Predmet: Anatomija i fiziologija

Literatura: Keros/Andreas/Gemulin, Anatomija i fiziologija, kolska knjiga, Zagreb,

2004.

1. Definirati pojmove anatomija i fiziologija

Anatomija je znanost koja prouava grau ovjekovog tijela, a fiziologija prouava
funkciju ovjekovog tijela.

2. Nabrojiti dijelove ovjekovog tijela

ovjekovo tijelo ini mntvo organa od kojih svaki ima posebne odlike i
djelovanja.
Dijelovi ovjekovog tijela su glava, lice, vrat, prsa, nadlaktica, lakat, podlaktica,
aka, bedro, koljeno, potkoljenica, stopalo, prsti ake, prepona i trbuh.
Glavni dijelovi tijela su glava i vrat, trup, te gornji i donji udovi.
Glava se dijeli na lubanju i lice i nastavlja se u vrat.
Trup se dijeli na prsni ko, trbuh i zdjelicu. Stranju stranu trupa ine lea.
Gornji udovi poinju od ramena i pazune jame. Slobodni dio gornjeg uda je ruka
koja se dijeli na nadlakticu, lakat, podlakticu i aku. aka se dijeli na zapee,
sredopee i prste.
Donji udovi poinju od preponskog konog nabora i bonog grebena, te se dijele
na kuk, bedro, koljeno, potkoljenicu i stopalo. Stopalo se dijeli na zastoplje,
sredostoplje i prste.

3. Nabrojiti organske sustave i navesti ulogu svakog od njih

Organski sustavi su: sustav organa pokretanja, ivani sustav, sustav osjetila,
sustav lijezda s unutranjim izluivanjem, srce i krvoilni sustav, imunosni
sustav, probavni sustav, mokrani sustav i sustav spolnih organa.
Sustav organa pokretanja ine miii. Oni sudjeluju u pokretanju tijela, osnosno u
tvorbi skeleta, te izgrauju organe.
ivani sustav ima zadau da prima i ralanjuje ivane podraaje iz tijela i
okolice, te stvara i prenosi izvrnim organima najsvrsishodniji odgovor. ivani
sustav odrava cjelokupnost svih sastavnih dijelova organizma u funkcionalnoj
cjelini svih tjelesnih i duevnih osobina, te istodobno omoguuje odnoaje
organizma s okolicom, slui njezinu upoznavanju i osigurava aktivnu prilagodbu
sredini.
Uloga sustava osjetila je da ivani sustav izvjetavaju o promjenama to se
zbivaju izvan tijela, na njegovoj povrini, te u njegovoj unutranjosti.

ivani sustav nadzire brze aktivnosti tijela poput kontrakcije poprenoprugastih i

glatkih miia ili izluivanja lijezda. Endokrini sustav izluuje posebne tvari
hormone koje krvlju dospijevaju do stanica i u njemu reguliraju brzinu kemijskih
reakcija i metabolike procese.
Stanice ovjekovog tijela za normalno djelovanje moraju dobivati dovoljno kisika i
hranjivih tvari. Te za ivot nune tvari po tijelu raznosi krv koja tee krvnim ilama
nakon to je srce potisne u krvnoilni sustav. Sustav krvnih ila dio je
cirkulacijskog sustava kojim tee krv iz srca prema periferiji tijela i natrag u srce
tako da svaka stanica u tijelu dobije primjerenu opskrbu kisikom i hranjivim
tvarima, te se proisti od ugljinog dioksida i nepotrebnih proizvoda metabolizma.
Uloga imunosnog sustava je da prepoznaje, neutralizira, unitava i odstranjuje
strane tvari (antigene) (bakterije, virusi, paraziti) koje mogu ugroziti organizam.
Procese koji se pritom odvijaju nazivom imunosnim reakcijama. Izvritelji
imunosnih reakcija su stanice, te protutijela i sustav komplemenata.
Sustav dinih organa tvore dini putevi koji dovode vanjski atmosferski zrak u
plua gdje se zbiva izmjena plinova izmeu zraka i krvi.
Probavni sustav je sustav koji omoguuje unoenje hranjivih i drugih potrebnih
tvari iz okolice u organizam.
Tvari koje su nastale metabolizmom i tijelo ih vie ne moe iskoristiti izluuju se iz
tijela mokraom i znojem. Mokrani organi, osim te zadae, rwguliraju
osmolalnost tjelesnih tekuina, koncentraciju razliitih tvari, volumen i stupanj
kiselosti tjelesnih tekuina, te arterijski tlak. Sve to bubreg nadzire tako to
izluuje mokrau koja se u svakom trenutku razlikuje po svojoj koliini i sastavu.
Spolni sustav i kod mukaraca i kod ena ine spolni organi i spolne lijezde.
Spolne lijezde (testisi i ovariji) imaju dvije vane zadae: proizvodnju zametnih
stanica jajaca i spermija te proizvodnju spolnih hormona. Obje zadae slue
normalnom odvijanju ljudskog razmnoavanja.

