Strategija20082013 PDF

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO OPINA ILIDA
OPINSKO VIJEE
Ul. Samira atovia Kobre br.1 71210 tel. ++387 33 637 755 fax ++387 33 637 755 Web:www.opcinailidza.ba E-mail:ilidza@bih.net.ba
STRATEGIJA RAZVOJA
OPINE ILIDA
ZA PERIOD 2008 2013 GODINE
Ilida, 2007.godina
SADRAJ
I.UVOD 3
II. ANALIZA STANJA 4
II 1. Geografski poloaj i karakteristike prostora 4
II 1.1. Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa 4
II 1.2. Geoprometni poloaj 6
II 1.3. Geoloke karakteristike 7
II 1.4. Vodotoci 9
II 2 Infrastruktura 10
II 2.1 Saobraajna infrastruktura 10
II 2.2 Komunalna infrastruktura 11
II 2.2.1 Vodovodni sistem 11
II 2.2.2 Kanalizacioni sistem 12
II 2.2.3 Gasna mrea 12
II 2.2.4 Rasvjeta 13
II 2.2.5 Snadbijevanje elektrinom energijom 13
II 2.2.6 Telekomunikacije 13
II 2.2.7 Uklanjanje vrstog otpada 14
II 2.2.8 Javni gradski prevoz 14
II 2.2.9 Saobraajna i komunalna infrastruktura po Mjesnim zajednicama 16
II 2.2.9.1 Mjesna zajednica Butmir 16
II 2.2.9.2 Mjesna zajednica Donji Kotorac 20
II 2.2.9.3 Mjesna zajednica Sokolovi Kolonija 23
II 2.2.9.4 Mjesna zajednica Hrasnica I 28
II 2.2.9.5 Mjesna zajednica Hrasnica II 32
II 2.2.9.6 Mjesna zajednica Ilida Centar 37
II 2.2.9.7 Mjesna zajednica Luani 41
II 2.2.9.8 Mjesna zajednica Vreoca 45
II 2.2.9.9 Mjesna zajednica Vrelo Bosne 48
II 2.2.9.10 Mjesna zajednica Blauj 51
II 2.2.9.11 Mjesna zajednica Rakovica 55
II 2.2.9.12 Mjesna zajednica Osjek 59
II 2.2.9.13 Mjesna zajednica Otes 62
II 2.2.9.14 Mjesna zajednica Stup 66
II 2.2.9.15 Mjesna zajednica Stup II 70
II 2.2.9.16 Mjesna zajednica Stupsko Brdo 74
II 2.2.10 Stambena infrastruktura 77
II 3 Ekologija 78
II 3.1 Zatita okolia 78
II 3.2 Zatita Zraka 78
II 3.3 Zatita voda 79
II 3.4 Stanje prirodne sredine 80
II 3.5 Zatita zemljita 80
II 3.6 Stanje buke 80
II 3.7 Zatita od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) i minskih polja 80
II 3.8 Upravljanje otpadom 81
II 3.9 Fond za zatitu okolia Federacije BiH 81
II 4. Izgradnja i prostorno-planska dokumentacija 82
II 5. Demografska slika i trite rada 84
II 5.1 Demografska slika opine Ilida 84
II 5.2 Trite rada 85
II 6. Obrazovanje 88
II 6.1 Predkolsko obrazovanje 88
II 6.2 Osnovno obrazovanje 88
II 6.3 Problemi mladih u oblasti obrazovanja 91
II 6.4 Stanje objekata 91
II 6.5 Srednje obrazovanje 92
II 6.6 Visoko obrazovanje 93
II 7. Zdravstvena i socijalna zatita 94
II 7.1 Zdravstvena zatita 94
II 7.2 Sadanje stanje zdravstvene zatite 94
Primarna zdravstvena zatita 94
Specijalistiko konsultativna zatita 94
Porodina (obiteljska) medicina 95
Razvoj zdravstvene zatite 96
Zdravlje mladih ljudi 96
1
Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje 96
Zdravlje ena 97
Mentalno zdravlje 97
Prevencija i kontrola hroninih masovnih nezaraznih bolesti 97
Spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti 97
II 7.3 Socijalna zatita 97
II 8. Kultura i sport 101
II 8.1 Kultura 102
II 8.1.1 Ostali objekti u funkciji kulture 103
II 8.1.2 Kulturno-historijsko i prirodno naslijee 103
II 8.1.3 Muzejska djelatnost 104
II 8.1.4 Biblioteka djelatnost 104
II 8.1.5 Udruenja iz oblasti kulture 105
II 8.1.6 Tradicionalne manifestacije u oblasti kulture 106
II 8.1.7 Rezime i aktuelna problematika 106
II 8.2 Sport 106
II 8.2.1 Sportsko rekreacione povrine 107
II 8.2.2 Organizacije u sportu udruenja 109
II 8.2.3 Rezime sa aktuelnom problematikom 110
II 9. Turizam 111
II 9.1 Turizam na Ilidi do 1992 111
II 9.2 Stanje danas 111
II 9.2.1 Prirodni potencijali Opine 111
II 9.2.2 Turistika infrastruktura 112
II 9.2.2.2 Hotelsko ugostiteljski kapaciteti opine 112
II 9.2.2.3 Vrste i oblici turizma na podruju opine 114
Banjsko zdravstveni turizam 114
Kulturni turizam 114
Sportsko rekreativni turizam 114
Lov kao vid rekreacije 114
Ribolov kao vid rekreacije 115
Planinarenje kao vid rekreacije 115
Zimski turizam 115
Poslovno kongresni rurizam 115
Eko turizam 115
Omladinski turizam 115
II 9.2.2.4 Turistika signalizacija, promocija i informativni centri 115
II 9.2.2.5 Pratei servisi 116
II 9.2.3 Edukacija u funkciji turizma 116
II 10. Gospodarstvo/Privreda 116
II 10.1 Stanje privrede 116
II 10.2 Idustrija 116
II 10.3 Privatizacija 117
II 10.4 Opinski poslovni prostori 118
II 10.5 Privredna drutva 119
II 10.6 Samostalne djelatnosti 119
II 10.7 Poljoprivreda 121
A. Stanje 122
II 10.7.1 Ovarstvo 123
II 10.7.2 Peradarstvo 123
II 10.7.3 Pelarstvo 123
II 10.7.4 Stoarstvo dravni sektor 123
II 10.7.5 Ratarstvo povrtlarska proizvodnja individualni sektor 123
II 10.7.6 Voarstvo 125
II 10.7.7 umarstvo 125
II 11. Lokalna uprava i njeni partneri 128
II 11.1 Sadanje stanje 128
II 12. Opinsko finansiranje i budet 131
III SWOT analiza 134
IV Vizija razvitka opine Ilida 136
V Strateki pravci 137
1 Efikasna opinska administracija 137
2 Stvaranje povoljnog ambijenta za ekonomski razvoj 140
3 Razvoj infrastrukture 145
4 Razvoj turizma 164
5 Jaanje zdravstvene i socijalne zatite 167
6 Unapreenje obrazovanja kulture i sporta 169
7 Prostorno ureena zajednica i efikasna zatita ivotne sredine 185
VI Implementacija Strategije razvoja 199
2
I. UVOD
Opina Ilida je 17.03.2005.godine sa Odjelom za demokratizaciju misije OSCE-a u Bosni i

Hercegovini potpisala Ugovor-Memorandum o razumijevanju gdje se obavezala, a kroz Projekat-
Ugovor iz Oktobra 2006. godine zvanino krenula u realizaciju aktivnosti za izradu Strategije
razvoja Opine Ilida za period 2008-2013 godine.
U vezi s tim Opinski naelnik je predloio, a Opinsko vijee Ilida na svojoj 19. redovnoj sjednici
odranoj dana 21.12.2006. godine, donijelo Odluku o obrazovanju Komisije za izradu Strategije
razvoja Opine Ilida, kao i rjeenje o imenovanju lanova komisije.
Odjel za demokratizaciju OSCE-a je za lanove Komisije u dva navrata u skladu sa preuzetim

obavezama iz akcionog plana realizovao obuku po svim elementima potrebnim za izradu Strategije
razvoja opine koristei metodologiju Evropske unije.
Koordinaciju rada na izradi pomenutog dokumenta je realizovala Upravna grupa Komisije u

sastavu:
- Safet Lisica, Predsjednik komisije

- Amer enanovi, Opinski naelnik, Pero imunovi, Predsjedavajui Opinskog vijea,
Azreta Grebovi, Sekretar Opinskog vijea, lanovi komisije po poloaju i Sekretar
Komisije Denana enanovi
- Ostali lanovi komisije koji su uestvovali u radu pojedinih dijelova ovog dokumenta:
Mira Boras, Husein Tursunovi, Azem Jahi, Enes orbo, Enes Karaman, Lirija Kapidi,
Memnun Hadi, Irfan Daltur, Jasminko aboti, ivana Makara, Adel Praovi, Aida
Luniki, Mirsad auevi, Aida Prepi, Lejla Zukanovi, Edina Iindi, Nermina
Udvini i Almedin Muratovi.
Pored lanova Upravne grupe Komisije u pripremi ovog dokumenta uestvovali su: Savjeti Mjesnih
zajednica, Sekretari Mjesnih zajednica, Pomonici opinskog Naelnika i efovi koji su izmeu
ostalog imali obavezu vlastitog uea i rada na segmentima planskog dokumenta, koja je vezana za
djelatnosti njihovih Slubi. Znaajnu pomo u radu Upravne grupe Komisije dali su Enes orbo,
Nazif Babaji, Nazim Mahmutovi, Jasminko aboti, koji su kreirali i neposredno realizovali
odreene segmente planskog dokumenta.
Strateko planiranje je dinamian proces gdje je trebalo uskladiti razliite interese subjekata na
odreenom prostoru i na organizovan nain planirati razvoj i jaanje Lokalne zajednice po principu
ujednaenog razvoja svih Mjesnih zajednica, a da se ne zapostave projekti koji su od znaaja za
Opinu, Kanton i ire. U toku realizacije ovog planskog dokumenta mogue je da se u nekom od
naselja Opine, ukae potreba realizacije odreenih radova, koje po samom karakteru treba uraditi
kao prioritet.
3
II 1. GEOGRAFSKI POLOAJ I KARAKTERISTIKE PROSTORA
II 1.1 Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa
II 1.1.1 Geografski poloaj
Opina Ilida nalazi se u jugoistonom dijelu Bosne i Hercegovine, Administrativno pripada Sarajevskom
kantonu. Prije rata opina Ilida je zauzimala povrinu od 169,48 km2 gdje je ivjelo 67.197 stanovnika
organizovanih u 21 mjesnu zajednicu. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma krajem 1995.godine dio
teritorije od 26,6 km2 pripao je Republici Srpskoj sa 7.112 stanovnika, kao i mjesne zajednice Vojkovii,
Krupac, Grlica, Kasindo i dio mjesne zajednice Kotorac.
Sada opina Ilida zauzima teritoriju 142,88 km2 to u odnosu na 1.277,3 km2 koliko zahvata Kanton
Sarajevo ini 11% teritorije Kantona. Na teritoriji opine ivi oko 53 000 stanovnika, to u odnosu na
401.696 stanovnika, koliko ima Kanton Sarajevo, ini 7,58% stanovnika Kantona.
Opina Ilida granii sa opinama Trnovo, Hadii, Kiseljak, Novi Grad, Visoko, Ilija, a sa june strane sa
Republikom Srpskom. Opina Ilida smjetena je izmeu 4350' sjeverne geografske irine/s.g../ i 1821'
istone geografske duine /i.g.d./
II 1.1.2. Klimatske karakteristike
ire podruje opine Ilida karakteristino je po dva klimatska tipa. Do 600 metara nadmorske visine
zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi u planinski tip umjereno
kontinentalne, tako da ire podruje ima kontinentalno-planinsku klimu.
Kotlinski poloaj je uzrok formiranja klime posebnih karakteristika koje se esto znaajno razlikuju od
karakteristika klime ireg podruja koja se odlikuje planinskom klimom alpskog tipa.
Odlike klime kotline su stvaranje jezera hladnog vazduha, inverzan tok temperature s visinom, znaajna
razlika u osunanosti i osvjetljenosti padina, pojava lokalnih vjetrova. Sve ove odlike ine ne samo da se
kotlinska klima razlikuje od planinskog podruja, nego postoji i odreena gradacija unutar same kotline.
Na podruju opine Ilida maksimalne temperature dostignu vrijednost preko 39C, a minimalne oko -30C.
U brdsko-planinskom podruju kada nema temperaturne inverzije srednja temperatura opada za 0,7C na
svakih 100 metara nadmorske visine, a padavine rastu za oko 25 l /m to utie i na due zadravanje snijega
na veim nadmorskim visinama.
Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1971-2000 /podaci uzeti sa

meteoroloke stanice Butmir/ imamo sljedee parametre temperatura:
Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.PROS

JEK
Parametar
Srednja -1,1 1,2 5,4 9,4 14,5 17,7 19,4 18,9 15,1 10,2 4,3 -0,1 SRED.GOD.
9,6
mjesena
temper.(C)
Apsolutna 16,5 21 26,4 27,5 32,8 34,4 39,4 36,8 35,6 30,2 23,0 19,6 MAX.GOD.
39,4
max.temper.
(C)
4
Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.PROS
JEK
Parametar
Apsolutna -26,2 - - -5,6 -2,0 2,0 5,0 1,7 -2,0 -6,7 - - MIN.GOD-
26,2
min.temper. 23,7 21,1 21,2 24,6
(C)
Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1961-1990 /podaci uzeti sa

meteoroloke stanice Butmir/ imamo sljedee parametre koji se odnose na padavine, vlanost zraka i
broj dana sa maglom.
GOD.PROSJ
Mjesec Parametar I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
EK
Srednje sume
padavina (l/m) 71 71 74 72 79 86 72 75 71 80 100 91 942
Maksimalne sume MAX.GOD.

padavina (l/m) 158 210 167 116 187 177 184 219 165 257 208 234 257
Minimalne sume
padavina (l/m) 5 11 8 9 23 11 6 10 9 0 32 4 MIN.GOD.0
Srednji broj dana sa

kiom 6,6 7,8 10,1 13,0 12,7 13,5 10,1 10,5 10,0 9,9 11,1 8,6 124

snijegom 9,8 8,4 7,0 2,7 0,1 0,6 3,9 9,4 42
Max.visina snjenog MAX.GOD.

pokrivaa (cm) 100 78 55 18 5 5 43 70 100
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 10cm 10,9 9,1 2,5 0,2 2,4 7,7 33
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 0cm 3,9 3,5 0,5 0,2 1,6 10
Broj dana sa
snjenim
pokrivaem 0cm 2,2 0,7 0,1 0,4 3
Srednja relativna SRED.GOD.

vlanost zraka (%) 85 80 74 71 71 74 72 73 78 80 83 87 77

maglom 12 7 3 2 3 4 3 6 11 13 10 14 88
Na rue vjetra najvei uticaj ima reljef i blizina planine Igman, te su zbog toga najee zastupljeni vjetrovi
sjeverozapad i jugoistok. Sa stanovita maksimalne brzine vjetra Butmir predstavlja dosta vjetrovito podruje
pri emu su najee zastupljeni juni smjerovi. Vjetrovi preko 8 Bofora / 17,2 m/s /, zabiljee se esnaest
puta godinje. Orkanska oluja / 28,5 m/s /, zabiljei se u prosjeku svake dvije godine, a orkanski
vjetrovi/32,7 m/s /,u prosjeku svake tree godine.
Najvei udar vjetra od 47 m/s evidentiran je 1968.godine.
Na osnovu mjerenja na Meterolokoj stanici Butmir imamo sljedee parametre brzine pojedinih
pravaca vjetra:
5
Pravci vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA
estine pojedinih pravaca vjetra 40,7 6,8 2,3 4,4 9,1 8,4 3,5 11,1 13,7 100
(%)
Srednje brzine (m/s) 2,2 2,2 2,0 2,4 2,5 1,9 2,1 2,3
C = TIINA
II 1.1.3. Karakteristike reljefa
Teritorija opine Ilida jednim svojim dijelom pripada Sarajevskom polju u povrini od 31,2 km2. Smjetena
je na nadmorskoj visini od 490 m (dno Sarajevskog polja) do 2067 m (vrh Bjelanice). Prosjena nadmorska
visina kotline je 500 m. Sa juga i jugozapada polje okruuju sjeveroistone padine Igmana koje strmo
zavravaju u Sarajevskom polju. Prema sjeveru otvoreno je irokom dolinom rijeke Bosne, a prema istoku
dolinom Miljacke.
Teren opine Ilida u odnosu na ukupnu teritoriju ima sljedee karakteristike:
Nagibi terena:
od 0-10% pripada 34,7% teritorije;

preko 50% pripada 7,2% teritorije.
Na osnovu naprijed navedenih parametara na nagibe terena do 45% otpada 89,4% teritorije, a 10,6%
teritorije ima nagibe preko 45%.
Opinu Ilida ine 28% ravniarskog dijela. 72% otpada na brdsko-planinski dio, od toga sjeverni dio ini
28,8%, istok 13,3%, jug 22,1% i zapad 7,8%.
Naprijed navedene karakteristike reljefa su predstavljale povoljne uvjete za ivot i rad ljudi to je uzrokovalo
intenzivnom naseljavanju ovih prostora.
II 1.2 GEOPROMETNI POLOAJ
Na teritoriji opine Ilida je u znaajnoj mjeri razvijena je putna mrea i lokalni saobraaj unutar svake
mjesne zajednice i mjesnih zajednica meusobno. Ta povezanost se ostvaruje kroz lokalne saobraajnice kao
i saobraajnice od znaaja za Kanton Sarajevo.
Geoprometni poloaj opine Ilida kao lokalne zajednice u osnovi je dobar iz razloga jer se ostvaruje:
- putna komunikacija sjever-jug, kako drumskim tako i eljeznikim saobraajem i to na potezu od

rijeke Save prema Doboju i Zenici do Sarajeva te dalje prema jugu preko Konjica, Jablanice,
Mostara do Jadranskog mora;
- putna komunikacija prema srednjoj Bosni putnim pravcem od Ilide prema Kiseljaku, Busovai,
Vitezu i Zenici;
- putna komunikacija prema Goradanskom kantonu preko planine Igman i pravaca prema Trnovu i
Goradu;
6
- putna komunikacija prema susjednom entitetu pravcem Ilida-Sarajevo-Pale-Sokolac i dalje u vie
pravaca prema rijeci Drini preko Zvornika, prema rijeci Savi (Brko i Bijeljina), te pema jugu na
prostore Hercegovine i Crne Gore.
Postojei avio i eljezniki saobraaj uz postajanje putne komunikacije sa ostalim podrujima BiH i ire,
daje opini kao lokalnoj zajednici povoljnu saobraajnu uvezanost a time brzi protok roba, usluga, razvoja
privrednih i drugih djelatnosti kao i adekvatnije koritenje postojeih resursa, afirmaciju kulturnog nasljea,
turistikih resursa i dr.
II 1.3 GEOLOKE KARAKTERISTIKE
Geoloki odnosi na prostoru koji gravitira Ilidi veoma su sloeni i pripadaju zoni paleozojskih kriljaca i
mezozojskih krenjaka u koje su ukomponovane neogene naslage. Mezozoiske naslage, preovlaujue
predstavljene krenjacima, dolomitima, pjearima, glinicama, laporcima, kvarcnim pjearima imaju
najvee rasprostranjenje u grai Igmana i Bjelanice. Mlai kvartarni sedimenti pleistocenog i holocenog
geolokog razdoblja, predstavljeni glinovitim, ilovastim, ljunkovito-pjeskovitim i drobinskim nanosima
najintezivnije su razvijeni po dnu dananjeg Sarajevskog polja na potezu Baevo-Vrelo Bosne-Plandite.
Reljef na prostoru opine Ilida u paleo-geografskom pogledu je relativno mlad. Geoloka graa terena je
srednje do visoke sloenosti sa utvrenim prisustvom raznovrsnih tvorevina paleozoika, mezozoika i
kenozoika.
Geoloki sastav terena, njegova stabilnost, pogodnost, za graenje uslovljeni su dobrim hidrolokim
karakteristikama, bogatstvom mineralnim sirovinama i ostalim pogodnostima Sarajevskog polja i njegovog
okruenja.
Klizita: Svako naruavanje prirodnog ambijenta brdsko-planinskog prostora opine, geolokog sastava
eluvijalno-deluvijalnog pokrivaa neplanskom izgradnjom stambenih i drugih objekata, unitavanjem
umskih povrina, izgradnjom improviziranih putnih komunikacija i dr. mogu prouzrokovati pojavu klizita.
Na podruju opine registrovano je ukupno 5 klizita, jedno u Hrasnici (naselje Mejdan), a ostala na
prostoru mjesne zajednice Rakovica.
Seizmike karakteristike: Na osnovu seizmotektonske karte BiH podruje opine Ilida se nalazi u zini od
VII0 Merkalijeve skale (MSC). Ova vrijednost je raunata za srednje uvjete tla, to znai da je seizmiki
intenzitet jai u djelovima teritorije nestabilnog terena.
Mineralne sirovine: Na prostoru opine istraivanjem u prethodnom periodu, utvrena su leita odreenih
mineralnih sirovina kao to su dolomit i glina.
Eksploatacija dolomita vri se na 4 registrovana lokaliteta u Rakovici u zaseoku Puhovik i 3 u
kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u
Rakovici. Opina Ilida ima odreenu posebnost u odnosu na druge opine Kantona Sarajevo, pa i ire, jer
raspolae veoma znaajnim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode.
Pitka voda:Detaljna istraivanja pitkih voda Sarajevskog polja vre se od 1951.godine, kada su potrebe
Sarajeva za pitkom vodom premaile izdanosti kaptiranih kinih voda Jahorine, Trebevia te vrela
Moanice i Tilave.
U vezi s tim izveden je 1971, 1975. i 1979.godine veliki broj strukturalnih buotina i buenih bunara u zoni
Baevo, Konaci, Sokolovi Kolonija, Plandite, Stup. Prvobitna dubina ovih buotina kretala se najee od
9 do13m (B-1, BK-1, BK-11, NB-9, BSK-6, SB-1, SB-2a, SB-4), a dio buotina je imao dubinu 100 i vie
metara (B-12, FS-6a, BS111a, F-10, F-8, FS-10a i drugi).
Trenutno stanje izvorita na podruju opine

Podaci KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo
PROSJENA GODINJA IZDANOST

R/B NAZIV I LOKACIJA IZVORITA NAIN EKSPLOATACIJE
(L/S)
1. BAEVO BUNARI 2400
Sarajevsko polje
2. VRELO BOSNE IZVOR 10
3. STUP BUNARI 120
Sarajevsko polje
7
4. SOKOLOVII BUNARI 310
Sarajevsko polje
5. VRELO HRASNICA IZVOR 55
Hrasnica
U 2002.godini je uraeno Filter postrojenje Bosna 1 sa 200 L/S
U toku je izgradnja Filter postrojenja Bosna 2 kojim je planirano snabdijevanje vodom dijelova Sarajeva kao
i ireg prostora Rakovice.
Mineralne vode: Istraivanje mineralne vode na prostoru Blauja poelo je 1957.godine kada je uraena
buotina P-1 dubine 9m sa temperaturom T-160C. Ova buotina je 1999.godine zatrpana nasipom i
likvidirana. Buotina BSP-2 imala je dubinu 67 m, nije imala samoizliv, imala je povremeno eshalacije plina
i ista je likvidirana 1999.godine. U Blauju sada postoji bunar B-1 uraen 1999.godine (Ilidanski dijamant)
sa subartekom vodom temperature 240C. Sa lijeve strane Zujevine u selu Slatina postoje tri izvora, jedan bez
otjecanja s temperaturom od 150C i dva izvora Q=0,3 L/S bez vidljivog otjecanja. Na svim izvorima postoje
eshalacije CO2.
Termalne vode: Istraivanje termalnih voda poelo je 1987.godine na buotinama IB-4 Sokolovi Kolonija i
IB-7 Butmir Poljoprivredno dobro. Ukupne rezerve termalnih voda Ilide utvrene na buotinama iznose
15-20 L/S. Trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.
Termomineralne vode: Termomineralne vode koritene su u rimskom periodu, a 1886.godine, u vrijeme

austrougarskog prisustva na ovim prostorima, izvreni su odreeni istrani radovi i uraena je prva hemijska
analiza termomineralne vode Ilida, kada su potvrena njena znaajna ljekovita svojstva.
1984.godine u blizini fontane pored ljetne pozornice izbuena je opitno-eksploataciona buotina IB-1 dubine
43,7 m sa samoizljevom Q-75 L/S, T-580C.
1986.godine sa desne strane rijeke eljeznice kod Zmijske stijene uraena je buotina IB-2 kao probno-
eksploatacioni zahvat do dubine 246,10 m. Temperatura vode kretala se od 56 do 58,80C arteke izdunosti
Q 100 L/S.
Buotina IB-6 Stup raena je do dubine od 665,5 m. Ovom buotinom nisu registrovani prilivi vode.
2004.godine poelo je buenje prvo projektovane buotine sa namjerom da se ide do dubine 1500 + 20% m
dubine. Sa postojeom tehnologijom buenje buotine IB-10 prekinuto je na dubini 1100 m tako da se nije
dostigla ciljna dubina, ni ostvarila planirana istraivanja. I pored toga vode iz ove buotine su po svom
sastavu jedinstvene i veoma rijetke i razlikuju se od svih ostalih voda ovog tipa u BiH i u odnosu na svojstva
mogu biti upotrebljene kao osnova za izradu raznih sokova, te kao banjsko-terapeutsko i rekreaciono
sredstvo.
Naprijed uraena istraivanja pokazala su kompleksnost geoloko-hidrogeolokog sklopa terena bolje nego
se to ranije predpostavljalo. Samim tim otvoreno je niz pitanja koja se mogu rijeiti samo novim
istraivanjima kao to su: kakvi su meusobni odnosi izmeu pitkih, termalnih i termomineralnih voda u
kvartaru i krko-pukotinskim sredinama. Mogu li se i sa kojim kapacitetima i ogranienjima intenzivno i
stalno koristiti na postojeim vodozahvatima sve vrste vode a da se njihovom eksploatacijom ne narui
kvalitet?
Na osnovu raspoloivih podataka moe se konstatovati da se postojei resursi mineralne, termalne i
termomineralne vode nedovoljno koriste. Trenutno se 1-3 L/S eksploatie mineralna voda u Blauju pod
komercijalnim nazivom Ilidanski dijamant. Rezerve termalne vode Ilida koje iznose 15-20 L/S trenutno
se neadekvatno ili vrlo malo koriste. Termomineralne vode Ilide sa oko 270 L/S temperature 26-580C su
najveim dijelom neiskoritene, koristi se samo 10 L/S ovih izuzetno ljekovitih voda za potrebe hotela i
odgovarajuih bazena u centralnom dijelu opine Ilida.
Treba istai da resursi mineralne, termalne i termomineralne vode kojima raspolae opina Ilida
predstavljaju veliko prirodno bogatstvo koje je nedovoljno iskoriteno i koje u razvojnom segmentu moe
dati poticaje za nove privredne djelatnosti u razliitim oblastima, a time i razvoju opine i otvaranju novih
radnih mjesta.
Mineralne, termalne i termomineralne vode mogu se koristiti za:
- lijeenje i rehabilitaciju
- rekreaciju, u zdravstvenom turizmu i sportu
8
- flairanje ljekovitih i osvjeavajuih mineralnih voda
- termoenergetici kao nekonvencionalni obnovljeni energent
- ekstrakciji CO2 iz vode
- koritenje niskotemperaturnih termalnih voda za pie
- u proizvodnji hrane u zagrijavanju staklenika za proizvodnju poljoprivrednih kultura, za gljivarnike
i dr.
II 1.4 V O D O T O C I
Najvei broj vodotoka Kantona Sarajevo koji protie preko teritorije opine Ilida. U vrijeme obilnih kinih
padavina i topljenja snijega vodotoci se izlijevaju iz dijelova korita koji nisu regulisani i plave stambene,
privredne i druge objekte, priinjavajui im veliku materijalnu tetu. Kod poplava u odreenom godinjem
periodu tete se nanose i poljoprivrednom zemljitu unitavajui poljoprivredne kulture.
II1.4.1 Stanje vodotoka
Rijeka Bosna: Ukupna duina vodotoka rijeke Bosne kroz Ilidu je 7 km. Prosjeni godinji proticaj rijeke
Bosne na Planditu iznosi 7 m3/s. Korito nije regulisano. U svom gornjem toku rijeka se ne izljeva iz korita
izuzev u dijelu korita od Sastavaka nizvodno. Kod obilnih padavina ugroava objekte i poljoprivredno
zemljite naselja Otes i Osjek.
Rijeka eljeznica: Ukupna duina protoka rijeke eljeznice preko teritorije opine je u duini od 7 km, a
regulacija rijeka uraena je na potezu od mosta Alije Izetbegovia do naselja Otes duine 2300 m. Prosjeni
godinji proticaj na Ilidi iznosi 9,2 m3/s. Kod veeg vodostaja i poplava ugroava dijelove naselja S.
Kolonija i Butmir a nizvodno plavi dijelove naselja Otes i Osjek.
Rijeka Zujevina sa pritokom Rakoviki potok u vremenu velikih padavina ugroava dijelove naselja
Blauj i Osjek. Preko teritorije opine Ilida protie u duini od 4,5 km sa prosjenim godinjim proticajem
od 4,5 m3/s. Korito rijeke nije regulisano.
Rijeka Miljacka: Ukupna duina vodotoka rijeke Miljacke preko teritorije iznosi 5 km sa 3200 m ureenog
korita zemljanim nasipom a manjim dijelom ureene su obale s adekvatnim betonskim i kamenim oblogama.
U periodu obilnih padavina zemljani nasipi ne pruaju sigurnu zatitu za stambene i druge objekte s lijeve i
desne strane korita. Prosjeni godinji protok je 6,0 m3/s.
Rijeka Dobrinja: Ukupna duina protoka rijeke Dobrinje preko teritorije opine iznosi 6,5 km sa zapoetom
regulacijom, koja trenutno iznosi 100 m. Tokom velikih padavina ugroava dijelove naselja Stup, Stup II i
Otes.
Rijeka Tilava: U vrijeme obilnih padavina izljeva se iz korita i ugroava najvei dio naselja Kotorac i
znaajne dijelove Butmira. Preko teritorije opine Ilida protie u duini od 5 km. Korito je u Donjem
Kotorcu regulisano u duini od 700 m, a kroz Butmir 835 m.
Veerica zajedno sa svojom pritokom Bunikim potokom od svog izovrita u Hrasnici do ulijevanja u
rijeku eljeznicu ima vodotok duine 5 km. Regulacija je uraena od izvorita do naselja Konaci i to Buniki
potok u duini od 1310 a Veerica 2230 m. Ostali dijelovi korita nisu regulisani i u vrijeme obilnih padavina
dijelom ugroavaju naselja Kovae i Glavogodinu.
Posljednjih godina intezivirana je aktivnost na regulaciji vodotoka na podruju opine Ilida i nesporno je da
e u odnosu na velika finasijska sredstva, koja su potrebna za ove poslove, to trajati vie godina. Oekuje se
da e donoenjem novog federalnog Zakona o vodama (Slubene novine Federacije BiH 70/06), koji je
pitanja regulacije vodotoka kao i nain preraspodjele sredstava za te namjene regulisao na pozitivnim
osnovama prihvatljivim za opine, dati poticaj za efikasnije rjeavanje naznaenih problema u ovoj oblasti.
9
II 2. INFRASTRUKTURA
Izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture /u daljem tekstu: infrastrukture/ predstavlja osnovu i

jedan od znaajnih uvjeta uspjenog socio-ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Stepen izgraenosti
infrastrukture u periodu prije trideset i vie godina zavisio je od toga da li su se na pojedinim dijelovima
opine gradile stambene zgrade, odgovarajui industrijski objekti i slino, kao to je bio sluaj u naseljima:
Ilida, Luani, Hrasnica, dijelovi Otesa, Blauja i Stupa, u sklopu kojih je uraena odgovarajua
infrastruktura. Ostali dijelovi opine, koji su u to vrijeme najveim dijelom definisani kao ruralna podruja,
nedopustivo su zapostavljeni od lokalne zajednice i Grada Sarajeva i stepen izgraenosti infrastrukture je bio
nedovoljan. Zahvaljujui lokalnoj inicijativi graana, uvoenjem lokalnih samodoprinosa, vlastitim
novanim izdvajanjima u naprijed naznaenom periodu, a i kasnije, uraena je u Butmiru, Stupu, Sokolovi
Koloniji i dijelovima naselja Hrasnica, Osjek i Rakovica znaajan dio potrebne infrastrukture. U odnosu na
stepen preostale neizgraene infrastrukture, pogotovo u novoformiranim naseljima, graani i sada djelimino
uestvuju u njenom sufinansiranju, ali ne na nain i u obimu kako je to raeno ranije.
II 2.1 SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Podruje opine Ilida raspolae sa 4.800 m autocesta, 10.140 m magistralnih cesta, 15.720 m regionalnih
cesta, 43.080 m lokalnih saobraajnica od interesa za Kanton, 65.981 m lokalne saobraajnice od interesa za
Opinu, kao i 225.246 m nekategorisanih saobraajnica.
Na osnovu sumiranih podataka sa podruja kompletne teritorije opine Ilida, stanje izgraenosti
saobraajnica /asfaltiranosti/ je sljedee. Sve saobraajnice, kategorija autocesta, magistralnih, regionalnih,
kantonalnih i dio saobraajnica od interesa za opinu su u potpunosti asfaltirane i to u duini od 201.761 m.
Dio saobraajnica od interesa za opinu u to spadaju i nekategorisane ceste nisu asfaltirane u duini od
163.871 m.
Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da su nekategorisane saobraajnice u najloijem stanju, a

uzimajui u obzir injenicu da je uz iste izgraen znaajan dio stambenih objekata, kao da je jedan broj istih
u toku same izgradnje, ostaje obaveza lokalne zajednice da u narednom periodu intenzivnije pristupi
ureenju i asfaltiranju istih.
Karakteristika veine saobraajnica je nedovoljna izgraenost pjeakih staza, uz iste, to je nepovoljno sa
aspekta bezbjednosti graana, kao i potreba izgradnje preostalih silaznih rampi za invalidna lica u zoni
pjeakih prelaza i pristupa stambenim i drugim objektima.
Podruje opine Ilida ima 75 mostova koji su u funkciji odvijanja drumskog saobraaja. Isti su, kvalitetne
izvedbe, s tim da imamo mostove koji ne zadovoljavaju potrebe saobraajne i pjeake prohodnosti, kao to
su: most na rijeci Dobrinji u ulici Bare kod Stupa, most na vodotoku Veerice u ul. Ruevik i dr.
Stanje izgraenosti cesta i ulica na podruju Opine Ilida za 2006. godinu

Sumirani podaci stanja u Mjesnim zajednicama
Duin
KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE UREENOST SAOBRAAJNICE MOSTOVI

ulice
RB NAZIV MJESNE ZAJEDNICE

/ /
a
10
(autoceste, magistralne, regionalne
Lokalna saobraajnica od interesa
Nekategorisane saobraajnice /m/

Magistralna saobraajnica /m/
Neureene - neasfaltirane /m/

Regionalna saobraajnica /m/
Asfaltirane saobraajnice /m/
Izgraena pjeaka staza /m/

(Lokalne i nekategorisane
i lokalne saobraajnice )
Duina mostova /m/

saobraajnice)
za Kanton /m/
za Opinu /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
1 BUTMIR 17630 0 0 0 5082 8308 4240 14310 3320 5585 202,3 13
2 DONJI KOTORAC 2753 0 0 0 910 820 1023 1998 755 0 9,3 3
3 SOKOLOVI KOLONIJA 20186 0 0 0 3580 3030 13576 17711 2475 2095 70 1
4 HRASNICA I 19353 0 0 6430 1870 1810 9243 17628 1725 3325 20 5

5 HRASNICA II 40745 0 0 0 5555 5310 29880 16725 24020 6365 98 15
6 ILIDA CENTAR 11448 0 1580 0 4898 1643 3327 10993 330 125 11404 335 3
7 LUANI 15414 0 0 0 3715 6175 5524 14859 555 9020 0 0
8 VREOCA 8700 0 1000 0 0 4140 3560 4200 4500 650 115 2
9 VRELO BOSNE 5940 0 2050 0 2350 700 840 4650 1290 0 0 0
10 BLAUJ 86950 4800 0 4290 2560 11450 63850 24500 62450 2100 94 13
11 RAKOVICA 32700 0 0 5000 0 12100 15600 21200 11500 1012 48 10
12 OSIJEK 29200 0 0 0 2750 0 26450 3500 25700 0 20 1
13 OTES 14135 0 0 0 850 1605 11680 6990 7140 2055 0 0
14 STUP 32575 0 2000 0 5340 2800 22435 20005 12570 4720 190 8
15 STUP II 21078 0 3510 0 2620 2480 12468 17332 3746 2434 22 1
16 STUPSKO BRDO 6160 0 0 0 1000 3610 1550 5160 1000 940 0 0
UKUPNO: 364967 4800 10140 15720 43080 65981 225246 201761 330 162871 51705 1223,6 75
II 2.1.1 ELJEZNIKI SAOBRAAJ

Preko teritorije opine Ilida prolazi eljeznika pruga u duini od oko 8 km sa dvije stanice, od ega je
jedna putnika, koja je locirana u neposrednoj blizini naselja Otes i Pejton, kao i teretna i putna stanica, koja
je locirana u naselju Blauj.
II 2.1.2 ZRANI SAOBRAAJ

Na teritoriji Opine Ilida smjeten je meunarodni aerodrom Sarajevo, Kompleks aerodroma ima povrinu
od 103,6 ha, na kojoj su smjeteni: pista ukupne duine 2.600 m, rulnice i izlazi: A, B, C i D platforma sa 6
stajanki, objekat putnikog terminala, objekat kargo terminala, parking, skladite avionskog goriva i ostali
objekti.
Od poslijeratnog otvaranja, 15.08.1996.godine, pa sve do danas na njemu se odvija meunarodni saobraaj.
Ostvarenje fizikog obima plana broja aviooperacija, putnika i cargo u 2006. godini
Podaci aeodroma Sarajevo
R/B OPIS MINIMALNI PLAN REALNI PLAN MAKSIMALNI PLAN 31.12.2006.

1. AVIOOPERACIJE 5.750 5.862 5.972 6.750
2. PUTNICI 450.000 455.800 464.400 457.000
3. CARGO 2.159,000 kg 2.245.000 kg 2.335.000 kg 2.400.000 kg
II.2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
II 2.2.1VODOVODNI SISTEM
11
Podruje opine Ilida je u znaajnom obimu pokriveno vodovodnom mreom, izuzev dijela mjesne
zajednice Blauj i mjesne zajednice Rakovica, koja je snadbjevena vodom za pie iz lokalnih vodovoda od
kojih niti jedan u cjelosti ne zadovoljava propisane tehnike uvjete za njenu upotrebu.
Gradski vodovodni sistem za podruje opine Ilida uraen je od cijevi razliitog materijala i profila i to:
vodovodno-azbestne cijevi /VAC/, profila od 80 do 500 mm u duini od 70.814 m, vodovodnih elinih
cijevi /VC/, profila 100-1000 mm u duini od 28. 508 m, vodovodnih daktil cijevi /VD/, profila od 80-600
mm u duini od 24.607 m, vodovodno-lijevane cijevi /VL/, profila od 40-700 mm u duini od 112.937 m,
vodovodno-plastine cijevi /VPL/, profila 80-700 mm u duini 7.204 m i kao cijevi od nepoznatog profila u
duini od 855 m, to ini ukupnu duinu vodovodnog sistema razliitog profila u duini od 244.922.544 m.
Na osnovu detaljno snimljenog stanja u mjesnim zajednicama Opine Ilida, nedostaje ukupno 45.708 m
vodovodne mree koju je potrebno izgraditi i prikljuiti na gradski vodovodni sistem. Razlika u duini
izgraenosti vodovodnog sistema u duini od 244.922.544 m /podaci KJKP Vodovod i kanalizacija/, kao i
zbirnih podataka iz mjesnih zajednica u duini od oko 264.472 m, proizilazi iz injenice da je izgraena
poslije rata u samoorganizovanju graana i prikljuenja na gradski vodovod.
U toku su aktivnosti lokalne zajednice i nadlenog Kantonalnog ministarsta, Zavoda za izgradnju Kantona
Sarajevo, kao i KJKP Vodovod i kanalizacija u iznalaenju mogunosti vodosnadbjevanja, predprostora i
prostora Rakovice. U tom cilju izgraeno je filtersko postrojenje BOSNA 2. U toku je izgradnja potisnog
cjevovoda 600 od naprijed pomenutog filterskog postrojenja do glavnog rezervoara koji e se graditi u
Blauju u periodu 2007/2008 godine.
Opina Ilida je pokrenula inicijativu za izgradnju dva lokalna rezervoara Stanjevac i Vidovci, kao i
njihovo povezivanje potrebnim cjevovodom, unutar podruja mjesne zajednice Rakovica u saradnji sa
privrednicima lokalnog podruja.
Ukupan zavretak radova na vodosnadbijevanju Rakovice zavisi prije svega od obima, sufinansiranja
naprijed navedenih subjekata, a realno je oekivati da to bude do 2010.godine.
ematski prikaz vodosnadbjevanja Rakovice
II 2.2.2 KANALIZACIONI SISTEM

Podruje opine Ilida djelimino je pokriveno kanalizacionom mreom i to cijevima razliitog profila, to
zavisi od toga da li su cijevi prikljune /koje su u principu manjeg profila/ ili glavne cijevi /koje su veeg
profila/ u koje se prikupljaju fekalne otpadne vode, koje odvode izvan naseljenih mjesta putem tranzitnih i
sabirnih kolektora i dalje prema glavnom gradskom preistau /Butile koji nije u funkciji/.
Pored kanalizacione mree u centralnim urbanim dijelovima opine, djelimino je uraen sistem odvodnje
atmosferskih padavina.
12
Na osnovu prikupljenih podataka iz mjesnih zajednica na podruju Opine Ilida nedostaje ukupno 131.115
m kanalizacione mree i to najveim dijelom u naseljima Blauj, Rakovica, Osjek, Stup i dr.
Trenutna izgraenost kanalizacione mree u opini prema podacima KJKP Vodovod i kanalizacija iznosi
156.482,92 m, a prema snimku stanja mjesnih zajednica iznosi oko 174.594 m to ini ukupnu razliku od
oko 18.111,08 m koja je nastala njenom izgradnjom u najveem dijelu u poslijeratnom periodu od graana
kroz vlasita finansiranja.
Uzrok nedostatka kanalizacine mree graani su rjeavali kroz izgradnju 5.628 septikih jama, a jednim
dijelom se fekalije odvode u korita vodotoka.
II 2.2.3 GASNA MREA

Na podruju opine Ilida do sada je uraeno oko 150.376 m primarne gasne mree.
Gas kao energent najveim dijelom se koristi za grijanje, potrebe industrije, Toplane i dr. Od ukupno 8.562
kupaca gasa, 76 ine veliki kupci, 4 Toplane, 282 mali kupci i 7620 domainstva.
Na osnovu snimljenih podataka iz mjesnih zajednica na podruju opine Ilida, nedostaje ukupno 152.887 m
gasne mree. Najvei nedostatak gasne mree je u naseljima Blauj, Rakovica, Osjek, Hrasnica i Stup.
II 2.2.4 RASVJETA
Najvei dio javne rasvjete tokom rata je uniten. U poslijeratnom periodu pristupilo se obnovi unitene
rasvjete kao i izgradnji nove.
Na osnovu podataka prikupljenih iz mjesnih zajednica na podruju opine je do sada izgraeno oko 164.725
m odgovarajue mree za potrebe javne rasvjete, a ostalo je da se uradi jo oko 161.756 m.
II 2.2.5 SNADBJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM
Prema podacima JPELEKTRODISTRIBUCIJE Sarajevo podruje opine Ilida se napaja elektrinom

energijom iz baznih TS 110/10 KV transformatorskih stanica TS 110/35/10 KV Blauj, TS 110/10-Azii,
TS 110/10/35 KV-Famos i TS 35/10 KV-Gladno polje.
Lokacijska rasporeenost naprijed navedenih baznih TS nije dobra u odnosu na teritoriju opine, a takoer
nedostaje jedan broj 10 KV kablovskih elija /izlaza/ za zadovoljenje svih konzumenata elektrine energije
/planirani individualni stambeni objekti/. Na podruju opine Ilida nalazi se 245 distributivnih TS,
prenosnog odnosa 10/0,4 KV od kojih je najvei dio /preko 60 %/ snage 630 KVA.
Trenutno postoje tekoe u odravanju srednje naponske mree i distributivnih trafostanica prenosnog
odnosa 10/0,4 KV zbog oteenja i slabog odravanja u proteklom ratnom periodu. Posebno loa situacija je
sa niskonaponskom mreom koja je zrane izvedbe, najveim dijelom realizovana golim ALF-e vodiima
razliitih profila, ija sanacija nije izvrena u procentu do 50 % zbog oteenja nastalih u proteklom ratu.
Podaci o svakoj mjesnoj zajednici pojedinano, o izgraenosti elektroenergetske strukture, dati su u tebelama
po mjesnim zajednicama.
II 2.2.6 TELEKOMUNIKACIJE
Prema podacima BH TELECOM-a na teritoriji opine Ilida nalazi se 14 pristupnih TK

/telekomunikacijske centrale/ instalisanih kapaciteta sa 27.144 brojeva, sa ukupno 18.064 pretplatnika ili
66,55 % od instalisanog kapaciteta.
Na podruju opine Ilida mogunost koritenja Interneta imaju svi pretplatnici Dial up pristupa.
Trenutnu mogunost ADSL-a imaju samo pretplatnici u centralnom dijelu opine /Ilida Centar i Luani/, a
u fazi je nabavka opreme i za ostala podruja.
Planom investicija radova na polaganju nove kablovske TT mree i izgradnji novih centrala od BH
TELECOMA u Strategiji razvoja BH Telecoma u narednom periodu zapoet e izgradnja i to:
1. Izgradnja pristupne TK mree Sokolovi Kolonija,

2. Izgradnja pristupne TK mree Blauj,
3. Izgradnja pristupne TK mree Vrelo Bosne,
4. Izgradnja pristupne TK mree Osjek,
5. Izgradnja pristupne TK mree Stup-Kasindolska - nastavak radova,
6. Izgradnja pristupne TK mree Butmirska cesta,
7. Izgradnja pristupne TK mree Hrasnica nastavak radova,
13
8. Izgradnja pristupne TK mree Rakovica nastavak radova,
9. Izgradnja pristupne TK mree Gornje Vlakovo,
10. Izgradnja pristupne TK mree Otes naselje Terovii,
11. Izgradnja pristupne TK mree Rakovica nastavak radova
Stanje komunalne infrastrukture na podruje opine Ilida za 2006. godinu

Sumarni podaci stanja u Mjesnim zajednicama
VODOVODNI SISTEM
GASNA MREA RASVJETA
SISTEM KANALIZACIJE
NEIZGRAENA RASVJETA
KANALIZACIONA MREA
VODOVODNA MREA /m/
NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA
RB NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
/m/
/m/
1 BUTMIR 14467 573 10496 2260 124 13809 850 11503 6207
2 DONJI KOTORAC 2573 0 2573 0 0 2573 0 1873 700
3 SOKOLOVI KOLONIJA 20086 0 19736 350 53 19886 200 18431 1665
4 HRASNICA I 11388 0 11388 0 0 9533 1855 10935 1248
5 HRASNICA II 20145 850 17975 2970 104 11430 10545 18660 3685
6 ILIDA CENTAR 10260 0 10260 100 0 10260 0 11060 0
7 LUANI 14391 100 13601 890 26 5405 900 12476 2115
8 VREOCA 6960 1740 4200 3940 120 3800 4900 3200 5500
9 VRELO BOSNE 5940 0 5790 250 18 5150 790 2990 3100
10 BLAUJ 68750 13400 17470 60728 1654 3400 77240 10600 71910
11 RAKOVICA 0 0 0 37700 1765 0 32700 3950 28750
12 OSJEK 31120 0 11100 22870 1079 14630 16490 9100 22020
13 OTES 13925 210 10040 3185 208 9190 3375 10815 3590
14 STUP 33075 0 22855 10120 477 22665 8100 19030 14045
15 STUP II 16902 0 16902 350 0 15425 1787 16084 4584
16 STUPSKO BRDO 6760 0 6960 0 0 6710 0 6160 350
UKUPNO 264.472 45.708 174.594 131.115 5.628 150.376 152.887 164.725 161.756
II 2.2.7 UKLANJANJE VRSTOG OTPADA
Prikupljanje i odvoz otpada vri KJKP RAD prema operativnom planu koji se donosi za svaku kalendarsku
godinu, a to je regulisano lanom 9. Zakona o komunalnoj istoi /Slubene novine Kantona Srajevo br.
11/97/.
U skladu sa naprijed navedenim operativnim planom, vrsti otpad se odvozi kroz 11 dionica koje su
formirane prema ulicama i prioritetima.
Od postojeih 11 dionica u 9 se otpad prikuplja i odvozi u posudama /hajfiima/ a na dvije dionice, u
dijelovima naselja Hrasnice i Stupsko brdo, otpad se prikuplja i odvozi u kesama i kunim kantama.
Odvoenje otpada u centralnim dijelovima opine Ilida vri se svaki dan, a u ostalim dijelovima opine tri
puta sedmino odnosno, svaki drugi dan.
U naselju Luani na 33 lokacije postavljeno je 120 posuda za prikupljanje selektivnog otpada.
14
Na osnovu prikupljenih podataka iz mjesnih zajednica Opina raspolae sa 796 hajfia, a po procjenama
organa mjesnih zajednica nedostaje ih oko 207. U narednom periodu potrebno je raditi na izgradnji prostora
gdje e biti smjeteni hajfii, kako bi se isti sklonili sa ulice kao i intenzivnije raditi na izgradnji nia.
II 2.2.8 JAVNI GRADSKI PREVOZ
Osnovni problemi karakteristini za predratno, ali i sadanje stanje mogu se u najkraem svesti na veoma
spor i nedovoljan kapacitet tramvajskog saobraaja, neadekvatne saobraajnice za narasli autobuski
saobraaj.
Autobuski i tramvajski terminal u ulici Harisa Merzia je jedan od najveih terminala u gradu koji bi trebalo
modernizovati /elektronski pokazivai reda vonje/ kao i rijeiti druga pitanja u interesu velikog broja
graana koji ga svakodnevno koriste.
Trenutno stanje funkcionisanja JGPP na podruju opine Ilida.
U tabeli su prikazani dnevni pokazatelji funkcionisanja linija na podruju opine Ilida za 2006. godinu
Podaci KJKP GRAS
VID EKSPLOTACIONI POKAZATELJI

