EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

PRAVOSLAVNO

KALUERSTVO.
ISTORIJSKOKANONIKARADNJA
SADODATKOM
HILANDARSKOGUSTAVA.
IZKNJIGEPRAVOSLAVNOCRKVENOPRAVO

EpiskopaNikodima.
MOSTAR,1902.
IZDAVAKAKNJIARNICAPAHERAIKISIA.

PREDGOVOR.
KnjigaovatojezasebnoodtampaniodsjekizdrugogizdanjamojesistemeCrkvenoga
prava.Radiegasamdaotoodtampati,odmahudakaem.
Joumladimsvojimgodinamajasamobiaomnogenaemanastire.Tadasam,pored
drugoga, jaraspitivao kaluere io postanku i o ustrojstvu kaluerstva. I nastojatelji i
stariji kalueri poznavali su, uinilo mi se, vrlo dobro sve to se tih pitanja tie, i ja,
pamtei sve to mi se govorilo, mislio sam da dobro poznajem kaluersku instituciju.
Poslije, kao profesor crkvene istorije i crkvenoga prava, ja sam ta svoja elementarna
poznanstvaokaluerstvumoraodaknjigomdopunimidatouteorijiizlaemsvojim
djacima.Itotosamjatadazasvojedjakenapisaobio,sastavljalojesumusvegaonoga,
tosekodnasSrbauopeznalookaluerstvu;itosamjazatijemnatampaousvojoj
sistemicrkvenogaprava.Nijesamodnikogauo,dajetozlokazaootomodsjekumoje
sisteme,negonaprotivujavnojjetampispomenutobiloito,kaovrlodobroiiscrpno
izraeno.Ovomeuvjerilo,dasezbiljakodnasokaluerstvunijevieznaloodonoga,to
samjanatampaobio.
Kadjetrebalo poslijedeset godinaprirediti drugoizdanjeonemojesisteme,jasam
moraodapregledamnanovoteksttesisteme,padoljednoiodsjekunjojokaluerstvu.
Tadasamtekopazio,dajetajodsjeknepotpun,idajesamopitanjevrloslaboiscrpljeno.
Ovomepobudilo,dasvetonanovopreradim,kao tosamipreradio,idapitanjeim
potpunijeiscrpim.
Ovijem,nesamotosamjakaluerskuinstitucijusaistorijskokanonikoggleditabolje
rasvijetlio,negosamomoguiodasekodnasSrbaistainstitucijapoznabolje,negotoje
to dosad bilo. A ovo je osobito nuno za srpske kaluere: za starije, da dopune ona
poznanstva,tosuimaliokaluerstvu,azamlae,dabitanipojamimaliopostanku,
ustrojstvuidisciplinikaluerskoj.Iupravoradikaluer,kojisvimodanijesuustanju
1

EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

danabavemojusistemucrkvenogaprava,kojajedostaskupa,jasamdaoodtampatiovu
knjigu,dabijelakemoglinabaviti,iiznjeseupoznati,tasuoniposvomeznaaju,i
kakomorajudasekaokaluerivladaju.Radiovogpoljednjegajasamudodatkuovoj
knjizidaonatampatihilandarskiustav,tojesv.Savasrpskisastavio,dabitoposluiloza
poukudananjimnaimkaluerima,daionibuduonakvi,kakvisubilinaistarisrpski
kalueri,kojisusamoraditogaiivjeli,daBoguugodeidaslueprosvjetiimoralnom
napretkunarodasvoga.
UZadru,oktobra1901.
EPISKOPNIKODIM.