4. Objasniti ulogu stanice kao osnovne jedinice ovjekovog

tijea, nabrojiti tri glavna dijela stanice i definirati njihovu
ulogu
Uloge stanice su brojne, od izmjene tvari do primanja podraaja, posebnih
funkcija i umnoavanja. Temeljna djelatnost stanice je biosinteza kemijski
sloenih tvari koje se mogu svrstati u tri grupe: bjelanive, masti i ugljikohidrati.
Pritom stanica iz krvi prima tvari to potjeu od hrane koja se razgrauje u elucu
i crijevu i upija u krv. Pojedine takve tvari ostaju u stanici i ona ih rabi za svoju
djelatnost, a druge izluuje u svoju okolicu ili u krv. Takoer, promet energije
ostvaruje se prometom tvari kroz stanicu. Stanica, takoer, i prima podraaje.
Tri glavna dijela stanice su stanina opna (membrana), citoplazma i jezgro.
Stanina opna ima svojstvo da pojedine tvari proputa, a pojedine zadrava, pa
tako obavlja izmjenu svog sadraja s oklicom.

Citoplazma je polutekua bezbojna tvar u kojoj se nalaze stanine organele u

obliku zrnaca, mjehuria i cjevica koje imaju razne funkcije.
Jezgro u sebi nosi genski materijal iz kojeg dolaze upute za sve ivotne aktivnosti
stanice.

5. Definirati tkivo, nabrojiti osnovne etiri vrste tkiva i njihova

glavna obiljeja, te navesti gdje se u tijelu nalaze pojedine
vrste tkiva
Istovrsne ili razliite stanice u tijelu udruene u zajednice tako da meusobno
upotpunjuju funkcije ine tkiva.
etiri osnovne vrste tkiva su epitelno, potporna tkiva, miino tkivo i ivano.
Epitelno tkivo oblikuje stanice koje se izravno dotiu i meu njima se nalaze vrlo
uske meustanine pukotine. Prema funkciji dijeli se na pokrovni, lijezdani i
osjetni. Stanice epitela su ploaste, kockaste ili valjkaste. Prema obliku stanica
razlikujemo nekoliko vrsta epitela: jednoslojni, vieredni, prijelazni i mnogoslojni.
Pokrovni epitel oblae sve unutranje i vanjske povrine tijela, te sve cjevaste
tvorbe u organizmu. lijezdani epitel oblikuje tkivo lijezda i ima sposobnost
izluivanja. Osjetni epitel slui za primanje osjetnih podraaja i nalazimo ga u
okusnim pupoljcima, u slunom i statoakustinom organu.
Potporna tkiva ine potpornu osnovu organa i cijeloga tijela i imaju dvije
sastavnice: stanice i meustaninu tvar. Prema svojstvima meustanine tvari
dijelimo ih na vezivno, hrskavino i kotano tkivo.
Miino tkivo ima sposobnost stezanja i tako ostvaruje pokretanja organa i tijela.
Dijelimo ga na glatko i prugasto miije.
ivano tkivo je usmjereno primanju, stvaranju i provedbi podraaja, a oblikuju ga
razne stanice. Svaka ivana stanica, neuron, ima dosta veliku jezgru, a
citoplazma je sloene grae. Podraaje u stanici dovode dendriti. ivano tkivo
odlikuje se i posebnim kemijskim sastavom jer u njemu, osim bjelanevina,
nalazimo i lipide.

