memento ili podsjetnik FIZIKA 7 za 7. razred osnovne Skole na osam stranica | Pripremila Andelka BoZani¢, prof., a prilagodio prema novom | Mladen Zovko, prof. Podsjetnik je napisan prema nastavnom programu za 7. razred Of prateci sve odobrene udzbenike. LI. QSNOVNIPOJMOVI | Opazamo: | RAZLICITI OBLICI POSTOJANA AGREGATNA | STANJA. | | _CvRsTO TEKUCE PLINOVITO | | Opisujemo: | SVOJSTVA TISELA | Be : | PROSTORNOST MASA: Pokusima: | EROTEENOSD -mjerimo svojstva duljina _plostina—_votuinen (vaga) —_-mjerimo mijeriima {metar] (cbujam) -mjerimo jedinicama SI-sustava. | Zakljucujemo: | ProstorNost | | Masa |__| GusToca _| \ ‘s lie Tijela se sastoje od sitnih estica ‘ATOMAi MOLEKULA. 12. MEDUNARODNI SUSTAV JEDINICA SIL OSNOVNE FIZIKALNE VELICINE MJERNE JEDINICE NAZIV. OZNAKA NAZIV OZNAKA Duljina 1 ‘metar m Masa m Kilogram kg Veijeme t sekunda s ‘Temperatura T kelvin K Takostelektigne struje I amper 4 Takostsvjetlost Sly andela ed Koligina tari ” mol mol S pomoéu osnovnih SI jedinica tvore se i izvedene jedinice wz dodavanje odgovarajuéih predmetaka, npr. kilometar od predmetka kilo i ostiovne jedinice metar.NEKI DECIMALNI PREDMECI ZA TVORBU DECIMALNIH JEDINICA ‘Veée izvedene jedinice Manje izvedene jedinice predmetak | oznaka | naziv predmetak | oznaka | naziv 10! ‘da deka 10" d deci 102 h hekto 10? c centi 105 k kilo 10° m mili 10° M mega 10° L mikro 10° G giga 10° n nano 10? Te tera 10 P piko ie P peta 10's = femto 108 E | eksa_ 108 a ato MJERNE JEDINICE ZA DULJINU (1) Im =10dm eee Idm =1/10m Pretvorbeni faktor je 10. Jem = 1/100m Imm = 1/1000m MJERNE JEDINICE ZA PLOSTINU (A,S) ig 2 Pan? bean air Re Pretvorbeni faktor je 100 = 10°, 1m’, =1000000 mm 0° mn? 1dm? = 1/100 m* 01 m* Tem, =1/10000m?> .0001 m* 1mm? = 1/1 000000 m? 000001 m? 1dm? = 100 cm = 10.000 mm* lcm? = 100mm? . MJERNE JEDINICE ZA VOLUMEN (V) 1m . =1000dm* 0° dm* Im =1000000cm 08 cm 1m’ =1000000.000mm? = 10? mm* 1dm> = 1/1000 m* .001 m* lcm’ = 1/1 000.000 m’* 1.000 001 m* 1mm’ = 1/1 000.000 000 m* 000 000 001 m? IL =10dL = 100 cL = 1000 mL IL =1dm’ ImL =1em' TkL = 1000L =1m° MJERNE JEDINICE ZA MASU (m) 1.8. MJERNE JEDINICE ZA VRUJEME (t) 1 kg = 1000 8 ie dag 1 t (tona) 1 h (sat) = 60 min (minuta) dan 1 god (godina) = 365 dana NEKE FIZIKALNE VELICINE I NJIHOVE MJERNE JEDINICE U SI SUSTAVU Put (s)-m Povrsina, plostina (A,S) — m2 Volumen, obujam (V) — m? Gustoéa (p) —kg/ m? Sila (F) —‘Moment sile (M) - Nm 1.10. IZNIMNO DOPUSTENE JEDINICE Koeficijent trenja (j1) — (nema jedinice) Tlak (p) — Pa Vrijeme (t) ~ min Energija (E) ~ J Volumen (V)—L Rad (W)—J Tlak (p) — bar Snaga (P) — W ‘Temperatura (t) — °C Korisnost (1) — (nema jedinice) Toplina (Q) —J Specifieni toplinski kapacitet (c) ~J / (kgK) Unutarnja energija (U) —J 1.11. GUSTOCA ~p (ro) je svojstvo tvari iz koje su gradena tijela: gusto¢a = masa/obujam p=m/V | [p] = lkg/m* ees enter ee ee gustoéa je razmjerna masi oe | m=p-V v=mp | re kg] VirVe v(m] V=const. ™, > Mg => ParPa p~m Medudjelovanje tijela otituje se kao SILA (F). Jedinica za silu je njutn (N), a mjerilo za silu je dinamometar. Fizikalne veligine mogu biti