NAZIV LINIJE
PRIJEVOZA VOZILA VONJE km
Baarija-Ilida 21 508 5588
TRAMVAJ Ilida eljez.stanica 3 63 554
Skenderija - Ilida 10 199 1871
Stup-Dobroevii-Ahatovii 3 88 651
Ilida - Hrasnica 4 230 989
Ilida - Sokolovii 2 92 313
Ilida - Kovai 1 24 120
Ilida - Kobiljaa 3 76 932
Ilida - Rakovica
Ilida Hadii - Drozgometva 2 54 673
AUTOBUS Ilida Butmir - Kovai 2 82 293
Ilida Tarin - Vukovii 6 60 1684
Ilida Lukavica - Grbavica 1 8 97
Ilida - Osjek 2 80 488
Franje Rakog - Bjelanica 1 2 75
Ilida - Dejii 1 2 86
Ilida - Vlakovo 1 34 275
Ilida Trnovo - Turovi 1 14 424
Ilida - Otes 1 62 149
eljez. stanica - Kiseljak 1 6 270
MINIBUS Ilida Mokrine Zabre 2 18 450
Ilida - Mievii 1 13 156
Ilida abii - Sinanovii 1 2 100
UKUPNO: 70 1717 16239
U navedenom periodu KJKP GRAS e pratiti potrebe graana Ilide, za javnim prevozom i u vezi s tim e uvoditi nove linije kao i raditi
na poboljanju usluga u javnom prevozu.
15
II 2.2.9 SAOBRAAJNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA PO MJESNIM ZAJEDNICAMA
II 2.2.9.1 MJESNA ZAJEDNICA BUTMIR
Na udaljenosti od dva kilometra od centra Opine Ilida nalazi se mjesna zajednica Butmir, smjetena
izmeu Sarajevskog aerodroma i rijeke eljeznice. S istone strane granii sa mjesnom zajednicom Donji
Kotorac, a sa zapadne sa mjesnom zajednicom Ilida Centar. Locirana je u ravniarkom predjelu opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 480 ha u kojoj je izgraeno 1.205 individualnih stambenih objeka i 20
stanova u objektima kolektivnog stanovanja u kojima ivi 3.738 stanovnika.
SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Podaci o mrei cesta i ulica na podruju mjesne zajednice
KATEGORIZACIJA UREENOST
MOSTOVI
SAOBRAAJNICE SAOBRAAJNICE
Lokalna saobraajnica od interesa za



RB NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Kanton /m/
Opinu /m/
2 21 Mart Ploe /m/

320 320 320
3 Aerodromska 1600 700 900 830 770 45 14,5 2
4 Bajrama Hasanovia 342 342 342
5 Butmirska cesta 3390 2470 920 3390 3440 16 2
6 Novoizgraena cesta od ul.Butmirske ceste do
ul.Hrasnike ceste 2612 2612 2612 2100 89,3 2
7 Butmirskog Bataljona 990 640 350 990

8 Hipodrom 1800 380 1420 380 1420
9 Ilirska 1140 910 230 1140 8 2
10 Izeta omare 630 630 630 10,5 2
11 Jasenje 270 270 270
12 Lopate 374 374 374
13 Mlinska 470 470 470
14 Nedada Delia 363 363 363
15 Plavi put 490 360 130 360 130 3 1
16 Poligonska 2123 913 1210 1123 1000 55 1
17 Saliha ige 430 430 430 6 1
18 Sjenika 286 286 286
UKUPNO: 17630 0 0 5082 8308 4240 14310 0 3320 5585 202,3 13
16
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Butmir je zadovoljavajue. Postojee asfaltirane
sobraajnice treba rekonstruisati, tj. presvui novim asfaltom, zbog dotrajalosti istih.
Na podruju mjesne zajednice trenutno nije asfaltirano 3320 m saobraajnica i to u sljedeim ulicama:
Aerodromska, Hipodrom, Plavi put i Poligonska.
Trenutno se izvode graevinski radovi na izgradnji moderne saobraajnice na potezu Butmirska cesta
Hrasnika cesta sa etiri kolovozne trake, pojasom za tramvajsku prugu i obostrane pjeake staze.
Stanje postojeih pjeakih i biciklistikih staza je veoma loe, te je neophodno izgraditi nove na svim
saobraajnicama, a takoe i na potezima gdje iste nedostaju.
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Podaci o komunalnoj infrastrukturi na podruju mjesne zajednice
VODOVODNI SISTEM GASNA

RASVJETA ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
SISTEM KANALIZACIJE MREA
Vrsta TT mree (KAB/

Trafo stanica (DA/NE)
GASNA MREA /m/
zra.(goli /izolovani)
KANALIZACIONA
TT mrea (DA/NE)
interNEt koNEkcija
BROJ SEPTIKIH
KAB TV (DA/NE)
NN el. mrea (DA/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
naponska situacija
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
NEDOSTAJUA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
RASVJETA /m/
RB NAZIV ULICE
VODOVODNA
el. vodovi KAB

MREA /m/
MREA /m/
(OK/NE)
(OK/NE)
JAMA
NE)
ZR)
1 21 Mart 0 320 310 0 0 290 0 320 0 DA ZR-g DA OK DA KAB OK NE
2 Aerodromska 880 0 430 540 17 1600 350 830 770 DA ZR-g NE NE DA KAB OK NE
3 Bajrama Hasanovia 342 0 342 0 0 310 0 342 0 DA ZR-i DA OK DA ZR OK NE
4 Butmirska cesta 3190 0 3090 0 10 3350 0 3170 190 DA ZR-i NE NE DA KAB OK NE
Novoizgraena cesta od
5 ul.Butmirske do 0 0 0 0 0 0 0 0 2612 0 0 0 0 0 0 0 0
ul.Hrasnike ceste
6 Butmirskog Bataljona 990 0 790 0 0 990 0 990 200 DA ZR-g DA NE DA KAB OK NE
7 Hipodrom 2650 0 1400 1600 87 1580 500 885 545 DA ZR-i DA OK DA ZR OK NE
8 Ilirska 1490 0 910 0 0 1140 0 910 350 DA ZR-i NE NE DA ZR OK NE
9 Izeta omare 630 0 630 0 0 630 0 600 30 DA ZR-i NE NE DA KAB OK NE

10 Jasenje 160 0 160 0 0 160 0 160 0 DA ZR-i NE NE DA KAB OK NE
11 Lopate 374 0 374 0 0 350 0 374 0 DA ZR-g NE NE DA KAB OK NE
12 Mlinska 470 0 470 0 0 470 0 470 0 DA ZR-i NE NE DA KAB OK NE
13 Nedada Delia 240 123 363 0 0 363 0 363 0 DA ZR-i NE OK DA KAB OK NE
14 Plavi put 342 0 342 0 0 490 0 460 0 DA ZR-i DA OK DA KAB OK NE
15 Poligonska 1993 130 200 120 10 1390 0 913 1510 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
16 Saliha ige 430 0 430 0 0 430 0 430 0 DA ZR-g NE NE DA KAB OK NE
17 Sjenika 286 0 255 0 0 266 0 286 0 DA ZR-i NE NE DA KAB OK NE
UKUPNO 14467 573 10496 2260 124 13809 850 11503 6207
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom.
Raspolae se podacima da postoji jedan izvjestan broj bespravnih prikljuaka kojih ima najvie u
novosagraenim naseljima. Ukupna neizgraena vodovodna mrea je duine cca 573 m u ulicama
Poligonska, Nedada Delia i 21 Mart.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea u mjesnoj zajednici Butmir nije na zadovoljavajuem nivou, zato to je pretrpjela
odreena oteenja, te se javljaju esta zaepljenja u mrei.
17
U novosagraenim naseljima nije izgraena kanalizaciona mrea u ukupnoj duini cca 2260 m i to u
sljedeim ulicama: Aerodromska, Poligonska i Hipodrom, a u navedenim ulicama imamo i 124 septike
jame.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je gotovo u putpunosti pokrivena gasnom mreom. Novosagraena naselja u ulicma
Aerodromska lokalitet ehovia luka i Hipodrom nisu pokrivena gasnom mreom u ukupnoj duini cca
850 m.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koristi 1341 kupac.
RASVJETA
U mjesnoj zajednici, izgraenost rasvjete je jako dobra, s tim, da jo nije osvjetljeno 6.207 m u koju ulazi i
novoizgraena saobraajnica od Butmirske ceste do Hrasnike ceste u duini od 2.612 m.
Ulice u kojima nedostaje javna rasvjeta su: dio Aerodromske, dio Butmirske ceste, dio Butmirskog bataljona,
Hipodrom dio, dio Ilirske, dio Izeta omore i dio Poligonske.
ELEKTRIFIKACIJA - KOMUNIKACIJA
U dijelu naselja Butmir na prostoru oko Poligona poslednjih godina je intezivirana stambena izgradnja pa je
potrebno u tim dijelovima izgraditi nove trafostanice kao i izgraditi novu niskonaponsku mreu odnosno
izvriti inoviranje postojee
Neadekvatna naponska mrea kao i slaba naponska situacija prisutna je u ulicama Butmirskog bataljona,
Saliha ige, Aerodromska, Plavi put, Sjenika i Nedada Delia.
itavo podruje je pokriveno kablovskom TT mreom koja je u funkciji, kao i nove centrale sa puno veim
kapacitetom.
18
19
II 2.2.9.2 MJESNA ZAJEDNICA DONJI KOTORAC
Mjesna zajednica Donji Kotorac je smjetena izmeu Sarajevskog aerodroma i vojne baze EUFORA. S
jugoistone strane granii sa Istonim Srajevom, Republika Srpska, a sa zapadne strane mjesnom
zajednicom Butmir. Locirana je u ravniarskom dijelu opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima, a naroito je
prepoznatljiva sa ratnim tunelom DB /Dobrinja Butmir/.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 127 ha u kojoj je izgraeno 132 individualnih stambenih objekata u
kojima ivi 318 stanovnika.

Nekategorisane saobraajnice


Lokalna saobraajnica od
interesa za Kanton /m/
interesa za Opinu /m/
rb NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 13 juni 910 910 910 3,3 2

2 Branilaca Donjeg Kotorca 340 340 225 115 6 1
3 Katera 323 0 323 323 0
4 Tuneli 1180 480 700 540 640
UKUPNO: 2753 0 0 0 910 820 1023 1998 0 755 0 9,3 3
Stanje saobraajnica u mjesnoj zajednici Donji Kotorac je dosta dobro. itavom duinom ulice 13 juni
nedostaje pjeaka staza. Dijelovi ulica Tuneli i Branilaca Donjeg Kotorca su makadamske u ukupnoj duini
od 755 m.
Ulica Tuneli je veoma frekventna, jer se odvija saobraaj u kretanju zbog estih posjeta ratnom tunelu DB.
Stoga je neophodno izvriti saobraajnu signalizaciju na podruju itave mjesne zajednice.
20
NEIZGRAENA RASVJETA /m/

NEIZGRAENA VODOVODNA
KANALIZACIONA MREA /m/
interNEt koNEkcija (OK/NE)

naponska situacija (OK/NE)
Vrsta TT mree (KAB/ ZR)

NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA
el. vodovi KAB zra.(goli

NN el. mrea (DA/ NE)

RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
13 juni
1 730 730 730 730 DA ZR NE OK DA KAB OK NE
Branilaca Donjeg Kotorca
Katera
Tuneli
4 1180 1180 1180 480 700 DA ZR DA OK DA KAB OK NE
UKUPNO 2573 0 2573 0 0 2573 0 1873 700
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica Donji Kotorac je u potpunosti spojena na gradsku vodovodnu mreu, koja je izgraena
1990. godine, a ozbiljan problem predstavlja nedovoljan pritisak vode. I pored uspostavljanja krunog toka
vode u ulici Branilaca Donjeg Kotorca, krajem marta ove godine od tehnike slube VIK-a, stanje
vodosnadbijevanja je nezadovoljavajue. Do znatnog opadanja pritiska vode u mjesnoj zajednici, dolo je
poetkom 2005.godine, blidndiranjem zatvaraa od strane nadlenih iz vodovoda Istono Sarajevo kod
mjesta Kula, odakle su odreene koliine vode doticale sa izvorita Tilava.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom. U ulici 13 juni kanalizaciona mrea je
izgraena prije rata, a u ulicama Tuneli, Katera i Branilaca Donjeg Kotorca, kanalizaciona mrea je
izgraena 2004. godine uz sufinansiranje graana.
GASNA MREA
Gasnom mreom je pokrivena itava mjesna zajednica, a sredstvima Opine i ueem graana izgraena je
2005. godine. Prema podacima Sarajevogasa, ovaj enegent koristi 149 kupaca.
RASVJETA
Javnom rasvjetom je obuhvaena gotovo cijela mjesna zajednica, osim dijela ulice Tuneli od ratnog tunela
do Butmira u ukupnoj duini cca 700 m.
ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
Na teritoriji ove mjesne zajednice problem unitene mree i trafostanica su u znaajnoj mjeri rijeeni
izuzetak su dijelovi ulice 13 juni i naselje locirano na prostoru takozvanih ehovia njiva gdje je zastarjela
prenosna mrea a problem je i nedovoljan napon elektrine energije.
itavo podruje je pokriveno kablovskom TT mreom koja je u funkciji.
Radovi na polaganju kablovske TTmree izvedeni su od strane BH TELECOMA.
21
22
II 2.2.9.3 MJESNA ZAJEDNICA SOKOLOVI KOLONIJA
Mjesna zajednica Sokolovi Kolonija locirana je u ravniarskom predjelu opine Ilida. S istone strane
granii sa rijekom eljeznicom, s june srane je granica ograda od druge vodozatitne zone, u kojoj su
smjeteni bunari Vodovoda, a sa sjeverne strane je granica rijeka Veerica, dok je sa zapadne strane
granica, saobraajnica Hrasnika cesta, s tim to mjesnoj zajednici pripada i oko 200 objekata u
vodozatitnoj zoni, lociranih prema planini Igman.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja, nema nikakvnih industrijskih pogona iz razloga, to
granii sa drugom vodozatitnom zonom.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 169 ha u kojoj je svoje stambeno pitanje rijeilo vie od 90 %
stanovnika, gradnjom 1720 individualnih stambenih objekata i 496 stanova u objektima kolektivnog
stanovanja. Ukupan broj stanovnika je 6.475.
UREENOST
KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE SAOBRAAJNICE MOSTOVI


Magistralna saobraajnica
Duina mostova /m/

RB NAZIV ULICE
saobraajnice /m/
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 Ahmed Pae Hercegovia 360 360 210 150

2 Ahmeta Ljubunia 1190 1190 1190
3 Ajvaz Dedina 530 530 530
4 Alada 350 350 350
5 Arnaudija 330 330 330
6 Avde Karabegovia 140 140 140
7 Bademe Sokolovi 290 290 290
8 Bajre Kaljanca 380 380 380
9 Bihorska 260 260 240 20
10 Bjelanika 1235 480 755 935 300
11 Brae Buan 230 230 230
12 Dananova 180 180 180
13 Devada Hanjalia 290 290 290
14 Fejze Softe 250 250 250
15 Ferhat Pae Sokolovia 850 850 850
16 Francuske revolucije 456 456 456 155
17 Hrasnika cesta 1000 1000 1000 500
18 Huseina oze 2105 1400 705 1400 705
19 Ibrahima Hafiza Rianovia 700 700 700
23
20 Igmanska cesta 1100 1100 500 600
21 Igmanske Oluje 260 260 260
22 Jusufa Bublina 430 430 430
23 Kapetana Hajre Meia 200 200 200
24 Marice Uherke 160 160 160
25 Medazi 190 190 190
26 Most spasa 720 720 660 60 70 1
27 Neumska 270 270 270
28 Nihadija 180 180 180
29 Osmana Ef. Rastodera 250 250 250
30 Prve Bonjake Brigade 420 420 390 30
31 Seada Bublina 1100 1100 1000 100
32 Sejfulaha Prohe 380 380 380
33 Sestara Elii 180 180 180
34 Sokolovikog Bataljona 910 910 860 50
35 Trg 22 Aprila 330 330 330
36 Umihane uvidine 740 740 740 1440
37 Vojniki vrt 210 210 210
38 Zavidovika 480 480 480
39 Zeleni put 550 550 250 300
UKUPNO: 20186 0 0 0 3580 3030 13576 17711 0 2475 2095 70 1
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju MZ-e Sokolovi Kolonija je relativno zadovoljavajue. Mnoge
saobraajnice zbog dotrajalosti asfalta, treba presvui novim slojem: Ahmeda Ljubunia, Alada, Jusufa
Bublina, Prve Bonjake Brigade, kvart ulice Francuske revolucije.
Neophodno je takoer i tehniki rijeiti saobraaj u kretanju, a koji se odnosi na prvi ulaz u naselje Sokolovi
Kolonija, raskre ulica Hrasnika cesta-Ahmeda Ljubunia-Igmanska cesta.
Na podruju MZ-e trenutno nije asfaltirano cca 2.475m saobraajnica i to u sljedeim ulicama: Ahmed pae
Hercegovia, Bihorska, Huseina oze, Igmanska cesta, Marice Uherke, Most spasa, Prve Bonjake brigade,
Seada Bublina, Sokolovikog bataljona i Zeleni put.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je veoma loe i neophodno je izgraditi nove na
svim saobraajnicama na kojim nedostaju, a naroito povesti rauna o izgradnji oko javnih objekata, kao to
su: osnovna kola, damija, ambulanta, apoteka i sl.
VODOVOD SISTEM GASNA

NI SISTEM KANALIZACIJE MREA
NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA

VODOVODNA MREA

KANALIZACIONA
TT mrea (DA/NE)
interNEt koNEkcija
KAB TV (DA/NE)
RB NAZIV ULICE
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
naponska situacija
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
RASVJETA /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
(OK/NE)
(OK/NE)
/m/
1 Ahmed Pae Hercegovia 360 360 360 360 DA ZR-g DA OK DA ZR NE NE
2 Ahmeta Ljubunia 1190 1190 1190 1190 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
3 Ajvaz Dedina 530 530 530 530 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
24
4 Alada 350 350 350 350 DA ZR-g NE NE DA ZR NE NE
5 Arnaudija 330 330 330 330 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
6 Avde Karabegovia 140 140 140 140 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
7 Bademe Sokolovi 290 290 290 290 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
8 Bajre Kaljanca 380 380 380 380 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
9 Bihorska 260 260 260 260 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
10 Bjelanika 1235 1235 1235 1200 35 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
11 Brae Buan 230 230 230 230 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
12 Dananova 180 180 180 180 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
13 Devada Hanjalia 290 290 290 290 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
14 Fejze Softe 250 250 250 240 20 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
15 Ferhat Pae Sokolovia 850 850 850 800 50 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
16 Francuske revolucije 456 456 456 456 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
17 Hrasnika cesta 1000 1000 1000 1000 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
18 Huseina oze 2105 1905 200 31 1905 200 1605 500 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
Ibrahima Hafiza DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE

19 Rianovia 700 700 700 700
20 Igmanska cesta 1000 1000 1000 400 600 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
21 Igmanske Oluje 260 260 260 260 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
22 Jusufa Bublina 430 430 430 430 DA ZR-i NE OK DA ZR NE NE
23 Kapetana Hajre Meia 200 200 200 200 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
24 Marice Uherke 160 160 160 140 20 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
25 Medazi 190 190 190 190 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
26 Most spasa 720 570 150 22 720 700 20 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
27 Neumska 270 270 270 270 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
28 Nihadija 180 180 180 180 DA ZR-g DA OK DA ZR NE NE
29 Osmana Ef. Rastodera 250 250 250 250 DA ZR-g NE NE DA ZR NE NE
30 Prve Bonjake Brigade 420 420 420 420 DA ZR-g DA NE DA ZR NE NE
31 Seada Bublina 1100 1100 1100 1020 80 DA ZR-g DA NE DA ZR NE NE
32 Sejfulaha Prohe 380 380 380 380 DA ZR-i NE NE DA ZR NE NE
33 Sestara Elii 180 180 180 180 DA ZR-i NE NE DA ZR NE NE
34 Sokolovikog Bataljona 910 910 910 710 200 DA ZR-g NE NE DA ZR NE NE
35 Trg 22 Aprila 330 330 330 330 DA ZR-g NE NE DA ZR NE NE
36 Umihane uvidine 740 740 740 700 40 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
37 Vojniki vrt 210 210 210 170 40 DA ZR-g NE NE DA ZR NE NE
38 Zavidovika 480 480 480 480 DA ZR-i DA OK DA ZR NE NE
39 Zeleni put 550 550 550 490 60 DA ZR-g NE OK DA ZR NE NE
UKUPNO 20086 0 19736 350 53 19886 200 18431 1665
VODOVODNI SISTEM
Oko 80% prijeratne vodovodne mree je izgraen s azbestno-betonskim cijevima.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea u MZ-i Sokolovi Kolonija je gotovo u potpunosti izgraena i funkcionie bez veih
problema.
Dijelovi ulica Most spasa, Huseina oze i Umihane uvidine zbog tehnikih nedostataka, nisu u sistemu
kanalizacione mree, stoga u njima postoje 53 septike jame.
25
GASNA MREA
Mjesna zajednica je 99% obuhvaena gasnom mreom, a oko 40 individualnih stambenih objekata u dijelu
ulice Huseina oze nije u sistemu gasne mree, u ukupnoj duini cca 200 m. Za 2007.godinu, planira se
gasifikacija navedene ulice.
Prema podacima Srajevogasa, ovaj energent koristi 1.426 kupaca.
RASVJETA
U Mjesnoj zajednici izgraenost rasvjete je dosta dobra, s tim, da jo nije osvijetljeno cca 1665 m
saobraajnica i to: dijelovi ulica Bjelanika, Fejze Softe, Ferhat pae Sokolovia, Huseina oze, Igmanska
cesta, Marice Uherke, Most spasa, Seada Bublina, Sokolovikog bataljona, Umihane uvidine, Vojniki vrt i
Zeleni put.
Javna rasvjeta koja je izgraena prije rata, a to se odnosi na nisku javnu rasvjetu u ulicama: Trg 22 april i
Bjelanika sa 32 sijalina mjesta, nije u funkciji, te je istu neophodno rekonstruisati. Takoe je potrebno
dotrajale stare, drvene stubove u centralnom dijelu naselja zamijeniti betonskim, i na njih instalirati
svjetiljke vee jaine, jer su postojee jako slabe i ne osvjetljuju potreban radijus.
ELEKTRIFIKACIJA - KOMUNIKACIJE
U MZ Sokolovi Kolonija niskonaponska mrea je i dotrajala i oteena, a kao odraz toga je loa naponska
situacija data u tabeli. Posebno treba istai problem u ulici Huseina oze, naselje RVI, zbog neadekvatne
NN mree.
itavo podruje nije pokriveno TT mreom. Izvode se zavrni radovi na polaganju kablovske TT mree od
BH TELECOMA. a prilino veliki dio MZ je pokriven kablovskom TV.
26
27
II 2.2.9.4 MJESNA ZAJEDNICA HRASNICA I
Mjesna zajednica Hrasnica I je smjetena na jugoistonom dijelu opine Ilida. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnim zajednicom Hrasnica II, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Butmir, s june strane
granii sa Istonim Sarajevom Republika Srpska i sa zapadne strane sa opinom Trnovo planina Igman.
Mjesna zajednica je smjetena veim dijelom u ravniarskom i podno Igmana , brdovitom podruju opine.
Prije rata mjesna zajednica je bila prepoznatljiva po industrijskoj zoni FAMOS-a, u kojoj su djelimino
pokrenute privredne aktivnosti.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 3.688 ha u kojoj su izgraena 793 individualna stambena objekta i 856
stanova u objektima kolektinog stanovanja.
Danas u mjesnoj zajednici ivi 5.416 stanovnika.
UREENOST


Duina mostova /m/

RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 6. April 247 247 247 375

2 Baia sokak 160 160 160
3 Begluk 1025 1025 915 110 410 4 1
4 Bunica 1095 1095 555 540 12 3

5 Dervi Pae Bajezidagia 365 365 365 100
6 Gaj 590 590 590
7 Generala Izeta Nania 600 600 600 820
8 Izeta Musia 250 250 250

9 Kerima Dafia 535 535 460 75
10 Kolibe 510 510 510
11 Lasike Megare 770 770 770

12 Lasiki drum 560 150 410 560
13 Put Famosa 1870 1870 1870 930
14 Put spasa 170 170 170

15 Suvada ulimana 300 300 300
16 ehitluci 1060 1060 1060 640
17 Tinjak 348 348 348

18 Trg branilaca Hrasnice 0
19 Tvrdica 190 190 190
20 Vrelo 195 195 195
21 Zije Krajine 1083 1083 1083 50 4 1
22 Krupac-Zoranovii (R 442 a) 7430 6430 1000 6430 1000
UKUPNO: 19353 0 0 6430 1870 1810 9243 17628 0 1725 3325 20 5
28
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Hrasnica I je zadovoljavajue. Jedan dio saobraajnica, koji
je izgraen i asfaltiran prije rata, zbog dotrajalosti neophodno je sanirati.
Jedan manji dio saobraajnica je makadamski, kao to su ulice: Begluk, Bunica i Kerima Dafia ukupna
duina 1725 m.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je zadovoljvajue, s tim da je neophodno izgraditi
nove na svim saobraajnica, gdje nedostaju.




NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA

RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
1 6. April 247 0 247 0 0 247 0 247 0 DA KAB DA OK DA KAB OK DA
2 Baia sokak 160 0 160 0 0 160 0 160 0 DA MJE NE OK DA ZR OK NE
3 Begluk 1025 0 1025 0 0 945 80 740 285 DA MJE NE OK DA ZR OK DA
4 Bunica 1095 0 1095 0 0 695 400 1095 0 DA ZR NE OK DA KAB OK NE
Dervi Pae DA KAB DA OK DA KAB OK DA

5 Bajezidagia 365 0 365 0 0 365 0 365 0
6 Gaj 590 0 590 0 0 590 0 510 80 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
Generala Izeta DA ZR NE OK DA ZR OK NE
7 Nania 600 0 600 0 0 600 0 600 260
8 Izeta Musia 250 0 250 0 0 250 0 250 0 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
9 Kerima Dafia 0 0 0 0 0 0 535 0 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
10 Kolibe 510 0 510 0 0 190 320 510 0 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
11 Lasike Megare 770 0 770 0 0 770 0 770 0 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
12 Lasiki drum 560 0 560 0 0 560 0 560 0 DA KAB DA OK DA ZR OK NE
13 Put Famosa 1870 0 1870 0 0 1870 0 1870 0 DA KAB DA OK DA KAB OK DA
14 Put spasa 170 0 170 0 0 0 170 170 0 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
15 Suvada ulimana 300 0 300 0 0 300 0 25 275 DA ZR NE NE DA ZR OK NE
16 ehitluci 1060 0 1060 0 0 1060 0 1060 0 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
17 Tinjak 348 0 348 0 0 348 0 0 348 DA ZR NE NE DA ZR OK NE
18 Tvrdica 190 0 190 0 0 0 190 190 0 DA MJE DA OK DA KAB OK NE
19 Vrelo 195 0 195 0 0 0 195 195 0 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
20 Zije Krajine 1083 0 1083 0 0 583 500 1083 0 DA MJE DA OK DA KAB OK NE
UKUPNO 11388 0 11388 0 0 9533 1855 10935 1248
29
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je snadbjevena gradskom vodom.
Konstatan problem predstavlja, zamuenje vrela Hrasnica, jer se iskljuuje iz eksplotacije i tom prilikom vii
dijelovi naselja, ostaju bez vode su ulice: Tvrdica, Put spasa, Kolibe, Zije Krajine, Lasiki drum, Lasike
megare, Baia sokak, Begluk i Gaj.
U veem dijelu mjesne zajednice vodovodna mrea je izgraena od azbesno-betonskih cijevi.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom. Zbog estih izlijevanja kanalizacije za
vrijeme obilnijih padavima, neophodno je izvriti izgradnju nove kanalizacione mree,od spoja sa ulicom
Generala Izeta Nania, do spoja sa ulicom Put Famosa u duini cca 500m.
Takoer je neophodno izvriti rekonstrukciju kanalizacone mree u ulici Suvada ulimana, zbog izgradnje
stambenih zgrada /bive naselje Balvangrad/.
GASNA MREA
U centralnom dijelu naselja mjesne zajednice, stambeni blokovi, u potpunosti su pokriveni gasnom mreom.
Padinski dijelovi naselja nemaju gasnu mreu, tako da je neophodna gasifikacija za sljedee ulice: Begluk,
Bunica, Kolibe, Put spasa, Tvrdica, Vrelo i Zije Krajine, to iznosi ukupno cca 1855 m gasne mree.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koristi 86 kupaca.
RASVJETA
Mjesna zajednica je pokrivena sa javnom rasvjetom, uz malu dogradnju koju treba izvesti u pojedinim
ulicama kao to su: Begluk, Gaj, Suvada ulimana i ulica Tinjak u kojoj nedostaje ulina rasvjeta.
U ulicama Generala Izeta Nania i Trg branilaca Hrasnice, potrebna je sanacija postojee rasvjete.
U ovoj MZ problemi sa napajanjem elektrinom energijom su u naselju Lasica gdje je ratnim dejstvima
unitena stubna trafostanica, koja e biti zamijenjena od strane Elektrodistribucije izgradnjom nove
kablovske trafostanice. Lo napon elektrine energije je u ulicama Lasike megare, Begluk, gdje je potrebno
izvriti i rekonstrukciju NN mree.
itavo podruje je pokriveno TT mreom, a u toku su zavrni radovi na polaganju kablovske TT mree .
Jedan dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom .
30
31
II 2.2.9.5 MJESNA ZAJEDNICA HRASNICA II
Mjesna zajednica Hrasnica II je smjetena izmeu padina Igmana s jedne strane i izvorita u Hrasnikom
polju. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Luani /Velika Aleja/, s istone strane granii sa
mjesnom zajednicom Sokolovi Kolonija, dok sa june strane granii sa mjesnom zajednicom Hrasnica I, a
sa zapadne strane sa opinama Trnovo i Hadii planina Igman.
Mjesna zajednica je smjetena u ravniarskom, a podno Igmana brdovitom podruju opine.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja, bez ikakvih industijskih pogona.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2048 ha u kojoj je izgraeno 1.145 individualnih stambenih objekata i
971 stan u objektima kolektivnog stanovanja.
UREENOST
KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE MOSTOVI
SAOBRAAJNICE



RB NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
za Kanton /m/
za Opinu /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
1 15 Maj 260 260 260 0 0 0
2 Ahmeda Bonjaka 275 275 275 0 380 0 0
3 Ali ef. Lokvania 580 580 500 80 0 0
4 Botulje 770 770 490 280 0 0
5 Brae Tokovia 500 500 500 0 10 2
6 Crnih labudova 280 280 280 0 80 0 0
7 amila Maria 485 485 485 0 0 0
8 Dr.Halid-bega Hrasnice 750 750 750 0 590 8 1
9 Ejuba Sarajkia 270 270 270 0 310 0 0
10 Glavogodina 1090 1090 450 640 0 0
11 Himze Mekia 530 530 330 200 0 0
12 Hrasnika cesta 1350 1350 1350 0 1350 0 0
13 Igmanska cesta 1985 1415 570 815 1170 12 1
14 Igmanska cesta-Osmice 4200 4200 0 4200 5 1
15 Osmice - Kabalaovo 14300 14300 0 14300 0 0
16 Igmanskih Bataljona 2950 1600 1350 2020 930 3200 0 0
17 Jablanika 230 230 230 0 0 0
18 Jasike 300 300 0 300 0 0
19 Kovaev kamen 230 230 0 230 0 0
20 Kulenvakufska 475 475 360 115 0 0
32
21 Lamekanija 290 290 0 290 0 0
22 Mejdan 615 615 615 0 0 0
23 Mirsada Foe 235 235 0 235 0 0
24 Pandurica 460 460 290 170 0 0
25 Reisa ef. Hadiomerovia 460 460 395 65 70 0 0
26 Ribnjaa 310 310 310 0 0 0
27 Ruevik 750 750 680 70 4,5 1
28 Sabita Uianina 630 630 630 0 0 0
29 Stari drum 1360 1020 340 1205 155 10 2
30 Stari Harem 340 280 60 340 0 0 0
31 Stari Kovai 1275 720 555 820 455 250 18,5 3
32 Stojevac 1325 1190 135 1190 135 12 1
33 kolska 350 350 350 0 135 0 0
34 Uzunovia sokak 400 400 400 0 9 1
35 Veerica 135 135 135 0 9 2
UKUPNO: 40745 0 0 0 5555 5310 29880 16725 0 24020 6365 98 15
Trenutno stanje ulica i cesta na podruju mjesne zajednice je zadovoljvajue. U poslijeratnom periodu jedan
broj saobraajnica je u potpunosti rekonstruiran, kao Hrasnika cesta, Igmanskih bataljona, Halid bega
Hrasnice i dr.
Na podruju mjesne zajednice nije asfaltirano cca 24020 m saobraajnica i to ulice i dijelovi ulica: Botulje,
Ali ef. Lokvania , Glavogodina, Himze Mekia, Igmanske ceste, Igmanskih bataljona, Jasike, Kovaev
kamen, Kulenvakufska, Lamekanija, Mirsada Foe, Pandurica, Reisa ef. Hadiomerovia, Stari drum, Stari
Kovai, kolska, kao i Igmanska cesta-Osmice i Osmice-Kabalovo.
Stanje pjeakih i biciklistikih staza u mjesnoj zajednici je veoma loe i neophodno je izgraditi nove na
svim saobraajnicama, na kojima iste nedostaju, a naroito oko javnih objekata kao to su: kola, ambulanta,
apoteka, vjerski objekat i drugo.
VODOVODN SISTEM GASNA

I SISTEM KANALIZACIJE MREA
NEIZGRAENA KANALIZACIONA
el. vodovi KAB zra.(goli /izolovani)

NEDOSTAJUA GASNA MREA



BROJ SEPTIKIH JAMA
RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/m/
1 15 Maj 260 260 260 260 DA ZR-i NE OK DA ZR ? NE
2 Ahmeda Bonjaka 275 275 275 275 DA ZR-i DA OK DA MJE ? NE
33
3 Ali ef. Lokvania 580 580 580 580 DA ZR-i DA OK DA MJE ? NE
4 Botulje 770 770 27 770 770 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
5 Brae Tokovia 500 500 500 500 DA ZR-i NE NE DA ZR ? dio
6 Crnih labudova 280 280 280 200 80 DA ZR-i NE OK DA ZR ? NE
7 amila Maria 485 485 485 485 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
8 Dr.Halid-bega Hrasnice 750 750 580 170 750 DA ZR-i DA OK DA MJE ? NE
9 Ejuba Sarajkia 270 270 260 100 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
10 Glavogodina 1090 740 350 7 1090 1090 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
11 Himze Mekia 530 530 330 200 530 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
12 Hrasnika cesta 100 50 1 1350 1350 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
13 Igmanska cesta 1415 570 1235 750 25 1065 920 1115 870 DA ZR-i NE OK DA ZR ? NE
14 Igmanskih Bataljona 2950 2550 400 10 1610 1340 2520 430 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
15 Jablanika 230 230 230 230 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
16 Jasike 300 300 13 300 300 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
17 Kovaev kamen 230 230 230 230 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
18 Kulenvakufska 475 475 475 475 DA ZR-i NE OK DA MJE ? NE
19 Lamekanija 290 290 290 250 40 DA ZR-i DA OK DA ZR ? dio
20 Mejdan 615 615 615 510 105 DA ZR-i NE OK DA ZR ? NE
21 Mirsada Foe 235 235 235 235 DA ZR-i NE NE DA ZR ? NE
22 Pandurica 180 280 180 280 13 460 320 150 DA ZR-i NE NE DA ZR ? NE
Reisa ef.
23 Hadiomerovia 460 460 460 340 120 DA ZR-i NE NE DA ZR ? NE
24 Ribnjaa 310 310 310 310 DA ZR-i DA OK DA ZR ? NE
25 Ruevik 750 750 50 700 750 DA ZR-i NE NE DA ZR ? NE
26 Sabita Uianina 630 630 630 630 DA ZR-i NE OK DA ZR ? NE
27 Stari drum 1360 1250 110 1360 1050 310 DA KAB DA OK DA ZR ? DA
28 Stari Harem 340 340 340 280 60 DA KAB DA OK DA ZR ? DA
29 Stari Kovai 1275 995 280 850 425 700 575 DA KAB NE OK DA ZR ? DA
30 Stojevac 1325 825 500 8 1325 750 575 DA KAB DA OK DA ZR ? DA
31 kolska 350 350 350 275 75 DA KAB DA OK DA ZR ? DA
32 Uzunovia sokak 400 400 400 205 195 DA KAB DA OK DA ZR ? DA
33 Veerica 135 135 135 135 DA KAB NE OK DA ZR ? DA
UKUPNO 20145 850 17975 2970 104 11430 10545 18660 3685
VODOVODNI SISTEM
U mjesnoj zajednici je u potpunosti izgraena vodovodna mrea, osim u dijelovima ulica Igmanska cesta i
Pandurica, to ukupno iznosi cca 850 m.
Stanje snadbjevenosti pitkom vodom u niem dijelu naselja je uredno, dok se problemi snadbijevanja javljaju
u viim dijelovima naselja.
Za vrijeme sunih perioda i perioda sa obilnijim padavinama prestaje se sa crpljenjem pitke vode sa vrela
Veerice u Hrasniki rezervoar, a u mreu se ukljuuje voda sa Baeva i tom prilikom via podruja ostaju
bez pitke vode i to ulice: Ali ef. Lokvania, Mejdan, dr. Halid bega Hrasnice, Kulunvakufska, Pandurica,
Ruevik i Stari Kovai.
34
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici je neophodno izgraditi cca 2.970 m kanalizacione mree u sljedeim ulicama i
dijelovima ulica: Glavogodina, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Jasike, Pandurica, Stari drum, Stari
Kovai i Stojevac.
Gotovo sve navedene ulice se nalaze u prvoj i drugoj vodozatitnoj zoni i u istima je izgraeno cca 104
septike jame.
Oko 40 % izgraene kanalizacione mree tehniki nikada nije primljeno od strane KJKP Vodovod i
kanalizacija te se mrea smatra bespravnom.
GASNA MREA
Gasna mrea je najveim dijelom uraena u centralnom dijelu naselja i to oko 50% u odnosu na ukupne
potrebe. Nedostaje 10545 m gasne mree i to u sljedeim ulicama i dijelovima ulica: Ali ef. Lokvania,
Botulje, dr. Halid-bega Hrasnice, Glavogodina, Himze Mekia, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Jasike,
Kovaev kamen, Kulunvakufska, Mejdan, Mirsada Foe, Pandurica, Ribnjaa, Ruevik, Stari Kovai,
Stojevad i Uzunovia sokak.
RASVJETA
U mjesnoj zajednici izgraenost javne rasvjete je dosta dobra, s tim da jo nije osvijetljeno cca 3685 m ulica
i dijelova ulica i to: Crnih labudova, Ejuba Sarajkia, Igmanska cesta, Igmanskih bataljona, Lamekanija,
Mejdan, Pandurica, Reisa ef. Hadiomerovia, Stari drum, Stari harem, Stari Kovai, Stojevac, kolska,
Uzunovia sokak.
U ovoj MZ nije izvrena rekonstrukcija postojee trafostanice Kovai. U toku su aktivnosti na izgradnji nove
trafostanice ime bi se zadovoljile potrebe u snadbijevanju elektrinom energijom ovih prostora.
Podruje Mjesene zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. Izvode se zavrni radovi na polaganju
kablovske TT mree. Jedan dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
35
36
II 2.2.9.6 MJESNA ZAJEDNICA ILIDA CENTAR
Mjesna zajednica Ilida Centar je smjetena u samom centru opine. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom
zajednicom Otes, koju razdvaja eljeznika pruga, s istone strane graniki sa mjesnom zajednicom Stup i
Stup II, sa june strane granii sa mjesnom zajednicom Butmir, a sa zapadne strane sa mjesnom zajednicom
Luani, koju razdvaja rijeka eljeznica.
Smjetena je u ravniarkom dijelu opine. Podruje se karakterie zonom ivljenja i poslovnim ambijentom,
gdje su smjetene gotove sve administrativne, kulturene, kolske, sportske i druge ustanove.
Naselje je potpuno urbanizovano i gusto naseljeno i obuhvata 76 ha u kojoj je izgraeno 414 individualnih
stambenih objekata i 1937 stanova u objektima kolektivnog stanovanja.
UREENOST
KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE Lokalna saobraajnica od interesa za SAOBRAAJNICE MOSTOVI



RB NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Kanton /m/
Opinu /m/
Ploe /m/
1 12 Mart 295 295 295 390
2 25 Novembar 140 140 140
3 Abdulaha Ef. Kantamirije 0
4 Bosanskih Gazija 1000 670 330 1000 1340
5 Butmirska cesta 270 270 270 440
6 Dr. Fuada Muhia 216 216 216
7 Dr. Mustafe Pintola 580 580 580 1160
8 Edhema Eke Dubura 748 648 100 748 1296
9 Emira Bogunia arlija 210 210 210 140
10 Gazi Hasan Pae 215 215 215
11 Glie Jankovia 271 120 151 271 542
12 Harisa Merzia 260 260 260
13 Ibrahima Ljubovia 720 720 720 1400
14 Josipa Slavenskog 393 190 203 393 786
15 Mala Aleja 330 330 330 85 1
16 Midhada Hujdura Hujke 200 200 200
17 Mustafe Ice Voljevice 110 110 110 220
18 Nasihe Kapidi Hadi 220 220 220 120
19 Prve Samostalne Brigade 280 170 110 280 390
37
20 Rustem Paina 1300 1300 1300 760 100 1
21 Tome Mee 290 290 290
22 Ustanika 255 255 255 240
23 Zaima Topia 615 490 125 490 125 980
24 eljeznika 950 720 230 950 1200
25 Magistralni put M-17 1580 1580 1580 150 1
UKUPNO: 11448 1580 0 4898 1643 3327 10993 330 125 11404 335 3
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Ilida Centar je veoma dobro. Sve saobraajnice,
osim dijela ulice Zaima Topia su asfaltirane.
U centralnom dijelu mjesne zajednice je izgraena kruna saobraajnica, poploane su ulice Mala Aleja i
Harisa Merzia, a jednim dijelom je kroz mjesnu zajednicu izgraena autocesta /zapadni prilaz gradu/.
Saobraajnice, koje su izgraene i asfaltirane prije rata, neophodno je rekonstruisati.
Stanje pjeakih staza na podruju mjesne zajednice je gotovo u potpunosti pokriveno, uz dodatne izgradnje i
rekonstrukcije.