6. Objasniti razliku izmeu egzokrinih i endokrinih lijezda i

navesti primjere za svaku od njih
Egzokrine lijezde svoje izluine izluuju na neku slobodnu povrinu u tijelu
(npr. u probavnu cijev, u dune puteve ili na kou) Endokrine lijezde svoje
izluine izluuju direktno u krv. Egzokrine lijezde su lijezde znojnice,
lijezde slinovnice, suzne lijezde, dojke, guteraa i jetra. Endokrine
lijezde su epifiza, hipofiza, titna, prsna, nadbubrena, guteraa, jajnik i
testis.

7. Nabrojiti tri vrste potpornog tkiva, opisati njihov

smjetaj i obiljeja

To su vezivno, hrskavino i kotano tkivo.

Vezivno tkivo je oblikovano od malog broja stanica i mnogo meustanine
tvari. Razlikujemo kolagena i elastina vlakna koja su proizvod vezivnih
stanica. Ovo je glavno potporno tkivo u veini organa, obavija ih, a nalazi
se i oko miinih vlakana, te oko ivaca. Vrste vezivnog tkiva su rahlo,
gusto i mreasto.
Hrskavino tkivo ima veliku vrstou. Sastoji se od prirodne i vlaknaste
hrskavice. Nalazi se u zglobovima, na krajevima rebara, te u duniku.
Kotano tkivo osim kolagenih vlakana i organskih spojeva u meustaninoj
tvari ima i mineralne soli. Nalazi se u kostima.

8. Navesti dvije osnovne vrste miinog tkiva, te objasniti

razliitosti njihove grae i uloge
Dvije osnovne vrste miinog tkiva su glatko i prugasto miije. Prugastom
miiju pripada skeletno i srano miije, a glatko miije se nalazi u
stjenkama krvnih i limfnih ila, dinih i probavnih puteva, mokranom
mjehuru, maternici, a ima ih i u oku i koi.
Glatko miije tvore vretenaste blijedocrvene miine stanice miocini u
kojima se u sredini nalazi jezgra. Svojstvo glatkih miinih stanica je da se
na preobraaj napnu i skrate, pa odebljaju. Glatkim miiima ne moemo
upravljati naom voljom, oni su pod nadzorom miinog sustava.
Prugasto miije ima iduene valjkaste stanice. Stanina opna je izraena.
Prugasti miii se bre steu i oputaju od glatkih, te su pod nadzorom
nae volje.

9. Podjela kostiju na tri osnovne vrste, njihova obiljeja, te

gdje se nalaze u tijelu
Kosti prema izgledu moemo podijeliti na dugake, kratke i plosnate.
Dugake su npr bedrena i nadlaktina, kratke su npr kraljeci, a plosnate
su kosti svoda lubanje.
Takoer, kosti dijelimo na kosti glave, kosti trupa i kosti donjih i gornjih
udova.