Znaajipostanakkaluerstva.
Kaluerstvo je produkt moralnoga duha hrianstva,koji kod pojedinih lica izaziva
tenjukviemsavrenstvu.Posebikaluerstvonemakarakteraneophodnosti,ibilojeu
istorijivrijeme,kadkaluerstvonijepostojalo.Svetenstvopostojipoboanskomepravu,i
hrianstvosenemoezamislitibezsvetenstva;kaluerstvonepostojipotomepravu,i
daklenemaoneneophodnostiuhrianskojcrkvi,kakvuimasvetenstvo.Onoimaznaaj
ucrkvi kao zadrugaljudi,kojipo pravilimatezadruge moguposvetitisav ivotsvoj
Bogu,tesluitinautvrenjecrkveinaugledhrianskihvrlina.Kaluerstvoimajoitaj
znaajtojedavalo,kaotodajeidanassposobnihljudi,kojiimajudazauzmunajvia
jerarhijskamjestaucrkvi.
Kaluerstvo se postupno obrazovalo. U samome poetku crkve mnogi poboni
hriani,daboljeposlueiugodeBogu,uzdravalisuseodsvakezemaljskeugodnosti,
kakobitijemzasluilivjenospasenje.Takviljudiuklanjalisuseodsvega,tojemoglo
rasijatinjihovduhisvrnutiihodcijelji,kojojsuteili,alinijesuostavljalisvjetskodrutvo,
nitislube,kojuimjedrutvoicrkvanalagala.Gonjenjaprotivuhriana,kojasunajvieu
IIIvijekubjesnila,pobudiemnogetakveljude,dasekrijupopustinjamaipeinama,kako
bimogliutimusamljenimmjestimaimativieslobodedavredjelapobonostiidabi
moglilakeizbjeiiskuenjasvijeta.Naovojeteljudeposlijepobuivaoirazvrat,kojije
zavladaodrutvom,kadjehrianstvopostalogospodujuomreligijomurimskojdravi,i
kadsutureligijumnogi,osobitoizviegastalea,primalivieradidravnogarazloga,
negolipoubjeenju.Ovisuuzrocinavodilipoboneoneljudedaseisasvijemnastaneu
usamljenim mjestima, provodei pustinjaki ivot i ne mislei ve na povratak meu
svijet. Najodliniji, koji su se ovakvom ivotu odali, i koji se mogu nazvati prvim
osnivaima kaluerstva na istoku, bili su: Pavao tivejski (340), Pahomije veliki (348),
Antonijeveliki(356),Ilarion(371)iMakarijeegipatski(390).Okoloovihljudi,kojisubili
dalekonaglasuzbogsvogsvetog ivota,sakupljalosemnogodrugih,kojisuhtjelida
provodetakavistiivot,iveuPahomijevodobabrojalosepreko7000ljudi,kojisupo
primjeru njegovom usamljeno po pustinjama ivjeli. Nazivali su ih zbog usamljenog
njihovogivljenja ,, (),azbognainaivota:
.PahomijesastaviojeprviuEgipturazneanahoreteunekolikogrup,ukojima
2

EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

jebiloponekolikodesetinanjih,imoralisudavodezajednikiivot,,tesus
togaibilinazvani(coenobitae,kinoviti),amjestogdjesuoniivjeli,nazvano
je (coenobium).Ovakva poelasusezavoditizatijemipodrugim
mjestima istoka, i nazvana su opim imenom (manastiri, monasteria), u
kojimajeivjelonekolikodesetina,aponekadaistotinakaluera.UIVvijekupoelesuse
ienepredavatiovakvomivotu,kaoiljudi,izanjihsusepodizalinaroitimanastiri
( ). Bivali su i zajedniki manastiri ( ), u
kojimasupodupravomjednogastarjeineivjeliikalueriikaluerice,aliovakvisu
manastirinaskoroposlijebiliukinuti.