BROJ SEPTIKIH JAMA
RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/m/
1 12 Mart 295 295 295 295 DA KAB NE OK DA ZR OK
2 25 Novembar 140 140 140 140 DA KAB NE OK DA ZR OK
3 Abdulaha Ef. Kantamirije 270 270 270 270 DA KAB NE OK DA ZR OK
4 Bosanskih Gazija 1000 1000 1000 1000 DA KAB NE OK DA ZR OK
5 Butmirska cesta 300 300 300 300 DA ZR NE OK DA ZR OK
6 Dr. Fuada Muhia 216 216 216 216 DA KAB DA OK DA ZR OK
7 Dr. Mustafe Pintola 580 580 580 580 DA KAB NE OK DA ZR OK
8 Edhema Eke Dubura 748 748 748 748 DA KAB NE OK DA ZR OK
9 Emira Bogunia arlija 210 210 210 210 DA KAB NE OK DA ZR OK
10 Gazi Hasan Pae 215 215 215 215 DA ZR DA OK DA ZR OK
11 Glie Jankovia 271 271 271 271 DA ZR NE OK DA ZR OK
12 Harisa Merzia 260 260 260 260 DA KAB NE OK DA ZR OK
13 Ibrahima Ljubovia 720 720 720 720 DA KAB NE OK DA ZR OK
14 Josipa Slavenskog 393 393 393 393 DA ZR DA OK DA ZR OK
38
15 Mala Aleja 330 330 330 330 DA ZR NE OK DA ZR OK
16 Midhada Hujdura Hujke 200 200 200 200 DA KAB NE OK DA ZR OK
17 Mustafe Ice Voljevice 110 110 110 110 DA KAB DA OK DA ZR OK
18 Nasihe Kapidi Hadi 220 220 220 220 DA KAB DA OK DA ZR OK
19 Prve Samostalne Brigade 280 280 280 280 DA KAB DA OK DA ZR OK
20 Rustem Paina 1300 1300 1300 1300 DA KAB DA OK DA ZR OK
21 Tome Mee 290 290 290 290 DA KAB NE OK DA ZR OK
22 Ustanika 255 255 255 255 DA KAB NE OK DA KAB OK
23 Zaima Topia 615 615 100 615 615 DA KAB NE OK DA ZR OK
24 eljeznika 1042 1042 1042 1042 DA KAB NE OK DA KAB OK
25 Magistralni put M-17 800 DA KAB NE OK DA KAB OK
UKUPNO 10260 0 10260 100 0 10260 0 11060 0
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom sa Ilidanskih izvora.
Zbog dotrajalosti je neophodna rekonstrukcija vodovodne mree tj. zamjena azbesno-betonskih cijevi.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea je u potpunosti izgraena u mjesnoj zajednici, osim dijela ulice Zaima Topia u duini
cca 100 m.
esti problemi se javljaju na kinim slivnicima, koji se zaepljaju i stvaraju ogromne koliine vode na
saobraajnicama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je 100 % obuhvaena gasnom mreom, a prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent
koristi 542 kupca.
RASVJETA
Mjesna zajednica je gotovo u potpunosti osvjetljena. U naselju Pejton, jedan dio niske rasvjete jo nije
rekonstruisan, a aktivnosti oko rekonstrukcije su u toku.
Na teritoriji ove mjesne zajednice problem unitene mree i trafostanica su uglavnom rijeeni u
poslijeratnom periodu.
Podruje Mjesene zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom, izvode se zavrni radovi na polaganju
kablovske TT mree. Dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
39
40
II 2.2.9.7 MJESNA ZAJEDNICA LUANI
Mjesna zajednica Luani je smjetena u samom centru opine. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vreoca, sa istone strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida Centr, koju razdvaja rijeke
eljeznica, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Hrasnica I, a sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vrelo Bosne.
Smjetena je u ravniarskom dijelu opine i jedna je od najljepih i najurbanijih mjesnih zajednica. U naselju
su izgraeni mjeoviti objekti kolektivnog stanovanja i individualni stambeni objekti. Atraktivnost ovoj
mjesnoj zajednici daju prelijepi parkovi sa Velikom alejom, fijakeri, kompleksi hotela, administrativni centar
opina i drugi kulturni, sportski i ostali sadraji.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 407 ha u kojoj je izgraeno 312 individualnih stambenih objekata i
843 stana u objektima kolektivnog stanovanja
Danas u Mjesnoj zajednici ivi 2.924 stanovnika.
UREENOST


RB NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 Banjska 500 500 250 250 10
2 olakovia Kula 725 725 540 185
3 Hamze elenke 455 455 455 400
4 Hrasnika Cesta 1500 1500 1500 1500
5 IV Viteke Brigade 1340 1340 1340 1300
6 Jahiela Fincija 440 440 440 400
7 Jasike 1706 1706 1706
8 Josipa Pania 470 470 470 100
9 Karima Zaimovia 480 480 480
10 Karla Maly-a 295 295 295
11 Krste Hegeduia 395 395 395 300
12 Luanski put 240 240 120 120
13 Ramiza Jaara 210 210 210 200
14 Samira atovia Kobre 640 640 640 600
15 emsudina Sarajlia 405 405 405 380
16 Velika Aleja 3430 3430 3430 3430
17 Velika Aleja - Stojevac 923 923 923
18 Vinka amarlia 410 410 410 400
19 Vrutci 850 850 850
UKUPNO: 15414 0 0 3715 6175 5524 14859 0 555 9020 0 0
41
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Luani je veoma dobro. Ulice i dijelovi ulica Banjska,
olakovia kula i Luanski put su makadamske u ukupnoj duini 555 m.
Saobraajnice koje su izgraene i asfaltirane prije rata su u loem stanju i zahtjevaju rekonstrukciju i
asfaltiranje.
Stanje pjeakih staza u odnosu na ostale mjesne zajednice je dobro, s tim da treba izgraditi pjeake staze na
ulicama koje ih nemaju.
VODOVODN SISTEM GASNA

I SISTEM KANALIZACIJE MREA




BROJ SEPTIKIH JAMA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
/m/
RB NAZIV ULICE
1 Banjska 400 100 500 450 50 300 200 DA ZR NE OK
2 olakovia Kula 725 725 725 725 DA KAB NE OK
3 Hamze elenke 455 455 450 455 DA KAB NE OK
4 Hrasnika Cesta 1500 1500 1500 DA KAB NE OK
5 IV Viteke Brigade 1340 1340 1340 1340 DA KAB NE OK
6 Jahiela Fincija 440 440 440 DA KAB NE OK
7 Jasike 1706 1706 706 1000 DA KAB NE OK
8 Josipa Pania 470 470 100 470 DA ZR NE OK
9 Karima Zaimovia 480 480 480 DA KAB NE NE
10 Karla Maly-a 295 295 295 DA ZR NE OK
11 Krste Hegeduia 395 395 300 395 DA KAB NE OK
12 Luanski Put 240 200 40 5 240 150 90 DA KAB NE NE
13 Ramiza Jaara 210 210 210 DA KAB NE OK
14 Samira atovia Kobre 640 640 640 DA KAB NE OK
15 emsudina Sarajlia 405 405 400 405 DA KAB NE OK
16 Velika Aleja 3430 3430 1200 3430 100 DA KAB NE OK
17 Vinka amarlia 410 410 200 410 DA ZR NE NE
18 Vrutci 850 850 21 850 850 DA ZR NE NE
UKUPNO 14391 100 13601 890 26 5405 900 12476 2115
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom, osim dijela Banjske ulice u duini oko 100
m.
Zbog dotrajalosti, neophodna je rekonstrukcija vodovodne mree tj. zamjena azbestno-betonskih cijevi.
42
SISTEM KANALIZACIJE
U ulicama Vrutci i Luanski put u ukupnoj duini cca 890 m, nedostaje kanalizaciona mree. U navedenim
ulicama je izgraeno 26 septikih jama.
Ostali dio mjesne zajednice je pokriven kanalizacionom mreom.
GASNA MREA
Gasnom mreom pokrivene su sve ulice u mjesnoj zajednici, osim ulica Banjska i Vrutci u kojoj nedostaje
cca 900 m gasne mree.
RASVJETA
U ulicama i dijelovima ulica Banjska, olakovia kula, Jasike, Luanski put i Velika aleja nedostaje cca
2115 m rasvjete.
Ostale ulice na podruju mjesne zajednice su osvijetljene.
U ovoj MZ osnovni problem je unitena mrea i trafostanica kod umarske kole, tako da je za ovo podruje
planirana i neophodna izgradnja nove trafostanice i rekonstrukcija niskonaponske mree u ulici Jasike, kao i
jo neke ulice koje su sa slabom naponskom situacijom prikazane u tabeli.
itavo podruje je pokriveno TT mreom, a veliki dio MZ je pokriven kablovskom TV.
43
44
II 2.2.9.8 MJESNA ZAJEDNICA VREOCA
Mjesna zajednica Vreoca je smjetena u ravniarskom dijelu opine, okruena rijekama Bosnom i
eljeznicom.
Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek, s istone strane mjesnom zajednicom Ilida Centar
i Otes, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Luani i sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajedicom Vrelo Bosne.
Na podruju ove male mjesne zajednice smjeteno je niz privrednih i poslovnih objekata kao to su UNIS
LASTA, ORBIKO OBI, AHMETSPAHI i dr. Veoma je znaajna i gradnja perspektivnog naselja
VRTOVI RIVERINE.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 140 ha u kojoj je izgraeno 306 individualnih stambenih objekata i 31
stan u objektima kolektivnog stanovanja.
Danas u Mjesnoj zajednici ivi 465 stanovnika.
UREENOST



RB NAZIV ULICE
Duina mostova /m/

Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Kanton /m/
Opinu /m/
Ploe /m/
1 Blaujski Drum 1200 1200 1200 50
2 Konaci 1740 1740 1740 60 1
3 Luansko Polje 3560 3560 1400 2160 600
4 Magistrala 1000 1000 1000 55 1
5 Vreoca 1200 1200 600 600
UKUPNO: 8700 1000 0 0 4140 3560 4200 0 4500 650 115 2
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Vreoca je relativno zadovoljavajue. Na podruju
mjesne zajednice nije asfaltirano cca 2760 m saobraajnica i to u ulicama i dijelovima ulica: Luansko polje
i Vreoca.
Na teritoriji mjesne zajednice se nalazi magistralni put M17, a sagraena je i autocesta /zapadni prilaz
gradu/.
Izgraenost pjeakih staza je zadovoljavajua, s tim da je neophodno izgraditi pjeake staze na onim
ulicama u kojima nedostaju.
45



NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA


RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
1 Blaujski Drum 1200 1200 1200 1200 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
2 Konaci 1740 1740 20 1740 1740 DA ZR NE OK NE NE NE NE
3 Luansko Polje 3560 800 2200 100 400 3160 1300 2260 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
4 Magistrala 1000 1000 1000 1000 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
5 Vreoca 1200 1200 1200 700 500 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
UKUPNO 6960 1740 4200 3940 120 3800 4900 3200 5500
VODOVODNI SISTEM
Sve ulice u mjesnoj zajednici, osim ulice Konaci u duini 1740 m su u potpunosti snadbjeveni gradskom
vodom.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica Vreoca je djelimino pokrivena kanalizacionom mreom. Ulice i dijelovi ulica Konaci i
Luansko polje, u ukupnoj duini cca 3.940 m nije pokriveno kanalizacionom mreom i u njima se nalazi
ukupno 120 septikih jama. Veliki broj objekata je direktno otpadne vode rijeio prikljuenjem u rijeku
Bosnu, to je takoer veliki problem.
GASNA MREA
Ulice Konaci i Luansko polje nisu pokrivene sa gasnom mreom, u ukupnoj duini cca 4900 m.
Prema podacima Sarajevogas, ovaj energent koristi 77 kupaca.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete je nedovoljna, 50% mjesne zajednice nije osvijetljeno.
Rasvjeta nedostaje u ulici Konaci, Luansko polje, Magistrala i Vreoca , to ukupno iznosi cca 5030 m.
U MZ Vreoca, niskonaponska mrea je oteena i dotrajala u ul. Blaujski drum a loa je naponska situacija
i u ulici Konaci.
Najvei dio Mjesne zajednice je pokriven TT mreom, izuzev ulice Konaci. Radovi na polaganju kablovske
TT mree planirani su u narednom periodu.
46
47
II 2.2.9.9 MJESNA ZAJEDNICA VRELO BOSNE
Mjesna zajednica Vrelo Bosne je smjetana ispod padina planine Igman. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnom zajednicom Blauj, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek i Vreoca, sa june strane
granii mjesnom zajednicom Luani i sa zapadne strane sa opinama Trnovo i Hadii planina Igman. U
podnoju Igmana izvire Vrelo Bosne, koje se uklapa u prelijepi prirodni ambijent sa puno parkova, vodenih
povrina i staza za etanje.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 915 ha, u kojoj je izgraeno 172 individualnih stambenih objekata i 20
stanova u objektima kolektivnog stanovanja

Neureene - neasfaltirane
Regionalna saobraajnica
Asfaltirane saobraajnice
Izgraena pjeaka staza

Duina mostova /m/

saobraajnice /m/
RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
/m/
/m/
/m/
/m/
1 Bosanski ljiljan 330 330 330
2 Magistrala 2750 2050 700 0 2300 450
3 Plandite 1150 850 300 850 300
4 Sarajevska rijeka 180 180 180
5 Slana bara 180 180 180
6 Vrelo Bosne 1500 1500 0 1350 150
UKUPNO: 6090 2050 0 2350 700 990 4650 0 1590 0 0 0
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Vrelo Bosne je zadovoljavajue.
Ulice i dijelovi ulica Bosanski ljiljan, Magistrala-krakovi, Plandite, Sarajevska rijeka i Slana bara su
makadamske u ukupnoj duini od 1590 m.
Niti jedna saobraajnica nema izgraenu pjeaku stazu.
48
RASVJETA
ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
NEIZGRAENA RASVJETA
KANALIZACIONA MREA

VODOVODNA MREA /m/

NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA
el. vodovi kab-zra.(goli
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
/izolovani)
/m/
/m/
RB NAZIV ULICE
1 Bosanski ljiljan 180 180 180 180 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
2 Magistrala 2750 2600 150 8 2500 250 250 2500 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
3 Plandite 1150 1150 1150 700 450 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
4 Sarajevska rijeka 180 180 180 180 DA ZR NE NE NE NE NE DA
5 Slana bara 180 180 180 180 DA ZR NE NE NE NE NE NE
6 Vrelo Bosne 1500 1500 100 10 1500 1500 150 DA ZR NE NE NE NE NE DA
UKUPNO 5940 0 5790 250 18 5150 790 2990 3100
VODOVODNI SISTEM
SISTEM KANALIZACIJE
U dijelovima ulica Magistrala i Vrelo Bosne, nedostaje kanalizaciona mrea u duini cca 250m. Deset
objekata u ulici Vrelo Bosne, zbog tehnikih potekoa, nije mogue spojiti na kanalizacionu mreu. Na
podruju mjesne zajednice nalazi se 18 septika jama.
GASNA MREA
Ulice i dijelovi ulica Bosanski ljiljan, Magistrala, Sarajevska rijeka i Slana bara, nisu pokrivena gasnom
mreom.
RASVJETA
U ulicama i dijelovima ulica Magistrala, Plandite i Vrelo Bosne, nije izgraena javna rasvjeta u duini od
cca 3100m.
U ovoj MZ najvei problem predstavlja slaba naponska situacija u ulicama Sarajevska rijeka , Slana bara i
Vrelo Bosne.
Skoro itavo podruje je pokriveno TT mreom osim ulica Sarajevska rijeka , Slana bara i Vrelo Bosne.
Radovi na polaganju nove kablovske TT mree planirano je u narednom periodu.
49
50
II 2.2.9.10 MJESNA ZAJEDNICA BLAUJ
Mjesna zajednica Blauj je smjetena du eljeznike pruge Sarajevo Ploe i autoceste Ilida Mostarsko
raskre. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Rakovica, s june strane sa mjesnom zajednicom
Vrelo Bosne, dok s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Osjek, a sa zapadne strane granii sa
opinom Hadii planina Igman. Locirana je jednim dijelom u ravniarskom, drugim dijelom u brdovitom i
planiskom predjelu.
Podruje se karakterie sa razvijenom industrijskom zonom,gdje su smjeteni znaajni industrijski objekti,

kao to su DIJAMANT. GORENJE, KLAS, DALLAS i dr.
Veoma je znaajno napomenuti da je mjesna zajednica vana putna i eljeznika komunikacija, tzv. zapadni
prilaz gradu.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2162 ha u kojoj je izgraeno 2681 individualni stambeni objekat i 121
stan u objektima kolektivnog stanovanja
U Mjesnoj zajednici ivi 2.665 stanovnika.

Lokalna saobraajnica
od interesa za Kanton
od interesa za Opinu
Duina mostova /m/

saobraajnica /m/
saobraajnica /m/
saobraajnice /m/
saobraajnice /m/
neasfaltirane /m/
Duina ulice /m/
RB NAZIV ULICE
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Neureene -
Magistralna
Regionalna
Asfaltirane
Ploe /m/
/m/
/m/
/m/
1 Blauj 2350 1550 800 1550 800 1400 8 1
2 Gladno polje 0
3 Gornje Vlakovo 8100 8100 8100
4 Grabovine 3500 3500 3500
5 Kamenolom 5500 3000 2500 3000 2500
6 Kovaevac 4000 4000 1500 2500 5 1
7 Mali Kiseljak 1500 1900 1200 1900 1200 700 24 1
8 Mitrii 2700 2700 2700
9 Mratnjevae 3300 2000 1300 3300
10 Nadosijek 5500 5500 5500
11 Plantae 5500 3000 2500 3000 2500 5 1
12 Polje 3800 3800 3800 4 1
13 Rakovika cesta 7290 4290 3000 4290 3000 6 1
14 Remze Ahmetovi 4450 4450 4450
15 Rogaii 3500 3500 3500
16 Stara pruga 2400 2400 2400 5 1
17 Vidovci 2800 2800 300 2500
18 Vlakovo 7860 2560 5300 3160 4700 25 4
19 Zeleni Ari 5500 5500 5500
20 Zujevinska 1000 1000 1000 6 1
21 Autocesta 4800 4800 4800 6 1
UKUPNO: 86950 4800 0 4290 2560 11450 63850 24500 0 62450 2100 94 13
51
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Blauj je nezadovoljavjue, iz razloga to je cca
62.450 m neasfaltiranih saobraajnica.
Neasfaltirane ulice na podruju mjesne zajednice su u veoma loem stanju i neophodna je njihova stalna
sanacija. Mnoge ulice su nastale od umskih puteva, intezivnom izgradnjom individualnih stambenih
objekata.
Trenutno se kroz centralni dio naselja izvode radovi na izgradnji autoceste, nastavak od PAK CENTRA do
Mostarskog raskra.
Pjeake staze na podruju ove mjesne zajednice su veoma malo zastupljene izgraene, osim ulice Blauj i
dijela ulice Mali Kiseljak.

RASVJETA
SISTEM KANALIZACIJE MREA ELEKTRIFIKACIJA KOMUNIKACIJE
NEDOSTAJUA GASNA MREA /m/




BROJ SEPTIKIH JAMA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
RB NAZIV ULICE
1 Blauj 2350 2350 5 2350 600 1800 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
2 Gornje Vlakovo 8100 8100 305 8100 8100 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
3 Grabovine 3500 3500 123 3500 3500 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
4 Kamenolom 800 4700 1270 1600 48 700 4000 3000 2500 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
5 Kovaevac 4000 4000 4000 2500 1500 ZR DA OK DA ZR OK NE
6 Mali Kiseljak 3100 2100 3 1000 2100 220 2900 DA ZR DA NE NE NE NE NE
7 Mitrii 200 2500 2700 42 700 2000 2700 DA ZR DA NE NE NE NE NE
8 Mratnjevae 3300 3300 85 3300 400 2900 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
9 Nadosijek 5500 5500 140 5500 5500 DA ZR DA NE NE NE NE NE
10 Plantae 5500 5500 185 5500 680 4870 DA ZR DA OK NE NE NE NE
11 Polje 3800 3800 58 3800 3800 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
12 Rakovika cesta 7090 200 7028 262 7290 7290 DA ZR DA NE DA ZR OK NE
13 Remze Ahmetovi 4450 1700 2750 120 4450 250 4450 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
14 Rogaii 3500 3500 3500 3500 DA ZR DA OK DA KAB OK NE
15 Stara pruga 2400 2400 40 2400 900 1500 DA ZR DA NE DA KAB OK NE
16 Vidovci 1500 1300 2800 100 2800 2800 DA ZR DA NE DA KAB OK NE
17 Vlakovo 3160 4700 7000 800 26 1000 6150 550 7300 DA ZR DA NE DA KAB OK NE
18 Zeleni Ari 5500 5500 78 5500 500 5000 DA ZR DA NE DA KAB OK NE
19 Zujevinska 1000 1000 34 1000 1000 DA ZR NE OK DA KAB OK NE
UKUPNO 68750 13400 17470 60728 1654 3400 77240 10600 71910
52
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je djelimino snadbjevena vodom sa gradske vodovodne mree. Graani u padinskim
dijelovima mjesne zajednice su vodovodnu mreu izgradili samodoprinosom, bez projektne dokumentacije i
saglasnosti vodovoda.
Ulice i dijelovi ulica Kamenolom, Mitrii, Remze Ahmetovi, Rogaii i Vlakovo, nisu u gradskom
vodovodnom sistemu, a ukupno nedostaje cca 13.400 m vodovodne mree.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea, gotovo da ne postoji u mjesnoj zajednici, osim centralnog dijela. Po podacima iz
mjesne zajednice, nedostaje cca 60.728 m kanalizacione mree, a rezultat svega toga je 1654 septike jame.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je manjim dijelom pokrivena gasnom mreom. Oko 77.240 m gasne mree nedostaje u
ukupno 15 ulica.
RASVJETA
Izgraenost rasvjete u mjesnoj zajednici nije zadovoljavajua. U 18 ulica i dijelova ulica, nedostaje javna
rasvjeta, ukupno nedostaje cca 71.910 m, koju treba izgraditi.
U MZ Blauj je slaba naponska situacija u ulicama Mali Kiseljak, Mitrii, Nadosjek, Rakovika cesta,
Vidovci, Zeleni ari i Vlakovo kao i ulica Kamenolom, a takoer treba istai i dotrajalost mree u
centralnom dijelu naselja.
Izuzev dijelova ulica Mali Kiseljak, Mitrii, Nadosjek i Plantae ostalo podruje nije pokriveno TT
mreom. U toku su radovi na polaganju kablovske TT mree.
53
54
II 2.2.9.11 MJESNA ZAJEDNICA RAKOVICA
Mjesna zajednica je smjetana na sjevernom dijelu opine Ilida. Sa sjeverne strane granii sa opinom
Kiseljak, sa june strane sa mjesnom zajednicom Blauj, sa istone strane granii sa opinom Novi Grad, a
sa zapadne strane sa opinom Hadii.
Podruje se karakterie iskljuivo zonom ivljenja u individualnim stambenim objektima i locirano je
veinom na brdovitom predjelu i manjim dijelom u ravniarskom.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 2.357 ha u kojoj je izgraeno 2.463 individualna stambena objekta u
kojima ivi 2.447 stanovnika.



Duina mostova /m/

RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 Bistriki Put 1500 1500 1200 300 5 1
2 Buhotina 1600 1600 1600 4 1
3 esma 600 600 600
4 Gornja Mahala 2100 2100 2100
5 Kakrinjski Put 3100 3100 2000 1100 5 1
6 Kobiljaa 4500 2500 2000 2500 2000
7 Puhovik 800 800 800 4 1
8 Rakovika cesta 2500 2500 2500 1000 6 1
9 Rudnik 2500 2500 2500 5 1
10 Rukodol 1800 1800 1000 800
11 Stanjevac 1300 1300 1000 300 12 4 1
12 amin Gaj 1200 1200 600 600
13 Vela 4500 4500 800 3700
14 Vrela 800 800 800 5 1
15 Zeniki potok 700 700 700 5 1
16 Zenik 3200 3200 2000 1200 5 1
UKUPNO: 32700 0 5000 0 12100 15600 21200 0 11500 1012 48 10
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Rakovica je djelimino zadovoljavajue.

Na podruju mjesne zajednice trenutno nije asfaltirano 9.500 m saobraajnica u devet ulica i dijelova ulica i
to: Bistriki put, Kakrinjski put, Rukodol, Stanjevac, amin Gaj, Vela, Vrela, Zeniki potok i Zenik.
Stanje izgraenosti pjeakih staza je nezadovoljavue, uraena je pjeaka staza samo u dijelu ulice
Rakovike ceste.
55




NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA

TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
RB NAZIV ULICE
1 Bistriki Put 1500 150 1500 500 1000 DA ZR NE NE DA ZR OK NE
2 Buhotina 1600 60 1600 1600 DA ZR DA OK DA ZR OK d/n
3 esma 600 60 600 600 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
4 Gornja Mahala 2100 210 2100 2100 DA ZR NE OK DA ZR OK NE
5 Kakrinjski Put 3100 300 3100 50 3050 DA ZR DA OK DA ZR OK d/n
6 Kobiljaa 4500 215 4500 4500 DA ZR DA OK DA ZR OK NE

LOKALNI VODOVOD
7 Puhovik 800 29 800 800 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
8 Rakovika cesta 2500 200 2500 700 1800 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
9 Rudnik 2500 50 2500 2500 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
10 Rukodol 1800 80 1800 1800 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
11 Stanjevac 1300 56 1300 300 1000 DA ZR DA NE DA ZR OK NE
12 amin Gaj 1200 40 1200 1200 DA ZR DA NE DA ZR OK NE
13 Vela 4500 20 4500 4500 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
14 Vrela 800 25 800 800 DA ZR DA OK DA ZR OK d/n
15 Zeniki potok 700 70 700 700 DA ZR DA OK DA ZR OK NE
16 Zenik 3200 200 3200 300 2900 DA ZR DA NE NE NE NE NE
UKUPNO 0 0 0 32700 1765 0 32700 3950 28750
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je snadbjevena vodom sa lokalnih izvorita.
Pregled lokalnih vodovoda sa osnovnim podacima
R/ NAZIV VODOVODA PODRUJA KOJA SE BROJ KORISNIKA HLORISANJE

B SNADBJEVAJU VODOM
Domainstva Korisnici
1. KOLA Kobiljaa, Rakovika cesta dio, 450 1.251 Opina Ilida
Rudnik - dio
2. RUKODOL Rakovika cesta dio, amin Gaj i 260 702 Opina Ilida
Bistriki put -dio
3. VRELA Bistriki put dio, esma - dio 50 135 Opina Ilida
4. RUDNIK I Stanjevac, Rukodol 40 106 NE
5. BABINA VODA Zenik dio, Gornja mahala 10 27 NE
56
6. JURKOVAC Gornja mahala - dio 17 36 NE
7. JAMAKOVIA VRELO Gornja mahala - dio 10 15 NE
8. OSOJE I Kakrinjski put - dio 20 54 NE
9. OSOJE II Kakrinjski put - dio 15 40 NE
10. RUDNIK II Rudnik dio, Rukodol - dio 15 35 NE
11. CURINA VODA Zenik - dio 10 25 NE
12. POTKRAJ Bistriki put, esma dio 10 20 NE
13. LASII Zenik - dio 10 20 NE
14. MILETIA VRELO Zenik - dio 20 52 NE
15. PEAR Zenik - dio 20 54 NE
16. BU Bistriki put - dio 10 25 NE
17. OMETALJKA Vela - dio 15 43 NE
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici ne postoji izgraena kanalizaciona mrea, neophodno je izgraditi 29.200 m mree. U 16
ulica nalazi se ukupno 1.765 septikih jama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica nije pokrivena gasnom mreom.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je nezadovoljvajua. U 15 ulica i dijelova ulica nedostaje cca
28.750 m.
U naselju je evidentan problem dotrajale nadzemne niskonaponske mree koja je u poslijeratnom periodu
jednim dijelom sanirana.
Podruje Mjesne zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. U toku su radovi na polaganju kablovske
TT mree.
57
58
II 2.2.9.12 MJESNA ZAJEDNICA OSJEK
Mjesna zajednica Osjek, smjetena je na prostoru izmeu rijeka Bosne i Zujevine i povezana sa opinom
Novi Grad. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Blauj, s june strane sa mjesnom zajednicom
Vreoca, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Otes i sa zapadne strane granii sa mjesnom
zajednicom Vrelo Bosne.
Locirana je jednim dijelom u ravniarksom predjelu, a u drugom dijelu na brdovitom podruju.


Duina mostova /m/

saobraajnice /m/
RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
/m/
/m/
/m/
/m/
1 Bratunaka cesta 900 900 900
2 au 200 200 200
3 Drage Filipovia 1800 1800 1800
4 Emira abanije 600 600 600
5 Gaj brdo 750 750 750
6 Gornji Osjek 550 550 550
7 Hendekua 6970 6970 700 6270
8 Karamuii 1570 1570 1570
9 Mekote 2220 2220 2220
10 Muniba Avdia 480 480 480
11 Osik 9850 2750 7100 1850 8000 20 1
12 Osjeki put 280 280 280
13 Rate Dugonjia 1500 1500 1500
14 Tukovi 1530 1530 950 580
15 Naselje - stara pruga 1920 1920 1150 770
UKUPNO: 29200 0 0 2750 0 26450 3500 0 25700 0 20 1
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je nezadovoljavajue, jer je cca 25.700 m
saobraajnica neasfaltirano.
Glavna ulica Osik je trenutno u fazi rekonstrukcjije. Od ukupno 16 ulica u mjesnoj zajednici, samo je u
jednom dijelu ulice Osik izgraena pjeaka staza u duini od 20 m.
59

NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA

VODOVODNA MREA

KANALIZACIONA
TT mrea (DA/NE)
interNEt koNEkcija
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
RASVJETA /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
(OK/NE)
RB NAZIV ULICE /m/
1 Bratunaka cesta 900 900 49 900 900 DA ZR DA OK DA KAB DA DA
2 au 200 200 200 200 DA ZR NE OK NE NE NE DA
3 Drage Filipovia 1800 1350 450 15 850 950 250 1550 DA ZR DA OK NE NE NE DA
4 Emira abanije 600 600 38 600 600 DA ZR DA OK NE NE NE DA
5 Gaj brdo 750 750 750 750 DA ZR NE NE DA ZR DA NE
6 Gornji Osjek 550 550 550 550 DA ZR DA OK DA KAB DA DA
7 Hendekua 6970 6970 385 1200 5770 700 6270 DA ZR DA OK DA KAB DA DA
8 Karamuii 1570 700 870 15 1570 900 670 DA ZR NE NE DA KAB DA DA
9 Mekote 2220 2220 35 1000 1220 1250 970 DA ZR NE NE DA KAB DA DA
10 Muniba Avdia 480 480 25 480 300 180 DA ZR DA OK NE NE NE NE
11 Osik 9850 4300 8400 300 6200 3650 4500 5350 DA ZR DA OK NE NE NE NE
12 Osjeki put 280 280 31 280 280 DA ZR DA OK DA ZR DA DA
13 Rate Dugonjia 1500 200 1300 104 1500 500 1000 DA ZR NE NE DA ZR DA NE
14 Tukovi 1530 830 700 40 1230 300 700 830 DA ZR DA OK NE NE NE NE
15 Naselje - stara pruga 1920 1920 42 1920 1920 DA ZR DA NE DA ZR DA DA
UKUPNO 31120 0 11100 22870 1079 14630 16490 9100 22020
VODOVODNI SISTEM
Padinski dijelovi mjesne zajednice su, zbog slabog pritiska vode loe snadbjeveni.
SISTEM KANALIZACIJE
U zadnje vrijeme se intezivno izgrauje kanalizaciona mrea u mjesnoj zajednici Osjek i prema podacima
kojima raspolaze mjesna zajednica dosad je izgraeno 11 870 m mree, a nedostaje cca 22 870 m, to je
uzrok da imamo 1079 septikih jama.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je relativno dobro obuhvaena gasnom mreom. Oko 16 490 m gasne mree nedostaje.
Prema podacima Sarajevogasa, ovaj energent koriste 252 kupca.
RASVJETA
Javna rasvjeta je djelimino izgraena u mjesnoj zajednici.
Po podacima iz mjesne zajednice cca 22 020 m rasvjete nedostaje u 15 ulica i dijelova ulica.
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama Osik, Drage Filipovia, Emira
abanije, Muniba Avdia i Hendekua put kao i u ulicama gdje jo nije izvrena rekonstrukcija stare NN
mree. U MZ Osjek je vrlo dinamina gradnja, tako da se poveava potreba za izgradnjom bar jo dvije
kablovske trafostanice koje su u planovima Elektrodistibucije, i realizacija je u toku.
itavo podruje nije pokriveno TT mreom. Izvode se radovi na polaganju kablovske TT mree.
Dio MZ je pokriven kablovskom TV mreom.
60
61
II 2.2.9.13 MJESNA ZAJEDNICA OTES
Mjesna zajednica Otes je smjetena izmeu rijeka eljeznice i Dobrinje. Sa sjeverne strane granii sa
mjesnom zajednicom Osjek, a granica je rijeka Bosna, s june strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida
Centar, a granica je eljenika pruga Srajevo-Ploe, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Stup,
granica rijeka Dobrinja i sa zapadne strane granii sa mjesnom zajednicom Vreoca, gdje je granica rijeka
eljeznica.
Locirana je u ravniarskom dijelu opine. Karakteristina je iskljuivo zonom ivljenja i nema nikakvih
industrijskih pogona.
Ukupna povrina mjesne zajednice je 155 ha u kojoj je izgraeno 720 individualnih stambenih objekata i
952 stana u objektima kolektivnog stanovanja


Duina mostova /m/

saobraajnice /m/
RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
/m/
/m/
/m/
/m/
1 Barska 1200 750 450 1200 1300
2 Cap Anamur 1020 1020 600 420
3 itluka 430 430 100 330
4 Dragana Kulidana 320 320 320
5 Fadila Hadia 380 380 380
6 Franje Vuletia 285 285 285
7 Fridriha Kacera 1080 430 650 580 500
8 Ivana Brkia 600 600 520 80 100
9 Mlinita 645 645 640
10 Oteka 1080 620 460 790 290
11 Rahima atovia 560 560 560
12 Sastavci 1520 1520 1520
13 Seada Sinanovia 350 100 250 200 150
14 Spomenik 430 430 130 300
15 Terovia 2050 2050 2050
16 Trg Otekog Bataljona 1150 1150 1150 400
17 Vjekoslava Klaia 175 175 175 255
18 Novoformirana 860 860 860
UKUPNO: 14135 0 0 0 850 1605 11680 6990 0 7140 2055 0 0
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Otes je relativno zadovoljavajue.
Na podruju mjesne zajednice nije asfaltirano 7140 m saobraajnica u sljedeim ulicama: Cap Anamur,
itluka, Fridriha Kacera, Ivana Brkia, Mlinita, Oteka, Sastavci, Seada Sinanovia, Spomenik, Terovia i
novoformirana ulica.
62
Postojee saobraajnice su zbog dotrajalosti asfalta u veoma loem stanju.
Stanje izgraenosti pjeakih staza je nedovoljno.





BROJ SEPTIKIH JAMA

RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
/m/
KAB- MJE
NE OK DA OK DA
1 Barska 1200 1200 1200 1200 DA ZR
2 Cap Anamur 1020 1080 80 1020 1020 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
3 itluka 430 430 35 430 430 DA KAB DA OK DA KAB OK DA
4 Dragana Kulidana 320 320 320 320 100 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
5 Fadila Hadia 380 380 380 380 70 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
6 Franje Vuletia 285 285 15 285 285 DA ZR-i NE NE DA ZR OK DA
7 Fridriha Kacera 1080 1080 300 780 880 200 DA ZR-i NE NE DA ZR OK DA
8 Ivana Brkia 600 600 600 520 80 DA ZR-i NE NE DA ZR OK DA
9 Mlinita 645 645 645 645 DA KAB DA OK DA KAB OK DA

KAB-
DA OK DA MJE OK DA
10 Oteka 1080 900 180 10 1080 740 340 DA ZR
11 Rahima atovia 560 560 320 240 180 380 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
12 Sastavci 1520 350 250 18 150 300 590 930 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
13 Seada Sinanovia 350 350 350 350 DA ZR-i NE OK DA KAB OK DA
14 Spomenik 430 430 430 430 DA KAB DA OK DA ZR OK DA
15 Terovia 2050 1900 100 20 1000 550 1720 330 DA ZR-i NE NE NE ZR OK DA
16 Trg Otekog Bataljona 1150 1150 1150 950 300 DA ZR-i NE NE NE ZR OK DA
17 Vjekoslava Klaia 175 175 175 175 DA KAB NE OK DA KAB OK DA
18 Novoformirana 650 210 860 30 860 860 DA ZR-i NE NE NE NE NE NE
UKUPNO 13925 210 10040 3185 208 9190 3375 10815 3590
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u cjelosti pokrivena vodovodnom mreom, osim novoformirane ulice u duini cca 210
m.
U ulicama Terovia i Sastavci, graani su nelegalno izgradili vodovodnu mreu, neodgovarajuim profilima
cijevi, tako da je pritisak lo i loe je snadbijevanje.
63
SISTEM KANALIZACIJE
U mjesnoj zajednici trenutno nedostaje 3185 m kanalizacione mree, u ulicama: Cap Anamur, itluka,
Franje Vuletia, Oteka, Sastavci, Terovia i novoformirana ulica. Na tom prostoru je izgraeno cca 208
septikih jama. Graani su vlastitim sredstvima uradili kanalizacionu mreu u ulicama Terovii, Sastavci i
dio Oteke koje nisu tehniki primljene
GASNA MREA
U mjesnoj zajednici je uraeno oko 80% gasne mree. Nedostaje cca 3375 m u ulicama Fridriha Kacera,
Mlinita, Rahima atovia, Sastavci, Terovia i novoformirana ulica.
RASVJETA
U Mjesnoj zajednici je uraeno cca 80% javne rasvjete, a nedostaje je u duini od 3590 m u ulicama i
dijelovima ulica: Dragana Kulida, Fadila Hadia, Fridriha Kacera, Ivana Brkia, Oteka, Rahima atovia,
Sastavci, Terovia, Trg Otekog bataljona i novoformirana ulica.
Uraenu javnu rasvjetu u centralnom dijelu naselja potrebno je rekonstruisati.
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama prikazanim u tabeli. Problem je
posebno izraen zbog nove gradnje na navedenom podruju gdje je potrebna izgradnja kablovskih
trafostanica ija je izgradnja planirana od Elektrodistibucije.
Podruje mjesne zajednice nije u cjelosti pokriveno TT mreom. Trenutno se izvode radovi na polaganju
kablovske TT mree. Znaajni dio mjesne zajednice je pokriven kablovskom TV mreom.
64
65
II 2.2.9.14 MJESNA ZAJEDNICA STUP
Mjesna zajednica Stup smjetena je izmeu rijeka Miljacke, Dobrinje i Bosne. Sa sjeverne strane granii s
opinom Novi Grad, s june strane sa mjesnom zajednicom Stup II, a granica je ulica Damala Bijedia. S
istone strane granii sa opinom Novi Grad, a sa zapadne strane granii sa mjesnom zajednicom Ilida
Centar.
Na prostoru mjesne zajednice smjeteno je niz znaajnih privrednih subjekata, kao to su: STANDARD,
ZORA, GRIZELJ, PDBUTMIR i dr.
Locirana je na ravniarskom dijelu opine Ilida. Ukupna povrina mjesne zajednice je 522 ha u kojoj je
izgraeno 1597 individualnih stambenih objekata i 382 stana u objektima kolektivnog stanovanja



Duina mostova /m/

RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
1 Azii 2150 1100 1050 1630 520 620 20 1
2 Bare kod Stupa 1930 1000 930 1330 600 900 10 1
3 Blatua 700 700 250 450
4 Bojnika 4800 3640 1160 4300 500 1500 90 2
5 Bregovi 750 750 0 750
6 Brijeanska 250 250 250 0
7 Doglodi 1100 1100 800 300
8 Doglodske barice 800 800 0 800
9 Demala Bijedia 1600 1600 1600 0 1500 20 1
10 Gorana iia 400 400 150 250
11 Hifzi Bjelevca 500 500 500 0

Ismeta Alajbegovia
1200 1200 450 750
12 erbe
13 Jana Dornera 300 300 300 0
14 Joze Penave 350 200 150 200 150
15 Kreimira Zelia 400 400 400 0
16 Luke 950 950 0 950
17 Mehe Porobia 1970 1970 1120 850
18 Nikole opa 1750 1000 750 1650 100
19 Ograde 250 250 0 250
20 Pijana 1700 500 1200 1200 500 10 1
21 Sadak 600 600 0 600
22 Skladi 925 925 425 500
23 Trenje 1000 1000 400 600
66
24 Tvornika 950 950 600 350
25 Ugljee Uzelca 1850 1850 1150 700 10 1
26 Unska 500 500 350 150
27 Vitomira Lukia 200 200 200 0
28 Zabosnice 1050 1050 0 1050
29 Zaardak 950 950 350 600
30 Zaulica 300 300 0 300
31 Kurta orka 400 400 400 0 200 30 1
UKUPNO: 32575 0 2000 0 5340 2800 22435 20005 0 12570 4720 190 8
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice Stup je relativno zadovoljavajue. Vei broj ulica,
koje su kategorisane kao lokalne ceste nisu rekonstruisane, odnosno asfaltirane, tako da se saobraaj u njima
dosta teko odvija.
Duina makadamskih ulica je cca 12 570 m. U njima nije postavljena saobraajna signalizacija.
U proteklom periodu izvrena je rekonstrukcija sljedeih ulica: Demala Bijedia, Bojnika, Azii i dr.
Stanje izgraenosti pjeakih staza nije zadovoljavajue za pojedine ulice kao to su Bojnika, Bare kod
Stupa, Doglodi, Ugljee Uzelca, Azii, Pijana i njih je potrebno izgraditi zbog velike frekvencije pjeaka, a
posebno uenika.

RASVJETA


NEDOSTAJUA GASNA

BROJ SEPTIKIH JAMA

RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/izolovani)
1 Azii 2150 1800 250 5 2150 1450 700 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
2 Bare kod Stupa 1930 1680 250 10 1520 450 1000 930 DA KAB NE OK NE KAB OK NE
3 Blatua 700 550 150 8 450 250 700 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
4 Bojnika 4800 4800 5 2800 2000 1710 3090 DA ZR DA NE DA ZR OK DA
5 Bregovi 750 750 33 750 300 450 DA KAB DA OK DA KAB OK DA
6 Brijeanska 250 200 50 250 200 50 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
7 Doglodi 1100 1100 1000 100 1100 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
8 Doglodske barice 800 800 40 800 650 150 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
9 Demala Bijedia 1600 1600 1600 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
10 Gorana iia 400 200 200 15 150 250 400 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
11 Hifzi Bjelevca 1000 1000 1000 500 500 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
Ismeta Alajbegovia
12 erbe 1200 1200 1200 700 500 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
13 Jana Dornera 300 300 300 300 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
67
14 Joze Penave 350 350 350 350 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
15 Kreimira Zelia 400 400 400 350 50 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
16 Luke 950 950 100 850 750 200 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
17 Mehe Porobia 1970 1970 82 1970 1970 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
18 Nikole opa 1750 1750 1750 1400 350 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
19 Ograde 250 250 250 250 DA ZR NE OK DA ZR OK DA
20 Pijana 1700 1700 45 1700 1300 400 DA ZR DA OK DA ZR OK DA
21 Sadak 600 600 100 500 600 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
22 Skladi 925 225 700 54 425 500 925 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
23 Trenje 1000 400 600 45 650 1000 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
24 Tvornika 950 950 950 900 50 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
25 Ugljee Uzelca 1850 1550 300 15 1400 450 1100 750 DA ZR NE NE NE NE NE DA
26 Unska 500 500 500 200 300 DA ZR NE NE NE NE NE DA
27 Vitomira Lukia 200 200 200 200 DA ZR NE NE DA ZR OK DA
28 Zabosnice 1050 1050 85 1050 1050 DA ZR NE NE NE NE NE DA
29 Zaardak 950 550 400 35 550 400 50 900 DA ZR NE NE NE NE NE DA
30 Zaulica 300 300 300 300 DA ZR NE NE NE NE NE DA
31 Kurta orka 400 400 400 DA ZR NE NE NE NE NE DA
UKUPNO 33075 0 22855 10120 477 22665 8100 19030 14045
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom. Vodovodnu mreu u pojedinim ulicama su
samoinicijativno rjeavali njeni graani, bez projektne dokumentacije i saglasnosti nadlenih institucija.
SISTEM KANALIZACIJE
Kanalizaciona mrea na podruju mjesne zajednice nije u cjelosti izgraena, tako da nedostaje cca 10.120 m.
Nefukcionisanje kanalizacionog kolektora u Butilima stvara velike probleme graanima naselja Doglodi, jer
prilikom velikih padavina dolazi do izlijevanja fekalija u pomenutom naselju. Kanalizacione mree iz ulica
Pijana i Tvornika su direktno spojene u rijeku Dobrinju, kao i mnogi individualni stambeni objekti.
Ovakvo stanje nedostatka kanalizacione mree rezultiralo je time da je izgraeno cca 477 septikih jama.
GASNA MREA
Gasnom mreom nije pokrivena itava mjesna zajednica, tako da cca 8100 m nedostaje i to u sljedeim
ulicama i dijelovima ulica: Bare kod Stupa, Blatua, Bojnika, Bregovi, Doglodi, Gorana iia, Luke,
Ograde, Sadak, Skladi, Ugljee Uzelca, Zabosnice, Zaardak i Zaulica.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je nedovljna, i nedostaje je u duini cca 14 045 m
U ovoj MZ postoje problemi zbog loe naponske situacije u ulicama, prikazanim u tabeli. Potrebno je
izvriti rekonstrukciju znaajnog dijela niskonaponske mree kao i izgradnju kablovskih trafostanica koje su
planirane od Elektrodistribucije.
Podruje Mjesne zajednice nije pokriveno TT mreom. U toku je izvoenje radova na polaganju kablovske
TT mree.
Znaajan dio MZ pokriven je kablovskom TV mreom.
68
69
II 2.2.9.15 MJESNA ZAJEDNICA STUP II
Mjesna zajednica Stup II smjetena je uz aerodromsku cestu u blizini meunarodnog aerodroma Sarajevo i
ulice Demala Bijedia. Sa sjeverne strane granii sa mjesnom zajednicom Stup, s june strane s opinom
Novi grad, s istone strane granii sa mjesnom zajednicom Stupsko Brdo i sa zapadne strane sa mjesnom
zajednicom Ilida Centar, a granica je pista aerodroma Sarajevo.
Locirana je u ravniarskom dijelu opine Ilida.
UREENOST
od interesa za Kanton
od interesa za Opinu
Duina mostova /m/

Izgraena pjeaka
saobraajnica /m/
saobraajnica /m/
saobraajnice /m/
saobraajnice /m/
neasfaltirane /m/
RB NAZIV ULICE
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Neureene -
Magistralna
Regionalna
Asfaltirane
Ploe /m/
staza /m/
/m/
1 14 maj 92 424 /m/ 424 424
2 Aleja Bosne Srebrene 500 150 350 430 70
3 Aleja Branka Bujia 0
4 Davorina Popovia 546 546 546
5 Dobrinjska 1614 740 874 1614 170
6 Dr. Atifa Purivatre 806 806 676 130
7 Dr. Ibrahima Tepia 351 351 351
8 Dr.Avde Sueske 260 260 260
9 Dr.Seida Hukovia 176 176 176
10 Dr.evale Zildi Iblizovi 140 140 140
11 Demala Bijedia 2450 1850 600 2050 400
12 Friedrich Adolfa 440 440 440
13 Kasindolska 4363 2470 1893 3393 970 2220
14 Kasindolskih rtava 164 164 164
15 Kurta Schorka 1660 1660 1660 44 22 1
16 Latika 360 170 190 275 85
17 Lepenika 1974 1974 1519 455
18 Mehmedalije Bojia 560 560 560
19 Nikole Kolumbia-ake 1488 830 658 1488
20 Salke Terzia 356 356 356
21 Smajila Balia 154 154 154
22 Stupska 1132 740 392 1132
23 Zdenka Markulja 440 440 440
24 Zuhdije Kadria 720 720 720
UKUPNO: 21078 0 3510 0 2620 2480 12468 17332 0 3746 2434 22 1
70
Stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je zadovoljavajue. Loe stanje je u ulicama Aleja Bosne
Srebrene, dr. Atifa Purivate, Demala Bijedia, Kasindolska, Latika, Lepenika, Mehmedalije Bojia, Salke
Terzia i Zuhdije Kadria koje treba urediti i asfaltirati u duini od cca 3.746 m. Dio saobraajnica koje su
ranije asfaltirane, zbog dotrajalosti asfalta, neophodno je rekonstruisati.
U proteklom periodu izvrena je rekonstrukcija ulice Damala Bijedia, a asfaltirane su i druge uz uee
graana.
Stanje izgraenosti pjeakih staza je nedovoljno, pa je potrebno intezivirati njihovu izgradnju u narednom
periodu.