Kostur glave moemo podijeliti na dvije skupine: stranju (lubanja) i

prednju (kostur lica). Na lubanji razlikujemo svod lubanje i osnovicu
lubanje. Postoji osam kostiju lubanje: eona, dvije tjemene, dvije
sljepoone, zatiljna, klinasta i reetnica.
Kostur lica ine tri neparne kosti: donja eljust, ralo i podjezina kost, te
est parnih: nosna, suzna, nepana i sponina kost, gornja eljust i donja
nosna koljka.
Kosti trupa ini kraljenica i kraljeci.
Kosti gornjih udova su kljuna kost, lopatica, nadlaktina kost, palana
kost, lakatna kost, zapee, sredopee, te lanci prstiju, a kosti donjih
udova su bona kost, sjedna, preponska, velika zdjelica, mala zdjelica,
bedrena kost, goljenina, lisna, noje i donoje.

10.
Navesti skupine kraljeaka i njihov broj u pojedinoj
skupini
Vratni (7), prsni (12), slabinski (5), krini (5), trtini (3 ili 4)

11.
Nabrojiti kosti prnog koa i zdjelice te opisati njihov
smjetaj
Kosti prsnog koa su prsni kraljeak, drak prsne kosti, tijelo prsne kosti,
rebra i rebrena hrskavica.
Prsni kraljeci nose rebra i pritom se veina rebara vee sa po dva
kraljeka.
Rebra su prsne kosti kojih ima po 12 sa dvije strane. Prednji kraj svih
rebara je odsjeen i udubljen pa se tu nastavlja rebrena hrskavica.
Zdjelina kost se sastoji od bone, sjedne i preponske kosti.
Bona kost je gornji, stranji i postranini dio zdjeline kosti. Sjedna kost
nastavlja se prema natrag u donji dio bone kosti, te ima dva kraka.
Preponska se nastavlja od bone kosti prema naprijed i takoer ima
vodoravan i okomit krak.

12.
Navesti dvije vrste zglobova obzirom na
pokretljivost, njihova obiljeja i primjere u tijelu
Zglobovi se dijele na nepomine i pomine spojeve. Nepomini spojevi
povezuju kosti tako da je prostor izmeu njih ispunjen spojnim tkivom i
najee nema zglobne upljine, pa zato u tim spojevima gibanje nije
mogue. Takvi spojevi su kotana sratenja (dijelovi zdjeline kosti),
vezivna sratenja (u lubanjskim kostima), te hrskavini spojevi (izmeu

rebara i prsne kosti). Pomini spojevi su pravi zglobovi jer omoguuju

znatnije pomicanje kostiju.

13.

Navesti i opisati tri osnovna dijela zgloba

To su zglobna tijela, zglobna ahura i zglobna upljina.

Zglobna tijela su krajevi dviju ili vie kostiju obloeni tankim slojem glatke i
zglobne hrskavice.
Zglobna ahura potpuno okruuje i nepropusno zatvara itav zglob. Ima
vrstu vezivnu opnu koja se vee blizu krajeva kostiju i iznutra je obloena
njenom opnom koja izluuje zglobnu tekuinu.
Zglobna upljina je prostor zatvoren zglobnom ahurom a ispunjen je
malom koliinom zglobne tekuine.

14.
Vrste zglobova prema obliku zglobnih ploha, vrsti i
opsegu gibanje, te navesti primjere za svaku vrstu
To su ravni zglobovi (meu pojedinim kostima korijena ake i stopala),
obrtni (zglobovi palane i lakatne kosti) kutni (zglob koljena i lakta) sedlasti
(izmeu zapea i trapezne kosti) jajoliki (runi zglob) kuglasti (zglobovi
ramena i kuka).

15.
Opisati miinu kontrakciju i opisati vrste
kontrakcija
Djelovanje miia nastaje na poticaj koji dobivaju pokretakim ivcima i
pritom se miina vlakna skrate i nabreknu. Mii postaje krai i povlai
mjesta vezanja na kostima tako da se ona meusobno primaknu. Tako u
zglobu nastaju kretnje. Dvije su osnovne vrste miine kontrakcije:
izometrika i izotonika. Pri izometrikoj miii se ne skrauju ali se
poveava napetost, a pri izotonikoj mii se skrauje ali napetost se ne
mijenja.