VEKTORSKE ili SKALARNE. Vektorske su velidine odredene veliginom, smjerom i hvatistem, dok su skalamne veligine odredene jedino veliginom. Vektorske velitine Skalarne veligine Sila masa m | Tezina G ‘vrijeme ¢ | Trenje Fir gustoéa p Moment sile M tlak p Brzina energija E Ubrzanje(akceleracija) temperaturaT | FB _HVATISTE SILE je totka A ee u kojoj djeluje sila’. A2.1. GRAVITACISKA SILA (F) m; — fa Privlaéno medudjelovanje dviju sila F, iF: kojima su mase m, ey im,na udaljenosti r, naziva se GRAVITACIJSKA SILA. Ona je | razmjema masama tih tijela a obmuto je razmjema kvadratu njihove | medusobne udaljenosti: | F~m,; F~m,; F~ ir 2.2. TEZINA (G) ,_ SILA TEZA — je sila kojom Zemlja privlati sva tijela. Ukoliko tijelo i podloga miruju, sila tea je TEZINA TIJELA: Fez = 5 Fizikalna velitina g je tzv. ubrzanje a eS ee) Zorn inescile fede (gravitectiskorubr: = 5) zanje). Konstanta g u nasim krajevima Seetl a iznosi: g = 9.81 [m/s*] = 10 [m/s"]. & Na razliéitim dijelovima Zemlje kao i na razligitim planetima g ima razligite vrijednosti. Npr. na polovima je zbog spljostenosti Zemlje = 9,83 [m/s"], a na ckvatoru g.~ 9,78 [m/s'], Sto znadi da je isto tijelo tee na polovima, a lakSe na ekvatoru. Dakle, na razligitim dijelovima Zemlje kao i na razligitim planetima, tijelo ima istu masu ali razligitu tezinu | jer g varira, Iz toga slijedi da je masa tijela STALNO svojsvo tijela, dok tezina varira jer ovisi o polozaju tijela u prostoru. 2.3. TRENJE (F,) m=p-V = |G=p-V-g| g=Gim | Trenje je sila koja se javlja kao posljedica gibanja tijela i uvijek je u suprotnom smjeru od gibanja tijela. Trenje, dakle, usporava gibanje tijela. Kod trenja su bitne hrapavost dodirnih povrsina i veligina pritisne sile (tj. tezina) tijela, a nije bitna veligina dodimnih povrsina: pritisna sila N= normaina sila podloge T |] (okomitana podlogu) N=Fp) >| F.=p-N | Fy~N Fu/F, bt (mi) = faktor (koeficijent) trenja | * |? | Faktor trenja je neimenovani broj (nema jedinice) koji se najée&e izraZava u postocima, Postoji trenje mirovanja i trenje gibanja: plmi: > ples Takoder postoji trenje klizanja i trenje kotrljanja: [Luiz > plow [F,] =1N 2.3.1, Trenje na raynoj podlozi 2.3.2. Trenje na kosini G=mg 2 ELEKTRICNA SILA- je medudjelovanje naelektriziranih tijela, a moze biti privlaéna i odbojna. Tijela | nabijena istoimenim nabojem (pozitivnim ili negativnim) odbijaju se, a tijela nabijena raznoimenim nabojem Cet eee cae ee eg 2.5. | MAGNETSKA SILA- je medudjelovanje magneta, a moze takoder biti privlaéna i odbojna. 2.6, ELASTICNA SILA- uzrokuje vraganje tijela u prvotni oblik nakon deformacije, a tijela u kojima se javlja nazivaju se ELASTICNA TUJELA. Cvrste tvari Kojima se nakon deformacije ne vraéa prvotni oblik | nazivaju se PLASTICNIM. |Produljenje opruge razmjerno je elastiénoj sili: f Al~F | F=k-al 1=duljina opruge | 1 = F/K produljenje opruge k= koeficijent elasti¢nosti FIN] ol = const. F, > > =) Fi z Sile F; i Fi su KOMPONENTE (sastavnice), a sila Rje > &_ REZULTANTA (vektorski zbroj dviju ili vise sila) R=F+E Rezultanta usporednih sila istoga smjera F; i F, jednaka