RASVJETA
NEIZGRAENA RASVJETA
KANALIZACIONA MREA

VODOVODNA MREA /m/

NEDOSTAJUA GASNA
BROJ SEPTIKIH JAMA


RB NAZIV ULICE
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
NEIZGRAENA
NEIZGRAENA
IZGRAEN /m/
MREA /m/
/izolovani)
/m/
/m/
1 14 maj 92 424 424 424 424 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
2 Aleja Bosne Srebrene 600 600 40 600 600 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
3 Davorina Popovia 546 546 546 546 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
4 Dobrinjska 1614 1614 1614 1614 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
5 Dr. Atifa Purivatre 806 806 806 676 130 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
6 Dr. Ibrahima Tepia 351 351 351 351 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
7 Dr.Avde Sueske 260 260 260 260 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
8 Dr.Seida Hukovia 176 176 176 176 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
Dr.evale Zildi
9 Iblizovi 140 140 140 140 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
10 Demala Bijedia 600 600 600 1850 600 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
11 Friedrich Adolfa 440 440 440 440 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
12 Kasindolska 3457 3457 310 3337 430 2607 1160 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
13 Kasindolskih rtava 164 164 164 164 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
14 Kurta Schorka 50 50 50 1710 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
15 Latika 450 450 450 450 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
16 Lepenika 1974 1974 1974 1184 790 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
17 Mehmedalije Bojia 560 560 560 560 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
18 Nikole Kolumbia-ake 1488 1488 1488 830 658 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
19 Salke Terzia 356 356 356 356 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
20 Smajila Balia 154 154 154 100 50 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
21 Stupska 1132 1132 1132 802 280 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
22 Zdenka Markulja 440 440 440 440 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
23 Zuhdije Kadria 720 720 520 200 720 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
UKUPNO 16902 0 16902 350 0 15425 1787 16084 4584
71
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodom, s tim da su graani bez projektne
dokumentacije i saglasnosti nadlenih institucija izgradili vodovodnu mreu u ulicama dr. Atifa Purivatre, dr.
Ibrahima Tepia i Zuhdije Kadria.
Prijeratna vodovodna mrea izgraena je od azbestno-betonskih cijevi, u procentu od 80% u odnosu na
njenu ukupnu duinu.
SISTEM KANALIZACIJE
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena kanalizacionom mreom, osim dijela Kasindolske ulice u duini
od 310 m.
U najveem dijelu kanalizaciona mrea je izgraena samodoprinosom graana i nikada nije tehniki
primljena.
GASNA MREA
Ova mjesna zajednica moe biti zadovoljna pokrivenosti gasnom mreom.
Novoizgraeno naselje uz aerodromsku pistu i dijelovi ulica Kasindolska i Zuhdije Kadria, nemaju gasnu
mreu u ukupnoj duini cca 1787 m.
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete u mjesnoj zajednici je zadovoljavajua. Trenutno nedostaje cca 4584 m i to u
ulicama i dijelovima ulica: Demala Bijedia, dr. Atifa Purivatre, Kasindolska, Lepenika, Nikole
Kolumbia, Salke Terzia, Smajila Balia i Stupska.
Ratom unitena elektromrea i oteene trafostanice su u poslijeratnom periodu popravljene i stanje

snadbijevanja elektrinom energijom je zadovoljavajue.
Podruje mjesne zajednice u cjelosti je pokriveno TT mreom, a trenutno se izvode radovi na polaganju
kablovske TT mree.
Znaajan dio mjesne zajednice je pokriven kablovskom TV mreom.
72
73
II 2.2.9.16 MJESNA ZAJEDNICA STUPSKO BRDO
Mjesna zajednica Stupsko Brdo je smjetena izmeu saobraajnica Kurta Schorka i Aleje Bosne Srebrene. Sa
sjeverne strane granii s mjesnom zajednicom Stup, s istone i june strane sa opinom Novi Grad, a sa
zapadne strane s mjesnom zajednicom Stup II. Smjetena je u ravniarskom dijelu opine Ilida.
Ukupna povrina mjesne zajednice 58 ha u kojoj je izgraeno 410 individualnih stambenih objekata i 10
stanova u objektima kolektivnog stanovanja
KATEGORIZACIJA UREENOST
SAOBRAAJNICE SAOBRAAJNICE MOSTOVI

Duina mostova /m/

RB NAZIV ULICE
saobraajnice /m/
Duina ulice /m/
Nekategorisane
Autoceste /m/
Broj mostova
Ploe /m/
/m/
/m/
/m/
/m/
1 18 septembar 350 350 350
2 Aleja Bosne Srebrene 1000 1000 1000
3 Dr.Kasima Begia 850 700 150 700 150 70
4 Dr.Silve Rizvanbegovi 600 600 600
5 Demala Bijedia 800 800 800
6 Enisa Srne 200 200 200
7 Erefa Kovaevia 250 250 250
8 Fehim Agi-Aga 230 230 230
9 Kenana Dubravia 500 250 250 500
10 Kurta Schorka 0
11 Munira Gavrankapetanovia 650 400 250 400 250 70
12 Olivera Ibrahimovia 430 430 430
13 Stupsko Brdo 300 300 300 800
UKUPNO: 6160 0 0 0 1000 3610 1550 5160 0 1000 940 0 0
Trenutno stanje cesta i ulica na podruju mjesne zajednice je dosta dobro. Ukupna duina makadamskih
ulica je cca 1000m, a odnosi se na ulice i dijelove ulica: dr. Kasima Begia, dr. Silve Rizvanbegovi i
Munira Gavrankapetanovia.
Saobraajnice su uske i u njima se teko odvija saobraaj. Saobraajnice nemaju saobraajnu signalizaciju.
Izgraenost pjeakih staza je zadovoljavajua, a prioritet je izgradnja pjeake staze u ulici dr. Kasima
Begia.
74
RASVJETA




BROJ SEPTIKIH JAMA
TT mrea (DA/NE)
KAB TV (DA/NE)
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAENA /m/
IZGRAEN /m/
MREA /m/
MREA /m/
/m/
RB NAZIV ULICE
1 18 septembar 350 350 300 350 100 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
2 Aleja Bosne Srebrene 1000 1000 1000 1000 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
3 Dr.Kasima Begia 850 850 850 850 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
4 Dr.Silve Rizvanbegovi 600 600 600 600 250 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
5 Demala Bijedia 800 800 800 800 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
6 Enisa Srne 200 200 200 200 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
7 Erefa Kovaevia 250 250 250 250 DA ZR-i NE OK NE NE NE DA
8 Fehim Agi-Aga 230 230 230 230 DA ZR-i DA OK DA ZR OK DA
9 Kenana Dubravia 500 500 500 500 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
10 Kurta Schorka 600 800 600 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA

Munira
11 Gavrankapetanovia 650 650 650 650 DA ZR-i NE OK DA ZR OK DA
12 Olivera Ibrahimovia 430 430 430 430 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
13 Stupsko Brdo 300 300 300 300 DA ZR-i NE OK DA ZR OK NE
UKUPNO 6760 0 6960 0 0 6710 0 6160 350
VODOVODNI SISTEM
Mjesna zajednica je u potpunosti snadbjevena gradskom vodovodnom mreom. Vodovodne cijevi su
azbestno-cementne i neophodna je njihova zamjena.
SISTEM KANALIZACIJE
Podruje mjesne zajednice je u potpunosti pokriveno kanalizacionom mreom. Na njoj nikad nije izvren
tehniki prijem,niti je verifikovana kao legalna kanalizaciona mree.
Mrea je izgraena od betonskih cijevi raznih profila.
GASNA MREA
Mjesna zajednica je u potpunosti pokrivena gasnom mreom
RASVJETA
Izgraenost javne rasvjete je veoma dobra na podruju itave mjesne zajednice. U dijelovima ulica 18
Septembar i dr. Silve Rizvanbegovi ostalo je neizgraeno cca 350 m javne rasvjete.
Na Stupskom brdu problem unitene mree i trafostanica uglavnom su rijeeni u poslijeratnom periodu.
itavo podruje je pokriveno TT mreom osim dijela ulice Kenana Dubravia. Znaajan dio MZ je
pokriven kablovskom TVmreom.
75
76
II 2.2.10 STAMBENA INFRASTRUKTURA
Stanje stambene infrastrukture prema podacima iz 1991.godine odnosi se i na one dijelove teritorije
opine koji su Dejtonskim sporazumom pripali Republici Srpskoj.
Stanje stambenog fonda na podruju opine Ilida

prema podacima iz 1991.godine
STANOVI KUE UKUPNO

5.479 10.552 16.031
*izvor podataka: Federalni zavod za statistiku
Nakon zavretka rata, od 1996.godine, dolazi do priliva stanovnitva na teritoriji opine Ilida i izgradnje
velikog broja individualnih stambenih objekata u Osjeku, Blauju, Rakovici, Stupu i drugim dijelovima
opine.
Stanje stambenog fonda na podruju opine Ilida

prema podacima iz 2006.godine
MJESNE ZAJEDNICE KUE STANOVI UKUPNO

Butmir 1.205 20 1.225
Donji Kotorac 132 132
Sokolovi Kolonija 1.720 496 2.216
Hrasnica I 793 856 1.649
Hrasnica II 1.145 971 2.116
Ilida-Centar 414 1.937 2.351
Luani 312 843 1.155
Vreoca 306 31 337
Vrelo Bosne 172 20 192
Blauj 2.681 121 2.802
Rakovica 2.463 2.463
Osjek 1.950 1.950
Otes 720 952 1.672
Stup 1.597 382 1.979
Stup II 1.440 1.440
Stupsko Brdo 410 10 420
UKUPNO: 17.460 6.639 24.099
*izvor podataka: Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih zajednica Opine Ilida
77
II 3 EKOLOGIJA
U sklopu projekta Evropske komisije pod nazivom Priprema okolinskih zakona u BiH pripremljen je i
usvojen set okolinskih zakona za BiH, koji su usklaeni s okolinim standardima Evropske unije. Izrada ovih
zakona odvijala se harmonizirano za oba entiteta i za Distrikt Brko.
U vezi s tim na nivou Federacije BiH 19.07.2003.godine donesen je set okolinskih zakona koji su objavljeni
u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 33/03. Nakon tog perioda doneseno je niz podzakonskih akata.
Usvojeni zakoni su slijedei:
- Zakon o zatiti okolia ivotne sredine
- Zakon o zatiti zraka
- Zakon o zatiti voda
- Zakon o zatiti prirode
- Zakon o upravljanju otpadom
- Zakon o Fondu za zatitu okolia ivotne sredine
II 3.1 Zatita okolia
Zakonom o zatiti okolia regulie se: auriranje, zatita, obnova i poboljanje ekolokog kvaliteta i
kapaciteta kao i kvaliteta ivota, racionalno koritenje prirodnih resursa, pravne mjere i institucije ouvanja
zatite okolia i poslovi organa uprave na razliitim nivoima vlasti. Odredbe ovog Zakona odnose se na sve
oblike okolia (zrak, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet, predjele, izgraeni okoli).
Okolinsko planiranje podrazumijeva: strategijsku procjenu okolia, izdavanje okolinskih dozvola, uspostava
standarda kvaliteta okolia, nadzor nad provoenjem zakonskih odredbi, finansiranje zatite okolia,
odgovornost za tetu u okoliu.
Posebnim propisima ureuju se pojedine oblasti zatite i ouvanja komponenti okolia i zatite od uticaja
koji predstavljaju opasnost po okoli.
II 3.2 Zatita zraka
Zakon o zatiti zraka ureuje tehnike uvjete i mjere za spreavanje ili smanjivanje emisija u zraku
prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju potivati u procesu proizvodnje, planiranje zatite,
kvaliteta zraka, posebni izvori emisija, nadzor i kazne za prekraje.
Praenje kvalitete zraka u Sarajevu poelo je 1967.godine na lokacijama Katedrale, Bjelava, Vijenice,
Skenderije, Higijenskog zavoda, Grbavice i Dolac Malte, a 1980.godine ukljuena su jo i podruja Butmir,
Otoka, Ilija, Hadii, Vogoa i Pale. Naprijed pomenuta mjerenja su prekinuta 1991.godine da bi se nakon
dvije godine nastavila jedino na stanici Bjelave koja je i danas u funkciji.
Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo mjeri u posljednjih est godina koncentracije sumpor-dioksida i
ai crnog dima na pet mjernih mjesta.
Kod analize stanja zraka na podruju opine Ilida dat emo presjek stanja u zimskom i ljetnom periodu.
U zimskom periodu, pogotovo u situacijama preteno maglovitih dana, bez vjetra, s niskim zimskim
temperaturama stanje zagaenosti zraka je najvee iz slijedeih razloga:
- u funkciji su sva loita individualnog grijanja gdje se u najveem procentu koriste vrsta goriva i to
ugalj loeg kvaliteta.
- u naseljima gdje se koristi centralno grijanje kao to su Centar Ilide, Luani, dio Otesa, postojee
kotlovnice rade u punom kapacitetu.
- zbog nepovoljnih vremenskih uslova i oteanog odvijanja saobraaja na kritinim saobraajnim
takama (raskrsnice, uski putevi i sl.) i koritenje starih i neispravnih vozila, koliina izduvnih
gasova dodatno utie na zagaenje zraka.
- zagaenje nastalo radom privrednih subjekta koji za grijanje koriste individualne lokalne kotlovnice
a koje u osnovi ne ispunjavaju tehnike normative i standarde kvalitetnog sagorjevanja.
Tabela 1: Prosjene vrijednosti koncentracije SO2 i ai

u periodu 2002-2003 godine izraeni u mg/m3
78
Stanje kvaliteta zraka tokom ljetnih mjeseci na podruju opine Ilida je zadovoljavajue, a najvei
zagaivai u ovom periodu su motorna vozila sa ranije navedenim uticajima.
Zagaenost zraka direktno negativno utie na zdravstveno stanje stanovnitva. Kvalitet zraka u zimskom
periodu je mogue u znaajnoj mjeri poboljati smanjenom upotrebom vrstih goriva, kvalitetnijom
saobraajnom propusnou, te boljom tehnikom ispravnou vozila uz koritenje kvaliteta goriva koji
zadovoljavaju Evropske norme.
II 3.3 Zatita voda
Zakon o vodama (Slubene novine Federacije BiH, broj 70/06) ureuje nain upravljanja vodama to
obuhvata i zatitu voda, koritenje voda, zatitu od tetnog djelovanja voda, ureenje vodotoka i drugih voda.
U skladu sa naprijed navedenim zakonom utvreni su:
1. Vodno podruje Save
2. Vodno podruje Jadranskog mora
Vodotoci na podruju opine Ilida spadaju u nadlenost upravljanja vodama od strane Vodnog podruja
Save.
Preko teritorije opine Ilida protie sedam vodotoka sa slijedeim karakteristikama:
- Stanje rijeke Bosne na podruju opine Ilida se svakodnevno pogorava a to je vidljivo u donjem
toku rijeka, tj. na dionici od ua Zujevine do ua Miljacke.
Problem zagaenja ove rijeke je zabrinjavajui i na samom izvoritu zbog prisustva veeg broja septikih
jama (koje su nekvalitetne i stare), a locirane su u naselju Vrelo Bosne.
Oekuje se da e navedeni problem biti rijeen u sklopu Kantonalnog plana zatite kompleksa Vrelo Bosne.
Problemi u donjem toku se prevashodno odnose na prisustvo velikog broja septikih jama i direktnih
ukljuenja fekalne kanalizacije u vodotok, to je posebno izraeno u MZ Osjek. U toku je izgradnja dijela
kanalizacione mree u ovom podruju to e u odreenoj mjeri smanjiti stepen zagaenja iste.
Rijeka Zujevina svojim protokom kroz teritorij opine Hadii je zagaena fekalnim vodama i njeno stanje
se pogorava na potezu protoka kroz naselja Blauj i Osjek, gdje takoer imamo znaajan broj prikljuaka
improvizovane kanalizacione mree u korito.
U prethodnom periodu su izvreni radovi na ureenju i regulaciji korita Bunice i Veerice kada su odvojeni
bespravni prikljuci tala i septikih jama, ime se u znaajnoj mjeri smanjio stepen zagaenosti ovih voda.
Rijeke eljeznica, Tilava i Dobrinja su ve zagaene u gornjem toku od fekalnih i drugih otpadnih voda
protokom preko teritorije Istonog Sarajeva, ali se zagaenje nastavlja i u dijelu protoka preko teritorije
opine Ilida, zbog prisustva bespravno prikljuene kanalizacione mree u njih.
Rijeka Miljacka ima posebno visok stepen zagaenja gdje pored fekalnih i drugih otpadnih voda koje su u
istu prikljueni poevi od podruja Pala, te se dodatno zagauje na isti nain protokom kroz grad Sarajevo,
a isto se nastavlja do njenog ua u rijeku Bosnu.
79
Neplansko eksploatisanje ljunka na rijeci eljeznici direktno ugroava prehranjivanje podzemnih voda, a
posebno vodozahvata pitke vode izvorita Sokolovii. Problem zagaivanja voda se uslonjava injenicom
da preista otpadnih voda u naselju Butile poslije rata nije stavljen u funkciju.
II 3.4 Stanje prirodne sredine
Pored niza negativnosti koje uzrokuje ovjek i koja se nepovoljno odraavaju na kvalitet prirodne sredine
kao to su pitanja zagaenja vode, zraka, zemljita, ume i dr., treba istai da na prostorima opine Ilida
postoje odgovarajue prirodne cjeline koje su u veoj ili manjoj mjeri ekoloki ouvane.
To se prije svega odnosi na prostore olimpijskih planina Igmana i Bjelanice kao i prostori Vrela Bosne koji
je proglaen spomenikom prirode.
Nadleni Federalni i Kantonalni organi uz angaovanje lokalne zajednice vode posebnu brigu o ovim
prostorima kako bi se zadrale njihove prirodne karakteristike u smislu ouvanja jedinstvenog i znaajnog
kvaliteta okolia te ouvanja pejzanih, hidrolokih i drugih vrijednosti kako ne bi dolo do naruavanja
postojee flore i faune.
Dijelovi prostora MZ Rakovica predstavljaju prirodne sredine koje se mogu sauvati od nekontrolisanog
unitenja prirodnog ambijenta, to se prije svega odnosi na zatieno podruje za uzgoj jelena-lopatara i
prostora za uzgoj i dresuru konja (francuska humanitarna organizacija-fondacija).
U znaajnoj mjeri prirodna stanita flore i faune nalaze se na prostorima MZ Rakovica (Kakrinje, Zenik,
Vela), MZ Blauj (Nadosijek), ali i ova podruja su ugroena prvenstveno bespravnom gradnjom te
nekontrolisanom sjeom ume to naruava njihov prirodni ambijent.
II 3.5 Zatita zemljita
U okviru zatite prirodne sredine je i segment zatite zemljita. Na osnovu istraivanja koje su vrile
nadlene institucije Kantona Sarajevo dolo se do saznanja da je zemljite na prostoru Kantona, a time i
opine Ilida, kontaminirano tekim metalima, sumporom, pesticidima i kadmijumom. Koncentracija
navedenih elemenata prelazi tolerantne nivoe.
Najvea koncentracija zagaenosti izraena je u blizini saobraajnica, koja nastaje prevashodno od izduvnih
gasova automobila. Zemljite kao znaajan resurs u proizvodnji hrane zahtjeva poseban tretman zatite, a on
se realizuje u sklopu aktivnosti na zatiti zraka, vode, brige o otpadu i sl.
II 3.6 Stanje buke
Buka se kao popratna pojava u odvijanju drumskog saobraaja, avio saobraaja, rada industrijskih
postrojenja, rada ugostiteljskih i drugih objekata, nikada ne moe u cjelosti eliminisati u smislu smetnji koje
svakodnevno trpe graani u stambenim objektima, javnim mjestima i sl.
Buka se kao ometajui faktor u svakodnevnom ivotu i radu stanovnika moe u znaajnoj mjeri smanjiti
provoenjem niza aktivnosti koje su definisane Zakonom o buci i drugim propisima prilagoavajui stanje
evropskim normativima.
Dosljednom primjenom Zakona o buci mogue je umanjiti u radu ugostiteljskih i drugih objekata,
industrijskih objekata i dr., izradom odgovarajue zvune izolacije.
Buku koju stvaraju motorna vozila, pogotovo na saobraajnicama koje prolaze kroz naseljena i druga mjesta
mogue je smanjiti izradom zvunih prepreka koje mogu biti od vrstog materijala, odgovarajueg zatitnog
zelenog pojasa i sl.
U naim uvjetima je veoma teko u cjelosti primjenjivati naprijed date parametre.
Zbog finansijskih i drugih problema buka e i dalje biti prisutna u mnogim segmentima svakodnevnog ivota
i rada graana.
II 3.7 Zatita od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) i minskih polja
U proteklim godinama opina Ilida je u saradnji s viim organima vlasti i MAK-om (Centar za uklanjanje
mina) preko nadlenih firmi intenzivno radila na ovim poslovima, posebno na prostorima ueg gradskog
jezgra gdje je znaajan dio prostora oien od MES-a /minskoeksplozivnih sredstava/.
Kako je proces deminiranja u odnosu na cijenu kotanja dugoroan, prema podacima Slube civilne zatite,
minska polja se jo uvijek nalaze na slijedeim lokacijama:
80
MZ Hrasnica, pojas iznad preduzea Famos, iznad kamenoloma Krupac, preko puta brda Smrdelj
kod sela Jasen, preko Gua do Vidovca, od Vidovca do Straita
MZ Luani, iznad sela Vrutci, prema iljku, Bijeloj kosi i dalje prema Ajiniku
MZ Vrelo Bosne, od Vrela Bosne prema Bezistan toilu i dalje prema Golom brdu
MZ Rakovica, na nekadanjim linijama razdvajanja, koja su bila u naseljima Vela, Zenik,
Buhotina, Kobiljaa kod brda Kokoka, naselje Rudnik do Batalova brda i
brdo Pljeevica.
Elaboratom BH MAC-a /Centar za uklanjanje mina/ na podruju opine Ilida ima oko 17.000.000 m2
rizine povrine od minskih polja. Od toga je deminirano 2.279.681,81 m2 to ostaje kao znaajan problem
za stanovnitvo tih podruja kako zbog bezbjedonosnih razloga tako i zbog injenice da se ne mogu koristiti
u svrhe za koje su koritene ranije.
II 3.8 Upravljanje otpadom
Zakonom o upravljanju otpadom Federacije BiH veina nadlenosti je prenesena na Kanton, odnosno u
konkretnom sluaju na Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo.
U okviru strategije upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom Kantona Sarajevo, 1999.godine je
formirana baza podataka za industrijski otpad i nakon toga je Kanton Sarajevo organizovao i uplatio
odvoenje zaostalog predratnog i ratnog otpada na lokacije koje ne mogu ugroavati prostore opine Ilida.
Analizirajui stanje prisutnosti otpadnog materijala na prostoru opine Ilida, njihovim nainom upravljanja
kao i posljedicama koje otpadni materijal moe uzrokovati na okoli, postoje problemi u ovoj oblasti i mi
emo ih prikazati na osnovu podataka prikupljenih s terena:
- postojanje i kontinuirano deponovanje otpadnog materijala uz korito i u korito rijeke eljeznice du

cijelog vodotoka od susjednog entiteta do ua rijeke u rijeku Bosnu;
- evidentan je broj deponija uz rijeku Miljacku od podvonjaka na Stupu pa do ua Miljacke;
- slina situacija deponovanja otpadnog materijala na nelegalna mjesta prisutna je i kod ostalih
vodotoka koji protiu preko teritorije opine Ilida.
Karakteristika za naprijed navedene deponije je da se na njima odlae kabasti otpad (gume, tehniki aparati,
graevinski materijal, plastika i sl.). Pored negativnog efekta otpada kao zagaivaa okoline ovim nainom
deponovanja otpada u vodotoke dolazi do suenja korita a time poveanja opasnosti od poplava kod obilnijih
kinih padavina, a i samog dodatnog zagaivanja vodotoka to se negativno reflektuje u prehranjivanju
podzemnih voda.
Pored deponovanja materijala uz vodotok esta je pojava da se on odlae u ekoloki ouvanim sredinama
kao to su prostori Igmana i Bjelanice kao i u dijelovima MZ Rakovica i MZ Blauj u umskim podrujima,
odnosno u sredinama koje su do skoro bile ekoloki iste od tetnih materijala.
Kvalitetno upravljanje otpadom kao i upravljanje ostalim segmentima prirodnog okolia zahtijeva
sveobuhvatan pristup svih opina na nivou Kantona kao i dijelova teritorije koji se granie s Kantonom
Sarajevo. Na takav nain je mogue imati jedinstven pristup u zatiti voda, zraka, poljoprivrednog zemljita,
uma, adekvatnog odlaganja otpada i dr.
II 3.9 Fond za zatitu okolia Federacije BiH
Osniva Fonda za zatitu okolia je Federacija Bosne i Hercegovine sa osnovnim zadacima prikupljanja i
distribucije finansijskih sredstava za zatitu okolia, poticanje i finansiranje, pripreme i provedbe razvojnih
programa, projekata i slinih aktivnosti na podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreenja
stanja okolia i koritenju obnovljenih izvora energije.
81
II 4 IZGRADNJA I PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA
Izgradnja stambenih i drugih objekata na prostoru Opine Ilida unazad 30 i vie godina odvijala se
na dva naina i to: bespravna izgradnja, koja je najvie bila prisutna u ruralnim dijelovima opine
kao i izgradnja u urbanim dijelovima opine gdje su se u znaajnom obimu primjenjivali parametri
predvieni prostorno-planskom dokumentacijom.
U naprijed naznaenom periodu kao i u periodu do rata i poslije bespravni graditelji su graani koji
su migrirali na prostore opine Ilida. Nekontrolisano naseljavanje rezultiralo je izgradnjom
individualnih stambenih objekata a da se nisu potovali osnovni elementi postojeih prostorno-
planskih dokumenata. Kao rezultat takve izgradnje, grade se objekti razliite spratnosti s
neadekvatnim poloajem u odnosu na saobraajnice. irinu saobraajnica unutar naselja odredili su
sami prodavci zemljita, odnosno kupci, a iste svojom irinom u znaajnom broju nisu zadovoljile
optimalne uvjete u funkcionisanju saobraaja pogotovo u zimskom periodu.
Naprijed navedeno stanje nekontrolisane izgradnje, odgovarajue slube opine grada i Kantona
Sarajevo u naznaenom vremenskom periodu djelimino su sankcionisale.
U proteklom periodu realizovana je u vie navrata legalizacija bespravno izgraenih objekata

primjenjujui princip skraenog postupka. Kroz provedbeno-plansku dokumentaciju najvei broj
graevina kao i infrastruktura, uz odreene korekcije na terenu, usvojene su kao provedbeno-
planska dokumenta za odreene prostorne cjeline.
U prostornom planiranju Opine nadlena sluba je kao osnovu koristila Prostorni plan Kantona
Sarajevo gdje su se nastojale kroz provedbeno-plansku dokumentaciju ispotovati osnovna naela
razvoja Kantona Sarajevo s tim da se u regulacionim planovima Opine istovremeno ugrade i oni
elementi specifini za pojedina podruja, a kroz javne rasprave koliko je to mogue, uvae i
zahtjevi graana na prostoru gdje se donosi planski akt.
U donoenju provedbeno-planske dokumentacija koritena su odreena naela koja se ogledaju u

slijedeem:
- Dominantna uloga u razvoju Ilide ima regionalna razvojna osovina na pravcu Istok-Zapad
na kojoj se razvija i Grad Sarajevo i na kojoj se nalaze centri od Baarije do centra Ilide.
- Pored ove razvojne osovine radi se na razvoju Ilide u pravcu Sjever-Jug kako bi se
aktivirali vrlo znaajni prostorni resursi na pravcu Ilida-Butmir-Sokolovi kolonija-
Hrasnica i Ilida-Otes-Riverina-Kamenjae-Vlakovo-Rakovica.
- Na pravcu osovine razvoja prema Istoku, odnosno gradskim centrima treba da se razviju
poslovne djelatnosti, biroi, agencije, trgovake djelatnosti i uslune djelatnosti.
- Razvojni pravac prema Zapadu razvija se preteno kao poslovno-stambena zona sa
znaajnim poslovnim zonama na podruju Kamenjae, Blauj, Vlakovo i Gladno polje.
- Na pravcu Sjevera razvijaju se preteno stambene zone, ali sa djelatnostima privrede
vezanim za turizam, nove tehnologije i slino.
- Juni i Jugozapadni pravac ima tri osnovna smjera i to prema Butmiru i Vojkoviima na
kojem se ostvaruju funkcije turizma, biznisa, sporta i rekreacije, ali i stanovanja. Na ovom
pravcu su Terme Ilida, veslake staze, kupaline zone, zone sporta i rekreacije, hipodrom,
sportski aerodrom i slino.
82
II 4.1 Tabelarni pregled usvojene provedbeno-planske dokumentacije
REGULACIONI PLANOVI
1. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Grada Sarajeva br.
naselja Hrasnica 22/87) i (Sl.novine Kantona
Sarajevo, br. 14/04)
2. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Grada Sarajeva, br.
naselja Kovai 22/87)
3 Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Grada Sarajeva, br.
Sokolovi kolonija 20/90)
4. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
Luani 11/04)
5 Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Grada Sarajeva, br.
Blauj 22/84)
Vlakovo (groblje) 18/90)
Rogaii I faza) 18/86)
8 Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
naselja Otes 18/81)
Poslovna zona Stup 24/02)
Terme Ilida 3/04)
Osijek 14/04)
12 Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
Kamenjae 14/04)
Riverina Sastavci 25/02)
14. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana
Banjsko rekreativni kompleks Ilida (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
33/05)
Butmir 4/89)
16. Odluka o usvajanju i provoenju Urbanistikog projekta (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
Mala aleja 29/01)
17. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog plana Stup (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
Nukleus 24/02)
Centar Ilida 33/05)
19. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog (Sl.novine Grada Sarajeva, br.
planaBlaujski drum 11/88)
20. Odluka o usvajanju i provoenju Regulacionog planaStari (Sl.novine Kantona Sarajevo, br.
Stup 29/06)
Stup I 29/06)
83
II 5 DEMOGRAFSKA SLIKA I TRITE RADA
II 5.1 DEMOGRAFSKA SLIKA OPINE ILIDA
Prema posljednjem popisu stanovnitva koji je raen u bivoj Jugoslaviji 1991.godine, opina Ilida je imala
67.937 stanovnika koji su ivjeli u 21 mjesnoj zajednici.
Stanovnitvo opine Ilida prema popisu iz 1991.godine

STANOVNITVO BONJACI HRVATI SRBI JUGOSLOVENI OSTALI
UKUPNO: 67.937 29.337 6.934 25.029 5.181 1.456
* izvor podataka: Federalni zavod za statistiku
Demografska slika stanovnitva se znaajno izmijenila u periodu agresije na BiH 1992.godine, kada je sa
veeg dijela teritorije opine Ilida protjerano nesrpsko stanovnitvo. Jedan dio tog stanovnitva se
privremeno nastanio u mjesnim zajednicama Hrasnica I, Hrasnica II, Sokolovi Kolonija i Butmir, a dio se
iselio u gradske opine, evropske i prekookeanske zemlje. U tom periodu na slobodnim ilidanskim
teritorijama je ivjelo oko 18.000 stanovnika.
Dejtonskim mirovnim sporazumom mjesne zajednice: Vojkovii, Grlica, Krupac, Kasindo i dio mjesne
zajednice Kotorac su pripali Republici Srpskoj, a 12.marta 1996.godine u opinu Ilida reintegrisani su ostali
dijelovi opine koji su bili okupirani.
Na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, za koje se mora rei da nisu u potpunosti tani jer jedan broj
graana nije dao podatke o broju lanova svoga domainstva, procjenjeno je da sa 31.12.2006.godine opina
Ilida ima 51.964 stanovnika koji ive u 16 mjesnih zajednica.
Procjena broja stanovnika Opine Ilida sa 31.12.2006.godine

MJESNE ZAJEDNICE UKUPNO BONJACI HRVATI SRBI OSTALI
Blauj 2.672 2.221 26 416 9
Butmir 3.738 3.692 20 8 18
Donji Kotorac 318 318
Hrasnica I 5.421 4.943 92 303 83
Hrasnica II 7.104 6.603 107 271 123
Ilida-Centar 4.816 3.149 488 883 296
Luani 2.924 1.858 274 626 166
Osjek 4.513 4.065 11 323 114
Otes 3.012 2.324 476 139 73
Rakovica 2.449 2.081 106 102 160
Sokolovi Kolonija 6.475 6.019 108 140 208
Stup 3.841 2.701 958 140 42
Stup II 2.990 2.272 338 157 223
Stupsko Brdo 941 848 73 6 14
Vrelo Bosne 285 134 5 144 2
Vreoca 465 356 9 80 20
UKUPNO: 51.964 43.584 3.091 3.738 1.551
* izvor podataka: Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih zajednice Opine Ilida
Kao to se vidi iz naprijed date tabele, nacionalna struktura stanovnitva u odnosu na popis iz 1991.godine je
znaajno promjenjena. Takvo stanje je prouzrokovano injenicom da je jedan dio teritorije opine pripao
Republici Srpskoj, kao i to da je znaajan broj stanovnika srpske nacionalnosti nakon reintegracije napustio
84
prostore opine Ilida. Taj trend se nastavio i kasnije s tim da je dolo do masovne prodaje nekretnina koje
su u najveem dijelu kupovali graani bonjake nacionalnosti, ije je prebivalite bilo na prostorima koji
sada pripadaju Republici Srpskoj.
Prema podacima iz 2005.godine u starosnoj strukturi stanovnitva udio radnosposobnog stanovnitva je

62,7%, udio radnoneaktivnih mladih je 22,8%, a udio radnoneaktivnog stanovnitva preko 65 godina je
14,5% .
Starosna struktura stanovnitva

GODINA UKUPNO 0-14 15-65 65 + NEPOZNATO
1991. 67.937 15.874 47.728 3.059 1.276
2005. 48.291 11.004 30.273 7.014
Uporeujui podatke starosne strukture iz 1991.godine i 2005.godine vidljivo je da je dolo do znaajnog

porasta broja radnoneaktivnog stanovnitva preko 65 godina.
U demografskoj slici opine Ilida prirodni prirataj u posljednjih 10 godina je neujednaen.
Prirodno kretanje stanovnitva

GODINA ROENI UMRLI PRIRODNI UMRLA SKLOPLJENI RAZVEDENI
PRIRATAJ DOJENAD BRAKOVI BRAKOVI
1989. 1.095 365 730 12 543 9
1990. 1.121 357 764 12 435
1991. 1.077 334 743 1 662
1996. 257 231 26 1 206 13
1997. 768 308 460 2 380 3
1998. 723 264 459 1 371 6
1999. 628 323 305 1 338 17
2000. 468 366 102 341 51
2001. 517 364 153 310 36
2002. 520 389 131 1 293 37
2003. 644 405 239 2 344 33
2004. 572 408 164 2 361 22
2005. 637 417 220 7 372 21
Uporeujui podatke o prirodnom prirataju stanovnitva, vidljiv je znaajan pad prirodnog prirataja u
odnosu na prijeratni period. Pad nataliteta uzrokovan je loom ekonomskom i socijalnom situacijom u
odnosu na period prije agresije.
II 5.2 TRITE RADA
Opa problematika nezaposlenosti u Federaciji BiH karakteristina je i za podruje opine Ilida.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku BiH opina Ilida broji 48.198 stanovnika, od ega radno
aktivnih 31.475.
Sa 31. 08. 2006 ukupan broj zaposlenih osoba s podruja opine Ilida iznosio je 9.692.
Krajem 1997 godine broj nezaposlenih osoba sa podruja opine Ilida iznosio je 6.122 lica, dok je
za 2006 godinu taj broj iznosio 10.752 nezaposlenih lica od ega je 6.437 ene.
85
Posmatrano po biroima u Kantonu Sarajevo opina Ilida je druga po broju nezaposlenih
registrovanih lica.
Uvid u stanje nezaposlenosti na podruju opine Ilida sa 31. 12. 2006 godine u komparaciji sa prethodnim
godinama
NKV PKV KV VKV NSS SSS VS VSS UKUPNO
31.12.1997 / / / / / / / / 6.122
31.12.1998 / / / / / / / / 8.292
31.12.1999 / / / / / / / / 8.785
31.12.2000 / / / / / / / / 8.201
31.12.2001 / / / / / / / / 7.954
31.12.2002 3895 102 2568 125 100 1956 108 104 8.958
31.12.2003 3891 102 2752 120 101 2196 120 117 9.399
31.12.2004 4032 135 3037 121 93 2475 135 187 10.215
31.12.2005 4062 142 3195 130 99 2670 155 253 10.706
31.12.2006 4080 149 3147 132 94 2722 145 283 10.752
* izvor podataka: Biro za zapoljavanje opine Ilida
Pregled registrovanih nezaposlenih sa podruja opine Ilida po godinama starosti:
Godine starosti Svega ena

Od 15 do 18 22 10
Od 18 do 20 419 170
Od 20 do 24 1161 606
Od 24 do 27 882 515
Od 27 do 30 829 539
Od 30 do 35 1263 837
Od 35 do 40 1365 894
Od 40 do 45 1395 870
Od 45 do 50 1431 879
Od 50 do 60 1808 1044
Od 60 do 65 177 73
* izvor podataka: Biro za zapoljavanje opine Ilida
Broj regisrovanih nezaposlenih lica po duini ekanjana na posao sa podruja opine Ilida:
duina 0-6 6-12 1-2 godine 2-3 3-5 5-7 godina 7-9 preko 9
ekanja mjeseci mjeseci godine godina godina god
svega 1388 861 1684 1297 1615 946 1411 1541
ena 688 458 871 745 861 604 995 1209
* izvor podataka:Biro za zapoljavanje opine Ilida
Pregled zaposlenih sa evidencije biroa za zapoljavanje Ilida u toku 2006 godine:

U toku 2006 godine zaposleno je 1.578 osoba.
86
JANUAR 118
FEBRUAR 95
MART 112
APRIL 141
MAJ 158
JUNI 125
JULI 93
AUGUST 104
SEPTEMBAR 175
OKTOBAR 168
NOVEMBAR 153
DECEMBAR 136
UKUPNO 1.578
Zdravstveno osiguranje u 2006.godini s podruja opine Ilida koristilo je 5.350 nezaposlenih lica, a
novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti koristilo je 245 nezaposlenih lica.
Nezaposlena lica ostvaruju pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju,
dok se penziono ostvarivanje u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, lan 31. stav 2, na nain da se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju tri godine do sticanja
uvjeta za starosnu penziju, u skladu sa Zakonom o penzijskom invalidskom osiguranju, osigurava uplata
doprinosa za PIO putem JU "Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo" Sarajevo, po podnoenju zahtjeva.
U toku 2006 godine izdato je od slube za zapoljavanje 148 radnih dozvola stranim dravljanima ili licima
bez dravljanstva za rad u privrednim subjektima na podruju opine Ilida.
Takoer postoje razni podsticajni programi i projekti za posredovanje u zapoljavanju putem BIRO-a:
- Finansiranje poslodavaca za zapoljavanje pripravnika odnosno obavljanje pripravnikog staa sa
uplatom za plau kao i doprinose za VSS, VS i SSS.
- Finansiranje poslodavaca da uposle invalidna lica sa stepenom invalidnosti od 20% do 100
%.
- Finansiranje poslodavaca godinu dana da uposle teko upoljiva lica preko 45 godina ivota
- Davanje nezaposlenim licima bespovratna novana sredstva za samozapoljavanje
- Finansiranje lica u toku povremenih sezonskih radova.
- U 2007 godini finansiranje preko 1.500 demobilisanih boraca za period od 3 godine
- "POSAO ZA SVE" finansiranje poslodavaca za upoljavanje nezaposlenih lica sa radnim staom.
Zanimanja koja se najvie trae su:magistri farmacije, ing. elektrotehnike, ing. arhitekture, ing.
graevinarstva, profesori engleskog jezika i matematike, ing. mainstva, dipl. ekonomisti i pravnici,
graevinski i ekonomski tehniari, KV-radnici graevinske stuke, pekari, itd.
Zanimanja koja nisu atraktivna za poslodavca su: profesori i nastavnici ruskog jezika, historije, odbrane i
zatite, geografije, domainstva i likovnog; kriminalisti, socijalni radnici, novinari, dipl. ing. poljoprivrede,
radnici medicinske struke(SSS) itd.
Problemi i potrebe koje su bitne, a njihovo rjeavanje hitno ili manje hitno:
- Osobe koje se nalaze na BIROU za zapoljavanje ne poznaju metode i naine potrage za poslom
kako bi se mogli to bolje prijaviti za radna mjesta uslijed velike konkurencije. Ne posjeduju znanja i
sposobnosti da sami napiu svoju biogafiju i prijavno pismo za posao. Osim toga, ne znaju voditi
poslovni razgovor i istaknuti svoje sposobnosti posebno mladi.
- Nedovoljna osposobljenost za savremene uvjete rada:ne poznaju rad na raunaru, ne govore strane
jezike i nemaju poloen vozaki ispit jer bez obzira koliko poznaju svoju struku poslodavcima su
potrebni uposlenici koji imaju dodatne sposobnosti neophodne za obavljanje poslova.
- Zbog velikog broja zanimanja koja imaju malu mogunost zapoljavanja potrebno je izvriti
prekvalifikaciju za radna mjesta za poslove za koje nemamo kvalificiranu radnu snagu.
87
II 6 OBRAZOVANJE
II 6.1 PREDKOLSKO OBRAZOVANJE
Na podruju Opine Ilida do 1992. godine egzistirala su etiri moderno opremljena obdanita vrtia.
- Prvi objekat RADOST lociran je u Hrasnici, povrine 606 m2, kapaciteta 150 polaznika sa
pogodnim saobraajnim prilazima, zelenom povrinom i igralitima. Objekat je nakon rata saniran
uz pomo HO WORLD VISION INTERNATIONAL , FIRMAENS RWLIHVI AID i Opine
Ilida dok organizacijski pripada J.U. Djeca Sarajeva . U kolskoj 1998/99.godini bilo je upisano
33. polaznika dok je u kolskoj 2004/05 godini taj broj iznosio 16. polaznika. Trenutno je u vrtiu
zaposleno 5. radnika ( dva odgajatelja, jedna medicinska sestra, jedna servirka i jedna spremaica ).
- Drugi objekat VRELO BOSNE lociran je u naselju Luani povrine 1072m2 kapaciteta 180
polaznika sa kompletnom prateom infrastrukturom. Ovaj objekat je tokom rata devastiran i nikad
nije obnovljen. Vlasnik objekta je J.U. Djeca Sarajeva.
- Trei objekat PINOKIO nalazi se u naselju Pejton povrine 1010m2 kapaciteta 180 polaznika sa
svim prateim objektima. Ovaj objekat je tokom rata devastiran, a 1996. godine dodijeljen je
Islamskoj vjerskoj zajednici na koritenje.
- etvrti objekat ZUMBULI nalazi se u naselju Pejton kod Osnovne muzike kole Ilida,
povrine 512 m2 kapaciteta 120 polaznika sa kompletnom prateom infrastrukturom. Objekat je
tokom rata devastiran i nikad nije obnovljen. Vlasnik objekta je J.U.Djeca Sarajeva.
Krajen 80-tih i poetkom 90-tih godina SOUR FAMOS je za potrebe svojih uposlenika izgradio u Hrasnici
obdanite koje nikad nije poelo sa radom zbog nedovrenosti objekta i poetka ratnih dejstava. Objekat ni
sada nije u funkciji zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa i nepostojanja SOUR FAMOS u onom
obliku i obimu kakav je bio prije rata.
Nakon rata pa do 2004. godine na prostoru Ilide osim J.U. Djeca Sarajeva djelovali su vrtii Sveta
obitelj Stup kapaciteta 150. polaznika a bilo je upisano 68. djece, zatim Centar za dijete i porodicu HO
AiBi na dvije lokacije u Sokolovi Koloniji sa 70. polaznika. Naalost zbog odustajanja sponzora ovih
projekata, vrtii su ugaeni.
Danas na ovom prostoru djeluje obdanite-vrti AMEL I NUR sa 140. polaznika organizovano u odgojno-
obrazovnim grupama ( starije, srednje i mlae ) koristei poludnevne i cjelodnevne boravke sa strunim i
edukovanim kadrom.
Shodno Zakonu o samostalnom privreivanju, a kroz uslunu djelatnost za uvanje i zbrinjavanje djece u
vrtiu DENIS i HAPPY HOUSE obuhvaeno je cca 20. djece predkolskog uzrasta.
Ova oblast regulisana je Zakonom o predkolskom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona
Sarajevo, br. 4/98 ).
Na podruju opine Ilida ivi oko 2500 djece starosne dobi od 0 do 6 godina. Predkolsko obrazovanje
pohaa cca 180 djece to je 7,20 % od ukupnog broja. U periodu koji tretira ova strategija potrebno je staviti
u funkciju jedno obdanite na lokalitetu centra Ilide.
II 6.2 OSNOVNO OBRAZOVANJE
Osnovno obrazovanje regulisano je Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju ( Slubene novine Kantona
Sarajevo br. 10/04, i 21/06 ) , i Zakonom o naelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Slubene novine F BiH BR. 19/06 ).
Osniva osnovnih kola je Kanton Sarajevo sa svim zakonom predvienim ovlatenjima. Opina Ilida u
okviru svojih ovlatenja prua pomo kolama kroz:
- poboljanje prostornih i materijalnih uvjeta u kolama;
- finansiranje uina za uenike prvih razreda slabog materijalnog stanja /316 kom. dnevno/;
- finansiranje ekskurzija socijalno ugroenim uenicima;
- plaanje prevoza uenicima koji imaju vee probleme u kretanju;
88
- organizovanje i finansiranje kolskih takmienja na opinskom nivou iz matematike, fizike, geografije,
informatike, sporta i kulturno-umjetnikog stvaralatva;
- dodjele stipendija talentovanim uenicima (40) i studentima (54) za izuzetan uspjeh u uenju;
- dodjele stipendija redovnim uenicima i studentima koji su bez oba roditelja / bez roditeljskog staranja /;
- finansiranje odreenih projekata vijea uenika osnovnih i srednjih kola;
- jednokratna pomo u vidu novane nagrade uenicima generacije na kraju kolske godine;
Pregled osnovnih kola

Broj Broj Broj Broj
Lokacija Godina
Naziv kole uenika uposlenih uenika uposlenih
kole osnivanja
1996/97. 1996/97. 2006/07. 2006/07.
Prva osnovna kola Ilida 1884 1045 60 788 61
Druga osnovna kola Hrasnica 1908 784 46 853 53
Trea osnovna kola Ilida 1967 667 43 1072 87
etvrta osnovna kola Hrasnica 1968 483 36 431 40
Peta osnovna kola Sok.Kol. 1980 914 44 912 70
esta osnovna kola Stup 1974 68 24 569 40
Sedma osnovna kola Blauj 1931 397 33 719 57
Osma osnovna kola Butmir 2000 - - 586 52
Deveta osnovna kola Rakovica 1926 - - 504 44
O EL-MANAR Luani 2002 - - 148 38
* izvor podataka: Osnovne kole Opine
Pregled broja uenika osnovnih kola u kolskoj 2005/2006 i poetku 2006/07 godine, te prosjean broj
uenika u odjeljenju.
2005/06 2006/07 Prosjean

Broj br. uen.
Naziv kole Broj Broj Broj
uenik u
M odjeljenj uenik M odjeljenj odjeljenju
a
a a a
1. "Prva osnovna kola" 789 419 370 30 788 408 380 29 27,17
2. "Druga osnovna kola" 846 426 420 31 846 420 426 31 27,29
+7 +1 +6 +1 +7 +1 +6 +1
3. "Trea osnovna kola" 1088 563 525 44 1072 543 529 46 23,30
4. "etvrta osnovna kola" 423 215 208 18 431 230 201 19 22,68
5. "Peta osnovna kola" 905 467 438 36 912 467 445 36 25,33
6. "esta osnovna kola" 585 302 283 22 569 295 274 22 25,86
7. "Sedma osnovna kola" 718 381 337 26 719 382 337 27 26,62
8. "Osma osnovna kola" 586 315 271 25 586 306 280 24 24,41
9. "Deveta osnovna kola" 485 252 233 20 504 264 240 20 25,2
UKUPNO 6432 3341 3091 253 6427 3316 3118 254 25,30
+7 +1 +7 +1
9. O "EL-MANAR" 223 115 108 14 148 86 62 8 18,5
UKUPNO 6655 3356 3199 267 6582 3402 3180 263 25,02
10 Osnovna muzika kola 307 129 178 22 343 139 204 22 15,59
89
Pregled broja upisanih uenika u I razred kolske 2006/07. godine u komparaciji sa kolskom 2005/06.
godinom.
Ukupan broj upisanih uenika u prvi razred je 659.
2006/07
2005/06
Naziv kole
Aprilski aprilski augustovski
Augustovski rok Ukupno ukupno
rok rok rok
"Prva osnovna kola" 52 18 70 57 20 77
"Druga osnovna kola" 76 20 96 53 15 68
"Trea osnovna kola" 83 33 116 90 22 112
"etvrta osnovna kola" 48 13 61 39 5 44
"Peta osnovna kola" 91 12 103 79 15 94
"esta osnovna kola" 54 5 59 53 15 58
"Sedma osnovna kola" 56 21 77 61 14 75
"Osma osnovna kola" 48 11 59 37 14 51
"Deveta osnovna kola" 49 26 75 46 10 56
UKUPNO Javne Ustanove 557 159 716 505 130 635
O "EL-MANAR" 40 3 43 22 2 24
UKUPNO 597 126 759 527 132 659
Pregled broja djece iz nepotpunih porodica i djece sa posebnim potrebama

Djeca razvedenih roditelja
Djeca u stanju soc.potrebe
Govorne i slune smetnje

Broj djece iz nepotpunih
Hiperaktivni poremeaji
Tjelesna oteenja, tee
Uenici sa kognitivnim
Djeca bez oba roditelja
panje-soc. deprivacije
Djeca kod staratelja
Djeca bez majke
Naziv kole zdr. potekoe

Djeca bez oca
smetnjama
porodica
3 kategor.
Prva osnovna kola 110 13 9 54 34 3 124 9 18 5
7 u opserv.
Druga osnovna 4 kategor.
108 8 10 54 36 8 104 10 15 2
kola
Trea osnovna kola 112 1 9 65 37 1 200 2 10 4 12 kategor.
etvrta osnovna 1 kategor.
25 6 3 16 12 6 11 6 5 4
kola 1 u opserv.
Peta osnovna kola 64 2 109 28 25 2 112 2 20 6 1 kategor.
esta osnovna kola 69 1 4 42 22 2 169 8 15 1 4 u opserv.
Sedma osnovna 5 kategor.
64 - 3 47 13 1 187 2 10 6
kola 24 u opser.
1 kategor.
Osma osnovna kola 37 - 11 10 16 1 80 10 11 1
3 u opserv.
Deveta osnovna 2 u opserv.
43 - 3 17 23 - 72 10 11 12
kola
UKUPNO 1.05
632 31 61 333 218 24 59 115 41 68
9
90
II 6.3 PROBLEMI MLADIH U OBLASTI OBRAZOVANJA
Problemi mladih u oblasti obrazovanja su:
1. Mladi nisu zadovoljni obrazovnim sistemom njegovim provoenjem;