16.

Opisati ustroj i podjelu ivanog sustava

ivani sustav graom i ustrojstvom je prilagoen zadai primanja i

ralanjivanja ivanih podraaja iz tijela i okolice, te stvaranju i
prenoenju izvrnim organima najsvrsishodnijeg odgovora. ivani sustav
se dijeli na sredinji ivani sustav (mazak i kimena modina) periferni
(modani i modinski ivci) i autonomni (simpatikus i parasimpatikus).

17.

Navesti vrste ivaca prema funkciji

Motoriki, osjetni i interneuroni.

18.
Definirati ulogu osjetnog sustava i nabrojiti vrste
osjeta
Osjetni organi, osjetila su posebni ureaji koji ivani sustav izvjetavaju o
promjenama koje se zbivaju izvan tijela, na njegovoj povrini, te u njegovoj
nutrini. Osjeti su: osjet vida, osjet sluha, okusa, njuha, dodira i poloaja.

19.

Opisati topografiju endokrinog sustava

Endokrini sustav izluuje posebne tvari hormone koje krvlju dospijevaju

do stanica i u njima reguliraju brzinu hemijskih reakcija i metabolike
procese. Glavne lijezde sa unutranjim izluivanjem su hipofiza, titna
lijezda, nadbubrena, dotitna, guteraa i spolne lijezde.

20.

Opisati uinke glavnih hormona endokrinih lijezda

Glavni hormon hipofize je hormon rasta i on djeluje na sve stanice u tijelu,

a ostali nadziru rad endokrinih lijezda i organa. Hormoni rasta potiu rast.
Glavni hormoni titne lijezde su tiroksin i trijodtironin reguliraju intezitet
metabolizma u tijelu.
Glavni hormoni nadbubrene lijezde su mineralokortikoidi, glukortikoidi i
spolni hormoni. Prvi sudjeluju u regulaciji koncentracije natrija i kalija u
tjelesnim tekuinama. Glukortikoidi sudjeluju u regulaciji metabolizma
hranjivih tvari i u savladavanju posljedica iznenadnih tetnih podraaja
(stresa).
Glavni hormoni guterae su inzulin i glukagon. Inzulin se izluuje iz beta
stanica a glukagon iz alfa stanica. Vaan je uinak inzulina na jetru jer
djeluje kao pufer na glukozu.
Dotitaste lijezde izluuju paratireoidni hormon koji ima vanu ulogu u
regulaciji metabolizma kalcija i fosfata.

21.
Definirati krv, navesti osnovne sastojke krvi i
opisati njihovu ulogu
Krv je crvena neprozirna tekuina posebnog mirisa i slanog okusa.
Krv se sastoji od krve plazme (ukasta tekuina) i krvnih stanica
(eritrocita, leukocita i trombocita).

Crvene krvne stanice, eritrociti, se stvaraju u kotanoj modini. Najvaniji

sastavni dio eritrocita je krvna boja hemoglobin ija je funkcija prenos
kisika.
Glavna zdaa leukocita je obrana organizma od stranih napadaa.
Krvne ploice, trombociti, sadre sastojke potrebne za zgruavanje krvi.

22.

Navesti i objasniti krvne grupe sustava AB0 i Rh

Sustav krvnih grupa AB0 obuhvata etiri krvne grupe: A, B, AB, 0. One su
definirane prisutnou eritrocitnih antigena A i B. Eritrocitni antigeni A i B
nazivaju se aglutinogenima. Eritrociti krvne grupe A imaju antigen A,
eritrociti krvne grupe B imaju antigen B, eritrociti krvne grupe AB imaju
oba antigena, a eritrociti krvne grupe 0 nemaju antigena.
Druga vana skupina antigena su antigeni sustava Rh. Najee se
pojavljuje est takvih: C, D, E, c, d, e. Rh pozitivna osoba ima antigen D.

23.

