VII.

POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

1. IZVEDBE ROTORA PARNE TURBINE

Kritina brzina vrtnje rotora: brzina vrtnje pri kojoj kutna brzina vrtnje rotora (s-1) postaje
jednaka frekvenciji njegovih slobodnih poprenih oscilacija.
Brzine vrtnje rotora: od 6.000 min-1 do 8.000 min-1
Rotor brodske turbine mora imati kritine brzine vrtnje iznad radnih brzina vrtnji rotora -
kruti rotori
upljine unutar rotora moraju biti pod visokim vakuumom kako ne bi kod radnih
temperatura rotora (i do 400 0C) dolo do dodatnog naprezanja zavara dijelova rotora
Pri kritinoj brzini vrtnje pojavljuju se vibracije koje onemoguuju rad, a mogu
prouzroiti i lom rotora
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

2. KRITINE BRZINE VRTNJE ROTORA PARNE TURBINE

Rotor zbog svoje mase izaziva ugnue osi do toke D za vrijednost f0=m/k , i ugnue je manje
ako je rotor krui
Pretpostavimo da se teite mase rotora nalazi u toci E na ekscentricitetu e. Ugnue x
izazvano je centrifugalnom silom
Teiste mase rotora (E) rotira okolo statike linije ugnua (C) tako da je radijus okretanja
mase rotora (x+e) ili (x-e) to izaziva centrifugalnu silu
Za sluaj (E) kad je teite s vanjske strane linije rotora(D): Fc=m(x+e)2
Za sluaj (C) kad je teite s unutarnje strane linije rotora(D): Fc=m(x-e)2
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

3. KRITINE BRZINE VRTNJE ROTORA PARNE TURBINE

1. nastavak

Geometrijsko sredite ugnutog rotora (D) rotira okolo toke (C) statinog ugnua linije
rotora. Rotor se ponaa kao elastina opruga za ije je ugnue x (mm) potrebna sila F = k x
Da bi se uspostavila ravnotea moraju biti izjednaene centrifugalna sila i sila zbog elastinog
ugnua rotora , tj. mora biti : Fc = F
1.000 m (x+e)2= k x x= e/[k/(1.000m2)-1]
1.000 m (x-e)2= k x x= e/[1- (k/1.000m2)]
(1.000m2)=1 ; vrijednost ugnua x poprima beskonanu vrijednost (lom rotora)
kr= [k/(1.000 m)]0,5 kritina kutna brzina vrtnje (s-1)
nkr=0,294 (k/m)0,5=0,294(f0)0,5 kritina brojevi vrtnje (min-1)
=n/30 kutna brzina vrtnje rotora(s-1) m masa rotora sa lopaticama (kg)
k=6EI/L3 krutost rotora (N/mm) e- ekscentricitet teista masa (mm)

x-ugnue rotora pri vrtnji (mm) ; f0-statino (u mirovanju)ugnue rotora zbog vlastite mase (mm)
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

4. BRTVENICE PARNE TURBINE

Brtvenice sprijeavaju gubitak pare iz turbine i ulazak zraka u

niskotlani dio kuita gdje vlada vakuum
Akcijske turbine imaju brtvenice na statorskim dijelovima, a
reakcijske turbine i na rotorskim dijelovima
Brtvenica radi idealno radi bez trenja, ali ima izvjesni gubitak
pare koji zavisi o duini brtvenice, zranostima i o tlakovima
ispred i iza brtvenice
Da bi se smanjila koliina proputene pare, brtvenica se
podijeli po duini na vie komora koje se nazivaju labirinti
Ako doe do kontakta izmeu grebena i osovine, greben je
izraen tako da se savije ili izbrusi s obzirom da je iz mekanog
materijala (mesing)
1-gornje kuite, 2-donje kuite,
3-osovina rotora, 4 i 5-proirenje zbog
ekspanzije, 6,7 i 8- brtvenica,
9 i 10- odvod kondenzata,
11-odvod pare
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

5. BRTVENICE PARNE TURBINE

nastavak

Grebeni na rotoru su istokareni zajedno s osovinom ili

se na osovinu navlai prsten sa urezanim grebenima
irina raspora u hladnom stanju je do 0,5 mm. Kod
visokotlanih turbina broj grebena na visokotlanom
dijelu moe dostii broj od 45 do 50.
Brtvenice se izrauju od mjedi ili bronce dok se za
visoke tlakove izrauju od nehrajueg elika ili nikal-
elika, a ponekad i od istog nikla
Sve labirintne brtvenice imaju izvjesnu propusnost koja
u visokotlanom dijelu turbine ne predstavlja problem,
ali bi u niskotlanom dijelu zrak koji proe kroz
brtvenicu dospio u kondenzator i smanjio vakuum,
stoga se dovodi brtvena para

Labirintna brtvenica za vee

tlakove pare i vee snage turbine
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

6. LEAJEVI PARNE TURBINE

1-blazinica, 2-nosa leaja, 3-umetci, 4-prsten, 1 i 2.- prsten, 3 i 4.-segmenti leaja, 5 i 6.-dvodjelni prsten, 7 i 8. - podloga za
5-metalni listii aksijalnu zranost, 9 i 10. - potporni prsten