je sili R koja im je usporedna i istoga smjera (duljine se zbrajaju). ») Rezultanta usporednih sila suprotnih smjerovg je usporedna sila R kojoj je iznos jednak razlici iznosa sila F; i F, i ima smjer veée rie, 1 sile. aS a ©) Neusporedne sile F, i F; zbrajaju se (slaZu) po tzv. principu = paralelograma (R predstavlja vektorski zbroj). R sy ‘ E-F+E 2.8. _ TEZISTE TIELA ~ Za svako tijelo postoji jedna to¢ka koju moZemo smatrati da sadr#i ukupnu tezinu tijela. To je hvatiste sile teZe, a ta to¢ka naziva se TEZISTE tijela. To je to¢ka u kojoj poduprto tijelo miruje | | TediSte tijela ne mora se uvijek nalaziti u tijelu. | 2.9. VRSTE RAVNOTEZA ~ S obzirom na polozaje totke oslonca i teZi8ta tijela, ravnoteza moze biti: 1) STABILNA teziste ispod totke oslonca| tijelo izvedeno iz ravnoteZnog polozaja VRACA se u —__ | prvotni polozaj 2) LABILNA {teziste iznad toéke oslonca| tijelo izvedeno iz ravnoteznog polozaja POSTAVLIA . se u polozaj stabilne ravnoteze | 3) INDIFERENTNA | te2iste je u tovki oslonca _| tijelo izvedeno iz ravnotezZnog polozaja NE VRACA se | uprvotni polozaj, tj ostaje unovom polozaju. 2.10, MOMENT SILE (M) ~ definira se kao umnovak sile Fi kraka sile I: aoe eae M=F-1 | [M]=INm) 0 =totka oslonca, A= hvatiste sile Moment sile naziva se jo8 i ZAKRETNI MOMENT. Opéenito je: M=F-siliM=F-1; s=1 2.11, POLUGA- je jednostavni uredaj pomoéu kojeg se manjom silom savladavaju veée sile. Na uravnoteZenu polugu djeluju jednaki zakretni momenti sile M, = Mp, iz éega slijedi: Zakon ravnoteze na poluzi: [Fy i= Fab2.12. KOLOTURII KOLOTURJE amt ujusiinysynss Opie FF ( { } G \ ss F=— F 2 w in) ‘n= bro) kolutura Gy Gy év NEPOMICNI KOLOTUR PoMICNI KOLOTUR KOLOTURIE mijenja mer djelovanja sile F__ne mijenja ser djelovana sile F tvor sustav od nekoliko F=G F=G2 pomignih i nepomini kolotura F=G2 2.13. KOSINA- je ureLlaj stitne namjene kao i poluga. Fi=Fy 1 = duljnakosine | F,=N a kosine kat naga kosine F,= sila koja djtuje niz eosin F, = sila kojom tijelo pritska podlogu 2.14. TLAK(p) PRITISAK-- je sila koja okomito pritiSée neku povrSinu. Sto je povrsina veéa, pritisak je manji. Sto je pritisak veei, uéinak mu je veéi. Tlak (p) je izvedena jedinica a definira se kao djelovanje sile pritiska (F) na jediniénu povrsinu (A): r = Opéenito j 10° Pa= 1000 hPa ; 0.001 bar= I mbar= 1 hPa. Merila za tlak razlititi su tlakomijer. APIN) | troy ae Si) [[F=p-a p-F p~VA HIDRAULICKI TLAK (p=F/A) izazvan je vanjskom silom F na vanjsku povrsinu A tekugine. PASCALOV ZAKON: hidrauligni tlak razmjerno se prenosi u svim dijelovima tekuéine, HIDROSTATICKI TLAK (Pjiso) nastaje kao posljedica teZine same tekucine, a ovisi o njezinoj gustoéi p i dubini h na kojoj se tlak odreduje. To je prvi uocio Torricelli. Kako ne ovisi o obujmu niti o | P=p-g*h| — obliku stupca tekucine (iznad ravne razine tekuéine), Sto je neobiéno, ova se pojava naziva hidrostati¢ki paradoks, ATMOSFERSKI TLAK (Px) je tlak zraka na razini mora a posljedica je tezine stupca atmosfere. Opada s | visinom. Tlak zraka na razint thora iznosi p, = 101 325 [Pa] 1 naziva se standardni atmosferski tlak. Mjerilo | za mjerenje tlaka je BAROMETAR. HIDRAULICNA PRESA zasniva se na jednakosti tlakova uklipovima: — p,=F/S; 3 p,=Fa/S» {F e Pi= Pr F,: Si F::S2 a F,:F.