Opisati grau srca

Srce je uplji miini organ smjeten u prsnoj upljini. Unutranjost srca je

podijeljena sranom pregradom na dva dijela, desni i lijevi. Na svakoj
strani su po dvije upljine izmeu kojih se nalaze srani zalisci. U srcu
postoje etiri upljine: desna pretkomora, lijeva pretkomora, desna komora
i lijeva komora. U desnu komoru ulaze dvije vene, iz desne komore izlazi
pluna arterija, u lijevu pretkomoru ulazi tri do pet plunih vena, a iz desne
komore izlazi najvea arterija, aorta.

24.
Navesti razliku u grai i funkciji triju vrsta krvnih
ila, te opisati njihov meuodnos
Krvne ile su arterije, vene i kapilari. Izmeu krvnih ila postoje vane
razlike. Kapilari su najue ile, ali povrina njihovog poprenog presjeka je
tisuu puta vea od povrine poprenog presjeka aorte. Brzina protjecanja
krvi je najmanja kod kapilara. Vene su za razliku od arterija vrlo rastegljive,
pa mogu primiti veliku koliinu krvi a da se tlak u njima ne povea. Vena
ima vie nego arterija. U trupu su arterije i vene esto smjetene uporedo.

25.

Opisati mali i veliki krvotok

Mali krvotok zapoinje u desnoj komori odakle venska krv ide u plunu
arteriju koja je provodi po pluima, gdje se u plunim kapilarima iz alveola
apsorbira kisik, a iz krvi izlazi CO2.
Kroz veliki krvotok krv ide u ostale dijelove tijela. Dio velikog krvotoka je
portalni krvotok kojim se krv iz eluca, crijeva, guterae i slezene dovodi
u jetru venom vratnicom.

26.
Definirati ulogu imunosnog sustava, objasniti ulogu
protutijela i antigena, te navesti i objasniti vrste
imunosti
Uloga imunosnog sustava je da prepoznaje, neutralizira, unitava i
odstranjuje strane tvari (antigene) (bakterije, virusi, paraziti) koje mogu
ugroziti organizam. Procese koji se pritom odvijaju nazivom imunosnim
reakcijama. Izvritelji imunosnih reakcija su stanice, te protutijela i sustav
komplemenata.
Vrste imunosti su specifina i nespecifina. Kod nespecifine imunosti razni
imbenici na nespecifian nain sudjeluju u obrani organizma. Meu
staninim efektorima su najvaniji fagoati. Oni su stanice koje mogu stranu
esticu unijeti u svoju unutranjost i tu je unititi. Za uklanjanje stranih
tvari najvanija je njihova sposobnost fagovitoze. Prije nego to
fagocitiraju stranu tvar fagociti je moraju prepoznati kao stranu. To
prepoznavanje je nesepcifino.
Glavni nosioci specifine imunosti su limfociti. Specifinost limfocitnog
djelovanja je u tome da svaki limfocit prepoznaje samo jednu stranu tvar
koju nazivamo antigenom.

27.
Navesti glavne uloge dunog sustava, te definirati
udisaj i izdisaj
Sustav dinih organa tvore dini putevi koji dovode vanjski atmosferski
zrak u plua gdje se zbiva izmjena plinova izmeu zraka i krvi.
Udisaj omoguuju inspiracijski miii. To su vanjski meurebreni miii koji
podiu rebra. Kontrakcijom tih miia iri se prsni ko. Pri normalnom
izdisaju aktivnost ekspiracijskih miia nije potrebna. Plua su elastina i
ona se vraaju u prvobitni poloaj im prestane djelovanje inspiracijskih
miia koji plua rasteu. Meutim, kad je disanje duboko, pri izdisaju je
potrebno djelovanje ekspiracijskih miia

28.
Objasniti izmjenu kisika i ugljik dioksida kroz
kapilarnu stijenku

Na svom putu izmeu plunih i tkivnih kapilara kisik i CO2 prenose se

razliitim mehanizmima. 97% kisika u krvi prenosi se hemoglobinom u
eritrocitima, a samo 3% kao kisik otopljen u krvnoj plazmi. Mehanizam
prenosa CO2 u krvi neto je sloeniji od prenosa kisika i odigrava se na tri
naina: oko 7% prenosi se u otopljenom stanju, oko 70% prenosi se u
obliku bikarbonata, a oko 23% prenosi se vezano za hemoglobin i
bjelanevine plazme.