Ureenjekaluerstva.
KaotosudoPahomijevavremenapostojali anahoreti (usamljenici,otelniki),takoje
njihbiloiposlijeustanovljenjakinovitskogkaluerskogivota.ivjelisuovianahoreti
usamljenoukakvojpustinji,itususesamiposvomerazumuvjebaliuhrianskom
podvinitvuiBogusemolili.Posebnihustanovljenihpravilazatonijeimtrebalo,anije
bilonimoguedaimkopropienekapravila,kakoeonidasepodvizavaju,jersuonibili
vansvakogstarjeinskognadzora.
Sasvijemdrugajestvarbilasakaluerimakinovitima.iveiuzajednici,ovisukalueri
moraliimatinekapravila,kojabiodreivalanainnjihovaivotaumanastiru,njihove
meusobneodnoajeipoloajnjihovpremamanastirskomstarjeinstvu. Pahomijeveliki,
imjeustanoviokinovitskiivot(.207),onjeodmah(ok.325.god.)inapisaoodnosna
pravilazasvojekaluere.Imasvega194takvihpravila,odkojih142sustrogopravila,a52
su razni dodatci i razjanjenja osnovnih pravila. Tiu se sva pravila molitve, trpeze,
zanimanjaiuopekaluerskogivotaumanastiru,ikakosemoepostatimanastirskim
bratom.1
Pahomijevapravilanijesusedoticalapodrobnosvijustranakaluerskogaivota,itoje
bilouzrokom,dasuunekimmanastirimadotinistarjeinepostupaliuraznimpitanjima
posvojojlinojuviavnosti,iuslijedtogadogaalisuseponekadaneredi.Ovojehtio
Vasilijevelikidapredupredi,iraditogajeonsastavio(ok.362.god.)zakaluerepotpunija
pravilaukatihetikojformi,tojest,upitanjimaiodgovorima.TihVasilijevihpravilaima
50opirnih( )i313kraih( ),ipotimpravilimamora
biti ureen sav kinovitski kaluerski ivot.2 Sastavio je ova svoja pravila Vasilije na
osnovusv.pisma,crkvenihpropisaiPahomijevihpravila.SutinasvijuVasilijevihpravila
ovoje:kaluermoraseodreisvijetaisvijuugodnostisvijeta,iraditogaonnesmijenita
svogaimati,iakotadobijesvetomorapreiuvlatinumanastira,kojegajebrat;mora
biti u strogom smislu smiren i bezuslovno posluan svojem neposrednom starjeini i
1

Pahomijeva pravila preveo je sa grkog jezika na latinski jezik bl. Jeronim. Skraena nalaze se ista pravila u ruskom
urnalu . ?e za 1827. godinu.
U ruskom prijevodu sva ova pravila nalaze se u petoj knjizi ?? ?? (Moskva, 1892), str. 79342. - U Minjovom izdanju grkih otaca (XL, 1066) i u ruskom prijevodu u . . (1830. god.) nalaze se
Pravila za monahe Antonija vel., koja su mnogo nalina Pahomijevim i Vasilijevim pravilima. Ali ova pravila,
koja nose ime Antonijevo, tiu se veinom kaluerskog kinovitskog ivota, o kojem Antonije nije znao, i koji meu
njegovim uenicima nije postojao, i prema tome ista se pravila ne mogu smatrati Antonijevim djelom, nego
kompilacijom kasnijega doba. Zbog ovoga razloga mi se nijesmo u tekstu osvrnuli na Antonijeva pravila, smatrajui
Pahomijeva pravila osnovom kaluerskog ivota, kao to jesu.

EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

svimastarijima;morasavlaivatitijelosvojeiuguivatitjelesneudnje,iraditogaduan
je svagda da posti i da se podvrgava tjelesnom trudu; a poto mu je svrha svega
zemaljskogivotasamovjenospasenje,onsemorasavdaBoguposveti,damislisvagda
oBogu,daseneprestanoBogumoli,daitasveteknjigeidaurazgovorusadrugovima
besjedamusvagdabudesamooBoguivjenomspasenju.Daesveovosvakikaluer
strogoibezuslovnoizvrivati,onsesveanozaklinje,itosastavljaonekaluerskezavjete,
okojimadaljegovorimo(.211).Vasilijevapomenutapravilausvojenasubilaodsvega
istonoga kaluerstva. Po njima su poslije sastavljeni bili u znamenitijim istonim
manastirimazasebniustavi,ilitipici,kojesuzatijemprimiliisvidrugimanastiri,ido
dananjegadana.
Saistokaprelojekaluerstvoinazapad.TojebilojoupoloviniIVvijeka,kadjeza
vrijeme cara Konstancija boravio kao prognanik nekoliko godina u Rimu i na zapadu
Atanasije veliki sa dva kaluera sa istoka, Amonijem i Isidorom. Od ovih svetih ljudi
upoznali su se zapadnjaci sa kaluerstvom. Propovijed Atanasijeva o uzvienosti
kaluerstvauzbudilajekodmnogihnazapaduljubavktomeinu,premdaupoetkutaj
ininijemogaouopedatujakakorjenauhvati.Tekkadjepoeo Amvrosijemilanski u
treojetvrtiistogavijekadausvojimpropovijedimaveliakaluerstvo,ikadjeonsam
osnovaojedanmanastirkodMilana,propisavizatajmanastironapravila,kojamuje
Vasilijevelikiposlaobio,tadasetekkaluerstvonazapaduuvrstilo.Ovomesuzatijem
mnogodoprinijeli:Jeronimdalmatinski(420)iAvgustinhiponski(430),takodajeu
drugojpoloviniVvijekabilomanastirausvimahrianskimprovincijamazapada.Iu
svima tim manastirima kalueri su ivjeli po onim pravilima, koja su vaila u
Amvrosijevommilanskommanastiru,daklepopravilimaVasilijavelikog.Alisuzapadni
kalueri teko mogli da se prilagode strogosti Vasilijevih pravila, pri svoj njihovoj
odanostiasketizmu,iraditoganijemoglodasekaluerstvo nazapadurazvijaonako
bujno,kaonaistoku.NaovojeobratiopanjuznamenitizapadniasketVenediktnursijski
(543).OsnovavijedanmanastiruSubijaku(blizuRima)iprouiviuzrokeradikojihse
nijesumoglausvojstrogostiizvrivatinazapaduVasilijevapravila,Venediktsastaviza
svoj manastir posebna pravila, u kojima je u blaijoj formi izloio propise Vasilijevih
pravila,prilagodiviihpremaklimatikimidrutvenimuslovimazapada.Kadjezatijem
Venedikt osnovao poznati manastir na Monte Cassino, u praktici je on tu iskusio
vrijednost svojih kaluerskih pravila. Manastir ovaj montekasinski sa Venediktovim
pravilimaposluiojeobrascemzasveostalemanastirenazapadusvedopoetkaXIII
vijeka,kadpoinjunovimonakiordeni(francikanski,dominikanskiidr.).Venediktovih
pravilaima73,aodnoajnjihovpremaVasilijevimpravilima,spomenulismo.Jednosamo
imanovogaunjima,atoje,iskuenje(novicijat),oemuseuVasilijevimpravilimane
govori,atojezaistonokaluerstvopropisanobilotekudevetomvijeku.3
Kazalismo,dasuVasilijevakaluerskapravilaposluilaosnovomzaustaveilitipike
znamenitijih istonih manastira. Izmeu tih manastirskih ustava glavna su tri:
jerusalimski,studijskiiatonski.Prvi,jerusalimski,sastavioje561.godine Savaosveeni
( )zapalestinskemanastire.4 Drugijenapisaoznameniti Teodor,
igumancarigradskogstudijskogmanastira()789.godine.5Trei
3
4
5

Najnovije izdanje priredio je Edm. Schmidt. Regensburg, 1880.

Nalazi se u Coteler Ecclesiae graecae monumenta. IIII, 220.
U lat. Prijevodu u Minjovom izdanju (Patr. gr. ed. Lat. LI, 1479.)

EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

najposlijenapisaojeok.970.godineAtanasije,osnovateljatonskelavre(
).6 U osnovi su svojoj sva tri ova ustava jednaki, i razlikuju se samo u
pojedinostima,apremamjesnimprilikamadotinihmanastira.Najpotpunijijestudijski
ustav.OvajjeustavusvojiozakijevskulavruuXIvijekuTeodosijepeerski,iiztejelavre
istiustavzatijempreaousveruskemanastire.7Studijskiustavsastavljaosnovuiustava
Save srpskoga za manastir Hilandar i za sve ostale srpske manastire. 8 Manastirskim
ustavom Teodora studijskog moe se rei da je utvreno bilo u pravoslavnoj crkvi
unutranjeureenjemanastirskogkaluerskogivotazasvakasnijavremena.Sviposebni
ustavi raznih manastira, to danas postoje, nijesu drugo nego isti studijski ustav,
prilagoenpremamjesniminacionalnimprilikama.
Kaluerstvo,kaozasebnazadrugapobonihljudi,postojalojenezavisnoodcrkvene
jurisdikcijesvedoetvrtogvaseljenskogasabora.Natomesesaboruprviputraspravljalo
kaluerstvu i njegovom poloaju u crkvi.9 Do toga doba (451. god.) manastiri i
kalueriupravljalisusesamostalnoizavisilisusamoodsvojihmanastirskihstarjeina,a
kaluerskizavjetinijesusejosmatralitakvima,dasenebimoglonapustitiih.Kalueri
su sastavljali u crkvi zasebni stale, koji se razlikovao, kako od klira, tako i od
svjetovnjaka.Nijesedoputaloupoetkukaluerimanidaprimajusveteniin,kakoim
nebiodtogabilokakvesmetnjeustrogoasketikimpodvizimanjihovim,negosuoniili
naliturijuuoblinjemjesto, gdjejecrkvabila,ukojojjeredovniparohijskisvetenik
sluio;aposlije,kadsusepoelezidaticrkveuzmanastire,rukopolagaosejedankaluer,
obino manastirski duhovnik, a po nekada i manastirski starjeina, za prezvitera
{jeromonaha),itajjesluioslubuumanastirskojcrkvizasvekaluere.Kadsuseza
vrijememonofisitstvapokazaleucrkvivelikesmutnje,kojesuizazivaliveinomkalueri,
ljedbenicitejeresi,koristeisenezavisnimsvojimpoloajem,tadajehalkidonskisabor
naao za nuno urediti zakonodavnim putem poloaj kaluerske zadruge u crkvi i
ustanoviti jednom za svagda odnoaj njihov prema vlasti crkvenoj. Priznavajui
kaluerstvo kao zasebnu zadrugu pobonih ljudi, razlinu i od klira i od vjernih
svjetovnjaka, sabor je izdao ove osnovne naredbe: 1) Nikakav se manastir ne moe u
naprijed sagraditi bez dozvole za to nadlenog eparhijskog episkopa; 2) svi kalueri
morajuusvemuiposvemubitipotinjenidotinomeparhijskomepiskopuiodnjega
zavisiti,kaotoodnjegamorajuzavisitiisvimanastiri,nadkojim eonvoditistrogi
nadzor;3)nikakavkaluernesmijeprekritinijedanodkaluerskihzavjeta,akojit
uiniinepovratisesapokajanjemumanastir,nekajeanatema;4)nikakavsekaluerne
smije baviti nikakvim vanmanastirskim poslom, osim jedinoga sluaja da mu to radi
potrebecrkvedopustinadleniepiskop,akojisekaluerusudisamovoljnodatouini,
moraodmahbitiodluen.10
UVIvijekukaluerstvo jepostalopredmetomidravnogzakonodavstva.Nekoliko
6
7
8

10

Nalazi se u Ph. Meyer, Die Haupturkunden fr Geschichte der Atosklster (Leipzig, 1894). S. 101-140.
, . IV, 166. i VII, 1 i sl.
Kritiko izdanje hilandarskog ustava ili tipika priredio je ep. Dimitrije i tampan je u 31. spomeniku srpske kralj.
Akademije (1898. g.). U predgovoru ovog izdanja navodi se tvrdnja ruskog profesora Dmitrijevskog, da je
hilandarski tipik prijevod u glavnim dijelovima tipika evergitskog manastira kod Carigrada. Ispor. Tipik sv. Save za
karejsku posnicu u Meyer. Op. Cit. S. 184-187.
Kanoni gangrskog sabora 340. g. Ne tiu se neposredno kaluerstva, nego su oni izdani protivu asketikog
fanatizma ljedbenik Evstatija, episkopa sevatskog. Vidi moje izdanje: Pravila s tumaenjima. II, 37-48.
Vidi IV vaselj. Kan. 3. 4. 7. 8. i 16, i moja tumaenja. Pravila. I, 330. i t. d.