2. Uenici nisu ukljueni u proces reforme obrazovnog sistema;
3. Odnos nastavnik-uenik nije zadovoljavajui;
4. Obrazovni sistem nije prilagoen mladima;
5. Uenici sa posebnim potrebama nisu ukljueni u redovno kolovanje ili se ne tretiraju na
odgovarajui nain;
6. Mladi nisu dovoljno upoznati sa problemima ugroavanja ivotne sredine i ekologija nije dovoljno
zastupljena u nastavnom procesu ...
Detaljniji podaci o izvrenom anketiranju mladih o ovim pitanjima nalaze se u Strategiji za mlade Opine
Ilida sa akcionim planom 2007-2009.
Finansijska podrka obrazovnom sistemu od Opine Ilida u periodu 2001-2006 godina izgledala je ovako:
Budetsko izvrenje za
Budetska godina Ukupan budet opine u KM Procenat izdvajanja
obrazovanje u KM
2001 144.144,69 7.203.821,97 2,02
2002 155.613,36 8.156.008,86 1,90
2003 159.866,43 10.014.408,26 1,59
2004 185.789,84 12.484.045,54 1,48
2005 169.404,72 14.140.366,42 1,19
2006 187.314,83 15.990.509,43 1,17
* izvor podataka: Sluba za privredu i finansije
II 6.4 STANJE OBJEKATA
Svi objekti osnovnih kola su 1996. godine uz pomo mnogih stranih nevladinih i humanitarnih organizacija
sanirani i osposobljeni za poetak nastave. Od tada do 2007. godine malo se u njih ulagalo tako da je stanje
sada sljedee:
- J.U. Prva osnovna kola Ilida dotrajali patosi, rasvjetna tijela i kolski namjetaj / klupe, stolice,
ormari, table.../. Problem kole je neprimjereno okruenje i bezbjednost uenika.
- J.U. Druga osnovna kola Ilida-Hrasnica oteenje vanjskog sportskog terena i nedostatak
dvorane-hola za kulturne manifestacije.
- J.U.Trea osnovna kola Ilida dotrajala fasada te nedostaje dio zatitne ograde oko vanjskog
sportskog terena. Podruna kola u Osjeku je i dalje s problemom tree smjene za uenike od prvog
do etvrtog razreda (271) dok uenici od petog do osmog razreda (196) putuje preko dva kilometra
od mjesta stanovanja do matinog objekta kole na Ilidi.
- J.U. etvrta osnovna kola Ilida-Hrasnica dotrajala stolarija na bonim stranama objekta kao i
krov od salonita a nedostaje i fiskulturna dvorana.
- J.U. Peta osnovna kola Ilida- stolarija na jednom dijelu objekta je u loem stanju, oteenja na
fasadi su velika kao i na kolskom namjetaju. Nedostaje namjetaj za dvije uionice dok je glavni
problem kole nedostatak prostora prebukiranost postojeeg objekta.
- J.U. esta osnovna kola Ilida Stup dotrajala stolarija, fasada i kolski namjetaj.
- J.U. Sedma osnovna kola Ilida kompletan objekat ne zadovoljava potrebe nastave. Ova kola
e se uskoro nalaziti u opasnom saobraajnom trokutu izmeu autoceste i lokalnih cestovnih
pravaca.
- J.U. Osma osnovna kola Ilida objekat je izgraen 2000. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava.
- J.U. Deveta osnovna kola Ilida objekat izgraen 2006. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava. Nedostaje fiskulturna dvorana i kolski namjetaj.
91
- Osnovna kola El Manar Ilida objekat izgraen 2002. godine i zadovoljava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava. Objekat ove kole koja ne spada u javne ustanove jedini ima uvjete za
cjelodnevni boravak.
- Podruna kola Kobiljaa je 1996. godine sanirana i u potpunosti stavljena u funkciju meutim zbog
nedostatka djece objekat je zatvoren i prazan.
- Podruna kola Vrelo Bosne nije u funkciji a nakon rata Opina Ilida je objekat vratila u vlasnitvo
Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
- Osnovna muzika kola Ilida objekat saniran u vie navrata nakon rata i ispunjava sve uvjete koje
iziskuje redovna nastava.
- Muzika kola Hrasnica nije u funkciji jer zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa objekat nije
saniran i u vrlo loem je stanju.
- U naselju Osjek od kolske 2005/06 godine djeluje Osnovna kola Al Amel koju je formiralo
Ministarstvo odgoja i obrazovanja Kraljevine Jordan pri Ambasadi u Rimu za djecu diplomatskog
kora i drugog osoblja iz arapskih zemalja koji rade i borave u naoj zemlji. U Ministarstvu
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo ova kola je registrovana kao kola koja radi po nastavnom
planu i programu druge drave / Rjeenje br: UP-11-01-05-4173/2006/ od 24.04.2006. godine.
- U naselju Sokolovi Kolonija od kolske 2006/07 godine djeluje u tek izgraenom objektu
Bosansko-Turski koled BOSNA SEMA obrazovne institucije koja je kod nadlenog suda
registrovana sa sjeditem u Novom Sarajevu. U okviru ove obrazovne ustanove nalazi se zajedno
osnovna i srednja kola.
Svim kolama nedostaju oprema i nastavna sredstva predviena Pedagokim standardima i opim
normativima za osnovni odgoj i obrazovanje po predmetima pojedinano / kabineti fizike, hemije, tehnikog
odgoja, biologije, informatike, i sl. / . Biblioteki fond je na vrlo niskoj razini i nedostaju lektire propisane
novim planovima i programima rada. Niti jedna kola / osim El Manar / nema prostorije i kuhinju za
cjelodnevni boravak djece. Takoer nedostaje namjetaj / klupe, stolice,.../ adekvatan za prve razrede.
Sanitarije u mokrim vorovima su u vrlo loem stanju.
to se tie nastavnog osoblja ono ispunjava sve uvjete za rad u procesu nastave. Iskazuje se potreba u svim
kolama za prijem strunog kadra ( sociolog, defektolog i logoped ).
Izgradnja nove osnovne kole u naselju Osjek Deseta osnovna kola Ilida ima svoju potpunu
drutveno-ekonomsku opravdanost. Trenutno s ovog lokaliteta osnovnu kolu pohaa 467 uenika ( 271 od I
do IV razreda u Podrunoj koli Osjek a 196 u centralnom objektu Tree osnovne kole Ilida u naselju
Pejton ). Ako se trai ispunjenje pedagokih standarda i opih normativa za osnovni odgoj i obrazovanje gdje
je propisano da kola moe djelovati ako u njoj ima minimum 18 odjeljenja sa minimum 18 uenika po
odjeljenju onda moemo rei da je minimum ve premaen. Imajui u vidu razvoj stambene gradnje na ovom
prostoru moramo razmiljati o izgradnji nove kole od oko 600 do 700 uenika. J.U. Trea osnovna kola
Ilida trenutno pokriva ovo kolsko podruje i nju pohaa u ovoj kolskoj godini 1072 uenika to je van
svih pedagokih normi.
Izgradnja osnovne kole u MZ Stup II takoer ima svoju punu drutveno-ekonomsku opravdanost. U
kolskoj 2005/06 godini s podruja ove mjesne zajednice i Stupskog brda u Prvu osnovnu kolu Ilida
dolazio je organizovanim prevozom 261 uenik dok je 141 uenik kolu pohaao u O.. Aleksa anti u
Opini Novi Grad. Jedan dio djece pohaa nastavu u O.. amil Sijari Novi Grad, zatim u Treoj
osnovnoj koli Ilida i O.. El Manar Ilida. Imajui u vidu ove pokazatelje te razvoj ovih naselja u
poslijeratnom periodu moemo rei da nova kola ispunjava gotovo optimalne uvjete za odgojno-obrazovni
proces. Prva osnovna kola Ilida bi dobila optimalne uvjete za kvalitetan rad dok bi prostorno stekla
uvjete za uvoenje cjelodnevnog boravka.
II 6.5 SREDNJE OBRAZOVANJE
Ova oblast regulisana je Zakonom o srednjem obrazovanju ( Slubene novine Kantona Sarajevo br.10/04).
Osniva srednjih kola je Kanton Sarajevo sa svim zakonom predvienim ovlatenjima.
92
Pregled srednjih kola
Godina Broj uenika Broj uposlenih Broj uenika Broj uposlenih

Naziv kole
osnivanja 1996/97 1996/97 2006/07 2006/07
etvrta gimnazija
1961 366 47 605 52
Ilida
Srednja grafika
1949 217 35 555 63
tehnika kola
* izvor podataka: Srednje kole Opine
etvrta gimnazija Ilida je nakon rata samo dijelom sanirana tako da je krov u vrlo loem stanju. Dotrajala je
stolarija kao i podovi , rasvjetna tijela, elektro, vodovodne i kanalizacione instalacije. Objekat kole nema
vlastitu fiskulturnu dvoranu i za te potrebe koristi dvoranu KSC Ilida ije trokove finansira Ministarstvo
obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo. Ovdje moramo pomenuti da nedostaje oprema i nastavna sredstva
predviena Pedagokim standardima. kola nema fonolaboratoriju iako se u njoj izuava vie jezika .
Srednja grafika tehnika kola djeluje u izuzetno tekim uvjetima. Nastava se izvodi u tri fiziki odvojena
objekta ( dva na Ilidi i jedan u Sarajevu ). Uenici ove kole osposobljavaju se u est izbornih podruja i to:
- grafiki tehniar za pripremu tampe,
- grafiki tehniar za tampu,
- grafiki tehniar za doradu,
- tehniar za grafiko-komercijalno podruje,
- fotograf za medije i
- web dizajn.
Upravni organi ove kole pripremaju uvoenje novog izbornog podruja i osposobljavanje multimedijalnih
tehniara.
umarski kolski centar djelovao je na ovom prostoru od 1889. do 1992. godine. Na lokalitetu Velike aleje
ova kola posjedovala je objekat od 1700 m2, sportsku dvoranu, urede za nastavni i tehniki kadar, pomone
zgrade, igralita , parkovne povrine i poligone za obuku te 7 ha rasadnika za potrebe umarstva i
hortikulture. Na lokalitetu Igman postojala su dva objekta (370 m2) za boravak uenika i izvoenje praktine
nastave. Tokom rata je sve uniteno i do sada nije obnovljeno.
II 6.6 VISOKO OBRAZOVANJE
Na podruju Opine Ilida imamo 1388 studenata koji studiraju uglavnom na Univerzitetu u Sarajevu a neto
manje na univerzitetima u Mostaru, Istonom Sarajevu i dr. Nemamo podatke zastupljenosti po odreenim
fakultetima kao ni podatak broja redovnih i vanrednih studenata.
U toku je izgradnja kampusa INTERNACIONALNI UNIVERZITET U SARAJEVU na lokalitetu Sokolovi

Kolonije. Trenutno djeluje u iznajmljenim prostorima u Sarajevu i Hrasnici gdje ima 79. uposlenih i 306
studenata na tri fakulteta:
- Fakultet umjetnosti i drutvenih nauka,
- Fakultet ekonomije i poslovne administracije i
- Fakultet ininjeringa i prirodnih nauka.
U planu je poetak rada i Medicinskog fakulteta u okviru univerziteta koji nije javna ustanova.
Po zavretku graevinskih radova i stavljanja u funkciju svih objekata kapacitet univerziteta e biti 5000
studenata i oko 230 uposlenika ( profesora, predavaa, instruktora i administrativnog osoblja ).
93
II 7 ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA
II 7.1 ZDRAVSTVENA ZATITA
Zdravlje je preduvjet koji ljudima omoguava produktivan ivot na individualnom ,socijalnom i

ekonomskom planu. Na produktivnost i kvalitet ivljenja znatno utiu mnogi riziko faktori kao to su stanje
stanovanja, poljoprivrede, zapoljavanja, uvjeta rada, ekonomskog standarda i slino. Na podruju opine
Ilida ima znatan broj nezaposlenih lica ,a dugorona nezaposlenost se smatra ozbiljnim zdravstvenim
rizikom koji rezultira bolestima vazanim za siromatvo.Negativan uticaj na zdravlje imaju postraumatski
stresovi kao posljedica ratnih dejstava i nezdravog naina ivljenja kao to su . puenje ,alkoholizam
,konzumiranje nezdrave hrane ,nedovoljne fizike aktivnosti i slino.
U Federaciji BiH 1997 godine donesena su dva sistemska zakona-Zakon o zdravstvenoj zatiti "Slubene
novineFederacije BiH " BR. 29/97 i Zakon o zdravstvenom osiguranju "Slubene novine Federacije BiH "
BR. 30/97.
Nakon donoenja naprijed navedenih zakona Kanton Sarajevo u okvirima svojih nadlenosti normativno je
regulisao niz pitanja iz oblasti koje se odnose na zdravstvenu zatitu stanovnitva kao i naina rada i
funkcionisanja postojeih zdravstvenih javnih ustanova.
Na podruju opine Ilida u odnosu na 51.964 stanovnika sa 31.12.2006 godine je 34.790 aktivnih nosilaca
zdravstvenog siguranja.
Zdravstveno osiguranje preko Slube za rad,socijalna pitanja,zdravstvo ,izbjeglica i raseljena lica ostvarilo je
sa 31.12.2006 godine ukupno 923 lica:
- na osnovu djeijeg dodatka ,djece do 15 godina 272 lica;
- lica starija od 65 godina 197 lica;
- zdravstveno osiguranje civilnih rtava rata /CR/67 lica;
- zdravstveno osiguranje raseljenih lica 241 porodica sa 384 lica.
Zdravstvena zatita stanovnicima prua se kroz javni i privatni sektor u okviru tri nivoa zdravstvene zatite i
to primarna,specijalistiko konsultativna i bolnika zdravstvena zatita.
Primarna zdravstvena zatita je organizovana kroz rad javne ustanove /JU/ Doma Zdravlja Kantona Sarajevo
i JU Apoteke Sarajevo,/i est specijaliziranih zdravstvenih ustanova organizovanih kao zavodi i to : JU
Zavod za zdravstvenu zatitu ena i materinstva, JU Zavod za hitnu medicinsku pomo Kantona Sarajevo,JU
Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo,JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo,JU
Zdravstveni zavod za zatitu studenata Kantona Sarajevo i Higijensko epidemioloka sluba Kantona
Sarajevo.
II 7.1.1 SADANJE STANJE ZDRAVSTVENE ZATITE
Osnov zdravstvene zatite na Ilidi ini Dom zdravlja Ilida kao organizaciona jedinica JU Dom zdravlja
Kantona Sarajevo koja obuhvata segmente Primarne i Specijalistiko konsultativne zdravstvene zatite
-Primarna zdravstvena zatita ,obiteljska /porodina medicina

porodina medicina /14-18 god zdravstvena zatita srednjokolaca organizovana je u timovima porodine
medicine/,
-Zdravstvena zatita predkolske djece,
-Zdravstvena zatita kolske djece,
-Stomatoloka zdravstvena zatita,
-Centar za mentalno zdravlje,
-Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju,
-Laboratorijska dijagnostika, higijensko-epidemioloka sluba.
-Specijalistiko - konsultativna zatita obuhvata:
- antituberkulozni dinspanzer (AT.D),

- interna sluba,
- otorinolaringolog (ORL),
94
- oftalmologija ,
- stomatoloka zatita sekundarnog nivoa ,
- radioloke i ultrazvune dijagnostike i
- labaratorijsko biohemijske dijagnostike sekundarnog nivoa .
Ove poslove obavlja 199 zaposlenih od ega su 34 ljekara ope prakse , 10 stomatologa , 11 specijalista i 1
dip.farmaceut .
Povrina Centralnog objekta Dom zdravlja Ilida je 800 m2 .
U proteklom periodu Organizaciona jedinica Doma zdravlja Ilida je ojaana kadrovski i tehniki . Uz
kadrovsko popunjavanje , postojei kadar je upuen na edukacije svih vrsta specijalizacija , postdiplomska
nastava , vie kole , seminare ,kongrese.
U okviru tehnikog jaanja opremljen je edukacioni centar , kupljena nova telefonska centrala , EKG aparat ,
sterilizator , defiblirator , inhalator , andiometar , tradmil traka za ergometriju , kompjuteri , friider za
vakcine , oftalmoskop kompjuter i druga oprema za ambulante porodine/obiteljske medecine .
U prostorijama Doma zdravlja lociran je punkt hitne medicinske pomoi koji u okviru svoje nadlenosti
prua cjelodnevnu zdravstvenu zatitu graana u periodu od 0-24 sata.
Kada je u pitanju sam objekat Doma zdravlja Ilida evidentno je da se isti u cjelosti ne koristi jer se u
prizemlju u lameli B. smjetene prostorije "Neretve" koja se bavi poslovima ortopedskih pomagala .
Vodea oboljenja registrovana u primarnoj zdravstvenoj zatiti na podruu opine Ilida su: akutne infekcije
gornjih respiratornih puteva,hipertenzivna oboljenja,akutni bronhitis,cistitis, oboljenja oka .
Vodei uzroci smrtnosti na podruju opine Ilida : oboljenja cirkulatornog sistema,maligne

neoplazme,endokrilna i metabolika oboljenja sa poremeajem u ishrani, oboljenja respiratornog sistema.
Vodea infektivna i parazitarna oboljenja kod stanovnitva su : varicellae,enterocolitis acuta,angina

streptococcica ,salmonelosis,scabies,TBC,scarlatina,toxiinfectio alimentaris,hepatitis virosa A,B,C i
mononukleosis.
Posljednjih par godina na Ilidi postoji problem neblagovremene zdravstvene zatite u oblasti internistikog
pregleda , ultrazvunog i radiolokog pregleda gdje ih pacijent obavlja u periodu ekanja od 1 do 4 mjeseca.
Pored Doma zdravlja Ilida kao organizacione jedinice JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo graani mogu
koristiti usluge dvije apoteke u vlasnitvu JU Apoteke Sarajevo, ljeilite locirano u Hotelu "Terma"
,privatne poliklinike "EUROFARM","ARTRIJUM" , pet privatnih specijalistikih ambulanti , osam
privatnih stomatolokih ambulanti , jednu privatnu biohemijsku labartorija i devet privatnih apoteka koje
pruaju usluge primarne i specijalistiko-konsultativne zdravstvene zatite.
-Porodina (obiteljska ) medecina
Jedno od stratekih opredljenja Federalnog ministarstva zdravstva je reforma primarne zdravstvene zatite ,
koja treba biti usmjerena u razvoj obiteljske (porodine ) medecine , a u cilju osiguranja graanima jednakih
uslova , odnosno mogunosti za koritenje zdravstvenih usluga primarnog nivoa zdravstvene zatite.
U vezi s tim Kanton Sarajevo donosi Odluku o usvajanju mree ambulanti porodine (obiteljske ) medicine
u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo "Slubene novine Kantona Sarajevo " br: 3/05 .
Standardi ambulanti porodine (obiteljske) medicine utvreni su lanom 38. Federalnog zakona o
zdravstvenoj zatiti i obuhvataju sljedee elemente
zdravstveno stanje ,starosna , polna i socijalna struktura stanovnitva ,
jednake uvjete odnosno mogunost za koritenje zdravstvenih usluga ,
stepen organizacije podruja , saobraajna povezanost i specifinost naseljenosti te dostupnosti na
podruju koja su rijetko naseljena ,
ekonomsko finansijske mogunosti,
Prema naprijed navedenoj Odluci planirano je da opina Ilida ima 10 ambulanti porodine medicine do
kraja 2007. godine.
95
Do kraja marta 2007. godine , uraene su, odnosno rade, sljedee ambulante porodine medicine :
1. U centralnom objektu Doma zdravlja Ilida rade 4 tima obiteljske medicine (TOM)
2. U mjesnoj zajednici Hrasnici I u ambulanti porodine medicine rade 3 (TOM).
3. U mjesnoj zajednici Sokolovi Kolonija u ambulanti porodine medicine rade 2 (TOM).
4. U mjesnoj zajednici Butmir u ambulanti porodine medicine rade 2 (TOM).
5. U mjesnoj zajednici Stup u ambulanti porodine medicine radi 1 (TOM).
6. U mjesnoj zajednici Rakovica u ambulanti porodine medicine radi 1 (TOM).
Svi timovi su kadrovski i tehniki opremljeni po standardima obiteljske medicine .
Potrebno je kadrovski i tehniki opremiti ambulante porodine medicine u mjesnoj zajednici Stup II i Otes ,
kao i nastaviti sa izgradnjom ambulanti porodine medicine na podruju MZ Osjek , Blauj , Hrasnica II i
Luani .
Kako bi dolo do potpune implementacije projekta mree ambulanta porodine - obiteljske medicine , u
Javnoj ustanovi Dom zdravlja Kantona Sarajevo , potrebno je poveati broj timova porodine medicine koje
egzistiraju po mjesnim zajednicama ,kao i da se razmatra mogunost otvaranja stomatolokih slubi u
postojeim ambulantama porodine medicine da se ponovo uspostavi stomatoloka sluba u Petoj osnovnoj
koli i pedijatrijska sluba u ambulanti Hrasnica .
Da se povea broj ljekara - specijalista kako bi se ojaala specijalistiko- konsultativna sluba .
II 7.1.2 Razvoj zdravstvene zatite
Kanton Sarajevo je donio Strategiju razvoja zdravstva za period 2006-2015 godine, ("Slubane novine
Kantona Sarajevo " br: 6/06) .
Strategija je usmjerena na unapreenje zdravlja stanovnitva smanjenje rizika u zdravlju te razvijanje

efikasnog racionalnog i kvalitetnog sistema zdravstvene zatite u cilju poveanja stepena zdravstvenih
korisnika i davalaca.
-Unaprijediti zdravstvenu zatitu djece i sa tim u vezi razvijati preventivno-promotivne programe.
Unaprijediti zdravlje dijece kroz dalji razvoj inicijativa WHO I UNICEFA-a "Bolnica prijatelj beba " i
promoviranje iskljuivog dojenja u prvih 6 mjeseci ivota.
Ostvariti obuhvat od 95% dojenadi i predkolske dijece obaveznom imunizacijom stanovnitva protiv
zaraznhih bolesti.
Jaati mjere i aktivnosti za smanjenje rane neonatalne smrtnosti.Kontinuirano pratiti psiho-fiziki rast i
razvoj i stanje uhranjenosti dojenadi ,male i predkolske djece.
-Zdravlje mladih ljudi
1.Unaprijediti zdravstvenu zatitu mladih osoba na podruju opine Ilida uz obezbjeenje kontinuiranog
praenja psiho-fizikog rasta i razvoja i stanja uhranjenosti
2.Provoenje mjera usmjerenih naroito na spreavanje rizinog i tetnog ponaanja /alkoholizam,
narkomanija, puenje/.
6.Savjetovanje mladih o reproduktivnom zdravlju seksualnosti, kontracepciji i prevenciji splonih bolesti
ukljuujui i HIV/AIDS.
7.Prevencija traumatizma i smanjenje onesposobljenoti i mortalitet usljed povreivanja zbog nesree ili
nasilja.
8.Prevencija nasilja kolske djece i omladine.
-Zdravo starenje i dostojanstveno umiranje
Omoguiti starim osobama voenje nezavisnog ivota uz poveanje samostalnosti i kvaliteta ivota kroz:
- Prevenciju hroninih masovnih nezaraznih bolesti, prevencija povreda,edukacija ove populacije o
zdravom nainu ivota.
- Osnivanje slubi za njegu u kui i stimulisanje slubi koje ve postoje.
- Obezbjediti starim osobama pravo na dostojanstveno umiranje uz uvaavanje kulturnih i religijskih
obiaja.
96
-Zdravlje ena
1.Unaprijediti zdravlje ena na podruju Kantona Sarajevo sa posebnim usmjerenjem na zdravlje ena koje
imaju najvee rizike, ukljuujui i socioekonomske rizike, kroz sistematsko zdravstvo prosvjeivanje i
edukaciju o samoprocjenjivanju zdravlja.
2.Unaprijediti slube za zatitu reproduktivnog i seksualnog zdravlja ene i uiniti ih dostupnim i
prihvatljivim u svim fazama njihovog ivota.
-Mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje predstavlja jedan od prioriteta kako na kantonalnom tako i federalnom i dravnom nivou
uzimajui u obzir da je BiH postkonfliktno i tranzicisko drutvo sa itavim spektrom problema koji e
dugorono imati uticaj na ljudski kapital, koji je ujedno i kljuni kapital svakog dutva.
Poremeaj mentalnog zdravlja i poremeaj ponaanja svakodnevni su dio prakse i unutar primarne
zdravstvene zatite.Najee dijagnoze su : poremeaj raspoloenja, mentalni poremeaji uzrokovani
stresom, alkoholom, drogama. Samoubistva i nasilje predstavljaju znaajan problem kada govorimo o
mentalnom zdravlju stanovnitva.
Potrebno je sainiti program za osnaenje centra za mentalno zdravlje .
Nastaviti imlementaciju smjernica vezanih za Inovirani program prevencije narkomanije ,alkoholizma i
drugih ovisnosti za period 2004 -2007 god. i planirati izradu dugoronog programa prevencije
narkomanije,alkoholizma i drugih ovisnosti za dalji period od 2008 do 2015 godine.
-Prevencija i kontrola hroninih masovnih nezaraznih bolesti
Meu vodeim hroninim nezaraznim bolestima su : hipretenzivna oboljenja ,diabetes mellitus ,druge
dorzopatije ,bronhitisi ,emfizem i druga opstruktivna pluna oboljenja ,artroze, cervikalni i drugi poremeaji
intervertebralnih diskova ,astma i maligne neoplazme.
-Sprijeavanje i suzbijanje zaraznih bolsti
U rangu deset vodeih oboljenja nalazi se TBC i Hepatitis A,B,C,a od zaraznih, koje podlijeu prevenciji jo
se registruju oboljeli od parotitisa,rubeole i morbila.Iz reda zoonoza registruju se oboljeli od bruceloze i Q
groznice .
Oblast zdravstvene zatite bila bi cjelovitija da smo dobili traene podatke od nadlene JU Dom zdravlja
Kantona Sarajevo - negativan odgovor na na zahtjev br:01-3-990-2 od 23.02.2007.godine .
II 7.3 SOCIJALNA ZATITA
Socijalna zatita kao organizirana djelatnost usmjerena je na osiguranje socijalne sigurnosti graana, a
provodi se poduzimanjem odgovarajuih mjera i pruanja usluga socijalne zatite, a radi otklanjanja
posljedica stanja socijalnih potreba u kojima se nau porodice ili osobe. Stanje socijalnih potreba odreenog
broja graana na podruju opine Ilida vrlo je evidentno izraeno, a to je posljedica ratnih deavanja,
velikih migracija stanovnitva, tranzicija drutveno-politikog sistema, smanjena zaposlenost i dr. Opina
Ilida provodi aktivnu i pasivnu socijalnu politiku i to tako to kroz potivanje zakonskih propisa, uputstava i
normi prua materijalnu, savjetodavnu i drugu pomo i podrku svojim stanovnicima bez obzira na njihovu
rasnu, vjersku i drugu pripadnost i opredjeljenje. Poslovi socijalne zatite na podruju opine Ilida obavljaju
se radom dvije slube kantonalnog i opinskog nivoa. Kantonalna sluba socijalne zatite radi na
provoenju vie zakona i zakonskih odredaba, kao i uputstava iz oblasti socijalne politike (Zakon o
socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Porodini zakon, Zakon o upravnom
postupku, Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Krivini zakon prema maloljetnicima, Zakon o zatiti osoba
sa duevnim smetnjama itd.). Centar za socijalni rad takoer radi na provoenju odreenih zakona,
zakonskih odredaba i upustava iz oblasti socijalne politike. Potujui navedene zakone obje Slube nastoje
zadovoljiti potrebe stanovnitva u lokalnoj zajednici. Meutim i pored postojeih socijalnih projekata
97
pruanja socijalne pomoi stanovnitvu (subvencioniranje trokova grijanja, jednokratne novane pomoi,
stalne novane pomoi, pomo i njega od strane drugog lica, javne kuhinje, pomo u kolskom priboru i
knjigama, hraniteljstvo, sigurna kua, itd.) ipak dio stanovnitva, posebno mladi, prema vaeim zakonskim
regulativama ostaje bez potrebne socijalne zatite.
U opini Ilida u djelokrugu Slube za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica su slijedee
oblasti: djeija zatita i zdravstvo, novana naknada majkama porodiljama, status civilnih rtava rata, status
izbjeglica i raseljenih lica, pitanje povratka na podruje opine Ilida, izdavanje radnih knjiica i upis
diploma u radnu knjiicu i jednokratne novane pomoi.
Tabelarni prikaz pruanja socijalne zatite zakljuno sa 31.12.2006 godine:
BR.
r/b OPIS POMOI
KORISNIKA
1. priznato pravo na djeiji dodatak 3269
2. priznato pravo na jednokratnu novanu pomo za novoroeno djete 252
3. priznato pravo na pomo djeteta do 6 mjeseci i dodatna ishrana majke dojilje 252
4. priznato pravo umjesto plae majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa 211
posla radi roenja djeteta
5. priznato pravo na novanu pomo za vrijeme poroaja ene majke koje nisu u 391
radnom odnosu
6. subvencija dijela trokova boravka djece u predkolskim ustanovama 7
7. dodjela pomoi iz budeta opine Ilida socijalno najugroenijim licima/jednokratna 651
novana pomo
8. CR lina invalidnina 245
9. CR porodina invalidnina 316
10. priznato pravo djece na zdravstvenu zatitu djece do 15 godina 275
11. priznato pravo na zdravstvenu zatitu starijih od 65 godina 197
12. priznato pravo na zdravstvenu zatitu raseljenih lica 241
13. priznato pravo na zdravstvenu zatitu CR 67
* izvor podataka: Sluba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica
Centar za socijalni rad kao javna ustanova i organizaciona jedinica Kantonalnog centra za socijalni rad ima
za cilj pruanje socijalne zatite graanima na podruju opine Ilida. JU Centar za socijalni rad Ilida bavi
se prvenstveno primarnom, ali i sekundarnom socijalnom zatitom. U primarnu socijalnu zatitu spada
rjeavanje nastalih socijalnih problema i saniranje posljedica koje ti problemi izazivaju, dok u sekundarnu
zatitu spada saniranje uzroka koji dovode do pojave socijalnih problema.
U JU Centra za socijalni rad je zaposleno 13 radnika:
ef slube dipl.socijalni radnik
7 dipl.socijalnih radnika
1 pedagog-1/2 radnog vremana u JU Centar za socijalni rad Hadii
1 psiholog- radnog vremena u JU centar za ocijalni rad Hadii
1 operater
1 blagajnik
1 kurir-spremaica
2 pripravnika
Centar za socijalni rad se finansira iz Budeta Kantona Sarajevo kako za materijalna davanja tako i za plate
uposlenika.
Osnovni zadaci Centra za socijalni rad je pruanje socijalne zatite :
- djeci bez roditeljskog staranja,
- odgojno zanemarenoj djeci,
- odgojno zaputenoj djeci,
- djeci iji je razvoj ometen u porodinim prilikama,
98
- osobama ometene u duevnom i tjelesnom razvoju i osobama sa invaliditetom - materijalno
neosigurana lica i za rad nesposobna lica,
- starim osobama bez porodine skrbi,
- osobama drutveno negativnog ponaanja,
- osobama i porodicama u stanju socijalnih potreba kojima je zbog posebnih okolnosti potreban
odgovarajui oblik socijalne zatite.
Podaci o broju korisnika socijalne zatite, koji se provode u skladu sa zakonom o socijalnoj zatiti, zatiti
civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom.
Brojani pokazatelji koji se odnose na regulisane oblike, mjere i usluge socijalne zatite, za korisnike
sa podruja opine Ilida sa 31. 12. 2006 godine
Broj
R/B REGULISANI OBLICI, MJERE I USLUGE SOCIJALNE ZATITE KORISNIKA
korisnika
1. JU Dom za zatitu starih lica Sarajevo 18
2. Djeiji dom Mostar 1
3. kolski pribor za djecu 398
4. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece "Mjedenica " 2
5. JU Dom za stara i iznemogla lica Gorade 1
6. JU "Dom-porodica " Zenica 1
7. K.J.U."Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba " 18
Sarajevo-Naherovo
8. Subvencija sahrana,denaza,ukopa 14
9. SOS kinderdof internacional Sarajevo 6
10. Zavod za zbrinjavanje mantalno invalidnih lica "DRIN "-Fojnica 22
11. Zavod "Bakovii"-Fojnica 6
12. Zavod za zatit djece i omladine "Pazari" 7
13. JU Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo,internatski smjetaj uenika 3
14. Zavod za lijeenje,rehabilitaciju i socijalnu zatitu hroninih duevnih bolesnika 1
"Jake"Modria
15. JU Djeiji dom "Bjelave " Sarajevo 16
16. Stalna novana pomo 137
17. Novana naknada za njegu i pomo od starane drugog lica Stara lica 195
18. Djeca na porodinom smjetaju 13
19. Naknada na ekanje na zaposlenje 55
20. Jednokratna novana pomo 461
21. Izuzetna novana pomo 6
22. Subvencija trokova grijanja, vrsto gorivo, plin, toplane 872
23. Novana naknada za udbenike djeci 282
UKUPNO 2538
Putem Centra za socijalni rad, osigurava se primjena Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i
zatiti porodica sa djecom kao i poslovi strunog rada socijalnih radnika, pravnika, psihologa, pedagoga u
primjeni Porodinog Zakona, Krivinog Zakona Federacije BiH, Zakona o izvrenju sankcija u Kantonu
Sarajevo, Zakona o zatiti osoba sa drutvenim smetnjama itd.
99
Tabelarni prikaz poslova Slube za socijalna pitanja Ilide u 2006.godini iskazano je:
OSTVARENO
R/B KATEGORIJA
USLUGA
1. Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizikom i psihofizikom razvoju 746
2. Djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama 24
3. Vaspitno zanemarena djeca 33
4. Vaspitno zaputena djeca 17
5. Materijalno neobezbjeene i za rad nesposobne osobe 141
6. Stare osobe bez porodinog starana 195
7. Osobe sa drutveno negativnim ponaanjem 6
8. Lica i porodice u stanju socijalne potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potreban 872
poseban oblik zatite
9. Lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih ivotnih potreba 1288
10. Mjere ukljuivanja/specijalne kole,rehabilitacija/ 1
11. Pomo u saniranju poremeenih branih odnosa 56
12. Obezbjeenje zdrtavstvene zatite 137
13. Regulisanje toplog obroka u javnim kuhinjama 576
14. Posredovanje 52
15. Miljenje o povjeri djece u brakorazvodnom sporu 28
16. Broj prijedloga o izmjeni sudske odluke o povjeri djece 4
17. Miljenje za izmjenu odluke o visini izdraavanja 4
18. Regulisanje vianja djece kontaktiranje 7
19. Davanje miljenja o sklapanju braka maloljetnim licima 2
20. Povjera djece iz vanbrane zajednice 4
21. Starateljstvo nad punoljetnom djecom 43
22. Starateljstvo nad maljoljetnom djecom 40
23. Posebno starateljstvo 121
24. Usvojenje 1
25. Odgojne mjere prema maloljetnicima 28
26. Ostale usluge socijalnog i drugog strunog rada 2576
UKUPNO: 7002
Licima koja su ostvarila pravo na stalnu novanu pomo, a koja nemaju zdravstveno osiguranje po
nekom drugom zakonskom osnovu, centar za socijalni rad je zdravstveno osigurao i uplauje doprinose za
njihovo zdravstveno osiguranje.
Materijalna pomo Crvenog kria Opine Ilida.

- Narodne kuhinje. Brojani prikaz po punktovima za topli obrok
r/b Naziv punkta Broj korisnika

1. Ilida Centar 90
2. Sokolovi Kolonija 70
3. Hrasnica 50
4. Stup II 40
Ukupno mjeseno 250 toplog obroka
100
Brojani prikaz za mjesene pakete:
r/b Naziv punkta broj korisnika
1. Rakovica 50
2. Blauj 144
3. Osjek 23
4. Otes 193
Ukupno 407 paketa
Broj korisnika toplog obroka i paketa stalno je promjenljiv i oekuje se poveanje na 1000 korisnika.
Za proteklih 12 mjeseci podjeljeno je 3000 obroka ,a za dvanaest mjeseci podjeljeno je 4700 paketa.
Pored redovne podjele hrane i paketa korisnicima toplog obroka organizacija CK Ilida je i interventno
djelovala sa paketima hrane i higijene na zahtjev pojedinih sekretara MZ : Hrasnica I i II, Blauj, Stup,
Udruenje penzionera, Centar za socijalni rad, za graane koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.
Iz svega moemo zakljuiti da je stanje socijalnih potreba odreenog broja graana u opini Ilida
evidentno izraeno, a s obzirom da je opina Ilida jedna od razvijenih opina, ona bi trebala poduzeti
odreene radnje u rjeavanju pitanja problema socijalne politike. Meu tim problemima mogu se svrstati
slijedei:
1. Naruena porodina dinamika te tradicionalna struktura porodice: roditelji su ili prezaposleni ili se
nedovoljno bave svojom djecom. Izostaje potrebna podrka porodice kao osnovne elije drutva.,
2. Socijalni urbani rizici uestaliji su, na primjer: zloupotreba droga i alkohola, lo uticaj
necenzuriranih mediskih poruka, lo uticaj vrnjaka, velika ponuda zabave, a mala ponuda obrazovnih i
kulturnih sadraja.,
3. Drutveno neprihvatljivi oblici ponaanja delikvencija gdje je u zadnje vrijeme najizraeniji
oblik nasilja meu mladima, agresivnost i sl.,
4. Neorganizirano koritenje slobodnog vremena.,
5. Kriza morala.,
6. Nezaposlenost .,
Da bi se socijalna zatita provodila u skladu sa zakonskim propisima u korist i dobrobit graana
opine Ilida, nuno je provesti aktivnosti na izgradnji adekvatnih objekata te ih opremiti adekvatnom
opremom, pa i sam Centar za socijalni rad.
II 8. KULTURA I SPORT
Kultura kao iznimno vano podruje u identifikaciji jednog drutva sastoji se od vrijednosti normi kao
duhovni, geografski i fiziki prostor, kada komuniciraju u skladu kulturno naslijee, sadanjost i budunost.
Kroz sublimaciju razvoja obrazovanja, usavravanja , oplemenjivanja, bogaenja duha, strune, naroito
ope obrazovanosti, naitanosti, etike kulture, izraava se nivo kulturnog afiniteta kako pojedinca tako i
drutva uope. Cilj kulture je oplemenjivanje svih struktura drutva i oblikovanje prostora gdje e pojedinci
razvijati kulturu ivljenja i doivljaj kulture u skladu s linim afinitetima. Cjelishodnost navedenog na
prostoru opine Ilida izraava se kulturnim iskazivanjem kroz: oplemenjivanje svakodnevnog ivota,
ouvanje tradicije, kulturnu produkciju, kreativnou i stvaranje novih obrazaca te kreiranje prostora za
vlastito prepoznavanje u oblastima kulturno-historijskog i prirodnog naslijea, kulturno-umjetnikog
stvaralatva, biblioteke i muzejske djelatnosti i tradicionalnim elementima.
Sport predstavlja sastavni dio ovjekovog drutvenog ivota od njegovog postanka. Kao fenomen
savremenog drutva egzistencijalno-esencijalnu potrebu modernog ovjeka i primaran segment u psiho-
fizikom razvoju ljudske populacije, a posebno djece i omladine. U lepezi sportsko - rekreativnih povrina
su: nogometni tereni, bazeni, hipodrom, sportske dvorane, fitness i tenis centri, ahovske plohe, te
mnogobrojne vanjske univerzalne plohe na kojima graani Ilide zadovoljavaju potrebu za aktivnou i
kretanjem. Od sportskih grana najzastupljeniji su sportovi sa loptom (nogomet, koarka, odbojka i rukomet),
borilaki sportovi (karate, boks, kick boks), ali tu je i skijanje, hokej, ah, planinarenje kao i sport za osobe
101
sa onesposobljenjem. Posebno mjesto u sportskoj historiji Ilide zauzima konjiki sport i manifestacije
vezane za takmienja u ovoj grani sporta.
Sve navedeno potvruje izvorno znaenje rijei Ilida: "mjesto koje nudi, daje i osigurava zdravlje".
Ustanove u oblasti kulture i sporta

Zbog potpunjavanja sadraja i mogunosti, a u cilju koritenja materijalnih i kadrovskih potencijala iz oblasti
kulture, sporta i rekreacije Opinsko vijee Ilide je osnovalo dvije javne ustanove:
1. JU "Kulturno - sportski i rekreacioni centar" Ilida

U skladu s lanom 1. Odluke o osnivanju broj 01-02-420/00 od 29.02.2000.g., a koja je objavljena u
("Slubenim novinama Kantona Sarajevo", broj 3/00). navedena ustanova je pravni sljedbenik "Kulturno -
sportskog i rekreacionog centra" Ilida d.j.l. u iji sastav ulazi:
- Univerzalna dvorana povrine 2.400m2(kapaciteta 2.500 gledalaca)
- Ljetna pozornica 4.525 m2
- Otvoreni sportski stadion povrine 1.600 m2 (sa tribinama i pripadajuim zemljitem)
- Prostorije galerije slika
- Nekadanji RU "Slobodan Princip Seljo" ukupne povrine cca 700 m2 u okviru kojeg je i prostor
multimedijalnog centra od 332 m2 ija je sanacija u toku, galerijskim prostorom i bibliotekom kao
i slubenim prostorijama Udruenja i Fondacije koje po ugovoru koriste prostor, uz napomenu da
navedenom Odlukom objekat nije u sastavu JU KSiRC Ilida, ali se kao takav tretira do konanog
rijeenja njihovog statusa.
Upravni i Nadzorni odbor imenovani su 07.10.2005. godine na period od 4 godine, a kadrovska struktura
je 11 zaposlenih (1 VSS; 1 VS; 7SSS i 2 NK.).
2. JU za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica-Ilida

U skladu sa lanom 1. Odluke o osnivanju Javne ustanove za kulturu, sport i rekreaciju Hrasnica -
Ilida ("Slubene novine Kantona Sarajevo", broj 22/01) broj 01-02-1403/01-1 od 11. septembra 2001.g.
imovinu ine:
- "Dom kulture " Hrasnica (povrine 4.108 m2 sa pripadajuim zemljitem 13.739m2) u okviru
kojeg se nalazi
kino-sala sa pozornicom i 350 sjedinih mjesta, galerijski prostor, bibloteka sa itaonicom, sala sa
80 sjedinih mjesta, prostor Spomen sobe 104.VMTBr, prostor igraonice za djecu, te prostor
restorana koji nije u funkciji.
- "Centar fizike kulture" (povrinama kuglana 185,20m2; sportska sala sa prateim objektima 811
m2; fudbalski stadion sa tribinama pov.13.500m2; ostali tereni sa tribinama 5.960m2 sa
pripadajuim zemljitem povrine 76.000m2)
Upravni i Nadzorni odbor imenovani su 07.10.2005. godine na period od 4 godine, a kadrovska struktura
je 15 zaposlenih (2VSS, 5SSS, 7 KV i 1 NK).
Tabelarni prikaz budetskih izdvajanja u kuturu i sport (ustanove,organizacije,maifestacije i sl.)

budetska stavka 2005.godina 2006.godina 2007.godina
ju ksirc Ilida 77.300 97.300 84.000
ju ksr hrasnica-ilida 197.000 200.000 192.000
konto-kutura 75.000 65.000 70.000
konto-sport 180.000 200.000 220.000
II.8.1. Kultura
Kultura na podruju Opine Ilida kao kompleksna cjelina ukljuuje aspekte vrlo specifinog
materijalnog i duhovnog ivota sa kulturno-civilizacijskim subjektom prisutnim jo od pradavne batine
neolitskih ljudi.Na ovom prostoru postoji mogunost direktnog pogleda na kontinuiran ljudski ivot
identificiran kroz izmjene kultura i civilizacija od neolitskih, preko eneolitskih i prvih povjesnih, kao to su
ilirske, rimske, srednjovjekovne bosanske, osmanske, austrougarske do nae savremene civilizacije i kulture.
102
Posmatrajui kulturu danas na prostoru ove Opine, neminovno je uoiti brojne tragove necivilizacijskih
stremljenja u periodu od 1992 do 1996.godine, koja su prisutna u svim segmentima kulture. U poslijeratnom
periodu uinjeni su znatni pomaci u obezbjeenju osnovnih resursa u oblasti kulture. U okviru
samoupravnog djelovanja opina Ilida osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti kulture kroz
aktivnosti razliitih institucija, a u zavisnosti od programskih sadraja pojedinih segmenata i vaeoj
zakonskoj regulativi svojstvena djelatnostima tretiranim u kulturi.
II.8.1.1. Ostali objekti u funkciji kulture
Osim javnih ustanova na podruju Opine za kulturu i sport postoji mogunost realizacije aktivnosti
kojima se podstie amaterizam i drutvene aktivnosti u okviru drutvenih domova, domova kulture po
mjesnim zajednicama.
Pregled drutvenih domova na prostoru Opine Ilida sa stanjem - decembar 2006. godine
POVRINA VLASNIK
R/B NAZIV OBJEKTA KORISNIK OBJEKTA STANJE OBJEKTA
OBJEKTA OBJEKTA
Objekat je u
1. Dom kulture "Butmir" cca 500 m2 Opina Ilida -
izgradnji
Udruenja, lokalna
Drutveni dom "22 April"
2. 365 m2 Opina Ilida ambulanta, privredni Dobro
Sokolovi Kolonija
subjekti (zakupci) MZ-a
MZ-a lokalna Novoizgraeni
3. Drutveni dom "Otes" 170 m2 Opina Ilida
ambulanta objekat
MZ-a, udruenja,
Drutveni dom privredni subjekti
4. 364 m 2
Opina Ilida Dobro
"Rakovica" (zakupci) lokalna
ambulanta
MZ-a, lokalna Novoizgraeni
5. Drutveni dom "Stup II" 170 m2 Opina Ilida
ambulanta objekat
MZ-a, udruenja,
Drutveni dom "Stupsko privredni subjekti
6. 520 m 2
Opina Ilida Dobro
brdo" (zakupci), Islamska
zajednica
Nerijeeni
Dom kulture "Vrelo Pravoslavna crkva
7. 300 m2 imovinsko- Dobro
Bosne" Blauj
pravni odnosi
Objekat je u
8. Drutveni dom "Osjek" Opina Ilida
izgradnji
Planirana
9. Drutveni dom "Blauj"
izgradnja objekta
II.8.1.2.Kulturno-historijsko i prirodno naslijee
Povoljni prirodni i geografski uvjeti uinili su prostor opine Ilida atraktivnim od neolita do danas.
U toku rata kulturno - historijsko i prirodno naslijee je naputeno i degradirano. Aktuelno stanje kulturne
batine Ilida, odraz je ukupnih drutveno - ekonomskih i socijalnih prilika u drutvu to je uzrok
ograniavajuih faktora na akcentiranje ovog znaajnog segmenta u kulturi. Na podruju ove Opine
evidentirano je od Komisije za zatitu nacionalnih spomenika BiH est nacionalnih spomenika BiH
("Butmirsko neolitsko naselje", "Rimske iskopine AQUAE S...", "Rimski most na Planditu",
"Predromanika crkva i srednjovjekovna nekropola steaka u Vrutcima", "Pravoslavna crkva Sv. Save u
Blauju sa grobljem" i "Crkva uznesenja Blaene Djevice Marije - Stup".) Osim nacionalnih spomenika, a na
osnovu evidencije Zavoda za zatitu kulturno - historijskog i prirodnog naslijea izmeu ostalog je
103
registrovan arheoloki lokalitet Crkvite u Blauju, zatim sedam nekropola s veim brojem steaka i niana
(Hrasnica, Kovai i Stup), devet ishodinih kua iz perioda od 15. do17. vijeka izgraenih za vrijeme turskog
perioda, koje su primjer ogranka lokalne osmanlijske arhitekture orijentalnog tipa (Hrasnica, Kovai, Butmir
i Stup), vie objekata iz perioda Austro-Ugarske vladavine (stara eljeznika stanica, objekat Srednje
grafiko-tehnike kole, kompleks vila u Velikoj aleji, hotelski kompleks u Banjskom parku, zgrade Opine i
dr.), tri boravine i rodne kue narodnih heroja iz NOB-a 1942-1945.
Od prirodnih dobara Ilida raspolae Spomenikom prirode Vrelo Bosne sa irim obuhvatom (Velika Aleja,
Stojevac, Plandite), podrujem planine Igman sa specifinom vegetacijom, faunom i geomorfolokim
vrijednostima, sumpornim vrelima koja su ljekovita i ekonomski znaajna, izvoritima mineralne i pitke
vode, te parkovima u banjskom kompleksu s bogatim biljnim zajednicama. Veliki broj spomenikih obiljeja
evidentan je na prostoru ove Opine (osam spomen obiljeja posveenih poginulim borcima u periodu od
1941 do 1945.godine, 18 spomen obiljeja posveenih ehidima i poginulim borcima u periodu od 1992 do
1996. godine, 12 hair esmi i dva spomen obiljeja posveena civilima u periodu od 1992 do 1996.god.).
O multikonfesionalnosti na ovim prostorima svjedoe i vjerski objekti izgraeni na prostoru ove opine gdje
mnogi spadaju u red vrijednih kulturno - historijskih spomenika (pravoslavna i katolika crkva, katoliki
samostani, damije i mesdidi). Obzirom na znaaj kulturno - historijskih dobara s aspekta kulture, aktuelni
su projekat signalizacije nacionalnih spomenika i projekat "Ambijentalna rekvalifikacija arheoloko -
termalnog nalazita "Aquae s... Ilida" koji bi se realizovao u saradnji s timom eksperata iz Italije, a
koncipiran je kroz izgradnju arheolokog parka.
II.8.1.3. Muzejska djelatnost
Muzejska djelatnost na podruju Opine Ilida se afirmie kroz rad i funkcionisanje Spomen sobe
104. VMTBr. i Spomenikog kompleksa "Tunel Dobrinja - Butmir", kao i kroz instaliranu stalnu izlobenu
postavku u ulici Mala aleja (izlobeni portali) u okviru koje je izvrena umjetnika obrada reprezentativnih
motiva iz bogate kulturno - historijske batine BiH s akcentom na Ilidi.
Spomen soba 104. VMTBr je u funkciji od 1998. godine u okviru Doma kulture u Hrasnici, povrine 75 m2,
sa 165 eksponata, 655 fotografija i video materijalom vezanim za postojanje pomenute brigade koja je
djelovala na slobodnom prostoru Opine Ilida u periodu od 1992 do 1996.godine. Upravljanje i nadzor nad
radom Spomen sobe vre predstavnici borakih organizacija Opine Ilida (zakljuak sa sastanka odranog
dana 21.06.2005.godine u prisustvu predstavnika Opine i borakih organizacija).
Pregled broja posjetilaca Spomen sobe

Godina 1999 ... 2002 2003 2004 2005 2006
Broj posjetilaca 2019 770 480 1000 1570 1250
Spomeniki kompleks trenutno objedinjuje Spomen sobu u kojoj su sadrani eksponati vezani za tunel D-B i
sam tunel koji se nalazi ispod aerodromske piste koji spaja naselja Butmir i Dobrinju. Duina tunela je 720
m, visina je 1,5-2 m a irina 1,2 m. Tunel je izgraen 1993.godine i u ratnom periodu je bio jedini vid
komunikacije opkoljenog grada sa svijetom. Zbog posebnog znaaja za BiH i Kanton Sarajevo, Spomeniki
kompleks "Tunel D-B" je proglaen zatienim dobrom II kategorije.
U cilju zatite pomenutog lokaliteta Skuptina Kantona Sarajevo donijela je Rjeenje o izgradnji
Memorijalnog muzeja Opsade grada Sarajeva na lokalitetu D-B, a Zavod za planiranje i izgradnju Kantona
uradio je Nacrt urbanistikog projekta pomenutog muzeja. Poslove odravanja i prezentacije izlobenog
materijala izvrava samoinicijativno gosp. Kolar Bajro.
II.8.1.4. Biblioteka djelatnost
U periodu prije rata na podruju opine Ilida djelovale su dvije javne biblioteke u okviru Doma
kulture u Hrasnici sa knjinim fondom od 23.000 knjinih jedinica i itaonikim prostorom, te u okviru RU
"Slobodan Princip Seljo" sa knjinim fondom od 40.000 knjinih jedinica i itaonikim prostorom. U
postratnom periodu situacija u bibliotekoj djelatnosti je znatno izmjenjena. Do 2006.godine egzistirala je
samo biblioteka u okviru Doma kulture Hrasnica sa znatno manjim knjinim fondom u odnosu na prijeratni
svega 9.650 knjinih jedinica sa oskudnim izborom naslova (uglavnom spaeni ostatak od ranije, fond
104
obezbijeen od dobrovoljnih darovaoca - graana i fond obezbijeen donacijama Opine). Biblioteka
raspolae itaonikim prostorom od 75 m2. U maju 2006.godine reaktiviran je rad Bibliotekog odjeljenja
Ilida u sastavu Biblioteke Grada Sarajeva u okviru Multimedijalnog centra Ilida (nekadanji RU "Slobodan
Princip Seljo"). Biblioteki fond istog je cca 2.500 bibliotekih jedinica koji je obezbijeen iz sredstava
Kantona Sarajevo, Opine Ilida i redovnom djelatnou biblioteke. Biblioteko odjeljenje ne raspolae
itaonikim prostorom.
Pregled stanja biblioteka Opine Ilida u periodu od 2002-2006.god.