29.
Opisati smjetaj organa probavnog sustava i
njihove osnovne uloge
Probavni sustav ine dvije osnovne skupine organa: probavni organi kojhi
poinju usnom upljinom, a zavravaju marom, oblikuju probavnu cijev, te
dodatni organi kojima pripada jetra sa unom vreicom i guteraa.
Dijelovi probavnog sustava su usna upljina i drijelo, eludac, crijevo,
jetra, guteraa i potrbunica.
Usna upljina i njeni dijelovi obavljaju funkcije poput prerade i potiskivanja
hrane u drijelo, sudjelovanja pri disanju, tvorbe rijei i glasova. See od
usana do drijela.
drijelo je kriite probavnog i dinog puta, te se nastavlja u jednjak.
Jednjak miini organ obloen sluznicom. Nakon to je hrana saavakana
potiskuje se kroz drijelo u jednjak. Jednjak slui kao cijev za prolaenje
hrane do eluca.
eludac je miino spremite hrane u kojem se hrana i probavlja. Smjeten
je visoko u trbuhu izmeu jetre i slezene.
Crijevo ima tri dijela i to dvanaesnik, tato i vito crijevo, dvanaesnik je prvi
odsjeak i dugaak oko 25 do 30 cm. Tato crijevo nastavlja se na
dvanaesnik i ima debelu ruiastu stijenku. Vito crijevo zavrava u desnom
donjem dijelu trbuha i ulijeva se u poetni dio debelog crijeva.
Tanko crijevo je dugako oko etiri do sedam metara. Ono mijea i
potiskuje hranu u debelo crijevo koje se nastavlja na tanko. Debelo crijevo
je usmjereno prema gore i dopire do jetre uzlazno.
Jetra je najvea lijezda u ovjekovom tijelu. Smjetena je veim dijelom
na desnoj strani trbune upljine. Jetra obavlja mnogo funkcija, a neke od
njih su unitavanje bakterija, skladitenje krvi, pohranjivanje vitamina i
eljeza, stvaranje ui i td.

Guteraa je lijezda koja je postavljena poprijeko na stranjoj trbunoj

stijenci u razini prvog slabinskog kraljeka. Guteraa obavlja egzokrinu i
endokrinu funkciju tj. funkciju luenja tvari u unutranjost i vani.
Potrbunica je glatka opna koja oblae trbunu upljinu i njezine organe.

30.
Navesti i objasniti ulogu usne upljine, drijela,
jednjaka, crijeva, jetre i guterae
Usna upljina ima funkciju da preradi i potisne hranu u drijelo. Jednjak
slui kao cijev za prolaenje hrane do eluca gdje se hrana probavlja, te
ide dalje kroz crijeva u jetru koja unitava bakterije, skladiti krv,
pohranjuje vitamine i eljezo i td. Guteraa ima egzokrinu i endokrinu
funkciju tj. lui tvari unutar ilivani.

31.

Opisati glavne mehanizme termoregulacije

Termoregulacija je usklaivanje tjelesne temperature. Tjelesnu

temperaturu reguliraju posebni centri u hipotalamusu. Dva su mehanizma
kojima hipotalamus moe poveati izdavanje toplote. To su periferna
vazodilatacija i znojenje. Znoje je proizvod lijezda znojnica, koje nadzire
ivani sustav. Poveanjem znojenja poveava se izdavanje tjelesne
topline.
Proirenje krvnih ila omoguuje dotok ugrijane krvi iz unutranjosti do
koe s koje se toplina izdaje zraenjem i voenjem. Pritom veliko znaenje
imaju venski spletovi i izravne veze izmeu arterija i vena kojih ima mnogo
u koi na dlanovima, tabanima, nosu i uima.