EPISKOPNIKODIMMILAPRAVOSLAVNOKALUERSTVO

novelacaraJustinijanaima,kojesebavekaluerstvomimanastirima,ikojepodrobnije
razvijajuodredbe tomehalkidonskogasabora. 11SvetenoveleulesuunomokanonXIV
naslova,i prema tomeodredbe istihnovelaobvezne suidanaszasvekaluere i sve
manastire pravoslavne crkve.12 Ovim odredbama dravnoga zakonodavstva dao je
crkvenusankcijutrulskisaborunekolikosvojihkanona. 13Bavioseposlijekaluerstvomi
sedmivaseljenskisabor,kadjetrebalodaseuspostaviiutvrdimanastirskoureenje,koje
serastrojilobilozavrijemeikonoborstva,kadsuuslijedikonoborskihnapadajamnogi
manastiriopustjelibiliikalueriimrastjerani.14Zavrijemeovogasaboraiviojeidjelovao
Teodorstudijski,kojijepokanonima,tojeizdaoovajsabor,ipodrugimpostojeimod
prijekanonikimodredbama kaluerstvu,sastavioonajmanastirskiustav,okojemsmo
gore spomenuli, i koji je postao glavnim manastirskim ustavom svega pravoslavnog
kaluerstva.
Ovijemjezavrenobiloopeureenjekaluerstva,kolikounutranje,tolikoistoiu
spoljanjimnjegovimodnoajima.Izdanisubilinekolikikanoniinadevetompomjesnom
saboru,aliovikanonineodreujunitanovoga,negosuimalisamozadaudaisprave
pojedineneurednosti,kojesuseopazilebileumanastirskojdisciplini. 15
Ovo to je do sada ovdje reeno ureenju kaluerstva, vai isto za kaluere
(, ), kao i za kaluerice (, ), sa razlikom
samopremapolu.Kaotosudotinipoboniljudipredavaliseasketikomivotuuprva
vremenacrkve,udaljujuiseodsvjetskevreve,takosutoistoiuistovrijemeinileineke
poboneene;ikaotosuuIXvijekupoelisepodizatimanastirizakaluere,takosu
slinimanastiripodizaliseizakaluerice.NaistokuspominjesezavrijemeAntonija
velikoga,ukojijeulakaokaluericaAntonijevasestra.Nazapaduzavrijeme
Amvrosija milanskog postojao je u Bolonji za kaluerice sacrarium virginitatis. Do
Pahomija velikog ivjele su i kaluerice bez odreenih pravila, kao ikalueri. Kad je
Pahomijeizdaoodnosnapravilazakaluere,tajeistapravilauvelaPahomijevasestraiza
kaluerice.OvaPahomijevapravilabilasuposlijezamijenjenazakaluereVasilijevim
pravilima,itaistapravilapriloilajesv.Makrina,sestraVasilijeva,ikaluericama.Pakao
tosuVasilijevapravilaposluilaosnovomzasvepotonjemanastirskeustavezakaluere,
takosetoisto dogodiloizamanastirske ustavezakaluerice. Ovako jeisto biloina
zapadu.Kaotosuzasvezapadnekaluereusvojenabilapravilasv.Venedikta,takojeta
istapravilausvojilasv.Sholastikaizazapadnekaluerice.

11
12
13
14
15

Nov. V, LXXXIX, CXXIII, CXXXIII.

Vidi osobito XI naslov, a takoer i 44. glavu Krmije.
Kan. 40-49.
Kan. 17-22.
Kan. 1-8.