2002 2003 2004 2005 2006
R/ Naziv lanova
B biblioteke knjinih lanova knjinih lano knjinih lanova knjinih knjinih lanova
jedinica jedinica va jedinica jedinica jedinica
1. Biblioteka 8.600 206 9.100 180 9.500 181 9.500 100 9.650 34
Hrasnica
2. Biblioteka - - - - - - - - 2.500 160
Ilida
3. UKUPNO 8.600 9.100 9.500 9.500 12.150
U skladu sa meunarodnim standardima u bibliotekoj djelatnosti omjer broja knjiga po glavi stanovnika je
1:1, odnosno jedan stanovnik - jedna knjiga, taj omjer na podruju Opine Ilida je 1: 0,22, dakle jednom
stanovniku pripada 0,22 knjiga to je znatno manje od standarda.
II.8.1.5. Udruenja iz oblasti kulture
Udruenja iz oblasti kulture znatno doprinose afirmaciji kulturnih vrijednosti Opine i aktiviranju
mladih kroz raznovrsne aktivnosti na polju umjetnikog rada.
Pregled udruenja iz oblasti kulture na podruju Opine Ilida sa stanjem decembar 2006.god.
R/ NAZIV UDRUENJA DJELATNOST UDRUENJA BROJ ZNAAJNA
B LANOVA OSTVARENJA
2006.GOD.
1. Teatar "FARSA" Ilida Popularizira i unapreuje najra- 45 Ostvareno uee na
znovrsnije oblike teatarskog Meunarodnom
stvaralatva tetarskom festivalu
mladih u Austriji
2. KUD "Ekrem Mujki" Ouvanje bogate kulturne 185 Ostvareno uee na
Illida- Butmir tradicije BiH mnogim Meunarodnim
festivalima folklora
3. KUD "Sarajevske Promocija maoret plesa 40 Ostvareno uee na
maoretkinje" Ilida Meunarodnim
festivalima maoret plesa
4. Udruenje tehnike kulture- Populacija tehnikog stvaralatva
narodna tehnika Ilida mladih
5. Udruenje "Harmonija" Ilida Unapreenje odgojno- 1100 Ostvareno uee na
obrazovnog nivoa Osnovne festivalu duhovne muzike
muzike kole Ilida u Londonu
6. Udruenje za ouvanje Ouvanje i njegovanje svih 350 Ostvaren veliki broj
tradicionalne muzike naroda vidova tradicionalne muzike BiH uspjenih meunarodnih
BiH "Sultan Mehmed Fatih" nastupa
Ilida
7. KUD "Hrasnica" Hrasnica Unapreenje kulturno - umjetni- 112
kog ivota drutvene zajednice
105
II.8.1.6. Tradicionalne manifestacije u oblasti kulture
Ljepota i univerzalnost, te ambijentalna uslovljenost Ilide bila je poticaj i inspiracija mnogim

umjetnicima i djelatnicima u oblasti kulturno-umjetniko-zabavnog rada za organizaciju kulturnih
manifestacija koje su vremenom postale tradicionalne.
- Festival narodne muzike Ilida" je manifestacija koja se organizovala na Ilidi od 1963. godine
sve do rata. Obnovljena je 1996. godine u organizaciji Turistike zajednice opine Ilida, KSC
Ilida i opine Ilida u cilju daljeg njegovanja izvorne bosanske pjesme sevdalinke. Manifestacija
nije aktuelna od 1996. godine.
- "Likovna kolonija Ilida" je manifestacija koja datira od 1919.godine poznata kao "Prva likovna
kolonija" na ovim prostorima. Obnovljena je 2002.godine. Organizator manifestacije bila je
Turistika zajednica opine Ilida. Manifestacija nije aktuelna od 2002. godine.
- "Vrelobosanska vjenanja" je manifestacija meunarodnog karaktera iji je konceptualni cilj
realizacija vjenanja uz tradicionalne elemente svojstvene pejsanom ambijentu Vrela Bosne.
Manifestaciju je organizovala Turistika zajednica opine Ilida 1998. i 1999.godine i nije
aktuelna od tog perioda.
- "Makare na Stupu" je manifestacija koju svake godine organizuje MZ-a Stup u mjesecu februaru.
- "Hrasniko ljeto" i "Oktobarski dani kulture" su manifestacije koje se organizuju na prostoru
Hrasnice sa raznovrsnim programskim sadrajima. Organizator manifestacije je JU KSR Hrasnica
- Ilida.
- "Meunarodni festival folklora" kao dio manifestacije "Baarijske noi" realizuje se na Ilidi od
1998.godine u organizaciji JU Sarajevo art.
II.8.1.7. Rezime i aktuelna problematika

Imajui u vidu resurse Oine u oblasti kulture podrazumjevajui prostorne mogunosti koji su
optimalni te subjekte koji se direktno bave kulturnom djelatnou moe se konstatovati da bi se kulturni
ivot na Ilidi mogao znatno vie afirmisati. Naalost ograniavajui faktori kao to su limitirajua budetska
sredstva Opine iz kojih se finansijski podrava rad subjekata u oblasti kulture (javne ustanove i njihovi
programski sadraji, udruenja graana iz oblasti kulture, institucije iz oblasti biblioteke i muzejske
djelatnosti, aktivnosti zatite kulturno - historijskog i prirodnog naslijea, realizacija manifestacija i sl.),
nezainteresovanost viih nivoa vlasti i investitora privrednika za podrku aktivnosti iz oblasti kulture, znatno
doprinose situaciji u kulturi kakva jeste.
Problematika:
- Prostorni kapaciteti u okviru JU KSR Hrasnica i drutvenih domova po MZ nisu dovoljno
iskoriteni u funkciji kulture.
- Nerijeena pitanja prostora za rad i djelovanje udruenja iz oblasti kulture.
- Neznanje graana o vrijednostima kulturno - historijskog i prirodnog naslijea Opine Ilida.
- Neadekvatna i nikakva informativna signalizacija o kulturno - historijskom i prirodnom naslijeu
Opine.
- Limitirajui finansijski faktori i inertnost nadlenih subjekata za zatitu i revitalizaciju kulturno -
historijskog i prirodnog naslijea Kantona kao i nedostatak stratekih smjernica za aktivnosti
zatite pomenutog.
- Skroman biblioteki fond u bibliotekama.
- Nerijeena pravno- statusna pitanja Spomen soba (104.VMTBr i Tunel D-B).
- Nedostatak kontinuiranih sadraja iz oblasti kulture (filmske i pozorine predstave, knjievni
susreti, izlobe i sl.).
II. 8.2. Sport
Opina Ilida prirodnim ambijentom prua mogunosti zadovoljavanja potreba za kretanjem te

sportsko-rekreativnu aktivnost velikog broja graana. Svoje sadraje upotpunjuje sa dvije ustanove u sportu,
31 udruenje-organizacija u sportu i 50 sportsko-rekreativnih povrina, a prepoznatljiva je kao mjesto
okupljanja reprezentativnih selekcija. Domain je znaajnim manifestacijama meunarodnog i domaeg
karaktera (takmienja/turniri u okviru strukovnih saveza) u dvoranskim sportovima, atletskim krosevima,
konjikim trkama. 3000 registrovanih aktivnih uesnika (70% do 18.godina starosti) i injenica da su
106
takmiari ilidanskih klubova ili ponikli u njima ili su uesnici najveih sportskih manifestacija kao
reprezentativci BiH, predstavlja najbolji pokazatelj trenutnog stanja.
Oteavajui faktor za trenani proces klubovima (dvoranski sportovi sa loptom) koji se takmie u seniorskim
ligama strukovnih saveza svih nivoa je da se sportske dvorane u periodu do 16,00 sati koriste za nastavu
odgoja uenika kola koje nemaju svoje sale za sport i tjelesni odgoj (1 osnovna i 2 srednje kole), a 2
osnovne kole koriste uionice kao improvizovane sale. Zbog navedenih razloga sale za sport i tjelesni odgoj
u okviru osnovnih kola koje imaju su maksimalno u funkciji sporta i rekreacije graana i nakon redovnog
nastavnog procesa.
Iznajmljivanje termina organizacije u sportu, klubovi i graani za rekreativne aktivnosti reguliu sa organima
rukovoenja i upravljanja osnovnih kola meusobnim ugovorom. Organi upravljanja i rukovoenja u skladu
sa zakonskom regulativom odreuju cijenu usluga, koja se u nekim kolama razlikuje od vrste korisnika:
klub-rekreacija i njihov uzrast.
Na sjednici Skuptine Kantona Sarajevo od 16.maja 2001. godine donesen je Zakon o sportu ("Slubene
novine Kantona Sarajevo", broj; 11/01), a na osnovu lana 38. Zakona o sportu Opinsko vjee Ilide je 7.
februara 2002.godine (poslije sprovedene javne rasprave) donijelo Odluku o nainu ostvarivanja javnog
interesa Opine Ilida u oblasti sporta ("Slubene novine Kantona Sarajevo",broj:03/02) iji lan 2
glasi:"Javni interes Opine u oblasti sporta je:
- izgradnja,obnova i odravanje sportskih objekata od znaaja za Opinu;
- efikasnije koritenje prostornih vrijednosti teritorija Opine,
te njihove ekonomske valorizacije kroz sport i rekreaciju;
- organizovati sport za sve, posebno u funkciji zdravlja graana,
kao i preventiva devijantnog ponaanja;
- razvojni sport s akcentom na masovnost;
- sportski odgoj i obrazovanje u predkolskim ustanovama i osnovnim kolama;
- organizacija sportskih manifestacija masovnog karaktera;
- usavravanje strunog kadra;
- saradnja sa Olimpijskim gradovima;
- evidencija za podruje Opine.".
Komparativni prikaz nekih faktora i pokazatelja u obasti sporta

naziv 1998.g. 2006.g.
ustanove iz oblasti sporta 2 2
organizacije iz oblasti sporta 17 31
broj sportsko-rekreativnih povrina 20 50
broj registrovanih lanova cca 1000 cca 3000
starosna dob lanova u % (do 18godina) 50% 70%
II.8.2.1. Sportsko-rekreacione povrine
Sport kao egzistencionalno-esencijalna potreba savremenog drutva daje pozitivan uticaj na psiho-
fiziki i socioloki razvoj graana, a posebno mladih kroz ispunjavanje ciljeva i zadataka fizike kulture.
Masovnost i stvaranje sportske baze u smislu proirenja osnove za nadgradnju je prioritet za drutvo, a
elementarni preduslov predstavlja sportsko-rekreaciona infrastruktura.
Sportsko - rekreativne povrine na Upravitelj/korisnik Napomena

podruju Opine Ilida
a Nogometni tereni
1 Hrasnica JU KSR Hrasnica-Ilida/ FK "Famos" tribine i pomoni teren
2 Ilida FKIgman predvieno izmjetanje
3 Butmir FKButmir + pomoni teren
107
4 Doglodi NKOmladinac /NKSAK tribine i pomoni teren
Napredak
5 Osjek Fampion Opina-vlasnik zemljita
6 Luna park FKIgman/Ragbi klub Sarajevo
7 Hipodrom (stari) vlasnik -Poljoprivredno dobro iznajmljeno FBubamara
Butmir
8 Hotel "Una" privatno vlasnitvo/zatvoreni tip natkrivena um. trava -
"balon"
b Sportske dvorane
1 Ilida JU KSiRC Ilida osniva Opina Ilida
2 Hrasnica JUKSR Hrasnica Ilida osniva Opina Ilida
c Sportske sale
1 JU "Prva osnovna kola" Ilida zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
2 JU "Druga osnovna kola" zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
Ilida/Hr.
3 JU "Trea osnovna kola" Ilida zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
4 JU "Peta osnovna kola" Ilida zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
5 JU "esta osnovna kola" zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
Ilida/Stup
6 JU "Osma osnovna kola" Ilida zatvoreni tip osniva Kanton Sarajevo
7 O "El-Manar" privatna/ zatvoreni tip osniva nije Kanton Sarajevo
8 JU KSiRC Ilida za borilake sportove osniva Opina Ilida
9 JU KSR Hrasnica - Ilida za borilake sportove osniva Opina Ilida
1 Stupsko brdo za borilake sportove/ KK Champion improvizovano u Domu
0 kulture
d Vanjske univerzalne plohe
1 JU KSiRC Ilida zatvoreni tip + tribine i rasvijeta
2 JU KSR Hrasnica-Ilida poluzatvoreni tip + tribine i rasvijeta
3 JU "Druga osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS
4 JU "Trea osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS.
5 JU "etvrta osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS
6 JU "Peta osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS
7 JU "esta osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS
8 JU "Sedma osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS
9 JU "Osma osnovna kola" poluotvoreni tip osniva KS + tribine i
rasvijeta
1 Rakovica otvoreni tip
0
1 Stup I otvoreni tip /KSOR "Partizan " + rasvijeta
1
1 Hipodrom Butmir otvoreni tip
2
1 Osjek otvoreni tip
3
e Vanjske ahovske plohe
1 JU KSiRC Ilida otvoreni tip osniva Opina Ilida
2 JUKSR Hrasnica Ilida otvoreni tip osniva Opina Ilida
f Teniski tereni
1 Teniski centar "Stup" privatno vlasnitvo
2 Hotel "Rimski most" privatno vlasnitvo + padok za jahanje
108
3 Hotel "Una" privatno vlasnitvo
.
4 Hotel "Delminium" privatno vlasnitvo + malonogometni teren
.
g Bazeni
1 Bazen Ilida Otvoreni bazen/ RVI Ilida Op.Vijee dodjelilo 30godina
2 Hotel AQUA privatno vlasnitvo zatvoreni bazen
3 Hoteli "Ilida" privatno vlasnitvo/rehabilitacija zatvoreni bazeni
4 "Terme-Ilida" privatno vlasnitvo kombinovani tip bazena
h Fitness centri
1 Hotel "Terme" privatno vlasnitvo
2 Hotel AQUA privatno vlasnitvo
3 Hotel "Green" privatno vlasnitvo
i Hipodrom Sarajevo Opina/privatno /KKButmir ne rijeeni imov.-pravni
odnosi
j Pladinarski dom Malinovac Planinarsko drutvo Famos u izgradnji na Igmanu
* izvor podataka: Sluba za obrazovanje kulturu, sport i informisanje
II.8.2.2. Organizacije u sportu udruenja

Na podruju opine Ilida od registrovanih funkcionie 31 organizacija u sportu-klub koji
funkcionie kao udruenje, a programske aktivnosti sprovode se kroz kole sporta/rekreacije i (ili)
takmienja sa selekcionim ekipama na zvaninim prvenstvima u okviru strukovnih saveza.
Pregled udruenja iz oblasti sporta sa podruja Opine(2006.g.) sa osnovnim pokazateljima
ukupan
r/b Naziv organizacije u sportu-kluba Oblik/rang takmienja Zatupljeni uzrasti i selekcije
br.lan.
(sportovi sa loptom) 1129
1. enski rukometni klub "Ilida" Premijer liga BiH mlae selekcije i kola rukometa 55
2. Muki rukometni klub "Igman" Prva liga FBiH mlae selekcije i kola rukometa 92
3. enski odbojkaki klub"Igman" Premijer liga BiH mlae selekcije i kola odbojke 108
4. Muki odbojkaki klub "Igman" Prva liga FBiH mlae selekcije i kola odbojke 42
5. Odbo. klub invalida Opine Ilida Druga liga seniori,osobe sa onesposobljenjem 20
6. Koarkaki klub "Ilida" A2 liga BiH mlae selekcije i kola koarke 75
7. Koarkaki klub "Impuls" A2 liga BiH mlae selekcije i kola koarke 222
8. Fudbalski klub "Famos" Druga liga FBiH mlae selekcije i kola fudbala 107
9. Fudbalski klub "Igman" Kantonalna liga mlae selekcije i kola fudbala 165
10. Fuudbalski klub "Butmir" Kantonalna liga mlae selekcije i kola fudbala 119
11. Nogometni klub"Omladinac" Kantonalna liga mlae selekcije i kola nogometa 104
12. kola fudbala"ampion" kola matinog sporta samo najmlai uzrasti 70
13. kola fudbal "Dribling" kola matinog sporta samo najmlai uzrasti 50
(borilaki sportovi) 595
1. Klub borilkih vjetina "Ilida " Dravna prvenstva mlae selekcije i kola boksa 60
2. Karate klub "Champion" Dravna prvenstva mlae selekcije i kola karatea 187
3. Karate klub "Ilida" Dravna prvenstva mlae selekcije i kola karatea 153
4. Kick boxing klub"Braa Baovi" Dravna prvenstva ml. selekcije i kola matinog 30
sporta
5. Kick Boxing Akademija Ilida Dravna prvenstva ml. selekcije i kola matinog 45
sporta
6. Karate klub Kapiten Dravna prvenstva samo ml. selekcije i kola 120
mat.sporta
109
(ostali sportovi) 982
1. Skijaki klub "Ilida" Dravna prvenstva mlae selekcije i kola rukometa 33
2. Hokejaki klub"Ilida 2010" kola matinog sporta samo mlae selekcije 40
3. ahovski klub "Igman" IB liga BiH mlae selekcije i kola aha 67
4. Ud.za sport i rek.invalida Turniri svi uzrasti, osobe sa onespos. 77
op.Ilida
5. Konjiki klub"Butmir" Trkaki dani svi uzrasti -
6. Planinarsko drutvo"Famos" Rekreativno svi uzrasti 115
7. Sportsko rekreacijski klub Rekreativno aerobik ,kole skijanja i plivanja 180
"Dami"
8. Brdsko biciklistiki klub Igman Rekreat./Dr.prvenstva ekstremni sport 20
9. Kl. za sport.odgoj i rek. Rekreativno/Turniri kole sporta 100
Partizan
10. Sportski klub"Oksigen" Rekrea./Dravna tiatlon, kole skijanja i plivanja 200
prvens.
11. Lovako drutvo "Igman" Rekreativno i ekoloke aktivnosti lanova 50
12. Sportsko ribolovno Rekrea./Dravna i ekoloke aktivnosti lanova 100
drutvo"Ilida" prvens
* izvor podataka: Sluba za obrazovanje kulturu, sport i informisanje
II.8.2.3. Rezime sa aktuelnom problematikom
S obzirom na realne mogunosti, ali ne zanemarujui limitirajue faktore i znatna budetska

izdvajanja, globalno ne moemo biti nezadovoljni trenutnim stanjem. U prilog tome govore injenice o
zastupljenosti sportova, masovnosti, rezultatima takmiara i podatak iz Izvetaja o istraivanju potreba
mladih sa podruja opine Ilida (mart 2006.g.) da 75% mukih i 52% enskih ispitanika slobodno vrijeme
koristi na sportskim terenima. Izvjetaj je raen u cilju izrade Strategije za mlade opine Ilida sa akcionim
planom 2007-2009 koja tretira i oblast sporta, a sa oba dokumenta je upoznato i usvojilo ih Opinsko vijee
Ilida na 14. odnosno 19. redovnoj sjednici.
Razvoj sporta je znaajno potpomognut kroz budetsko (su)finansiranje:

-programskih aktivnosti klubova (kole sporta, selekcione ekipe i nabavka opreme)
vezane za omasovljenja, pripreme i nastupe na zvaninim takmienjima u okviru strukovnih saveza,
- sportskih manifestacija koje sadravaju prepoznatljiv interes za opinu Ilida,
- izgradnju, obnovu i odravanje mobilijara na sportsko-rekreativnim povrinama od znaaja za opinu
Ilida,
- plaanja termina za seniorske ekipe: trenani proces borilakih sportova (boks, karate i kick boks),
trenani proces sa terminima za odigravanje utakmica dvoranskih sportova sa loptom (rukomet, odbojka i
koarka) i svih fudbalskih selekcija FK "Famos" na stadionu u Hrasnici, kroz budetsku stavku subvencija
javnim ustanovama.
Problematika:
Veina akutnih problema nije u direktnoj nadlenosti lokalne samouprave, ve zavisi od viih nivoa vlasti,
invenstitora, dobre volje privrednika i prvrednih subjekata, te aurnosti i angaovanosti rada organa
upravljanja i rukovoenja organizacija u sportu-klubova.
- Zakonski akti koji bi regulisali oblast sporta na viim nivoima vlasti i pomogli rjeavanju aktuelne
problematike (finansiranje, poreske olakice na ulaganja u sport, nastup reprezentativnih selekcije-
borilaki sportovi i sl.) nisu doneseni.
- Mali interes za ulaganja (sponzorstvo, reklamiranje i sl.) privrednika i privrednih subjekata u
oblasti sporta.
- Ovisnost rada nevladinog sektora udruenja iz oblasti sporta o budetskim sredstvima, pa je
primjetan odliv (naj)kvalitetnijih sportista-reprezentativaca iz ilidanskih klubova zbog mogunosti
rijeavanja egzistencijalnih pitanja ili igranju u viem rangu takmienja.
110
- 3 osnovne i 2 srednje kole nemaju sale za tjelesni odgoj (zakonska nadlenost osnivaa- Kanton
Sarajevo).
- Datum izgradnje, opremljenosti sportskim rekvizitima, pomagalima i infrastrukturom, popunjenost
sala za sport i tjelesni odgoj u okviru osnovnih kola dovelo je do realnih ogranienja vezenih za
uvjete u sportsko-rekreativnim objektima to oteava nastavni i trenani proces (zakonska nadlenost
osnivaa- Kanton Sarajevo).
II 9. TURIZAM
Turizam je bez sumnje najjaa industrija svijeta koja obuhvata irok splet pojava i odnosa koji nastaju za
vrijeme turustikog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekomonski ve i u ekoloki, socijalni te
kulturni aspekt ivota.
II 9.1. Turizam na Ilidi do 1992.godine
U periodu do rata turizam kao grana privrede je bila u sjencijakih i raznovrsnih industrijskih kapaciteta
koji su bili locirani na ovom podruju. I pored znaajne industrijske proizvodnje, Ilida je prije rata
predstavljala respektabilan turistiki centar. Izvorita geotermalne vode na Ilidi bila su osnovni poticaj
razvoju savremenog banjskog turizma sa tradicionalnim elementima jo iz vremena Austro-Ugarske
monarhije.Turistiko-banjski kompleksi i ostali resursi prijeratne Ilide privlaili su znatan broj stranih i
domaih turista (npr.1983.godine u ugostiteljsko-turistikim kapacitetima na prostoru Ilide ukupno je
ostvareno 105.361 posjeta i 237.324 noenja stranih i domaih turista, dok su hotelski kapaciteti u
1987.godini bili iskoriteni 60,6%), na osnovu ega se izvodi zakljuak da je turistika ponuda Ilide bila
visoko efektivna.
II 9.2. Stanje danas
Ilida danas ima mnoge mogunosti i potencijale za revitalizaciju turizma koji moe biti jedna od znaajnijih
privrednih grana. Turistiki progres na ovim prostorima oteava nepovoljan imid BiH u Evropi, kao
posljedica ratnih zbivanja, zatim dugotrajno odsustvovanje sa meunarodnog turistikog trita, postojanje
miniranih povrina i niz drugih faktora (npr.ukupan broj ostvarenih posjeta stranih i domaih turista u
2001.godini u hotelsko-ugostiteljskim kapacitetima opine Ilida je 11.326, a noenja 27.880, gdje se domai
gost u prosjeku zadrava 2,2 dana, a strani 2,6 dana to ukazuje da se uglavnom radi o poslovnim ljudima ili
o gostima na proputovanju kroz Sarajevo. Hotelski kapaciteti u 2005.godini bili su iskoriteni 13,20%).
Pozitivni faktori koji imaju kljunu ulogu u definisanju prostora Ilida kao turistiki atraktivne destinacije su
prirodni resursi opine (ouvana priroda i zdravi i ugodni klimatski uvjeti, izvorita pitke i termo-mineralne
vode), kulturno-historijski resursi, blizina zimskih centara Igmana i Bjelanice, specifian geoprometni
poloaj i blizina Sarajeva kao administrativno-ekonomskog i kulturnog centara BiH.
II 9.2.1. Prirodni potencijali Opine
Opina Ilida zauzima centralni dio Sarajevskog kantona sa pravcem pruanja sjeverozapad jugoistok. S
obzirom na centralnu poziciju u Sarajevskom polju, podruje Ilide uokvirene podjednako udaljenim
bosanskim planinama Igman, Bjelanica, Treskavica, Trebevi, Jahorina, Romanija i Zvijezda ima
osobenosti prirodnog amfiteatra. Padine tog prirodnog amfiteatra su mjestimice veoma naglaene i uglavnom
se harmonino slijevaju u ilidansko prostrano polje.Okolne planine bogate umskim masivima bukve, jele i
smre, predstavljaju nepresune izvore najieg planinskog zraka, a polja i porozni krenjaki sastav mjesto
iz kojeg nastaju iste i zdrave planinske pitke vode, koje se sastaju u neposrednoj okolini Ilide.Uz izvorite
rijeke Bosne sa oko 20 stalnih i povremenih vrela razliite izdanosti, tu su i rijeke eljeznica, Zujevina,
Miljacka, Dobrinja kao i brojne rjeice i potoci. Ilida nije samo poznata po svojiim poljima, izvoritima
visokokvalitetne pitke vode, hladnom i svjeem Igmanu, ve mnogo vie po svojim nadaleko uvenim
termalno mineralnim izvoritima ljekovite vode. Izraen stupanj heterogenosti prirodnih faktora na ovom
podruju uvjetovao je razvoj veoma bogatog ivog svijeta i brojnih ivotnih zajednica s visokim stepenom
bioloke raznolikosti (medicinska i medonosna flora, raznovrstan svijet gljiva, raskono zelenilo parkovi,
aleje, cvjetnjaci i dr.) Prostor Vrela Bosne sa irim obuhvatom (jezgro Vrela Bosne, prostor Stojevca,
111
naselje Vrutci i Plandite) je prirodni fenomen sa brojnim etalitima, izvorima, jezerima, labudnjacima i
mostovima.Vrelo je atraktivno i ivotopisno i sastoji se iz nekoliko izvora razbijenog tipa. Flora i fauna uz
samo vrelo je bogata i specifina. te ima veliki znaaj sa naunog, obrazovnog, ekolokog i privrednog
aspekta. Vrelo Bosne je sa banjskim jezgrom povezano Ilidanskom alejom platana koje u kombinaciji sa
kestenima predstavljaju neponovljivo hortikulturno djelo.
II 9.2.2 Turistika infrastruktura
II 9.2.2.2 Hotelsko-ugostiteljski kapaciteti opine
Na podruju opine Ilida nalazi se 16 hotela, od toga su prije rata izgraena tri, a 13 je novoizgraenih. U
svim prijeratnim preduzeima hotelsko-ugostiteljskog tipa na podruju opine Ilida je okonan proces
privatizacije.
Pregled hotelsko-ugostiteljskih i banjskih objekata na podruju opine Ilida sa stanjem decembar

2006.
R/B Naziv objekta i adresa Kategorija Zaposl. Djelatnost Sadraji

1. Hoteli Ilida **** 117 Hotelsko - leaja: 390,
Hrasnika cesta 14 Banjsko - restoran: 390 mjesta,
Rekreaciona - kongrasna dvorana 300 mjesta,
- sveani salon 300 mjesta,
- bazen 2x, wellnes centar 2x,
- parking 6.000 m2
Hotelsko naselje Oaza ** Ugostiteljstvo - leaja: 110

IV Viteke brigade 3 (auto-camp) - restoran : 150 mjesta
- zelena povrina 40.000 m2
- parking 5.000 m2
Planirano:
Sanacija hotela Hungarija, Austrija,
Bosna, Hercegovina, Hotelskog naselja
Oaza i auto-kampa.
2. Hotel Hollywood *** 30 Ugostiteljstvo - leaja : 456
Dr. Mustafe pintola 23 Turizam - restoran :1300 mjesta
- kongresne sale 5x,
- sveani saloni 3x,
- zatvoreni bazen 25x16 m, kuglana
20x6 m, wellnes centar,
bilijar club, sportska dvorana 25x12 m,
- parking 1.500 m2
3. Termalna rivijera Ilida _ _ Ugostiteljstvo - restoran 240 mjesta
Butmirska cesta bb Turizam - ljetna bata 100 mjesta
Rekreacija - unutranji bazen 1140 m2-1500
kupaa
- vanjski bazen 4900 m2-4000 kupaa
- parking
Planirano:
- Izgradnja hotela sa 300 leaja i
kongresnim sadrajima
4. Hotel Casa Grande *** _ Hotelska - leaja: 35
Velika Aleja 2 - restoran
-trim kabinet
- parking
5. Hotel Green ** 14 Hotelsko - leaja : 64
Ustanika bb Rekreativna - restoran : 60 mjesta
112
- velika sala 150 mjesta
- mala sala 60 mjesta
- fitnes sala 91 m2, sala za aerobik 77
m2, sauna
6. Hotel Aqua *** 21 Ugostiteljska - leaja : 70
Mali Kiseljak 8 - restoran :150 mjesta
- diskoteka 3.000 mjesta
- zatvoreni bazen 25x12 m,fitnes sala
100 m2, sauna 20 m2,
- kongresna sala 3x
(90, 40, 15 mjesta),
- parking 9.000 m2
7. Hotel Star *** - Ugostiteljska - leaja : 43
Blauj 44 - restoran :45 mjesta
- sala 25 mjesta
- parking 800 m2
8. Hotel Delminijum *** 11 Hotelsko - leaja : 64
Bare 16 H Rekreativna - restoran :200 mjesta
-sala za sastanke,
- trim kabinet
-teniski teren 2x, (36x36 m)
- nogometno igralite (38x19m)
- parking 500 m2
9. Hotel Radon Plaza ***** Hotelska - restoran
Demala Bijedia 18 - kongresna dvorana sa 400 mjesta 2x
- rotirajui restoran
- fitness i wellness centar
- shoping centar
10. Hotel Rimski most *** 12 Ugostiteljska - leaja : 50
Blaujski drum 82 - restoran : 200 mjesta
- sala za prezentacije 100 mjesta
- kamin sasla 30 mjesta
- vanjska bata 200 mjesta
- teniski teren 2x
- padok za rekreaciono jahanje
- parking 2.400 m2
11. Hotel Una - - Hotelsko - leaja : 25
Stupska 2 Ugostiteljska - restoran :150 mjesta
Sportsko - nogometno igralite sa umjetnom
Rekreaciona travom 19x36 m
- bazen 15x8 m
- sala za sastanek 150 m2
- vanjska terasa 200 mjesta
- parking 1.500 m2
12. Hotel Brass ****
Nike Kolumbia 9
13. Hotel Banana City ** 13 Ugostiteljska - leaja : 128
Demala Bijedia bb - restoran :140 mjesta 2x,
- parking
14. Hotel Bosna *** 15 Turistiko - leaja : 49

Butmirska cesta 8 Ugostiteljska - restoran :200 mjesta
- sala za seminare 50-80 mjesta
- parking 400 m2
15. Hotel Imzit *** 14 Hotelijerstvo - leaja : 41
IV Viteke brigade 1 - restoran :64 mjesta
- kongresna sala
- parking 800 m2
113
16. Hotel Braa Muji *** 9 Hotelijerstvo - leaja : 51
Demala Bijedia 212 - restoran :70 mjesta
- parking 400 m2
*Izvor podataka:Podaci iz tabele prikupljeni u neposrednim kontaktom naprijed navedenim subjektima
Pored kategorisanih objekata opina Ilida raspolae sa cca 230 ugostiteljskih objekata, dok se o
sandbijevanju potroaa Opine brine cca 400 trgovakih prodavnica.
II 9.2.2.3 Vrste i oblici turizma na podruju opine

- Banjsko-zdravstveni turizam ima izuzetno znaajno mjesto u ukupnoj turistikoj potranji. Od
vremena nastanka Ilide kao specifino definiranog prostora za ivot ljudi, ije samo ime definie bit
tog prostora kojeg su Osmanlije nazvale Ilida, to dolazi od stare turske rijei ilad koja oznaava
ono to daje ovjeku zdravlje, pa sve do savremenog doba zbog specifinosti nalaza izvorita
termomineralnih voda, Ilida je bila uvena u zemlji i svijetu kao fizijatrijsko-rehabilitacioni centar.
Dosadanja balneoloka istraivanja su dala saznanja da su termalne vode Ilide dobrim dijelom
kliniki i eksperimentalno utvrene za lijeenje bolesnika sa upalnim i degenerativnim reumatskim
oboljenjima, oboljenjima perifernog nervnog sistema, oteenja cirkulacije, kao i kod hroninih
ginekolokih oboljenja a posebno kod endokrinih poremeaja i nekih konih oboljenja. Izmeu dva
svjetska rata Austro-Ugarska je izgradila banjske objekte savremanog tipa (kompleks banjskih
hotela Hungarija, Austrija i Bosna sa prateim sadrajima), koji su sauvani do danas sa znatnim
procentom devastacija i ije je saniranje u toku. 1967.godine je formiran Institut za fizikalnu
medicinu i rehabilitaciju kao poznata zdravstvena, nauno-istraivaka i edukaciona ustanova.
Pomenuti objekat je znatno devastiran. Sanirani kompleks nekadanjeg Hotela Terme, a sada
Hoteli Ilida pruaju usluge banjsko-zdravstvenog i rekreacionog karaktera.
- Kulturni turizam Kulturno- historijski spomenici koji su evidentirani na prostoru opine Ilida
(opirnija prezentacija u okviru dijela strategije koji se odnosi na kulturu) su destinacije koje bi uz
kvalitetnu prezentaciju privukle panju mnogih turista. Na podruju opine postoje atraktivna
arheoloka nalazita, atraktivna u smislu da su dijelomino istraena podruja - Neolitsko naselje
Butmir, Rimske iskopine quae s...i dr., turistika ponuda bi, kroz formiranje arheolokih
parkova, bila znatno potpunija. Posebno u sferi interesovanja turista danas su i spomenici koji
datiraju iz perioda 1992-1996.g.
-ratni tunel D-B., igmanski put spasa, Spomen soba 104.VMTBr i dr.Bitan uticaj na turistiku
kulturnu ponudu Ilide ima blizina gradskog jezgra Sarajeva kao kulturnog centra BiH sa
tradicionalnim manifestacijama kao to su Sarajevo film festival, MESS, Baarijske noi,
Sarajevska zima i dr.
Sportsko rekreativni turizam Ambijentalni prirodni uvjeti i sportski tereni omoguavaju

realizaciju sportskih aktivnosti i rekreativnih sadraja kao i organizaciju sportskih takmienja
(opirnija prezentacija u okviru dijela strategije koji se odnosi na sport) koji bi inili znaajan
turistiki potencijal.
Lov kao vid rekreacije:itava Ilidanska regija oduvijek je bila poznata po bogatstvu lovne faune,
o emu govore brojni putopisi, pjesme, motivi sa steaka i drugi izvori. U vrijeme Austro-Ugarske
vlasti ovdje su organizirana i izdvojena posebna lovita. Iako je dolo do velikih promjena u sastavu
nekadanje lovne faune i danas se na podruju Ilide nalaze oaze umskih i livadskih ekosistema koji
pogoduju lovnim aktivnostima. Na oko 8.000 ha kolika je ukupna povrina lovnog podruja ove
opine na rejonu Igmana i ireg prostora Rakovice evidentirana je prisutnost visoke i niske divljai
(medvjed, srnda, vuk i divlja svinja, zec, lisica, pernata divlja i dr.). Lovako drutvo Igman
Ilida koje gazduje lovnim podrujem opine broji cca 116 aktivista koji doprinose poboljanju
uvjeta za bavljenje lovom na ovom prostoru, kroz planske aktivnosti u smislu poboljanja fonda
divljai koji nije zadovoljavajui, ali je sa pozitivnom tendencijom rasta. Drutvo ima na
raspolaganju objekat, lovaku kuu, u neposrednoj blizini Mrazita, poznatog lokaliteta na Igmanu,
sa kapacitetom od 15 kreveta i prateim prostorijama. umske staze u lovnom podruju su prohodne
i ureene bez adekvatne signalizacije. Na prostoru Opine ne postoji mogunost iznajmljivanja
lovne opreme, niti elemenata organizovanog foto i video- lova koji je sve popularniji u svijetu.
Prisutnost miniskih polja je oteavajui faktor u razvoju lova.
114
Ribolov kao vid rekreacije: Glavni vodeni ekosistem na podruju ove opine ini rijeka Bosna sa
svojim izvoritem, te rijekama eljeznicom, Zujevinom, Dobrinjom i drugim. Pored izraenog
trenda zagaivanja voda u savremenom periodu, vode podruja Ilide jo uvijek pruaju mogunosti
za rekreaciju kroz sportski ribolov. U prijeratnom periodu na podruju Sarajeva bilo je 40.000
sportskih ribolovaca od kojih je najvei procenat upravo bio na prostoru Ilide. Danas mnogi faktori
ograniavaju uvjete za bavljenje ribolovom.
Planinarenje kao vid rekreacije: Aktivnosti planinarenja na podruju opine Ilida provodi
Planinarsko drutvo Famos od 1955.g. koje je nekad okupljalo cca 300 lanova, a danas cca150.
Drutvo raspolae objektom na lokalitetu Malinovca-Igman koji je od Hrasnice udaljen cca 14 km sa
kapacitetom od 20 kreveta i trpezarijom za 50 osoba, te prateim prostorijama. Kroz drutvo je
aktivirano osam certificiranih vodia u skladu s planinarskim standardima i poznavanjem stranih
jezika i vodikih sposobnosti na podruju planine Igman i kanjona rijeke Rakitnice. Planinarske
staze su ureene i oznaene meunarodnim planinarskim oznakama, bez putokaza za planinarska
odredita. Igmanska transverzala je nekad bila vrlo poznata planinarska maruta u bivoj Jugoslaviji.
I danas postoji interes Slovenaca i Hrvata za aktiviranje iste, na emu drutvo intezivno radi, kao i na
osnivanju gorske slube spaavanja. Na prostoru Hrasnikog stana postoji jo jedan planinarski dom
Bjelanica sa 20 kreveta i koji je u funkciji tokom itave godine.
Zimski turizam Blizina sadraja kojima raspolau planine oko Sarajeva, na kojima su bile
organizovane XIV ZOI ostavljaju mogunost integrisanja Ilidanskog prostora u turistiku ponudu
atraktivnu u zimskom periodu. Problem predstavljaju putne komunikacije prema Igmanu i Bjelanici
zbog zaguenosti saobraaja. Jedan od mega projekata koji bi svakako doprinio poboljanju
komunikacione veze izmeu urbanog dijela opine i planine Igman je instalacija vertikalne iare
Hrasnica-Igman. Na prostoru opine djeluje jedan ski-klub koji propagira zimske sportove i koji je
nosilac aktivnosti vezane za zimske sportove.
- Poslovno-kongresni turizam je izuzetno atraktivna i rastua vrsta turistike ponude i potranje.
Sarajevo kao region ima sve geografske, prirodne i regionalne pretpostavke za razvijanje ove vrste
turizma. Prisutnost i izuzetno visok angaman stranih organizacija koje su znaajni korisnici ovih
usluga se reflektuje i na prostor Ilide.
- Eko-turizam. Naprijed pomenuti potencijali ovog prostora pruaju osnovne pretpostvake za razvoj
ekoturizma, uz ouvanje prirodnog bogastva Ilide i njenih realnih potencijala u segmentu planskog
turizma. U prilog navedenom znaajan pomak u zatiti ekolokog imida opine je proglaenje Vrela
Bosne i njenog ireg obuhvata Spomenikom prirode.Takoer bitan aspekt ekoturizma je i
proizvodnja ekohrane za koji opina Ilida ima polazine komponente kroz realizaciju pilot-
projekata u cilju njene prozvodnje.
- Omladinski turizam je u posljednjih 20 godina znatno uznapredovao i opsluuje dio trita koji ima
specifine potrebe. U ovom segmentu kljunu ulogu ima organizovan rad omladinskih organizacija
odnosno udruenja jer postoji prirodna veza izmeu omladinskog rada i putovanja za mlade. Na
podruju opine djeluje Izviaki odred Igman 92 i Udruenje mladih Kult koje svojim
koncepcijskim djelovanjem ostavljaju mogunost ozbiljnijem pristupu kada je u pitanju razvoj
omladinskog turizma na Ilidi. Posebnu sferu interesovanja mladi imaju u oblasti sportsko-
rekreativnih sadraja i edukativno afirmativni sadraji iz kulturno-historijske ponude i sl.
- Tranzitni turizam. Osnovna pretpostavka za razvoj tranzitnog turizma na podruju opine Ilida je
njen specifian geopoloaj koji je ve pomenut u dijelu strategije koji se odnosi na geoprometni
poloaj Opine.
II 9.2.2.4. Turistika signalizacija, promocija i informativni centri

Turistika zajednica Kantona Sarajeva je u 2006.godini zapoela projekat turistike signalizacije na prostoru
Kantona kojim e biti obuhvaen i prostor Ilide. Promotivne aktivnosti u oblasti turizma su specifine i
sloene komponente. S obzirom na znaaj promotivnih aktivnosti na plasiranje i prodaju turistikih usluga
danas se izuzetno poklanja panja i bira poseban pristup promotivnim aktivnostima u oblasti turizma.
Prisutnost turistikih potencijala Ilide u okviru promotivnih aktivnosti na nivou Kantona je nedovoljan.
Veoma teko je pronai promotivne pisane materijale u formi letaka, prospekata, plakata, turistikih
tampanih vodia, promotivnih CD-ova i sl. s turistikim segmentima sa prostora Ilide i podacima o njima.
Nekadanja Turistika zajednica opine Ilida je u segmentu promocije Ilide kao turistike destinacije
svojevremeno uspjeno realizovala aktivnosti kao to su: tampanje promotivnih letaka na bosanskom,
engleskom i njemakom jeziku, tampanje broura Ilida kod Sarajevana bosanskom i engleskom jeziku,
tampanje plakata sa ilidanskim motivima, izradi promotivno-dokumentarnog filma Ilida za sva vremena
115
i dr., a Opina Ilida je u 2000.godini bila izdava Monografije Ilida. Danas na Ilidi nije realizovan ni
jedan znaajniji projekat s ciljem globalne promocije turistikih resursa ove opine (pisani, tampani niti
elektronski promotivni materijali, prezentacija na sajmovima i izlobama i sl., uz napomenu da nije istraen
obim internet informativne promocije Ilide), izuzev promotivno-prodajnih aktivnosti koje provede subjekti
sa podruja opine, a kojima je osnovna djelatnost turizam i ugostiteljstvo. Na promociji turizma Ilide
bitnu ulogu imaju i dvije agencije- Putnika agencija KUK i Turistika agencija Hollywood , koje se
osim ponude turistikih aranmana u zemlji i u inostranstvu bave i receptivnim turizmom, odnosno
posebnim programima gdje se vri ponuda turistikih destinacija BiH. U narednom periodu Kantonalna
turistika zajednica planira otvaranje turistikog informativnog centra na Ilidi. Osim navedenog evidentan
je nedostatak promotivnih aktivnosti kroz plasiranje jedinstvenih suvenira sa prepoznatljivim motivima
Ilide.
II 9.2.2.5. Pratei servisi

Podrku osnovnoj turistikoj ponudi pruaju servisne jedinice na podruju Ilide i to: uslugama PTT i GSM.
banke, Dom zdravlja, ambulante porodine medicine, javne i privatne apoteke, laboratorije, zatim policijska
stanica i vatrogasna drutva i ostali servisi koji su locirani na prostoru opine Ilida. Zadovoljavajua je
pokrivenost podruja sa javnim parking prostorom.
II 9.2.3. Edukacija u funkciji turizma
Ljudi su kljuni faktor uspjeha u turizmu. Ukupno zadovoljstvo gostiju turistikom ponudom direktno zavisi
o kvaliteti usluge koju im pruaju turistiki radnici, a uspjeh u poslovanju zavisi od toga kako se tim
poslovanjem upravlja. Jedan od prioritetnih ciljeva bi trebao biti poveanje udjela visokoobrazovnih kadrova
u turizmu, te insistiranje na konstantnoj edukaciji kadrova na svim razinama, kako bi odrali korak sa
savremenim tehnologijama i trendovima u savremenom svijetu.
II 10 GOSPODARSTVO/PRIVREDA
II 10.1 Stanje privrede
1.1.2 Karakteristike prijeratnog i poslijeratnog perioda privrede

Ekonomska situacija privrede u opini Ilida odraava sliku ekonomskog stanja Federacije BiH. Faktori koji
utjeu na trenutno ekonomsko stanje odnose se na nepovoljne socijalne uvjete u regionu koji se nalaze u
tranzicije, posljedice unitenih kapaciteta privrede u ratu, nepovoljnu poslovnu klimu, sporost reformi u
prestrukturiranju privrednih subjekata, neuspjeno provedena privatizacija itd.
Prije rata Opina Ilida koja je imala jaku industriju spadala je meu pet najrazvijenijih Opina u BiH, a
meu deset u tadanjoj SFRJ.
''Energoinvest'' i ''Famos'' su bili nosioci razvoja Opine Ilida i vodei izvoznik u Jugoslaviji. Pored njih
okosnicu razvoja inili su ''ipad'', DP ''Bosanka'', ''Unis-Lasta'', ''Standard'', ''Tkaonica ilima'', ''Simes'', JP
''Osloboenje'', UPI ''Pak-centar'', GP ''Igman'', UPI ''Zora'', ''Sarabon'', Aerodrom Sarajevo.
Na podruju opine Ilida bilo je zaposleno oko 37000 radnika raznih profila. ak 12 grana industrijske
proizvodnje bilo je zastupljeno na ovim prostorima i to: proizvodnja kamena, ljunka i pijeska, proizvodnja
prehrambenih proizvoda, proizvodnja prediva i tkanina, mainogradnja, proizvodnja elektromaina i aparata,
proizvodnja saobraajnih sredstava, proizvodnja iverastih ploa, grafika djelatnost.
II 10.2 Industrija
U oblasti industrijske proizvodnje na podruju opine Ilida zastupljene su metalopreraivaka industrija,
proizvodnja mesa, proizvodnja namjetaja odnosno finalna prereda drveta, proizvodnja graevinskih
proizvoda, proizvodnja i obrada kamena i sl. Slubeni statistiki podaci koje redovito objavljuje Federalni
zavod za statistiku prate kretanje industrijske proizvodnje na nivou Federacije i Kantona, tako da osnovne
karakteristike kretanja industrijske proizvodnje na podruju Kantona Sarajevo u bitnim elementima trebale
odraavati i kretanja industrijske proizvodnje za Opinu Ilida. Tako je u periodu juni-decembar 2005.g.
zabiljeen neznatan rast indeksa ukupne industrijske proizvodnje.
Za daljni rast industrijske proizvodnje neophodna su ulaganja u razvoj postojeih industrijskih kapaciteta u
oblastima koje su trenutno zastupljene u Opini Ilida i koje zapoljavaju vei broj radnika. To se prije svega
odnosi na proizvodnju proizvoda od metala. Uspostava i izgradnja novih, odnosno proirenih postojeih
poslovno-industrijskih zona vaan je preduvjet za rast proizvodnih djelatnosti, privlaenje domaeg i stranog
116
kapitala i otvaranje novih radnih mjesta. U tom cilju je neophodno dati podsticaj postojeim privrednim
subjektima da ulau u proizvodnju.
II 10.3 Privatizacija
Opine nisu formalno pravno zaduene za provoenje samog postupka privatizacije. Za taj proces bile su
zaduene Kantonalna agencija za privatizaciju i Kantonalna vlada preko resornog Ministarstva privrede.
Kako unato tome postoji interes Opine za uspjenu privatizaciju bivih drutvenih preduzea, to su i
nadlene Opinske slube svakako nastojale potpomoi i ubrzati taj proces za preduzea sa svog podruja.
Na podruju Opine Ilida uspjeno su privatizovana drutvena preduzea ija je temeljna djelatnost
proizvodnja (Famos, Energoinvest, Tkaonica ilima, Unis-lasta) kao i ostali drutveno-pravni subjekti.
Pregled preduzea privatiziranih u velikoj privatizaciji putem tendera
Dravni Preuz. Novo

R. Naziv preduzea kapital Gotovina Certifikat Ukupno radnici zaposl. Investicije Investicije
B.
1 Autoservis Igman 206.432,00 72.251,20 134.180,80 206.432,0 15 15 1.050.000,00 1.050.000,00
Blaujski drum 0
Datum ugoovra:
10.07.2001.
2 ''Bosanaka'' 6.060.348,0 606.034,80 6.054.313,2 6.660.348 39 20 10.126.600,00 10.126.600,00
Blauj 0 0 ,00
Blausjki drum
53
Dat. Ugovora
24.01.2000.
3 Bosnalik 305.620,00 269.550,00 500.000,00 769.550,0 38 10 400.000,00
Mala Aleja 0
4 ''Mepros'' 120.242,00 45.500,00 84.500,00 130.000,0 88 10
Tvornika 20 0
24.09.2002.
5 Tehnos 65.452,00 35.000,00 65.000,00 100.000,0 5 10 160.000,00
Vinka amarlia 0
1
6 Vatrosigurnost 113.066,00 114.000,00 0,00 114.000,0 6 10 180.000,00
13.06.2001. 0
7 ''Zora'' Sarabon 3.140.599,0 980.000,00 1.820.000,0 2.800.000 0 0 1.000.000,00
D. Bijedia 180 0 0 ,00
23.03.2000.
Pregled preduzea koja su privatizirana neposrednom pogodbom
Poetna cijena Gotovina Certifikat Ukupno Inved. Zadr. radnici Novi rad
1 Standard 9.941.976,00 1.200.000,00 0,00 1.200.000,00 4.000.000,00 285 40
D. Bijedia 182
2 Unis Lasta 2.716.000,00 0,00 4.284.549,50 4.284.549,59 27 80
Luansko polje 7
01.01.2002.
Pregled preduzea koja su privatizirana javnim upisom dionica
Ukupan Dravni Po. Zadr.

