

4. Hallov napon
Kada se ploicai izraena od vodia ili poluvodia
protjecana strujom, postavi u magnetsko polje, na njoj
e se pojaviti napon koji djeluje okomito na ravninu to
je ini smjer struje i smjer magnetskog polja.
Ova pojava naziva se Hallov efekt, a stvoreni napon je
Hallov napon.

(sl. 11.78)

11/16/2009

MATERIJA U MAGNETSKOM POLJU


1. Apsolutna i relativna permeabilnost
permeabilnost vakuuma

relativna permeabilnost
apsolutna permeabilnost materije

0 = 4. 10-7 Vs/Am
r

2. Feromagnetizam - Ampereova teorija


Ako upljinu unutar svitka ispunimo umjesto vakuumom, npr.
eljezom, pri istoj jakosti struje kroz svitak, porast e tok i
gustoa B. Slijedi da je prisustvo eljeza proizvelo dodatnu uzbudu.
Ampere je postavio teoriju elementarnih struja unutar materije, koje
se u magnetskom polju orijentiraju u smjeru polja H.

(sl. 11.84)
11/16/2009

10

3. Krivulja magnetiziranja eljeza


Feromagnetski materijali imaju vrlo visoku permeabilnost, koja nije
konstantna ve se mijenja sa stupnjem magnetiziranosti materijala.

I N S
=

B = H

B = f (H )

(sl. 11.85)

Iza koljena krivulje magnetiziranja feromagnetski


materijal je zasien.
11/16/2009

11

4. Magnetska histereza
Ako eljezo jednolinim smanjivanjem struje razmagnetiziramo,
nakon prvog magnetiziranja, vrijednosti B i H ne mijenjaju se po
istoj krivulji koja je dobivena kod prvog magnetiziranja. eljezo
nastoji zadrati stanje prijanje magnetinosti, zbog ega dolazi do
zaostajanja B u odnosu na H magnetska histereza.

(sl. 11.88)

11/16/2009

12

Magnetski krug
Mogui zadaci:
1. Za zadani tok izraunati potreban broj amperzavoja =IN
2. Za zadani broj amper zavoja =IN, odrediti u jezgri

(sl. 11.90)

11/16/2009

13

ENERGIJA MAGNETSKOG POLJA


(sl. 11.101)

LI
I
Wm =
=
=
2
2
2 L
2

11/16/2009

14

You might also like