=S,:S 2.15. UZGON (Fy) je sila koja djeluje na tijelo uronjeno u tekuéinu, sa usmjerenjem prema gore: (Uzgon je jednak Fu~ Px Fu=G) teziniistisnute tekuéine.) tezina tijela u zraku tezina tijela u tekucini Fu= Pra" 8° Veiete Fu ~ Voijets Pra gustoéa tekuéine ‘olumen (uronjenog dijela) tijela 62.16. _ ARIHMEDOV ZAKON - Uzgon je jednak teZini istisnute tekuéine kad uronimo tijelo u tekuéinu. Postoje 3 moguénosti (za tekuéine): 1) Fy tijelo TONE; 2) Fu= G = tijelo LEBDI; 3) F.> G = tijelo PLIVA. 3.1, ENERGIJA — je sposobnost tijela da vrsi rad. Energija je skalarna fizikalna veligina, ona je opée svojstvo (stanje) materije kao Sto su gibanje, masa, prostornost i vrijeme. Postoje razlitite vrste energija: mehani¢ka, toplinska, svjetlosna, elektriéna, kemijska, nukleama itd. 3.2. _ KINETICKA ENERGIA — je energija koju tijelo ima u stanju gibanja: E, ~m ; E, ~v? mv2)/2; v= brzina tijela. Kinetiéka energija, gravitacijska energija i elasti¢na energija tijela nazivaju se mehaniéka energija 3.3. POTENCIJALNA ENERGIJA — Oblici energije u svezi s medudjelovanjem tijela nazivaju se potencijalna energija. Postoje gravitacijska potencijalna, elastiéna potencijalna, elektriéna potencijalna energija itd. Gravitacijska potencijalna energija: Ep = mgh ; Ey~m;Ep~h; G= mg => Ep = Gh; h= visina tijela od promatrane povrsine. LENSES Soni pea ena 3.5. _ UNUTARNJU ENERGUU THJELA ~ ine kinetiéka energija i potencijalna energija njegovih molekula. Energija zatvorenog sustava je konstantna: E, + E, = const. 3.6. RAD (W) — je svladavanje sile (F) duz puta (s): [W ~ s I[WIE1J=IN = Im=1 Nni Opéenito: rad-sila * udaljenost. Obavijeni se rad definra i kao PRETVORBA ENERGUE jer se tjelo pomice Rad na kon: = tetina tele FE alskoje dae ni kaing (ch na kosini é [W]=1W-is= 1) 3.7. SNAGA (P) — je brzina vrSenja rada:(P= WA] [P]=1W= 1 Js Opéenito: snaga = rad/vrijeme = pretvorba energije/vrijeme. [_P=WIP~ iit oe je omjer dobivenog i ulozenog rada, dobivene i uloZene energie, dobivene i uloZene snage: 1) = WaW, = EyEy = Py/P, ; (Wa< Wu; Ea < Eu; Pa< Pu) => 1) <1 ili < 100 %. Opéenito : 1 = (dobiveni rady(ulaZena energij). Pahoa det (ili faktor korisnosti) je neimenovani broj (nema jedinice) a najéeSe se izraZava u postocima, 3.9. _ UNUTARNIA ENERGIJA, TOPLINA I TEMPERATURA — Dio unutarnje gverei si s toplijeg tijela prelazi na hladnije, naziva se toplina (Q). Jedinica za unutarnju energiju i toplinu je dzul (J). q= rg. vrijednost, [q] = 1 J/kg Q=m=q Q~ m= toplina (koligina topline) razmjerna Ne masi t TEMPERATURA (7) je skalama fizikalna veli¢ina koja opisuje energetsku razinu nekog tijela. Jedinica je kelvin (K). Mjerilo za temperaturu je TERMOMETAR (TOPLOMIER). Sto je veéa brzina gibanja Cestica, to je i temperatura tijela vi8a, Ako pri dodiru dva tijela nema prijelaza topline, ta dva tijela imaju jednaku temperaturu. 