R. Naziv preduzea kapital kapital Certifikat cijena Investicije radnici Novi
B. rad.
1 Dipos Ilias 86126,80 0,00 86126,80 77388,00 - - -
Bare do br. 7
(2 dioniara 26.02.2001.)
2 Dobrinja 22841663,98 0,00 22841663,98 4787622,00 - - -
Mala Aleja 4
3 Famos fraktal 230573,27 0,00 230573,24 191582,00 - - -
Tvornika 38
12 dioniara 405638,00 0,00 387000,00 387000,00
117
30.06.2000.
Javni upis dionica
4 Famos Gradnja 792044,21 0,00 792044,21 247982,00 - - -
6 april, Tvornika 38
23 dioniara 2.510534,61 0,00 2510534,61 2510531,00
30.06.2000.
21 dioniar
23.05.2001.
5 Hoteli Ilida 40662321,42 0,00 40662321,42 105 60
H. cesta 20
83 dioniara
''Kuvet'' 1905000,00 0,00 1905000,00 7000000,00
18.12.2002.
6 ''Igman'' 5393907,20 0,00 5393907,20 477883,00
D. Bijedia 224
72 dioniara
(30.06.2000.)
Hasibovi Husein i 800000,00 0,00 400000,00 532687,00 3100000,00 1,30 40
Butmir doo
7 Privredna tampa 624599,86 0,00 624599,86 48880,00 - -
D. Bijedia 185
17 dioniara
8 Slobodna zona Sarajevo 2898489,00 0,00 28982489,00 - - -
Kasindolska bb
15 dioniara
9 Tepsa Holding 4284549,59 0,00 4284549,59 2716000,00 - -
Bl. Drum
31.10.2000.
10 UPI PAK Centar 30988476,13 0,00 30988476,13 2246628,00 - -
Blaujski drum 26
65 dioniara
30.06.2000.
Izvor podataka iz Izvjetaja Agencije za privatizaciju K antona Sarajevo
II 10.4 Opinski poslovni prostori
Opina Ilida ima 27 poslovnih prostora kojima upravlja i kojima raspolae. Povrina poslovnih prostora je
od 10 m2 do 113 m2. Poslovni prostori se nalaze u zgradama stambeno poslovnog karaktera zbog toga su
djelatnosti koje se mogu obavljati u tim prostorima limitirane, pa se u njima preteno obavlja trgovinska ili
ugostiteljska djelatnost.
R/B Naziv Adresa Povrina Stanje

1 PP 1 Blauj 28 67 U funkciji
2 PP 2 Velika aleja 7 44 U funkciji
5 PP 5 J. Pania 8 39 U funkciji
6 PP 6 H. elenke 76 U funkciji
9 PP 9 S.. kobre do br. 39 97 U funkciji
11 PP 11 J. Fincija 2 81 U funkciji
12 PP 12 J. Fincija 2 47 U funkciji
14 PP 14 Rustempaina 43 Uniten
15 PP 15 E.B. arlija 3 33 U funkciji
118
18 PP 18 Rustempaina 82 U funkciji
19 PP 19 Rustempaina 25 110 U funkciji
25 PP 25 J. Fincija 44 18
26 PP 26 Iza Opine 15
27 PP 27 Stranka BPS, SDU 32 U funkciji
II 10.5 Privredna drutva
Podaci o broju registrovanih privrednih drutava na podruju opine Ilida razlikuju se u ovisnosti od izvora,
ali se moe pouzdano rei da ima 906 registrovanih drutava (podaci Ministarstva privrede Kantona
Sarajevo). Po djelatnostima najvie je privrednih drutava iz oblasti trgovine na veliko i malo (oko 52%),
metalopreraivaka industrija (12%) graevinarstvo i ostale djelatnosti 34%.
ak 95% aktivnih preduzea ima manje od 50 uposlenih a samo njih 5% ima vie od 50 uposlenika. U
stuktruri preduzea po djelatnostima izrazito je mali broj poslovnih subjekata u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji i turizmu. Stoga se u navedenom periodu moe oekivati vea orijentiranost privrednog razvitka
u tom pravcu. Za daljni razvitak industrijske i svake druge proizvodnje prije svega mora biti odreen strogim
prilagoavanjem proizvodnih postupaka ekolokim standardima, odnosno ouvanju okolia.
II 10.6 Samostalne djelatnosti
Struktura obavljanja djelatnosti je po radnjama sljedea:
Broj registrovanih samostalnih djelatnosti odnosno obrta u osnovnom i dopunskom zanimanju je 927.
Aktivan
Samostalna trgovina Radnje 399

Samostalno ugostiteljstvo Radnje 166
Samostalne zanatske radne Radnje 254
Izdvojena posl.prost. Zanatstvo 1
Dopunsko Trgovina 2
Ugostiteljstvo 64
Usluna 41
Ekonomska struktura postojeih privatnih biznisa sastoji se od malih preduzea koji se uglavnom bave
trgovinom, a od proizvodnih djelatnosti su zastupljeni primarna i finalna obrada drveta, prerada kamena,
proizvodnja mineralne vode. Postojei privatni biznis se razvijao stihijski, bez adekvatnih savjetodavnih
usluga. U Opini Ilida, osnovana je Sluba za razvoj i investicije koja e u narednom periodu biti usmjerena
na pomo malim i velikim preduzeima.
119
Spisak samostalnih ugostiteljskih radnji po vrstama odnosno po tipu djelatnosti:
Broj objekata 13 Hotel 2

1 Tip Bife 24 14 Kantina 2
2 Tip Bistro 30 15 aki bife 1
3 Tip Buffet 1 16 Konoba 2
4 Buregdinica-evabdinica 2 17 Fast food 15
5 Buregdinica-slastiarna 1 18 Fast food pizzeria 2
6 Buregdinica 1 19 Pizzerija 10
7 Caffe bar 52 20 Pokretni ugost.objekat 3
8 evabdinica 5 21 Restoran 8
9 Disco bar 1 22 Slastiarna buregdinica 1
10 Fast food pizzeria 3 23 Slastiarna 6
11 Gostionica 3 24 Zdravljak 2
12 Gril 2 Ukupno: 179
Stanje na dan 13.04.2007.g.
Spisak samostalnih zanatskih radnji po vrstama djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju

za period 06.04.1992. do 11.04.2007.g.
Broj objekata 42 Opravka i tapaciranje namjetaja 1
1 Auto servis 11 43 Prevoz mrtvaca 1
2 Auto elektriar 3 44 Proizv.bet.elem. 3
3 Auto lakirer 1 45 Proizv.gra.stol. 3
4 Auto mehaniar 9 46 Proizv.gra.stolarije 1
5 Autopraonica vulkanizer 9 47 Proizvodnja meda 1
6 Auto praonica 6 48 Proizvodnja met.gra.stol. 2
7 Bravar 2 49 Proizvodnja poslastica 7
8 Bravar-limar 1 50 Proizvodnja posteljine 1
9 Bravar-strugar 2 51 2
10 Brijanica 6 52 Proizvodnja ... i plast. 1
11 Elektroinstalater 2 53 Proizvodnja aluminija i PVC 1
12 Elektromehaniar 1 54 Proizvodnja toalet papira 5
13 Elektroservis 1 55 Priona kahve 2
14 Fin.ra. agencija 3 56 RTV servis 2
15 Fotokopirnica 1 57 Sahadija 2
16 Fotografska 4 58 Servis informatike opreme 5
17 Knjiarska 25 59 Staklar 3
18 Grafika 4 60 Stolar 2
19 Hem. istiona 2 61 tamparija formulara 1
20 Instalaterska 2 62 Stamparska 2
120
21 Instaliranje antena 1 63 Tapetar 3
22 Internet klub 2 64 Ugradnja toplih podova 1
23 Izrada kljueva 1 65 Usluge bagerom 2
24 Kamenorezac 1 66 Videoteka 3
25 Keramiar 1 67 Vodoinstalater 1
26 Kozmetiki studio 1 68 Vulkanizer 1
27 Kroja 8 69 Zavr.rad. u gra. 21
28 Limarska 4 70 Zidar 1
29 Mesara 2 71 Zidar fasada 4
30 Metalopreraiva 3 72 Zidarsko molerska 1
31 Molersko fasaderska 1 73 Zidar tesar 1
32 Monter cent.grijanja 2 74 Zlatar 6
33 Obuar 1 75 Servis polj. ma. 1
34 Opravka kunih aparata 2 76 Servis hidraulike 1
35 Opr. telef. aparata 2 77 Izr.proizv. od metala 1
36 Parketar 10 78 Izg.nedg. spomenika 1
37 Peenjarska 3 79 Proizvodnja rakije 1
38 Pekar 4 80 Otrenje kljueva 1
39 Poliranje namjetaja 1 81 Mlin 1
40 Poljoprivreda 15 82 Knjigovod.agencija 1
41 Popravka i zap. namjetaja 1 Ukupno: 261
II 10.7 Poljoprivreda
Dugo vremena u Kantonu Sarajevo vladalo je miljenje da poljoprivredna proizvodnja nije razvojna ansa
Kantona Sarajevo i da teite aktivnosti treba usmjeriti na druge strateke sektore kao to su bankarstvo,
trgovina, ekonomski i ekoloki prihvatljive industrije, kultura, obrazovanje, zdravstvo, turizam i dr. Iz tih
razloga grana poljoprivredne proizvodnje nije do sada bila obuhvaena u ''Strategiji razvoja Kantona
Sarajevo do 2015'', ''Implementaciji strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2005.godine'' i ostalim zvaninim
razvojnim dokumentima.
Ne dovodei u pitanje utvrena strateka opredjeljenja razvoja Kantona Sarajevo, posebno vezana za oblast
industrije, turizma i drugih stratekih sektora, treba istai da Kanton Sarajevo, iako nije izrazito
poljoprivredno podruje, ima znaajne mogunosti za razvoj odreenih poljoprivrednih proizvodnji koje se
mogu staviti u funkciju ukupnog razvoja Kantona Sarajevo i rjeavanju problema nezaposlenosti.
To potvruju slijedee injenice:
- u Kantonu Sarajevo ima preko 22.000 poljoprivrednih gazdinstava koja imaju mogunost bavljenja
poljoprivrednom proizvodnjom;
- na podruju Kantona Sarajevo postoje znaajni kapaciteti prehrambene industrije koji koriste
poljoprivredne sirovine kakve se mogu proizvoditi u Kantonu Sarajevo, a koriste ih simbolino;
- Kanton Sarajevo je najjae trite poljoprivrednih proizvoda u BiH, meutim kao i kod prehrambene
industrije, uee njegove poljoprivrede u snabdijevanju ovog trita je vrlo malo.
Poljoprivrednu proizvodnju na podruju Kantona Sarajevo karakteriziraju: poljoprivredna gazdinstva
sa usitnjenim posjedima (manje od 3 ha poljoprivrednog zemljita), nepovoljna bonitetna struktura
zemljita, i malo uee trne proizvodnje (ispod 30%, a u razvijenim zemljama i do 90%). Zbog
toga se proizvoai orijentiu na naturalnu poljoprivrednu proizvodnju kojom zadovoljavaju potrebe
vlastitog gazdinstva, a egzistenciju najee pokuavaju obezbijediti van poljoprivrede.
Orijentacijom na ovaj vid proizvodnje ne iskoritavaju se u cjelosti raspoloivi proizvodni
potencijali, niti se ostvaruje dohodak koji bi omoguio ostanak i zapoljavanje radno sposobnog
stanovnitva na vlastitom imanju.
121
Dokumenti vezani za stanje i razvojne mogunosti agrara na podruju Kantona Sarajevo koji su
uraeni ili su u fazi izrade dokazuju da postoje znaajne mogunosti za razvoj odreenih
poljoprivrednih proizvodnji koje bi u narednom periodu trebalo staviti u funkciju sveukupnog
razvoja Kantona i Opine Ilida.
Opina Ilida, sa svojim poljoprivrednim resursima zauzima znaajno mjesto u sektoru poljoprivrede
u Kantonu Sarajevo.
Na prostoru opine nalaze se instalisani znaajni kapaciteti prehrambene industrije,fabrika za
preradu mesa ''Brajlovi'' u Rakovici, kapaciteti za brzo smrzavanje jagodiastog voa ''Klas'' u
Blauju, mljekara ''Taljanovi Comerc'' u Gladnom polju, farma muznih krava DD PD ''Butmir'',
stona pijaca u Bojniku.
Na podruju opine djeluju i tri zemljoradnike zadruge: ZZ ''Ilida'' Blauj, ZZ ''Sarajevsko polje''
Stup i ZZ ''Farmer'' Ilida, a svoje sjedite imaju i Kantonalna veterinarska stanica na Stupu,
Federalni poljoprivredni zavod i Kantonalna poljoprivredna sluba u Butmiru.
A. STANJE
I Zemljini resursi poljoprivredno zemljite (katastarski podaci)
Individualni sektor/ha Drutveni sektor/ha

R.B. Kategorina zemljita Ukupno ha
1 Oranice i bate 1980,62 563,26 2543,88
2 Vonjaci 364,29 159,32 523,61
3 Livade 696,00 302,22 998,22
4 Panjaci 282,00 302,49 584,49
5 Neplodno zemljite 288,74 975,60 1264,34
Ukupno: 3611,65 2302,89 5914,54
II Stanje u poljoprivrednoj proizvodnji po granama:
Stoarstvo Individualni sektor

Kategorije i broj grla stoke u 2004., 2005. i 2006.godinu
GODINA
Vrsta i kategorija stoke
2004. 2005. 2006.
Goveda-ukupno 578 571 555
Od toga krave i steone junice 482 516 539
Ovce-ukupno 2918 3044 3070
Od toga ovce za rasplod 694 1007 888
Svinje-ukupno 275 292 154
Od toga krmae 32 35 1
Konji-ukupno 48 47 46
Od toga kobile i drijebne .. - 4 4
Perad-ukupno 14.416 11.770 10.421
Od toga nosilice 11.659 9538 8220
Koze-ukupno 292 257 252
Kunii-ukupno 21 25 25
Konice pela-ukupo 945 981 887
122
Tabela 2. pokazuje stanje stonog fonda u individualnom sektoru a popis je uraen putem MZ-a.
Prema raspoloivim podacima 1991.g. na podruju opine Ilida evidentirano je 1774 grla goveda. Ovaj
podatak ukazuje na znaajno smanjenje brojnog stanja goveda kao direktne posljedice rata i svega onoga to
se deavalo nakon reintegracije Opine. Proizvodnja u individualnom sektoru je za zadovoljenje vlastitih
potreba na gazdinstvu, dok se manji dio plasira kroz otkup ili direktnom prodajom na gazdinstvu, odnosno na
trnicama u gradu.
Evidentirano je dvadeset mini farmi muznih krava, od 3 do 10 grla, a proizvodnja se plasira kroz otkup
mljekara i direktnom prodajom na pijaci i gazdinstvu.
II 10.7.1 Ovarstvo
Opina Ilida ne raspolae znaajnim zemljinim resursima za razvoj ove vrste proizvodnje, koja zahtjeva
vie panjaka. Podaci o broju grla ovaca to i pokazuju, tako da je evidentirano samo nekoliko farmera sa
veim brojem ovaca.
II 10.7.2 Peradarstvo
U ovoj oblasti nema znaajnih rezultata. Evidenirana je jedna farma koka nosilja, registrovana na lokalitetu
Gornjeg Vlakova sa kapacitetom 2000 kom. Za ovu vrstu proizvodnje postoje velike mogunosti, obzirom da
nije direktno vezana za zemljine resurse.
II 10.7.3 Pelarstvo
Ovu vrstu proizvodnje na podruju opine karakteristiu ''mali'' proizvoai sa stacioniranim pelarenjem i
rekreativnim odnosom prema ovoj djelatnosti, te nizak nivo proizvodnog obrazovanja kod veine pelara.
Trite meda je slabo organizovano, posebno sa aspekta privatnih kapaciteta za doradu i distribuciju.
Evidentirana su i registrovana etiri proizvoaa sa veim brojem konica, a ukupan broj konica prikazan je
u tabeli 2.
II 10.7.4 Stoarstvo dravni sektor

Na podruju Opine Ilida nalazi se Poljoprivredno dobro ''Butmir'', Ilida koje se bavi primarnom
poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno proizvodnjom mlijeka i priplodne stoke na vlastitom posjedu
Br. Naziv resursa/kapaciteta Jed.mj. Koliina

1 Poljoprivredno zemljite ha 250
2 Goveda:
- krave grla 500
- priplodna i ostala goveda grla 480
Ukupno: 980
PD ''Butmir'' je najznaajniji snabdjeva sirovim mlijekom mljekare ''Milkos'' u Sarajevu, sa dnevnom

isporukom od 9.000 l. U ukupnoj proizvodnji mlijeka u Kantonu PD ''Butmir'' uestvuje sa 18% i u otkupu sa
89%.
Pored osnovne djelatnosti-proizvodnja mlijeka, PD ''Butmir'' znaajno utie na razvoj trne proizvodnje,
mlijeka kod poljoprivrednih gazdinstava na podruju opine Ilida i Kantona Sarajevo kroz:
- uzgoj i plasman priplodnog podmladka
- ekukacija proizvoaa mlijeka
- ukljuivanje u nastavni program Poljoprivrednog i Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
II 10.7.5 Ratarsko-povrtlarska proizvodnja-individualni sektor

Klimatske i zemljine karakteristike nae opine omoguavaju proizvodnju ratarsko-povrtlarskih kultura,
kako u pogledu merkantilne, tako i u pogledu sjemenske proizvodnje. Ova vrsta proizvodnje u najveem
obimu se koristi, odnosno troi na imanju proizvoaa za vlastite potrebe, a eventualni vikovi se plasiraju na
''zelenoj'' pijaci.
123
Zasijane povrine u 2004., 2005. i 2006.godini
Povrtno bilje (ha) Stono krmno bilje (ha)

Godina ito (ha) Ukupno (ha)
2004. 158 871 533 1562
2005. 152 959 539 1650
2006. 140 960 559 1659
Napomena: Podaci su zasnovani na statistikoj procjeni, a uzeta su u obzir dva osnovna faktora: raspoloive
zemljine povrine za sjetvu, obradivo poljoprivredno zemljite, oranice i bate, te broj individualnih
poljoprivrednih gazdinstava i domainstava koja vre sjetvu.
Prinos ita u 2006.g.
Zasijana povrina (ha) Prinos u tonama

R.B. Vrsta usjeva
Po ha Ukupno
1 Penica 5,0 3,0 14

2 Jeam 5,0 2,2 11
3 Zob (ovas) 3,0 1,8 5
4 Kukuruz u zrnu 78 3,2 250
5 Heljda 50 1,3 65
Prinos povrtnog bilja u 2006.g.
Zasijana povrina (ha) Prinos (t)

R.B. Vrsta usjeva
Po ha Ukupno
1 Krompir 223 8,5 1895

2 Mrkva 31 12 372
3 Luk crni 98 7,5 735
4 Luk bijeli 30 5 150
5 Grah 65 2,6 169
6 Kupus i kelj 122 13 1586
7 Paradajz 29 7 203
8 Paprika 17 9 153
9 Krastavac 29 10 290
10 Salata 90 9 810
11 pinat i blitva 118 12 1416
12 Graak 26 2,4 62
13 Ostalo povre 82 9 738
Prinos stonog krmnog bilja u 2006.g.
Zasijana povrina (ha) Prinos (t)

R.B. Vrsta usjeva
Po ha Ukupno
1 Kukuruz silani 138 35 4830
124
2 Stona repa 125 16 2000
3 Stona tikva 94 3,5 329
4 Djetelina 63 4 252
5 Lucerka 69 4,5 310,5
6 Djetelinsko-travna smjesa 70 4 280
II 10.7.6 Voarstvo
Prema katastarskim podacima na podruju opine Ilida, vonjaci zauzimaju 364,29 ha povrine u
individualnom i 159,32 ha u dravnom sektoru. Sigurno je da ove povrine ne odraavaju pravu sliku na
terenu, uzimajui u obzir velike promjene koje su se desile ili se deavaju sa promjenama vlasnika, odnosno
posjednika zemljita, to je najizraenije u vikend naseljima opine: Osjek, Blauj i Rakovica. Na ovim
prostorima evidentan je veliki broj vikend objekata sa manjim ili veim parcelama na kojima su zasaene
pojedinane vone sadnice ili podignuti manji ili vei vonjaci, razliitih vrsta voa. Kako nisu osigurani
uvjeti sa kvalitetan popis na terenu, odnosno inventarisanje ovih resursa, vrlo teko je utvrditi o kojim se to
povrinama radi i koji je to broj stabala voa, odnosno drugih voarskih kultura. to se tie stanja vonjaka,
radi se uglavnom o ekstenzivnom nainu uzgoja, dok su rijetki primjeri ''pravog'' voarstva, odnosno
plantanog sistema proizvodnje.
Projektom preduzea ''Klas'', proizvodnja i prerada jagodastog voa, na podruju opine Ilida zasaeni su
prvi malinjaci (desetak korisnika) plantanog tipa, to bi trebalo pozitivno uticati na irenje ove proizvodnje.
Nekadanji plantani vonjak Rakovica, koji je zauzimao prostor cca 200 ha, a sada je u posjedu ZZ-a
''Ilida'' Blauj, je najveim dijelom iskren, terase poravnate i zemljite zatravljeno, a ostali dio vonjaka
(cc-a 20 ha) nije u proizvodnji zbog zastarjelosti zasada i nemogunosti njegove revitalizacije. ZZ ''Ilida''
ima pripremljene projekte zasnivanja novih zasada vonjaka, ali nije u mogunosti sama te projekte
finansirati.
-Broj rodnih stabala voa u 2006.
Broj stabala sposobnih za Prinos

R.B. Vrsta voa rod
Po stablu kg Ukupno t
1 Jabuka 104.000 13 1352

2 Kruka 88.000 7 616
3 Dunja 11.300 5 56
4 ljiva 130.500 6,5 848
5 Breskva 1.000 4 4
6 Orah 9.700 7 68
7 Trenja 22.000 8 176
8 Vinja 20.000 9 180
9 Kajsija 800 6 5
Na osnovu naprijed iznesenih podataka o stanju poljoprivrede na podruju opine Ilida po granama,
evidentno je da postoje znaajni resursi koji nisu u punom kapacitetu iskoriteni.
Osnivanjem novih i oivljavanjem postojeih Zemljoradnikih zadruga, Udruenja poljoprivrednika i
podsticanjem primarne poljoprivredne proizvodnje moe se oekivati: vea proizvodnja mesa i mlijeka,
poveanje plantane proizvodnje voa, poveanje proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda,
proizvodnje jaja i pileeg mesa, proizvodnje gljiva, sakupljanje i otkup ljekovitog bilja i umskih plodova,
vea proizvodnja ekoloki zdrave hrane na bazi organske poljoprivrede.
II 10.7.7 umarstvo
Uvod
ume i umska zemljita, kao dobro od opeg interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu, kao osnovni prirodni
resurs, ije se vrijednosti manifestuju kroz ekoloke, socijalne i proizvodne funkcije.
125
Ekoloke funkcije uma manifestuju se kroz biodiverzitet-zatita stanita, zatita zemljita, zatita voda,
klimatska-ukljuujui ulogu uma kod vezivanja ugljika iz zraka.
Socijalne funkcije su rekreacija, turizam, obrazovanje, istraivanje, odbrana, zatita objekata i infrastrukture.
Ekonomske funkcije uma su prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih umskih proizvoda.
Sve pobrojane funkcije ukazuju na to da bez uma nema ivota na zemlji.
Sadanje stanje
Prema umsko-privrednoj osnovi sa vanou od 01.01.1984.g. do 31.12.1993.g., sve ume opine Ilida se
nalaze u 17 katastarskih opina. Meutim nakon ''Dejtona'' povlaenjem meuentitetske granice, dvije
katastarske opine: Kasindo i Vojkovii i 50% katastarske opine Krupac pripali su Republici Srpskoj, tako
da je stanje uma i umskog zemljita slijedee: (tabela-iskaz povrina)
ISKAZ POVRINA
umskogospodarska osnova vaila od 01.01.1984.g. do 31.12.1993.g.
Kategorija uma Ukupna povrina/ha
1 2
Sve visoke ume (V) bukve -
Sve V iste jele, smre, mjeovite jele i smre: mjeovite jele, smre i bukve 48,65
Sve V iste bijelog bora i crnog bora i mjeovite bijelog i crnog bora -
Sve V hrasta kitnjaka i hrasta lunjaka 5,66
Sve V ostale 319,55
umski nasadi sa procjenjenom drvnom masom -
umski nasadi bez procjenjene drvne mase -
UKUPNO VISOKE UME 373,86
Izdanake ume bukve 243,42
Izdanake ume hrasta kitnjaka i hrasta lunjaka 430,11
Izdanake ume mjeovite 167,02
Izdanake ume ostale 456,96
UKUPNO IZDANAKE UME 1297,51
UKUPNO OBRASLO 1671,37
Goleti sposobne za poumljavanje -
Goleti nesposobne za poumljavanje 76,83
UKUPNO GOLETI 76,83
UKUPNO UMSKO ZEMLJITE U PRIVATNOM VLASNITVU 1748,20
UKUPNO UMSKO ZEMLJITE U DRAVNOM VLASNITVU 5008,60
Nain gazdovanja
Nakon reintegracije opine Ilida, 1996.godine, umama i umskim zemljitem gazduje opina Ilida sa
prema tada vaeim zakonskim propisima, a od marta 1999.godine na osnovu Zakona o umama (''Slubene
novine Kantona Sarajevo'', broj 4/99), odnosno na osnovu Godinjih planova gazdovanja koje je usvajalo
Opinsko vijee.
Nakon donoenja novog Zakona o umama (''Slubene novine FBiH'', br. 20/02 i 29/03), gazdovanje
umama se vri na osnovu godinjih planova gospodarenja, koje izrauje i predlae Sluba za privredu i
finansije opine Ilida, a na osnovu Zamolnice Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, br. 07-06-26-
11622/02 od 25.06.2002.g. Saglasnost na predloene godinje planove gospodarenja daje Ministarstvo.
Od 2006.g. poslove gazdovanja umama u privatnom vlasnitvu nastavlja obavljati Ministarstvo privrede
Kantona Sarajevo putem Kantonalne uprave za umarstvo, a dravnim umama gazduje ''Sarajevo-ume'' doo
Sarajevo.
Prema podacima, umsko-privredne osnove drvna masa zaliha na kraju ophodnjice, tj. 31.12.1993.g. trebala
bi se poveati kod visokih uma za 228,4 m3/ha, a kod izdanakih uma za 84,2 m3/ha. Poslije obavljenih
sjea na kraju ophodnjice ukupna drvna zaliha e se poveati za 5227 m3, odnosno 2,6%.
Meutim, procjena je da su u toku rata ume znaajno devastirane i da je drvna zaliha znatno manja od zaliha
propisanih i nastalih umsko-privrednom osnovom.
126
U cilju zatite uma od daljnih devastiranja kao i stvaranja veih drvnih zaliha, Godinjim planovima, sjee
su reducirane za 60% u odnosu na intenzitet sjea propisan umsko-privrednom osnovom.
umsko uzgojni radovi i zatita uma

Gazdovanje umama i umskim zemljitem ini skup meusobno povezanih i uvjetovanih radnih aktivnosti
usmjerenih ka zajednikom cilju, potpunom koritenju i odravanju prirodnih potencijala umskih zemljita.
Na osnovu navedenih principa, gazdovanje umama i umskim zemljitem bi se prvenstveno sastajalo u
slijedeem:
a) sjee u visokim umama
b) mjere njege u visokim umama i umskim kulturama
c) sjee u izdanakim umama
d) poumljavanje neproduktivnih povrina u visokim umama, te povrina u izdanakim umama
e) uvanje i zatita uma.
-Sjee u visokim umama

Struktura visokih uma na ovom podruju je uglavnom preborna i skupinasto preborna, te adekvatno toj
strukturi u sastojinama treba provoditi i sjee kojima je cilj formiranje skupinasto prebornih sastojina, a na
strmim i nestabilnim terenima provoditi sjee manjeg intenziteta vodei rauna o prirodnom
podmlaivanju. Pomenute osnovne principe provoenja buduih sjea potrebno je primjenjivati u
razliitim modifikacijama koje e u odreenim uvjetima najbolje odgovarati postavljenim ciljevima
gospodarenja. S obzirom da se radi o povrinski malim esticama to nije mogue striktno provoditi
savremene metode gazdovanja, ali paljivim i strunim radom shodno mogunostima moe se znatno
unaprijediti stanje visokih uma na ovom podruju. U ureajnom periodu uglavnom su raene sanitarne sjee
i prorjede.
-Mjere njege u visokim umskim kulturama

U stadijumu mladika i gustika provode se sjee s ciljem pribliavanja odreenom tehnikom cilju tj.
formiranju sastojina od vrijednosnih vrsta (hrast i dr.), i njegovom kvalitetnom poboljanju. U stadijumu
letvenjaka provode se prorjede kojima je cilj pomoi kvalitetno najboljim stablima u njihovom daljnjem
razvoju, a to sve vodi ka poveanju prirasta i prinosa iz tih sastojina.
-Sjee u izdanakim umama

U izdanakim umama zastupljena su i stabla sjemenskog porijekla, te se ova okolnost moe pozitivno
iskoristiti jer se ove sastojine postepeno mogu prevoditi u visoke ume bez veih umskouzgojnih
radova.
Putem sjea treba osloboditi vrijednije vrste drveta (hrast) od manje vrijednijih i nekvalitetnih stabala.
Tako e se omoguiti ne samo bolji prirast odabranih nosilaca budue sastojine nego e se ovim putem
sastojina pripremiti za prirodno podmlaivanje iz sjemena. U ovim sastojinama prevladavaju ostali liari
i to najee grab, topola, bagrem, joha i dr.
Osnovni uzgojni radovi sastoje se u ienju i prorjedama sa ciljem poboljanja kvalitetnog stanja i
poveanja prinosa u ovim umama.
-Poumljavanje neproduktivnih povrina u visokim umama, te povrina u izdanakim umama

Poumljavanja se planiraju na povrinama gdje su vrene sjee (planske i bespravne), a koji nisu prirodno
podmlaene u visokim umama, te u izdanakim umama, gdje se bude prelo na meliorativno
poumljavanje sjetvom i sadnjom.
Tamo gdje su vrene planske sjee, uglavnom sanitarne sjee i prorjede, opa je ocjena - nije bilo potrebe.
Ovaj problem je prisutan na povrinama gdje su evidentirane bespravne sjee.
-uvanje i zatita uma

Planirane aktivnosti na zatiti uma su:
1. Zatitu uma od biljnih bolesti i tetoina;
2. Zatitu uma i umskih zemljita od bespravnih sjea, otuivanja gotovih umskih proizvoda i
uzurpiranja umskih zemljita,
3. Zatitu uma od poara;
4. Zatitu uma od zagaivanja;
127
-Zatita uma od biljnih bolesti i tetoina
Zatiti uma od biljnih bolesti, tetoina i dr. mora se posvetiti puna panja. Od preventivnih radnji na
spreavanju i suzbijanju bolesti najznaajnija je mjera pravilno uspostavljanje umskog reda koje se
sastoji u slijedeem:
- Kod mlaih uma i panjaa potrebno je posjeeni materijal izvesti iz ume. Visina panja treba da
bude 1/3 promjera panja raunajui sa gornje strane stabla, dok se kora sa stabla i panja etinara
mora oguliti kod posjeenih stabala. Potrebno je ovrke, koru i grane sloiti u kupe.
- U sluaju pojave potkornjaka, stabla se moraju tretirati insekticidima. Grane liara se moraju
ravnomjerno razbacati po povrini sastojine. Liarske ume treba naroito zatititi od gubara.
- Za suzbijanje i unitavanje gubara najuspjenija metoda je prskanje zaraenog podruja
insekticidima.
- O eventualnim pojavama napada tetoina potrebno je voditi stalnu evidenciju kako bi se putem
preventivnih mjera mogle primjenjivati potrebne mjere zatite. Zabranjuje se slaganje prostornog
drveta uz iva dubea stabla.
-Zatita uma i umskih zemljita od bespravnih sjea, otuivanja gotovih

umskih proizvoda i uzurpiranja umskih zemljita
Djelovano je preventivno, a nadleni organi su preventivno poduzimali zakonske sankcije, odnosno
podneene prekrajne i krivine prijave protiv uinioca bespravnih sjea, otuivanja gotovih umskih
proizvoda i uzurpiranja umskih zemljita, za to je voena Zakonom propisana evidencija.
-Zatita uma od poara

U saradnji sa preduzeem ''Sarajevo ume'' doo Sarajevo koje gazduje dravnim umama na podruju
Kantona Sarajevo u kritinim periodima organizuje se pojaana kontrola za osmatranje izbijanja umskih
poara, te u sluaju njihovog eventualnog izbijanja radi se na suzbijanju uz pomo nadlenih organizacija za
gaenje poara i vlasnika uma.
-Zatita uma od zagaivanja

Upotreba hemijskih sredstava u umi je zabranjena izuzev testiranih hemijskih sredstava koja mogu biti
koritena u umama za zatitu sadnica od divljai i od korovskih vrsta kao i za smanjenje prekomjerne
populacije insekata iji broj ne moe biti smanjen ni na koji drugi nain i za gaenje poara, ako ne ugroava
bioloku ravnoteu, a sve po Zakonom propisanoj proceduri. Zabranjuje se odlaganje odpada, smea ili
zagaujuih tvari u umi ili umskom zemljitu.
Kantonalna umsko-privredna drutva i vlasnici uma obavezni su iz ume ukloniti otpad i smee i imaju
pravo naknade za nastale trokove od pojedinaca ili pravnog lica koji su otpad ili smee deponovali u umi.
II 11 LOKALNA UPRAVA I NJENI PARTNERI
Lokalna uprava i njeni partneri prije svega nevladin i privatni sektor su tim koji zajednikim snagama i
saradnjom stvaraju to bolje uvjete za ivot i rad lokalnog stanovnitva.
Jedinica lokalne samouprave ima vlastite nadlenosti ustanovljene ustavom i zakonom, i ima pravo baviti se
svim pitanjima koja nisu iskljuena iz njene nadlenosti, niti dodijeljena u nadlenost neke druge vlasti na
osnovu ustava i zakona.
Kao nivo vlasti koji je najblii graanima, opinama su donoenjem novog Zakona o principima lokalne
samouprave (Slubene novine FBiH, br. 49/06) data daleko vea ovlatenja i nadlenosti, a samim tim
nametnute i vee obaveze, nego to je to bilo do sada. Prenos i povjeravanje novih poslova jedinicama
lokalne saouprave trebalo bi biti praeno dodjelom sredstava potrebnih za njihovo efikasno obavljanje.
Zakon e biti u potpunosti implementiran kada vii nivoi vlasti, a prije svega Kanton Sarajevo, donesu
tj.usklade svoje zakone sa naprijed navedenim federalnim zakonom. Meu ovim zakonima svakako je
najznaajniji Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Kantonu Sarajevo, ije donoenje je nekoliko puta
iniciralo Opinsko vijee, a ijim e donoenjem i provedbom opina dobiti znatna finansijska sredstva, koja
joj pripadaju.
Sadanje stanje:
Organi jednice lokalne samouprave su opinsko vijee i opinski naelnik. Meusobni odnosi Vijea i
naelnika zasnivaju se na principima meusobnog uvaavanja i saradnje, uz pojedinanu odgovornost za
128
ostvarivanje vlastitih nadlenosti i zajedniku odgovornost za funkcionisanje jedinica lokalne samouprave.
Opinsko vijee je organ odluivanja i ima 27 vijenika.
Opinski naelnik je izvrni organ opine i predstavlja Opinu i rukovodi svim slubama koje ine
Jedinstveni opinski organ uprave, strunim i posebnim slubama.
Opinsko vijee kroz svoj redovan rad i rad svojih stalnih radnih tijela, nadleno je prije svega za donoenje
opinskih propisa i akata u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom opine. Odlukom o obrazovanju stalnih
komisija Opine osnovano je 15 stalnih radnih tijela. Meutim, u skladu s potrebama naknadno su osnovana
i druga povremena stalna radna tijela Opinskog vijea kao to su Komisija za odabir korisnika pomoi za
rekonstrukciju stambenih jedinica, Komisija za izradu strategije razvoja Opine Ilida, Etika komisija itd.
Unutranja organizacija Jedinstvenog opinskog organa uprave, strunih i posebnih slubi utvrena je
Pravilnikom o unutranjoj organizaciji Jedinstvenog opinskog organa uprave, strunih i posebnih slubi.
Jedinstveni opinski organ uprave ine slube za upravu i to:

1. Sluba za prostorno ureenje i komunalne poslove
2. Sluba za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina
3. Sluba za privredu i finansije
4. Sluba za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje
5. Sluba za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, izbjeglice i raseljena lica
6. Sluba za boraka pitanja
7. Sluba za opu upravu
8. Sluba za inspekcijski nadzor
9. Sluba za razvoj i investicije
10. Sluba civilne zatite
Odlukom Opinskog naelnika o osnivanju strunih i posebnih slubi osnovana je Struna sluba Opinskog
vijea i Opinskog naelnika, Sluba za zajednike poslove i Struna sluba za koordinaciju rada mjesnih
zajednica.
Krajnji korisnici usluga koju prua opinska administracija su graani i ostali subjekti kojima treba biti
pruena brza i potpuna usluga.
Poslove iz djelokruga organa uprave Opine Ilida i strunih i posebnih slubi obavlja 232 uposlenika, od
kojih je 59 sluenika, a ostalo su namjetenici, to je u svakom sluaju nepovoljan odnos u pogledu
kvalifikacione strukture.
Kroz razne vidove edukacija, uee na seminarima i obukama, a svakako i kroz kontinuirano struno
usavravanje i obrazovanje koji je svaki uposleni duan sam da sprovodi, te maksimalnim angaovanjem na
svom radnom mjestu, najvei broj uposlenih nastoji da svoj posao obavi to je mogue kvalitetnije, bre i
efikasnije. Meutim, da bi se kvalitet rada i pruanja usluga dodatno poboljao, u mnogome onemoguavaju
trenutne neadekvatne prostorne mogunosti. Organ uprave je smjeten na tri lokacije, u velikom broju
kancelarija je vei broj uposlenih od standarda koji bi stvarao optimalne uvjete za rad, ak 5-6 uposlenih to
su neuvjetne mogunosti za normalan rad.
Najvei problemi u radu opinskih slubi se prije svega osjeaju u Slubi za opu upravu. Postojei uvjeti za
rad u alter sali nisu primjereni potrebama u odnosu na broj i strukturu stanovnika, usljed ega esto dolazi
do guvi i dueg ekanja graana u redu za usluge koje se pruaju u alter sali. Naime, u strukturi stanovnika
preovladavaju tzv. socijalne kategorije koje esto imaju potrebe za ovjeravanje velikog broja dokumenata, te
se nedostatak adekvatnih tehnikih uvjeta posebno red sistema kao i skuen prostor bitno odraava na
efikasnost pruanja usluga.
Takoer i arhivski prostor je skuen, i postoji potreba za obezbjeenje prostora veeg kapaciteta, kao i
obezbjeenje boljih uvjeta za zatitu predmeta u postojeem arhivskom prostoru od vlage i drugih negativnih
faktora.
Prije obezbjeenja adekvatnog arhivskog prostora veeg kapaciteta, koji e se prevazii kroz izgradnju nove
zgrade opine, problem vlage bi se mogao prevazii nabavkom aparata suaa zraka za regulaciju vlanosti u
prostoru. Takoer u daljem razvoju i unapreenju metoda u pristupu arhivskim dokumentima na jednostavan
i efikasan nain, bez fizikog izuzimanja arhiviranih predmeta, to je u dosadanjoj praksi veoma esto sluaj
129
u pojedinim oblastima, potrebno je obezbijediti pretpostavke za selektivno skeniranje arhivskih predmeta,
odnosno skeniranje rjeenja, zakljuaka i drugih upravnih akata, na osnovu analize potreba svih opinskih
slubi za vrstom dokumenata koja se ee koriste u procesu rada po novim predmetima, a za koji je
dovoljan vizuelni uvid u dokument ili odgovarajuu vrstu podataka.
Uvjeti u Matinom uredu, u pogledu tehnike opremljenosti su na zadovoljavajuem nivou. Ured posjeduje
program aplikativni softver sa bazom podataka, to omoguava automatsko izdavanje izvoda iz matinih
knjiga.
Takoer, sadanje stanje u Slubi za imovinsko-pravne, stambene, geodetske poslove i katastar nekretnina i
to u Odsjeku za katastar nije na zadovoljavajuem nivou. Naime, od instrumenata i tehnike opreme Odsjek
posjeduje dvije totalne stanice Topcom 110 i 210, pet kompjutera, est plotera (tampaa) dva skenera.
Baza katastarskih podataka napravljena je u DOS sistemu i pohranjena u jedan raunar. Da bi se stanje u
Odsjeku za katastar poboljalo prije svega potrebno je izvriti digitalizaciju geodetskih planova, koja bi
omoguila:
- uspostavu novog geografsko-informativnog sistema (GIS),

- uspostavu novog informacionog sistema katastarskih nekretnina (KIS),
- primjenu novih savremenih tehnologija u oblasti urbanizma i prostornog plana te njihovu primjenu
kod projektovanja raznih objekata i u radu ostalih opinskih Slubi,
- primjenu savremenog geodetskog mjernog instrumenta i najmodernije tehnologije kod odravanja
premjera i katastra nekretnina,
- uspostavljanje razliitih vrsta katastra (uma, puteva, ulica, zgrada, te slinih evidencija),
- novu bazu podataka koja e biti jednostavnija i efikasnija,
- jednostavnije, bre i jeftinije odravanje premjera i katastra nekretnina,
- bre i lake planiranje prostora,
- poveanje efikasnosti u radu geodetskog Odsjeka i Slube u cjelini kao i drugih Slubi u organu
uprave.
Da bi Sluba katastra mogla da prati sve ove promjene hitno je potrebno:
- izvriti popunu radnog mjesta dipl.ing.geodezije struni saradnik za geodetsku informatiku,

- edukacija ostalih uposlenika kroz kurseve za ovu djelatnost,
- nabavka raunara za uposlenike kojima nedostaju i zamjena onih raunara koji nisu adekvatni za
ovu vrstu poslova,
- nabavka jednog GPS ureaja (cijena cca 13.000,00 KM).
Odreeni problemi se osjeaju i u Slubi za prostorno ureenje i komunalne poslove iz razloga jako velikog
broja zaprimljenih zahtjeva i malog broja izvrilaca.
Naime, nakon donoenja Odluke o legalizaciji graevina izgraenih bez odobrenja za graenje i graevina
privremenog karaktera samo u 2007.godini zaprimljeno je 2.500 zahtjeva za legalizaciju bespravno
sagraenih objekata, a sveukupno je zaprimljeno oko 6500 zahtjeva.
Prostorne mogunosti u Slubi su takoer loe, a i este posjete stranaka koje dolaze da se informiu u kojoj
fazi izrade je podneseni zahtjev ometaju i usporavaju rad voditelja postupka. Rad u ovoj, kao i u ostalim
slubama, bi postao efikasniji ukoliko bi se nabavio vei broj raunara, koji bi se uvezali, te postojea
dokumentacija skenirala i tako postala dostupna svakom zaposleniku.
Jedino i potpuno rjeenje oko prevazilaenja problema vezanog za loe prostorne mogunosti opinskog
organa je izgradnja nove zgrade opine, ija bi gradnja trebala poeti u maju 2007.godine, a zavretak radova
se planira u novembru 2007.godine.
Stanje informatike tehnologije u opinskoj administraciji nije zadovoljavajue, jer i pored posjedovanja
poprilinog broja raunara oni ni iz bliza ne mogu zadovoljiti potrebe savremene lokalne samouprave, kojoj
teimo. Napredak je ostvaren jer je izvreno umreavanje postojeih kompjutera u svim kancelarijama u
jedinstveni informatiki sistem sa centralnim serverom, i itav sistem e se staviti u funkciju nakon to se
nabavi dovoljan broj raunara koji nedostaju i izvri informatika edukacija uposlenih ija realizacija e
uskoro poeti, uz stalnu tenju za poveanje zadovoljstva krajnjih korisnika.
130
U toku su i aktivnosti na uvoenju ISO 9001:2000, tj. sistema upravljanja kvalitetom koji e se primjenjivati
u slubama za upravu i drugim slubama Opine Ilida, usljed ega e rad opinskog organa postati
efikasniji uz stalnu tenju za poveanjem zadovoljstva krajnjih korisnika.
Imenovan je Odbor za kvalitet, izraene potrebne procedure i u pripremi je prvi interni auditi (unutranja
kontrola) koji e pokazati koliko je stvarno stanje usklaeno sa zahtjevima ISO 9001:2000.
Kao obavezan oblik mjesne samouprave, koji podrazumijeva pravo graana da neposredno sudjeluju u
odluivanju o odreenim lokalnim poslovima na prostoru opine osnovano je 16 mjesnih zajednica i to:
Butmir, Donji Kotorac, Sokolovi Kolonija, Hrasnica I, Hrasnica II, Ilida Centar, Luani, Vreoca, Vrelo
Bosne, Blauj, Rakovica, Osjek, Otes, Stup, Stup II i Stupsko Brdo.
Graani u mjesnoj zajednici putem organa mjesne zajednice odluuju o poslovima znaajnim za ivot, rad na
podruju mjesne zajednice. prostorne mogunosti za rad u mjesnim zajednicama Donji Kotorac, Sokolovi
Kolonija, Luani, Rakovica, Otes, Stup i Stupsko Brdo su na zadovoljavajuem nivou, jer iste imaju
adekvatne vlastite prostore. U fazi izgradnje su prostorije MZ Butmir, Hrasnica I, Hrasnica II, Blauj, Osijek,
Ilida Centar, za MZ Stup je obezbijeena lokacija a bit e postavljen montani objekat, a mjesne zajednice
Vreoca i Vrelo Bosne koriste prostor za koji se plaa zakupnina.
Transparentnost i javnost u radu kako Opinskog vijea, a tako i opinskog organa uprave uopte, kao
preduvjet efektivnog politikog nadzora i garancije da e organi jedinice lokalne samouprave provoditi svoje
dunosti u interesu lokalne zajednice, ostvarena je prije svega kroz direktno prenoenje sjednica Opinskog
vijea putem lokalnog Radio ASK-a.
esta su i gostovanja Opinskog naelnika i pomonika Opinskog naelnika, u kontakt emisijama gdje
graani imaju priliku da se direktno ukljue u program i postave pitanja na koja dobiju odgovore. Takoer,
redovno se tampa i besplatno graanima distribuira Bilten Opine Ilida.
Graani takoer aktivno uestvuju u utvrivanju prioriteta prilikom izrade planove razvoja i budeta lokalne
samouprave, kao i u procesu donoenja odluka na lokalnom nivou gdje kroz uee u javnim raspravama
imaju priliku da na ista daju svoje primjedbe i sugestije.
Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama je na najviem nivou, tako da se svi zahtjevi rjeavaju u
zakonom propisanom roku, gdje se strankama udovoljava ukoliko se radi o informaciji koja je pod
kontrolom organa uprave Opine Ilida. U cilju to bolje implementacije ovog zakona Opina je tampala
Prirunik o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Opini Ilida.
Takoe, opina ima dobro ureenu WEB stranicu koja se redovno aurira.
Radi ostvarivanja i zadovoljavanja sportskih, umjetnikih, kulturnih, zdravstvenih, humanitarnih i drugih

potreba graani se udruuju i osnivaju udruenja graana koja ine tzv. nevladin sektor koji je partner
lokalnoj upravi, i stvaranju boljih uvjeta ivljena unutar lokalne zajednice.
Na podruju opine djeluje 71 udruenje, od kojih je najvei broj sportskih i onih koja okupljaju boraku
populaciju. Ne mali broj ovih udruenja finansira se iz budeta Opine, prije svega za provoenje redovnih
aktivnosti, a jedan od vidova podrke bit e i sufinansiranje projekata u skladu sa Odlukom o opim
kriterijima za sufinansiranje projekata nevladinih organizacija (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj
21/06), ija primjena treba poeti tekue 2007.godine.
II 12 OPINSKO FINANSIRANJE I BUDET
Pojam budeta
Budet Opine Ilida predstavlja projekciju iznosa prihoda i primitaka i utvrenog iznosa rashoda i izdataka
za period jedne fiskalne godine.
Budet Opine donosi Opinsko vijee na prijedlog Opinskog naelnika
131
Pravni osnov
Planiranje, izrada, donoenje i izvravanje budeta regulisano je Zakonom o budetima u F BiH (''Slubene
novine F BiH'', br. 19/06), koji je objavljen 19.04.2006.g. Izrada budeta zasniva se na Dokumentu okvirnog
budeta koji obuhvata najmanje fiskalnu godinu i dvije naredne godine.
Smjernice za izradu budeta zasnivaju se na procjeni privrednog razvoja, razvoju socijalnog sektora,
prognozi prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaene Dokumentom okvirnog budeta.
Na osnovu smjernica pristupa se izradi prijedloga finansijskog plana, koji mora da sadri:
1. prihode i primitke iskazane po vrstama
2. rashode i izdatke
3. planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih
4. plan razvojnih programa po godinama, a koji su utvreni Dokumentom okvirnog budeta, posebnim
zakonima i propisima
5. plan nabavke stalne imovine
6. zakonske propise koji omoguavaju njegovu provedbu
Plan razvojnih programa usklauje se svake godine.
Procedura planiranja budeta
1. Na osnovu uputa Ministarstva finansija Kantona Sarajevo o visini budetske potronje i izrade
Izvjetaja o izvrenju budeta Opine Ilida za zadati period, obezbjeuju se podaci za projekciju
Nacrta budeta.
2. Opinski naelnik predlae Nacrt budeta Opinskom vijeu
3. Usvojeni Nacrt budeta se upuuje na javne rasprave koje se organizuju po mjesnim zajednicama u
trajanju do 30 dana
4. U sklopu javnih rasprava o Nacrtu budeta graani sa podruja opine Ilida, daju svoje prijedloge i
sugestije koji se ugrauju u Prijedlog budeta u skladu sa mogunostima
5. Opinsko vijee razmatra i usvaja Budet Opine za narednu godinu do 31.12. tekue godine.
6. Ukoliko se Budet za narednu godinu ne usvoji do 31.12. tekue godine, pristupa se donoenju
Odluke o privremenom finansiranju.
Prihodi Opinskog budeta
Najvaniji prihodi opinskog budeta su:
1. porezni prihodi, posebne naknade i takse, putarine (indirektni porezi)
2. neporezni prihodi
3. tekue potpore (grantovi)
4. prihodi iz budeta
Porezni prihodi su javni prihodi koji se ubiru na osnovu Zakona i po utvrenim procentima se rasporeuju na
korisnike. Na osnovu Zakona o pripadnosti javnih prihoda u F BiH (''Slubene novine F BiH'', br. 22/06)
javni prihodi sa jedinstvenog rauna rasporeuju se izmeu nivoa vlasti: Federacije, Kantona, jedinica
lokalne samouprave i Direkcija za ceste.
Donoenjem kantonalnog zakona i propisa o pripadnosti javnih prihoda po kojem bi se sredstva sa
jedinstvenog rauna direktno doznaavala opinama Sarajevskog kantona, u znatnoj mjeri bi se poveali
prihodi od poreza.
Pored udjela u raspodjeli prihoda sa jedinstvenog rauna Opini pripadaju i drugi prihodi kao to su:
- porezi na plau
- porezi na imovinu
- prihodi od indirektnih poreza koji pripadaju direkcijama za puteve
- poseban porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea
Na osnovu Odluke o uvjetima i nainu koritenja sredstava ostvarenih po osnovu posebnog poreza na zatitu
od prirodnih i drugih nesrea (''Slubene novine F BiH'', br. 46/04) ovim sredstvima raspolae Opinski tab
civilne zatite Ilida na osnovu usvojenog Plana koritenja sredstava zatite i spaavanja
- komunalne takse, posebne naknade i takse
Neporezni prihodi su prihodi koji se ostvaruju djelatnou iz nadlenosti opinskog organa kao to su:
prihodi od zakupa javne povrine, poslovnih prostora, zakupa graevinskog zemljita, prihodi od pruanja
usluga graanima (kopije katastarskog plana, uplana, cijepanje parcela, tehniki prijem objekata).
Tekue potpore (grantovi) su sredstva koja Opini doznaava Kanton, a koriste se za rjeavanje osnovnih
komunalnih problema: kanalizacije, ureenje vodotoka, izgradnju ambulanti porodine medicine, putnih
komunikacija od znaaja za Grad Sarajevo kao i lokalne infrastrukture.
132
Prihodi iz budeta predstavljaju dotaciju Kantona Sarajevo Opini Ilida za prenos poslova osnovne
djelatnosti iz nadlenosti organa dravne slube (veza Uredba Vlade F BiH o poslovima osnovne djelatnosti
iz nadlenosti organa dravne slube koji obavljaju dravni slubenici, uvjetima za vrenje tih poslova i
ostvarivanje odreenih prava iz radnog odnosa objavljenog u Slubenim novinama F BiH br. 35/04)
Iz budeta Opine finansiraju se:
- plae i naknade trokova zaposlenih, doprinosi
- naknade za paual opinskim vijenicima i naknade za neprofesionalno obavljanje funkcije
zastupnika
- izdaci za materijal i usluge (putni trokovi, elektrina energija, komunalne usluge, nabavka
materijala, usluge prevoza i goriva, tekue odravanje, bankarske usluge, ugovorene usluge,
primarna zdravstvena zatita zaposlenih
- grantovi drugim nivoima vlade/kantonima (obazovanje, kultura, zdravstvo, vjerski objekti)
- grantovi pojedincima invalidna lica, finansiranje zadravanja duevno bolesnih osoba u
zdravstvenoj ustanovi, vojni invalidi, ratni vojni invalidi-paraplegiari, raseljena lica,
alternativni smjetaj, novane pomoi socijalno ugroenim licima, umrline za penzionere,
edukacije, jubilarne nagrade Opine sa pripadajuim porezom, pomoi za lijeenje i
operativne zahvate za socijalno ugroena lica.
- Grantovi neprofitnim organizacijama kao to su boraka udruenja, sportska udruenja,
udruenja za pomo mentalno retardiranim osobama, invalidnim i hendikepiranim osobama i
drugim udruenjima
- Kapitalni grantovi za razvoj lokalne infrastrukture
Izvod iz prijedloga finansijskog plana Opine Ilida za period 2004-2009g. (za period 2006-2009g.)
Konto Opis 2006.g. 2007.g. 2008.g. 2009.g.

