snop svjetlosti):
= svome putu stvara sjene, polusjene i potpune
lastits hens sjene (pomréine).
Batena sjena predmeta 4.2. Nastanak svjetlosti
| zaslon
Elektroni_u vanjskim “Ijuskama”
aera (clektronskog omotaéa atoma) primanjem energije
3 sjena predme- dovode atom u tzv. Da bi
me ena zrakama se atom vratio u “normalno” stanje, on emitira
1 - s ps ot % (zraéi) maleni “paketié” svjetlosti (tzv. KVANT
= @ syjetlosne energije ili FOTON). “Rijeka” fotona
% zrakama Z,iZ,) Gini svjetlost.
6 Naveca brzina u prirodi je brzina syjetlosti i u vakuumu iznosi priblizno: c ~ 300 000 {km/s}. Koliko
je brzina direnja svjetlosti u nekom optickom sredstvu veca, to ona ima manju opti¢ku gustocu.
4.4, Osnovni zakoni geometrijske optike
1) ZAKON PRAVOCRTNOG RASPROSTIRANJA SVJETLOSTI
2) ZAKON NEOVISNOSTI SNOPOVA SVJETLOSTI: jedan snop svjetlosnih zraka ne ometa drugi
snop prolazeéi njime.
3) ZAKON ODBIJANJA (REFLEKSIJE): _upadni ireflektirani kut su jednaki, a zajedno sa
[=A] phomics (zamis\jenom) okomicom leze u ravnini okomitoj na
rayno zrcalo. Na svjetlost se odbija|
pana refleleana ‘a razligitim smjerovima (difwzno).
4) ZAKON LOMA (REFRAKCIE):
Prt prelate opt. gues Pi pretska iz opt fedeg u
“y imate adokamise! =. itmifse oko > 6
isi Ue tik ade evo
+ i gue wredatvo
aa Zakonloma[@ _¥i_,|) n=tzv. indeksloma svj. Ss
a syjetlosti: a vy za par opt. sredstava i “\n
4.5. Potpuno odbijanje syjetlosti (totalna refleksija) je epojava pri kojoj svjetlost prelazi iz opt. gues wu |
opt. rjede sredstvo (v,). Pri tome se syjetlost na grani¢noj povrsini ta dva sredstva potpuno odbija i vraca u |
prvo stedstvo: v, You might also like