3.10. KALORIMETRUJA (dio znanostio toplini); Q~m; Q-AT; = Q=em-AT] AT =|T; -T;| ; e=Q/m- AT) Jedinica: [c] = 1V/(kg - K); ¢ = specifigni toplinski kapacitet (ovisi o vrsti tvari). 3.11. | RICHMANNOVO PRAVILO: so Toplinska razmjena vr8i se do uspostave m+m toplinske ravnoteze: Qi = Qz ; mic\(t-t,) = m3cx(t>-t) ot TTeiperatara arajeae lupe (noi tishenaese NOnICIEMROD A/a egt oe 03.12 SVOJSTVA TVARI U CVRSTOM, TEKUCEM I PLINOVITOM AGREGATNOM STANJU, PROMJENE AGREGATNIH STANIA. — Postoje tri postojana agregatna stanja tvari: ion, ‘Temperatura vrelista visa je od tempe- st VRSTA THE ee rature taliSta. ISHLAPLIIVANIJE je | see | amano |~star ay prelazenje neke tvari iz tekuéeg u on “cu Ft plinovito stanje samo s povrsine teku- | z sane +[_Punovi Gine pri obiénoj temperaturi zraka. | Ses - xonpekzaca | smsitatin | Vreliste vode oznateno je sa 100 °C, ae vce a taliste sa O °C. To je tzv. Celzijeva temperatura Ijestvica, Postoji pozitivna i negativna temperatura, Temperatura ljestvica ima donju granicu pri kojoj prestaje svako gibanje éestica. To je tzv. apsolutna nistica i iznosi oko -273 °C. fro lear Veza izmedu temperature v (theta) i apsolutne temperature T: [7 (K) = (273 + v) [°C] ore Kelvin je jednak stupnju Celzija: K=°C mare i 3.13. | SIRENJE CVRSTIH TIIELA ZAGRUAVANJEM — PoviSenjem temperature, rastu medumolekularni prostori, te se poveéava unutarnja energija tijela, Sto ima za posljedicu da se tijelima poveéava obujam. (Em aina trp Veevolamenm ——[ig@=Kat=T 41“ promjenadubine zagrjevanem (a) 7 temper Ts asa |V=V. Hav Ie ‘al T= promfen geen) temperate re oT = pomen vokmena MI r racket ear pa es) fe rence Seog tel Be Promjena duljne évrsti ela : "et | _promjena volumena vrs tijela Yann, (ompertan T zagrijavanjem:A1=a-le-T [a= agnijavanjem: &V = y Vs AT Tekuéine se za jednako povisenje temperature vise Sire nego évrsta tijela, a manje nego plinovi. Tlak plina koji zagrijavamo u zatvorenoj posudi, pove¢ava se s porastom temperature i obrnuto. ANOMALIJA VODE - Voda pri 0 °C prelazi u évrsto agregatno stanje (led), pri 100 °C prelazi u plinovito agregatno stanje (vodena para), a pri 4 °C ima najmanji obujam, tj. najveéu gustocu, FIZIKALNAVELICINA __|OZNAKA| __JEDINICAMJERE _| OZNAKA masa ™ ~~ kilogram ke [pv] put ae metar m povrsina S.A _| metarGetvori (kvadratni) | _m2 volumen (obujam) v metar kubigni mm sila F njutn N__|F=M/|F-pS, teZina G njutn N elastigna sila F jutn N moment sile M_ njutn-metar Nm_ | a gustoca (ro) | Kilogampomemkubiénom | kg/m ___ trenje elke njutn N ___ faktor trenja Sey _tlak/hidrauligni tlak | _hidrostatiéki tlak Phi uzgon Fu=PrerBVaijla | energija Eqmv32|Ey-mgh | rad We=Fs | W=Pt|[1J=1Ws] snaga korisnost ‘n(eta) — —_|n=Wa/Wa Ey 1=Pa/Pul toplina Q dal i ‘Qmq]Q=mcAT specifitni toplinski kapacitet ¢ _ |déul po kilogramu i kelvinul _J/(kgK) Oma) [rome dufine stg tela agijavanjem| Al metar m AI=olAT _ AT=T-T, i reciproéni kelvit KI O=AU(IoAT) 2 kubigni metar m3 |AV=/VoAT __V=VorAV | olumni koet top. rasezanja Ewstogtjela|y(gama)| —_reciprotni kelvin koala (a temperatura vi(theta)|__stupanj Celzija °C TIK]-Q73+0)[°C] ‘temperatura smjesa teku¢ina v stupanj Celzija 2C__ [v= (merr+ mesmo +me>) a