Brodske turbine: dva nosiva klizna leaja i jedan klizni dvostruki odrivni leaj (dva smjera vrtnje)
Duina leaja iznosi priblino jednu duinu promjera osovine
Blaznice ima naneen tanki sloj bijelog metala (0,25 mm), a
zranost u leaju iznosi oko (1/1.000) promjera rukavca leaja
Uzduni kanal za raspodjelu ulja po cijeloj duini leaja
Temperatura ulja na ulazu u leaj je 35 - 40oC, a na izlazu 50-60oC
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

7. LEAJEVI PARNE TURBINE

nastavak

Tlak ulja za podmazivanje ovisi o sustavu za podmazivanje, a najee se

koristi tlani sustav podmazivanja s tlakovima do 0,6 MPa (6 bara).
Odluujui uvjet za rad leaja je specifini tlak na leaj, obodna brzina osovine
leaja i viskozitet ulja za podmazivanje.
Specifini tlak na nosivi leaj iznosi: p= F1 / (dLlL)
gdje je: p jedinini tlak na leaj N/mm2
F1 Sila na leaju zbog mase rotora N
dL promjer rukavca u leaju mm
lL duina leaja mm

Specifini tlak na nosivom leaju smioje iznositi do p 2 N/mm2

Drugi odluujui kriterij za dimenzioniranje nosivog leaja je umnoak

specifinog tlaka p u N/mm2 i obodne brzine rukavca u leaju uL u m/s, a
iznosi: p uL 20
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

8. KUITE PARNE TURBINE

Prikaz dvokuine parne turbine i kondenzatora za pogon broda snage 22.000 kW

 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

9. KUITE PARNE TURBINE (1. nastavak)

Brodske parne turbine redovoto se sastoje iz dva ili vie kuita

Najee se ugrauju dva kuita, od toga jedno ima ugraenu uz turbinu za pogon
naprijed i turbinu za pogon natrag (krmom)
Ulazna para zbog visokog tlaka od 8 MPa do 25 MPa (od 80 bara do 250 bara) i
temperature (cca 545 0C) zahtijeva debljine stijenke kuita i do 100 mm
Trajanje upuivanja u rad turbine prilagoeno je jednolikom zagrijavanju kuita i
rotora turbine
Kuite turbine sastavljeno je iz dva dijela a odvajaju se po osi rotora
Spajanje kuita izvodi se vijcima sa prednaprezanjem kako bi i kod radnih
temperatura jo uvjek pritezali kuita potrebnim silama
Na donjoj polovici kuita spajaju se svi spojni parovodi kako se pri pregledu rotora
(odvajanje gornjeg kuita) ne bi morali demontirati
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

10. KUITE PARNE TURBINE (3. nastavak)

Pri visokom tlaku i temperature,

kuita velikih turbina imaju
dvostruku stijenku.
Vanjsko kuite sadri samo vanjske
brtvenice tako da para okruuje u
potpunosti unutranje kuite.
Prednosti ovakve izvedbe je krae
vrijeme zagrijavanja kuita, odnosno
krae vrijeme upuivanja u rad
turbine.
Kuita nisu meusobno kruto spojena
pa se mogu slobodno rastezati voena
vodilicama izmeu njih.
Izmeu kuita dovodi se para do tlaka
od 10 bara, radi jednolikog i breg
zagrijavanja unutarnjeg kuita

Visokotlano dvostruko kuite parne turbine

 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

11. KUITE PARNE TURBINE (4. nastavak)

 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

12. KUITE PARNE TURBINE (5. nastavak)

 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

13. DVOSTRUKO KUITE PARNE TURBINE (6. nastavak)

 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

14. KUITE PARNE TURBINE S TURBINOM

ZA POGON NAPRIJED I NAZAD (2. nastavak)

Parna turbina s dvjema turbinama (pogon

naprijed i nazad) radi s veim gubicima
zbog vrtnje jedne turbine u obrnutom
smjeru.
Da bi toplinski i mehaniki gubici bili im
manji, uvijek se za pogon nazad ugrauje
Curtis turbina s dva stupnja (zamjenjuje
dvostruko akcijskih stupnjeva i
etverostruko reakcijskih stupnjeva)

Glavna parna turbina za pogon naprijed s turbinom za

pogon nazad Curtis turbina s dva stupnja(krmom)
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

15. DILATACIJA ROTORA I KUITA PARNE TURBINE

Zbog velikih temparaturnih razlika od hladnog

stanja do radne temperature (i obrnuto)
turbine (5450C-200C) nastaju velike dilatacije
(izduenja/skraenja) i do 15 mm
Za kontrolu dilatacije rotora i kuita parne
turbine (bez meusobnog dodira sapnica i
lopatica bilo kojeg stupnja) postoji fiksna toka
kuita (toka 5) i fiksna toka rotora (toka 4)
od kojih se ti dijelovi isteu

Kuite (donji dio) fiksirano je za temeljnu plou (toka 5), a na drugoj strani ima kliznu stopu
(toka 6) i klizne staze (1 i 3) na temeljnoj ploi (2) radi dilatacije pri temperaturnim razlikama
(duina L1). Koeficijent istezanja za elik iznosi 1,2 mm/(m 100 0C)
Rotor je fiksiran s odrivnim leajem (toka 4) a voen je pri dilataciji s nosivim kliznim leajevima
(duina L2)
U svakom trenutku i u svim stupnjevima turbine razmak izmeu sapnica i lopatica je L>0 ; obino
je L= od 0 do 5 mm
 VII. POGLAVLJE
TIRELI: BRODSKE TOPLINSKE TURBINE

16. DILATACIJA ROTORA I KUITA PARNE TURBINE

1. nastavak