32.
Navesti i opisati grau i smjetaj orgna mokranog
sustava, navesti glavne uloge mokranog sustava
Tvari koje su nastale metabolizmom i tijelo ih vie ne moe iskoristiti
izluuju se iz tijela mokraom i znojem. Mokrani organi, osim te zadae,
rwguliraju osmolalnost tjelesnih tekuina, koncentraciju razliitih tvari,
volumen i stupanj kiselosti tjelesnih tekuina, te arterijski tlak. Sve to
bubreg nadzire tako to izluuje mokrau koja se u svakom trenutku
razlikuje po svojoj koliini i sastavu.
Mokrani organi se sastoje od dva dijela tj jednog koji stvara mokrau
(bubrezi) i drugog koji je odvodi iz tijela (mokrovod, mokrani mjehur i
mokrana cijev).
Bubrezi su smjeteni s lijeve i desne strane kraljenice uz stranju stijenku
trbune upljine.

Mokraovod je tanka cijev usmjerena prema dolje i ispod potrbunice i

see do dna mokranog mjehura u koji ulazi.
Mokrani mjehur se nalazi u zdjelici iza preponske kosti i pokriven je
potrbunicom.
Mokrana cijev izlazi iz mjehura. Kod ene je dugaka 3-4 cm i otvara se u
predvorje rodnice. Kod mukarca je dugaka 18-22 cm i prolazi kroz
prostatu, kroz spuvasto tijelo i glavicu mukog uda.

33.
Nabrojiti organe mukog spolnog sustava te opisati
ulogu mukih spolnih lijezda i njihovih hormona
To su unutranji (sjemenik, pasjemenik, sjemenovod, sjemeni mjehurii i
predstojna lijezda) i vanjski (muki ud s mokranom cijevi i monja)
Uloga mukih spolnih lijezda je stvaranje mukih spolnih hormona i
stvaranje mukih spolnih stanica. Najvaniji hormon je testosteron on
omoguuje razvijanje mukih spolnih organa. Djelovanje testosterona
uzrokuje nastanak dlaka, produbljivanje glasa, te potie rast kostiju.

34.
Nabrojiti organe enskog spolnog sustava te opisati
ulogu enskih spolnih lijezda i njhovih hormona
To su unutranji (jajnici, jajovod, maternica i rodnica) te vanjski organi ili
stidnica.
Uloga enskih spolnih lijezda je luenje spolnih hormona.
enski spolni hormoni su estrogen i progesteron. Estrogen je bitan za
razvoj veeg dijela reproduktivnog aparata ene kao i za njegovo odranje
tijekom ivota.
Estrogen stimulira ponovni rast i obnavljanje sluznice maternice nakon
menstrualnog ciklusa, poveava masu miinog tkiva u maternici, potie
rast izvodnih kanala mlijenih lijezda, potie rast kosti i td.

35.

Opisati menstrualni ciklus

Menstrualni ciklus je razmak izmeu dvije menstruacije. Prvi dan krvarenja

se rauna kao poetak menstrualnog ciklusa, a kraj ciklusa je dan prije
poetka slijedeeg menstrualnog krvarenja. Menstruacija je ciklino
krvarenje iz materice u toku fertilnog doba koje nastaje kao posljedica
ljutenja endometrija ako nije dolo do oplodnje. Ako oplodnja izostane de
Grafov folikul jajne elije puca, nivo hormona pada i nastaje ljutenje
materice. Krv i oljuteno tkivo izbacuju se kroz vaginu. Menstrualni ciklus
poinje u pubertetu, a zavrava menopauzom.