710000 Prihodi od poreza 3.950.100,00 4.361.000,00 3.656.100,00 3.806.100,00
720000 Neporezni prihodi 6.568.899,00 8.795.554,37 4.453.900,00 4.703.900,00
730000 Tekue potpore 3.925.443,11 2.950.000,00 2.250.000,00 2.350.000,00
(Grant)
770000 Neplanirane uplate- 11.120,95 10.000,00 - -
prihodi
780000 Prihodi iz budeta 2.651.496,00 3.600.000,00 3.140.000,00 3.140.000,00
591000 Prenos dijela vika 692.940,94 3.283.445,63 - -
prihoda
Svega: 17.800.000,00 23.000.000,00 13.500.000,00 14.000.000,00
610000 Tekui izdaci 16.881.000,00 22.197.000,00 13.339.000,00 13.829.000,00
820000 Izdaci 919.000,00 803.000,00 161.000,00 171.000,00
Svega: 17.800.000,00 23.000.000,00 13.500.000,00 14.000.000,00
Ukupna izdvajanja za kapitalne grantove iz Budeta Opine Ilida za period 2006.-2009.g.

2006. 2007. 2008. 2009.
Kapitalni grantovi 7.440.085,86 12.552.245,63 4.944.290,00 5.616.735,00
Ukupno budet 17.800.000,00 23.000.000,00 13.500.000,00 14.000.000,00
Procentualno uee 41,79 54,57 36,62 40,11
Kroz kapitalne grantove raene su Izmjene i dopune regulacionih planova, projektovanje, izgradnja i
rekonstrukcija saobraajnica, asfaltiranje ulica, krpaa ulica, izgradnja pjeakih staza, odravanje
horizontalne i vertikalne signalizacije, izgradnja autobuskih stajalita i nia sa nastreicama, izgradnja,
dogradnja i rekonstrukcija javne rasvjete, izgradnja i dogradnja distributivne gasne mree, izgradnja i
dogradnja kanalizacione mree, regulacija vodotoka i izgradnja objekta MZ sa prostorijama ambulanti
porodine medicine, izgradnja spomen obiljeja rtava rata.
133
III SWOT ANALIZA
Naziv ovog dijela stratekog plana razvitka izveden je od poetnih slova engleskih rijei koje oznaavaju
sljedee:
Strenghts =snage lokalne zajednice

Weaknesses = slabosti lokalne zajednice
Opportunities = mogunosti lokalne zajednice
Threats = prijetnje lokalnoj zajednici
III. 1. SNAGA
Geoprometni poloaj, povezanost sa opinama Kantona Sarajevo, ostalim dijelovima BiH i

ire.
Privredne zone za smjetaj malih i srednjih preduzea proizvodnih i uslunih djelatnosti.
Izvorita pitke, mineralne, termalne i fermomineralne vode.
Izgraenost stambenog gonda.
Povoljni prirodni uslovi za prostorni razvoj
Znaajne parkovske i umske povrine
Raspoloivost resursima za razvoj poljoprivrede i stoarstva.
Bogastvo historijskog i kulturnog nasljea.
Veliki turistiki resursi, blizina olimpijskih planina i izgraenost kapaciteta za sport i
rekreaciju.
Postojanje prirodnih uslova za sticanje dodatnih prihoda /samoniklo umsko i ljekovito
bilje/.
Snaan razvoj obrazovnih institucija.
Podrka razvojnim projektnim i uspostavljanju regionalne i meunarodne saradnje.
III. 2. SLABOSTI
Visoka stopa nezaposlenosti i poveane socijalne potrebe.

Nepostojanje razvojnih fondova i podrke incijativa.
Nedovoljan rad na promociji turizma.
Nedovoljno razvijena svijest na potrebi zatite okolia.
Neregulisana rijena korita.
Uzurpiranost zemljita bespravnom gradnjom.
Nizak nivo upotrebe komunikacijskih tehnologija
Informatika neuvezanost.
Nedovoljna izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture.
Loe stanje kolskih objekata i njihova neopremljenost.
Nedovoljna edukacija stanovnitva u sferi poljoprivrede i stoarstva.
Glomazna lokalna uprava, nedovoljno informatiki obuena i uvezana.
134
III. 3. MOGUNOST
Uspostavljanje partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora.

Reorganizacija lokalne uprave i njene nadlenosti u skladu sa zakonom o lokalnoj
samoupravi.
Vea angaovanost kantonalnih organa vlasti na ureenju nedostojue saobraajne i
komunalne infrastrukture.
Uestvovanje u regionalnim projektima zajednikog interesa i ukljuenje u razliite
fondove, programe i inicijative.
Jaanje privatnog poduzetnitva.
Turizam definisan kao strateko opredjeljenje.
Uveanje i modernizacija javnog saobraaja sa teitem izgradnje tramvajske pruge do
Hrasnice.
Ureenje i stavljanje u funkciju turizma, prirodnih, kulturnih i historijskih spomenika.
Izgradnja nedostajuih obrazovnih, kulturnih i sportskih objekata.
Primjena postojeih propisa na efikasnijoj zatiti vode, zraka, zemljia i drugih prirodnih
resursa.
Poboljanje efikasnosti lokalne samouprave.
III. 4. PRIJETNJE
Nepovoljan politiki ambijent.

Pravna i ekonomska nestabilnost.
Jaka siva ekonomija.
Nedefinisana raspodjela javnih prihoda.
Nepovoljan ekonomsko-socijalni status odreenog broja stanovnitva.
Nezaposlenost.
Poveana maloljetna delikvencija, koritenje alkohola i opojnih droga.
Uestale provale.
Bespravna izgradnja.
Zagaenje vodotoka fekalnim i drugim otpadnim materijalima.
Zamjena cement-azbesnih vodovodnih cijevi.
Nedovoljan broj udruenja koja su u funkciji jaanja civilnog drutva.
135
V VIZIJA RAZVITKA OPINE ILIDA
Opina Ilida e imati efikasnu administraciju, bit e ekonomski

jaka sa velikim brojem zaposlenih, dobro rijeenom infrastrukturom,
razvijenim turizmom, kvalitetnom zdravstvenom i socijalnom
zatitom, ureenim obrazovnim sistemom, bogatim kulturnim i
sportskim ivotom u okviru ekoloki ouvane i prostorno ureene
cjeline.
STRATEKI PRAVCI
1* Efikasna opinska administacija
2* Stvaranje povoljnog ambijenta za ekonomski razvoj
3* Razvoj infrastrukture
4* Razvoj turizma
5* Jaanje zdravstvene i socijalne zatite
6* Unapreenje obrazovanja kulture i sporta
7* Prostorno ureena zajednica i efikasnija zatita ivotne sredine
136
STRATEKI PRAVCI
I EFIKASNA OPINSKA ADMINISTRACIJA
Programske smjernice
- Reorganizovati opinsku administraciju u skladu sa zahtjevima Evropske unije

- Okonati aktivnosti oko uvoenja ISO standarda
- Vriti stalnu edukaciju uposlenika
- Izvriti nabavku neophodnih informatikih sredstava
- Unapreivati Opinsku administraciju kao servis graana
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NOVE ADMINISTRATIVNE ZGRADE OPINE
Stvaranje adekvatnih uslova za rad uposlenika i efikasnije pruanje usluga

CILJEVI PROJEKTA
korisnicima
Nova zgrada opine e imati odgovarajui prostor za smjetaj svih slubi

opine, potrebne prostore za odravanje radnih sastanaka svake slube,
pojedinano kao i za odravanje zajednikih sastanaka svih zaposlenika.
Raspolagat e sa modernom alter salom i drugim pogodnostima za efikasno
OPIS PROJEKTA
pruanje usluga graanima i pravnim licima.
U 2008.godini budetom opine predvia se nabavka potrebnog namjetaja i
drugih sredstava neophodnih za rad u iznosu od 150.000,00 KM. Ista suma e
se potraivati od Kantona Sarajevo.
Izgradnjom objekta zgrade stvaraju se preduslovi za organizaciju organa

OEKIVANI REZULTATI uprave u skladu sa zahtjevima evropske unije i cjelovita realizacija ISO
standarda
Opina Ilida je potpisala odgovarajui sporazum sa ortakom grupom Ans

drive d.o.o. Sarajevo, Unipromet d.d. Sarajevo, EGW d.o.o.Sarajevo
POTREBNE AKTIVNOSTI
koji su na osnovu javnog oglasa dali najbolju ponudu za izgradnju zgrade
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA opine.
Navedeni sporazum je verifikovalo opinsko vijee, a rok za izgradnju je
godinu dana.
IZVORI FINANSIRANJA ORTAKA GRUPA OPINA - KANTON
PERIOD IMPLEMENTACIJE 2008 2009 2010 2011 2012 2013
PROCJENA UKUPNE - 150.000,00 Opina Ilida

VRIJEDNOSTI PROJEKTA - 150.000,00 Kanton Sarajevo
137
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA UVOENJE SISTEMA UPRAVLJANJA KVALITETOM ISO 9001:2000
-efikasnost i ekonominost u radu

-poboljanje radne discipline
-blagovremeno i u zakonskim rokovima obavljanje poslova iz opisa radnog
CILJEVI PROJEKTA
mjesta svakog uposlenog
-poveanje zadovoljstva krajnjeg korisnika
-popravljanje imida organizacije
Rad cjelokupnog organa dravne slube temelji se na osam naela zahtjeva

sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001 2001 (usmjerenost na korisnika,
OPIS PROJEKTA liderstvo, ukljuenost saradnika, procesni pristup, sistemni pristup
upravljanja, stalno poboljanje, odluivanje na temelju injenica, obostrano
korisni odnosi sa dobavljaem)
Moderna, efikasna, sposobna i profesionalna administracija, zadovoljan

OEKIVANI REZULTATI
krajnji korisnik
- formiran Odbor za kvalitet;

- izvrena obuka lanova Odbora za kvalitet od BCA, Sarajevo
POTREBNE AKTIVNOSTI - uraene procedure i drugi dokumenti koje zahtijeva Standard ISO
NA IMPLEMENTACIJI 9001:2000
PROJEKTA - obavljen prvi interni audit
- pripreme za CERTIFIKACIJSKI audit i dobijanje certifikata ISO
9001:2000
IZVORI FINANSIRANJA OPINA
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKAT UGOVOR ZAKLJUEN IZMEU OPINE ILIDA I OSCE

NAZIV PROJEKTA
ODJEL ZA DEMOKRATIZACIJU
CILJEVI PROJEKTA Ugovorom e Opina pokazati odgovornost prema svojim graanima
Projekat Ugovora sastoji se od 5 modula:

1) Implementacija Zakona o slobodi pristupa informacijama;
2) Izrada i implementacija etikog kodeksa izabranih zvaninika opine Ilida;
OPIS PROJEKTA
3) Uspostava Komisije za planiranje opinskog razvoja (KPOR);
4) Usklaivanje zakonskog okvira
5) Partnerstvo sa graanima
138
1. ZOSPI modul je implementiran u martu 2006. godine (graanima omogueno
bolje razumijevanje ZOSPI-a, popularizovana njegova primjena;
2. Modul etiki kodeks izabranih zvaninika Opine Ilida implementiran je u
julu 2007. godine (ini odgovornijim izabrane zvaninike Opine i
sankcionie one koji ga kre);
3. KPOR Modul implementiran 21.12.2006. godine (Opinsko vijee
OEKIVANI REZULTATI imenovalo dvadesettrolanu komisiju za izradu Strategije razvoja Opine
Ilida);
4. Usklaivanje opinskih akata sa entetskim zakonima izraen radni materijal
Statuta Opine Ilida, a u toku su pripreme za izradu radnog materijala novog
Poslovnika o radu Opinskog vijea Ilida;
5. Razvijanje partnerstva izmeu Opine i graana u osmiljavanju i pruanju
opinskih usluga, te obavljanje opinskih zadataka i odgovornosti.
POTREBNE AKTIVNOSTI - Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju

NA IMPLEMENTACIJI - Obuka uposlenih i ostalih uesnika na implementaciji Projekta, izrada akata
PROJEKTA i njihova primjena
IZVORI FINANSIRANJA OSCE i OPINA
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
EDUKACIJA SLUBENIKA O IZRADI APLIKACIJE ZA PROJEKTE

NAZIV PROJEKTA
EVROPSKE UNIJE
CILJEVI PROJEKTA Priprema za izradu aplikacija za program Evropske unije
Projekat podrzumijeva edukaciju odreenog broja uposlenika i osposobljavanje o

OPIS PROJEKTA
sticanju vjetina za izradu aplikacija za program Evropske unije
OEKIVANI REZULTATI Steena znanja i vjetine za apliciranje programa projekata Evropske unije
Izbor kandidata za edukaciju

POTREBNE AKTIVNOSTI
Izbor edukatora
NA IMPLEMENTACIJI
Edukacija
PROJEKTA
Razmjena iskustava sa zemljama regije
IZVORI FINANSIRANJA OPINA, DONATORI
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
30.000,00 KM
139
II STVARANJE POVOLJNOG AMBIJENTA
ZA EKONOMSKI RAZVOJ
- Dodatno angaovanje opinskih slubi u saradnji sa privrednim subjektima
- Odgovarajua pomo za ureenje graevinskog zemljita (dovoenje odgovarajue
komunalne i druge infrastrukture)
- Stvaranje i drugih preduslova za investiciono ulaganje na prostoru opine
- Edukacija poljoprivrednih proizvoaa i drugih zainteresovanih graana u
savremenim tehnologijama proizvodnje
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REORGANIZACIJA I JAANJE SLUBE ZA RAZVOJ I INVESTICIJE
Ukljuivanje svih subjekata opine u Razvoj poduzetnitva i adekvatne saradnje sa

CILJEVI PROJEKTA
privrednim subjektima
Opina Ilida je donijela pravilnik o unutranjoj organizaciji... gdje je po prvi put

formirana Sluba za razvoj i investicije.
Navedena Sluba izmeu ostalog prati realizaciju investicionih projekata na opini
Ilida koji se finansiraju iz Budeta Opine i Kantona, izrauje prijedloge projekata
OPIS PROJEKTA za prezentaciju potencijalnih investitora za posticanje otvaranja novih radnih mjesta.
Da bi Sluba sa uspjehom realizovala date zadatke, potrebno je istu kadrovski ojaati
i realizovati vru saradnju sa Slubom za privredu i finansije koja obavlja poslove,
izmeu ostalog, na izradi baze podataka svih privrednih subjekata i njihovu
problematiku.
-Jaanje saradnje izmeu opine Ilida i privrednih subjekata

OEKIVANI REZULTATI
-Stvaranja ambijenta za nove investicije i vee zapoljavanje
POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI Za implementaciju ovog projekta sainit e se poseban program aktivnosti.
PROJEKTA
IZVORI FINANSIRANJA OPINA KANTON - OSTALI
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
USPOSTAVA PARTNERSKIH ODNOSA IZMEU OPINE ILIDA I

NAZIV PROJEKTA
PRIVREDNIH SUBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA Obezbjeenje uslova za stvaranje boljeg ambijenta za rad privrednih subjekata
140
Privredni subjekti su na odreeni nain vezani za Kanton, Privrednu komoru Kantona
i druge institucije.
Opina Ilida je i do sada uspostavljala odgovarajuu saradnju sa znaajnim brojem
privrednih subjekata i u vezi s tim pruala im odreene administrativne usluge i
davala im ostale informacije koji su bili predmet njihovog interesa.
Da bi se u cjelini objedinili interesi lokalne zajednice i privrednih subjekata kao
znaajnog faktora razvoja i otvaranja novih radnih mjesta opina Ilida e u
narednom peiodu nastojati doi do relavantnih podataka o broju privrednih subjekata
OPIS PROJEKTA na opini po pojedinim granama odnosno oblastima djelatnosti, sa kojima e izmeu
ostalog uspostaviti dijalog o sljedeim pitanjima:
- ta je to to opina kao lokalna zajednica moe pomoi privrednicima
-u kom obimu i po kojim pitanjima lokalna zajednica moe lobirati kod viih organa
vlasti u otklanjanju prepreka sa kojima se susreu privreni subjekti.
-ta Opina i Kanton mogu uraditi na ureenju graevinskog zemljita kao
pretpostavke privrednog razvoja.
-koji je to najprihvatljiviji oblik odravanja stalne saradnje izmeu opine i
prevrednih subjekata i druga pitanja.
-Stavaranje povoljnijeg ambijenta za rad privrednih subjekata

OEKIVANI REZULTATI
-Eliminisanje prepreka za bri ekonomski razvoj i vee zapoljavanje
POTREBNE AKTIVNOSTI
Potrebne aktivnosti e biti definisane protokolom saradnje izmeu opine Ilida i
NA IMPLEMENTACIJI
svih zainteresovanih privrednih subjekata.
PROJEKTA
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
OPREMANJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA NA POTEZU OD

NAZIV PROJEKTA
MOSTARSKOG RASKRA DO RAKOVICE I VLAKOVA
CILJEVI PROJEKTA Izgradnja infrastrukture za podrku poduzetnicima i drugim investitorima
U 2007.godini opina Ilida u saradnji sa nadlenim ministarstvima Kantona

Sarajevo, kao i KJKP i JP kree sa aktivnostima na izradi nedostajue komunalne i
druge infrastrukture za postojee poslovne objekte, kao i one koje e se graditi. U
OPIS PROJEKTA tekuoj godini su u znaajnom obimu izvreni radovi na dovoenju gasa.
Pitanja nedostajue vodovodne i kanalizacione mree rjeavat e se u narednim
godinama u skladu sa finansijskim mogunostima opine i kantona. Rjeavati e se i
druge potrebe koje su od interesa za poslovne objekte tih prostora.
Stvaranje adekvatnih uslova za postojee poslovne objekte i investiciona ulaganja na

OEKIVANI REZULTATI
tom prostoru.
141
POTREBNE AKTIVNOSTI
Pored postojee projektne dokumentacije uradit e se i nedostajua, kako bi se u
NA IMPLEMENTACIJI
cjelini definisali potrebe ovih prostora, a u skladu s tim i definisala dinamika radova.
PROJEKTA
Cijena ureenja graevinskog zemljita data je kroz druge projekte.

PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA EDUKACIJA O VOARSKOJ PROIZVODNJI
CILJEVI PROJEKTA Obuenost u oblasti voarske proizvodnje kroz teorijsku i praktinu nastavu
-Putem odgovarajue slube u suradnji sa Mjesnim zajednicama animirati

poljoprivredne proizvoae i ostale graane o potrebi svrsishodnosti, mjestu i
OPIS PROJEKTA vremenu odravanja Edukacije.
-Edukaciju izvriti prema planu i programu
-Licima koja su zavrila obuku uruiti odgovarajua svjedoanstva
-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana

OEKIVANI REZULTATI
-Mogunost uveane proizvodnje u oblasti voarstva i proizvodnje za trite
-Uraditi program edukacije

POTREBNE AKTIVNOSTI
-Provesti postupak izbora ponuaa u skladu sa zakonom o javnim nabavkama
NA IMPLEMENTACIJI
-Obezbijediti prostor za edukaciju
PROJEKTA
-Obezbijediti odgovarajua svedoanstva

3.000,00 3.000,00 3.000,00
PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA EDUKACIJA O PLASTENIKOJ PROIZVODNJI
CILJEVI PROJEKTA Obuenost u oblasti plastenike proizvodnje kroz teorijsku i praktinu nastavu
142
-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana

OEKIVANI REZULTATI
-Mogunost uveane proizvodnje za vlastite potrebe i za trite

POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Obezbijediti odgovarajua svjedoanstva
3.000,00 3.000,00 3.000,00

PROCJENA UKUPNE
PODRUJE OPINA ILIDA
EDUKACIJA O PROIZVODNJI ZDRAVE HRANE ORGANSKOG

NAZIV PROJEKTA
PORIJEKLA I NAIN CERTIFICIRANJA
Proizvodnja hrane organskog porijekla i postupak dobijanja odgovarajueg

CILJEVI PROJEKTA
certifikata

-Obuenost poljoprivrednih proizvoaa i graana u proizvodnji zdrave hrane

OEKIVANI organskog porijekla
REZULTATI -Proizvodnja za domae trite i za izvoz
-Sticanje znanja kao i proizvodnja novih proizvoda organskog porijekla.
POTREBNE -Uraditi program edukacije

AKTIVNOSTI NA -Provesti postupak izbora ponuaa u skladu sa zakonom o javnim nabavkama
IMPLEMENTACIJI -Obezbijediti prostor za edukaciju
PROJEKTA -Obezbijediti odgovarajua svjedoanstva
143
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 3.000,00 3.000,00
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA EDUKACIJA PELARA OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Obuenost po savremenim metodama pelarenja

-Sticanje novih znanja u oblasti pelarenja kako za poetnike, tako i za postojee

pelare
OEKIVANI REZULTATI
-Vea proizvodnja pelinjih proizvoda
-Upotreba zatitnih sredstava protiv bolesti pela u skladu sa najnovijim dostignuima

POTREBNE AKTIVNOSTI
NA IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
-Obezbijediti odgovarajua svjedoanstva
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
1.500,00 1.500,00 1.500,00
PROCJENA UKUPNE
144
III RAZVOJ INFRASTRUKTURE
- Razvijati saobraajnu i komunalnu infrastrukturu

- Izgraivati nedostajuu vodovodnu infrastrukturu sa teitem za podruje Rakovice
- Izgraivati nedostajuu kanalizacionu mreu
- Nastaviti sa izgradnjom nedostajue gasne mree
- iriti mreu javne rasvjete
- Izvriti rekonstrukciju elektroenergetske infrastrukture (dotrajale elektromree,
izgradnjom odnosno zamjenom dotrajalih i nedostajuih trafostanica)
- Razvijati komunikacijsku infrastrukturu
PODRUJE OPINA ILIDA

IZGRADNJA SAOBRAAJNICE ILIDA-BUTMIR-SOKOLOVI KOLONIJA-
HRASNICA,
NAZIV PROJEKTA
POTEZ STADION IGMAN RONDO HRASNICA ( FAZA III )
POTEZ RONDO HRASNICA-IND. ZONAFAMOS ( FAZA IV )
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje saobraajne infrastrukture
Zbog realnih potreba, a u cilju boljeg povezivanja Ilide sa naseljima Butmir, Sokolovi
Kolonija i Hrasnica, zapoeti su radovi na realizaciji I i II faze projekta saobraajnice sa
dvije kolovozne trake i rezervisanim pojasom za tramvaj prugu od Ilide prema
Hrasnici.
OPIS PROJEKTA Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju do grada.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-
pravnih odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u fazama, gdje
oekujemo znaajnu finansijsku pomo od Kantona Sarajevo
Unapreenje saobraajne infrastrukture,

OEKIVANI
saobraajna povezanost sa ostalim dijelom opine i poveana saobraajna sigurnosti
REZULTATI
na ovu saobraajnicu gravitira cca 85.000 stanovnika.
- Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urbanistike saglasnosti i

graevinske dozvole;
POTREBNE - Pokrenuti proceduru imovinsko-pravnih odnosa;
AKTIVNOSTI NA - Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih Preduzea;
IMPLEMENTACIJI - Raspisati JN za odabir izvoaa radova za fazu koja se treba
PROJEKTA izvoditi u toku budetske godine ili za ukupne radove s tim da
se predvidi raspisivanje u Lotovima;
- Odabir izvoaa

PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
Duina trase III faze iznosi 2.320 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
PROCJENA UKUPNE 2.500.000,00KM
VRIJEDNOSTI Duina trase IV faze iznosi 1.520 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
PROJEKTA 1.500.000,00 KM
Iznos sredstava potrebnih za imov.-prav. rjeavanje 800.000 KM
145
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA ZAOBILAZNE SAOBRAAJNICE NA POTEZU OD

NAZIV PROJEKTA NOVOIZGRAENE SAOBRAAJNICE ILIDA-HRASNICA, PORED SIGME
DO POLIGONA (FAZA I i FAZA II)
Unapreenje saobraajne infrastrukture

CILJEVI PROJEKTA
Realizacija regulacionog plana
Zbog realnih potreba rastereenja postojee Butmirske saobraajnice koja prolazi kroz
centar naselja, a u cilju stvaranja pretpostavki razvoja podruja Akvatorij kojim je
predviena izgradnja rejonskog centra.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od spoja
sa saobraajnicom Ilida-Hrasnica do Autopoligona u Butmiru.
Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju ovog dijela naselja sa centrom
OPIS PROJEKTA
Ilide, a ujedno bi se stvorile pretpostavke za izgradnjom prostora Akvatorija.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-
pravnih odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u dvije faze, s tim da se
otpoelo sa radovima na prvoj fazi.
U realizaciji ovog projekta oekujemo finansijsku pomo Kantona Sarajevo.

OEKIVANI
saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine i poveana
REZULTATI
saobraajna sigurnost.
- Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti i

graevne dozvole za II fazu projekta;
POTREBNE
- Pokrenuti proceduru imovinsko-pravnih odnosa;
AKTIVNOSTI NA
- Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih preduzea;
IMPLEMENTACIJI
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za II fazu koja se
PROJEKTA
treba izvoditi u toku naredne budetske godine;
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Duina trase zapoete I faze iznosi 543 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 370.800,00KM
VRIJEDNOSTI Duina trase II faze iznosi 815 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
PROJEKTA 800.000 KM
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA SAOBRAAJNICE UZ RIJEKU ELJEZNICU OD

RUSTEMPAINOG MOSTA DO NOVOG MOSTA NA RIJECI ELJEZNICI
NAZIV PROJEKTA ( DESNA STRANA RIJEKE )
POTEZ RUSTEMPAIN MOST-MALI MOST ( FAZA I )
POTEZ MALI MOST-NOVI MOST ( FAZA II )

CILJEVI PROJEKTA
Realizacija regulacionog plana Centar i Terme Ilida
146
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom centru Ilide kao i radi potrebe
formiranja pjeake zone, prema vaeem RP Centar-Ilida predviena je izgradnja
ove saobraajnice koja treba da preuzme postojei kolski saobraaj.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od spoja sa
magistralnim pravcem M-17 do novog mosta na rijeci eljeznici.
OPIS PROJEKTA
Ova saobraajnica bi omoguila adekvatnu zamjenu postojeih saobraajnih tokova
nakon formiranja pjeake zone i ujedno omoguila brzu komunikaciju.
Za I fazu saobraajnice postoji projektna dokumentacija.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-pravni
odnosi za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u dvije faze.

OEKIVANI
saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine, poveana
REZULTATI
saobraajna sigurnost i privoenje RPCentar-Ilida krajnjoj namjeni.

graevne dozvole za I fazu projekta;
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za II fazu koja se
IMPLEMENTACIJI
treba izvoditi u toku naredne budetske godine;
PROJEKTA
- Odabir izvoaa
- Obezbijediti putem Javne nabavke projekat II faze
saobraajnice
IZVORI
OPINA KANTON - OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
Duina trase I faze iznosi 250 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
500.000,ooKM, ukljuuje trokove izmjetanja rezervoara toplana lociranih na potezu
PROCJENA UKUPNE
izgradnje ove saobraajnice
VRIJEDNOSTI
Duina trase II faze iznosi 1.100 m1 i procijenjena vrijednost saobraajnice i mosta na
PROJEKTA
Tilavi iznosi cca 1.000.000 KM
PODRUJE OPINA ILIDA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE IGMANSKA CESTA

POTEZ MOST-NASELJE BOTULJA ( FAZA II )
NAZIV PROJEKTA
POTEZ NASELJE BOTULJA-OSMICE ( FAZA III )
POTEZ OSMICE-IGMAN ( FAZA IV )
Opredjeljenje za izgradnjom ove saobraajnice je nastalo zbog realnih potreba

kvalitetnog saobraajnog povezivanja prostora Igmana i gravitirajuih naselja na ovu
saobraajnicu sa buduom saobraajnicom Ilida-Hrasnica, kao i zatita podruja
vodozatitne zone.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim stazama.
Ova saobraajnica bi omoguila brzu komunikaciju ovog dijela naselja sa centrom Ilide
OPIS PROJEKTA
a ujedno bi se stvorile pretpostavke za razvoj prostora Igmana i prostora Stojevac.
Za ovu saobraajnicu postoji projektna dokumentacija za prve tri faze.
Obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i nerijeenih imovinsko-pravnih
odnosa za ukupnu trasu, predvieno je izvoenje radova u etiri faze, s tim da su radovi
za I i II fazu projekta ve ugovoreni. Kako je izgradnja ove saobraajnice od interesa za
ire podruje obeana je znaajna finansijska pomo Kantona Sarajevo.
147
OEKIVANI
saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine i stvaranje
REZULTATI
pretpostavki razvoja prostora Igmana.

graevne dozvole za fazno izvoenje prema obezbjeenju
sredstava;
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
- Pokrenuti proceduru projektovanja IV faze projekta;
PROJEKTA
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za III i IV fazu nakon
obezbjeenja potrebnih sredstava ;
- Odabir izvoaa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Duina trase I i II faze iznosi 1.450 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 1.640.000 KM
VRIJEDNOSTI Duina trase III i IV faze iznosi 7.000 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
PROJEKTA 7.000.000 KM
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA NOVE SAOBRAAJNICE

NAZIV PROJEKTA
POTEZ POTPUTNJAK-MOST NA RIJECI ZUJEVINI U MZ OSJEK
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom centru naselja Kamenjaa, prema
vaeem RP Kamenjae predviena je izgradnja ove saobraajnice koja treba da
preuzme dio saobraaja.
Projektom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i pjeakim pojasom od
OPIS PROJEKTA podvonjaka ispod gradske zaobilaznice do mosta na rijeci Zujevini.
Ova saobraajnica bi omoguila adekvatno rastereenje postojeeg saobraaja i ujedno
omoguila razvoj i urbanizaciju okolnog prostora.
U toku je izrada projektne dokumentacije.
Za realizaciju projekta je potrebno predhodno rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa.

OEKIVANI
REZULTATI
pretpostavki razvoja okolnog prostora.
- Zavriti proceduru projektovanja;

POTREBNE
graevinske dozvole;
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova;
- Odabir izvoaa
148
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
Duina trase iznosi 550 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca 400.000 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE STARI DRUM ( FAZA II )
Opina Ilida je predhodnih godina izvrila sanaciju jednog dijela ove saobraajnice na
potezu od saobraajnice Igmanskih bataljona do damije u naselju Kovai.
Nastavak rekonstrukcije ove saobraajnice je planiran za narednu godinu i prvenstveno
OPIS PROJEKTA
je vezan za imovinsko-pravno rjeavanje.
Duina preostalog dijela trase iznosi cca 1000 metara.
Za izvoenje radova postoji projektna dokumentacija.

OEKIVANI
REZULTATI
- Imovinsko-pravno rjeavanje;
POTREBNE - Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti i
AKTIVNOSTI NA graevinske dozvole;
IMPLEMENTACIJI - Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih preduzea;
PROJEKTA - Raspisati JN za odabir izvoaa radova;
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI 500.000 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE BUNICA , LIJEVOM STRANOM

NAZIV PROJEKTA VODOTOKA OD ULICE ZIJE KRAJINE DO ULICE DR.HALID BEGA
HRASNICE
149
Ova saobraajnica je makadamska i uskog je gabarita ( 3 metra), a takoer nije u
potpunosti izvedena prema regulacionom planu pa je potrebno predhodno rijeiti
imovinsko-pravne odnose na terenu, pa tek onda pristupiti izgradnji.
OPIS PROJEKTA
Takoer prije poetka radova ili koordinirano potrebno je izmijeniti i rekonstruisati
postojeu vodovodnu mreu koja je dotrajala i ne zadovoljava kapacitetom.
Za izvoenje radova postoji projektna dokumentacija.

OEKIVANI
REZULTATI
- Imovinsko-pravno rjeavanje;
- Provesti aktivnost prema KJKP ViK radi rekonstrukcije
POTREBNE vodovodne mree
AKTIVNOSTI NA - Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti i
IMPLEMENTACIJI graevne dozvole;
PROJEKTA - Obezbijediti saglasnosti od svih komunalnih preduzea;
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 500.000 KM
VRIJEDNOSTI Iznos sredstava potrebnih za imovinsko-pravno rjeavanje 100.000,00 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REKONSTRUKCIJA SAOBRAAJNICE KASINDOLSKA

CILJEVI PROJEKTA
Realizacija regulacionog plana Stup Nukleus
Zbog realnih potreba rastereenja saobraaja u samom jezgru naselja kao i radi potrebe
ureenja gradskog graevinskog zemljita prema vaeem RP Stup Nukleus
predviena je rekonstrukcija ove saobraajnice koja se u konanici pretvara u
unutarnaseljsku saobraajnicu koja e biti prekinuta u sadanjem srednjem dijelu jer je
na tom potezu predviena izgradnja June longitudinale.
Regulacionim planom je predviena izgradnja dvije kolovozne trake i s obostranim
OPIS PROJEKTA pjeakim stazama.
Ova saobraajnica bi imala manji intenzitet saobraaja i omoguila bi bolju saobraajnu
sigurnost korisnika i graana.
U toku je izrada projektne dokumentacije.
S obzirom na visinu potrebnih investicionih sredstava kao i sloenost imovinsko-pravnih
odnosa, predvieno je izvoenje radova u dvije faze.
U realizaciji projekta trait e se finansijska podrka Kantona Sarajevo

OEKIVANI
saobraajna povezanost ovog dijela prostora sa ostalim dijelom opine, poveana
REZULTATI
saobraajna sigurnost i privoenje RP Stup Nukleus krajnjoj namjeni.
150
POTREBNE graevinske dozvole za obje faze projekta;
AKTIVNOSTI NA - Pokrenuti proceduru imovinsko-pravnih odnosa;
PROJEKTA - Raspisati JN za odabir izvoaa radova za obje faze;
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
Duina trase I faze iznosi 500 m1 i ugovorena vrijednost iznosi 600.000 KM

PROCJENA UKUPNE
Duina trase II faze iznosi 550 m1 i procijenjena vrijednost investicije iznosi cca
VRIJEDNOSTI
650.000 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA JAVNIH GARAA
Obezbjeenje adekvatnih objekata za saobraaj u mirovanju

CILJEVI PROJEKTA
Razvoj mree javnih parkinga
Obezbjeenje dovoljnog broja parking mjesta i rastereenje saobraajnica (koje vrlo esto
slue za neadekvatno parkiranje pa im se samim tim suava propusna mo).
OPIS PROJEKTA
Izgradnjom objekata ovakvog tipa bi se izvrilo ureenje gradskog graevinskog
zemljita prema vaeem RP Ilida Centar
OEKIVANI Obezbjeenje dovoljnog broja parking mjesta

REZULTATI Privoenje zemljita krajnjoj namjeni
- Odrediti prioritetne lokalitete prema regulacionim planovima;

POTREBNE - Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti;
AKTIVNOSTI NA - Pokrenuti proceduru imovinsko-pravnih odnosa;
PROJEKTA - Opredijeliti se za mogui nain rentirenja ili koncesija;
- Raspisati tender za odabir finansijera izgradnje;
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
151
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA MOSTA NA RIJECI ZUJEVINI U MZ OSJEK
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje saobraaja i komunalne infrastrukture
Postojei objekat most na rijeci Zujevini je graevinski u loem stanju, a gabaritno nema
potrebnu propusnu mo saobraaja pa je potrebno izgraditi novi most odgovarajue irine
OPIS PROJEKTA sa pjeakim stazama radi obezbjeenja sigurnosti pjeaka, a samim tim i nesmetanog
odvijanja saobraaja.
Za realizaciju ovog projekta bit e potrebna finansijska pomo Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
Bezbjednost pjeaka i adekvatan i nesmetan protok saobraaja
REZULTATI
- Potrebno putem JN obezbijediti projekat mosta;

POTREBNE - Potrebno pokrenuti proceduru dobijanja urb. saglasnosti i
AKTIVNOSTI NA graevne dozvole;
PROJEKTA - Raspisati JN za odabir izvoaa radova;
- Odabir izvoaa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
450.000 KM
VRIJEDNOSTI
Iznos sredstava potrebnih za imovinsko-pravno rjeavanje 50.000,00 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA MOSTA NA RIJECI DOBRINJI U PIJANOJ ULICI
Na ovom lokalitetu ne postoji saobraajna veza sa dijelom naselja koje se nalazi na

drugoj strani rijeke Dobrinje, a za isto postoji puna opravdanost projekta.
OPIS PROJEKTA
Izgradnjom ovog mosta obezbijedila bi se bolja i sigurnija saobraajna povezanost
unutar samog naselja .
OEKIVANI
Bezbjednost pjeaka i adekvatan i nesmetan protok saobraaja
REZULTATI
152
- Potrebno putem JN obezbijediti projekat mosta;
POTREBNE
graevne dozvole;
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 250.000 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA REKONSTRUKCIJA MOSTOVA NA VODOTOCIMA OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Sanacija saobraajnih objekata i razvoj cestovne mree
Vei broj postojeih mostova na podruju opine Ilida je graevinski u loem stanju a
takoe ni gabaritno ne zadovoljavaju potrebnu propusnu mo saobraaja, pa je potrebno
izvriti takoer njihovu rekonstrukciju, uz eventualnu dogradnju pjeakih staza radi
obezbjeenja sigurnosti pjeaka, a samim tim i nesmetanog odvijanja saobraaja
Da bi se pristupilo rekonstrukciji mostova potrebno je preko odgovarajue Slube
OPIS PROJEKTA
izvriti preciznu procjenu svakog mosta pojedinano u smislu trenutnog graevinskog
kvaliteta kao i mogunosti eventualnog proirenja odnosno izgradnje pjeakih staza.
Nakon toga imat emo kompletan pregled stanja u ovoj oblasti. Odredit e se prioriteti u
realizaciji pojedinih radova za mostove koji su od znaaja za Kanton i ire. Trait e se
finansijska podrka viih organa vlasti.
Razvoj cestovne mree, znatno poboljanje uslova odvijanja motornog i pjeakog

OEKIVANI
saobraaja, bolja povezanost naselja, bezbjednost te stvaranje ugodnog ambijenta za
REZULTATI
ivot i rad .
- Donoenje Odluke o prioritetima
- Potrebno putem JN obezbijediti projektnu dokumentaciju;
POTREBNE graevnih dozvola;
AKTIVNOSTI NA - Rijeiti imovinsko-pravne odnose
PROJEKTA - Obezbijediti implementaciju uz pomo Kantonalnog ministarstva
prometa i komunikacija i JP Vodoprivreda BiH
- Odabir izvoaa
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
153
PODRUJE OPINA ILIDA
PRIVOENJE KRAJNJOJ NAMJENI I ISKORITAVANJE VODNIH

NAZIV PROJEKTA
RESURSA BUOTINA IB-10
CILJEVI PROJEKTA Koritenje prirodnih resursa
Na buotini IB 10 su dokazane tri vrste voda

1.Termomineralne vode od 364-542m (nisu poznate kvantitativne i kvalitativne osobine
ovih voda), ali su to vjerojatno vode s CO 2 s temperaturom od oko 380 C,
2.Termomineralne vode s CO 2 od 775-990 s izdanou samoizliva oko 50 l/s, a s
crpljenjem oko 100 l/s i s temperaturom od 300 C i
3.Termalne-termomineralne vode dublje od 1002 m s izdanou samoizliva oko 25 l/s,
OPIS PROJEKTA
a s crpljenjem preko 100 l/s, temperature 200 C.
Na osnovu raspoloivih saznanja potrebno je izvriti dodatna instaliranja pomou
odgovarajuih postrojenja i istraiti horizont od 1002-1100 m dubine na buotini IB 10,
kako bi se dolo do pouzdanih podataka o nainu i mogunosti koritenja vode na
naprijed pomenutim dubinama.
Pomenuta istraivanja mogue je izvriti u roku od dva mjeseca
OEKIVANI REZULTATI Koritenje vode u skladu s rezultatima istraivanja.
POTREBNE AKTIVNOSTI
Tek nakon dodatnih istraivanja mogue je definisati nain eksploatacije resursa kao i
NA IMPLEMENTACIJI
precizirati naredne aktivnosti za punu realizaciju projekta
PROJEKTA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
150.000,00za dodatno istraivanje opina Ilida
PROCJENA UKUPNE Finansijska ulaganja zavise od rezultata istraivanja
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA IZGRADNJA IARE HRASNICA-IGMAN
CILJEVI PROJEKTA Koritenje prirodnih resursa, razvoj turizma, razvoj podruja i ekologija.
Projektom je predvieno prevoenje putnika kvalitetnim transportnim sistemom od

podnoja planine Igman do platoa i sportskih terena na samoj planini.
Pogodne prirodne karakteristike terena izmeu Igmana i Hrasnice, lokacija Olimpijskih
OPIS PROJEKTA
sportskih objekata i rekreacionih zona na planinama Igman i Bjelanica, ekoloke
potrebe zatite ovih prostora zbog izvorita pitke vode u podnoju Igmana, stavlja ovaj
projekat u fokus prioriteta.
154
Razvoj podruja Ilide, Igmana i Bjelanice, koritenje prirodnih resursa, ouvanje
OEKIVANI REZULTATI
okoline i mogua materijalna korist zajednice.
- Izrada studija isplativosti

- Razrada modela i naina izgradnje ovog objekta
POTREBNE AKTIVNOSTI - Uvezivanje interesa opine Ilida, Kantona Sarajevo, ZOI 84 i
NA IMPLEMENTACIJI potencijalnih investitora
PROJEKTA - Partnerski odnos sa potencijalnim investitorom ovog objekta na
principu koncesija ili nekom drugom modelu koji je u skladu sa
zakonskom regulativom
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
Ukupna vrijednost investicije 25.000.000 KM
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA TRMVAJSKOG KOLOSJEKA U TRUPU SAOBRAAJNICE

PROJEKTNA IDEJA
ILIDA-HRASNICA
Zbog realnih potreba, a u cilju boljeg povezivanja Ilide sa naseljima Butmir, Sokolovi
Kolonija i Hrasnica, zapoeti su radovi na realizaciji gradske saobraajnice u ijem
sredinjem dijelu je ostavljen pojas rezervisan za postavljanje tramvajskih ina, a kao
logian nastavak tramvajskog saobraaja u prvoj fazi do Hrasnice i industrijske zone
Famos.
Prema dogovorima postignutim sa upravom opina Istono Sarajevo i Novi Grad ova
OPIS PROJEKTA
tramvajska pruga je predviena da se nastavi i preko ovih opina sa spojem na postojei
kolosjek u Nedariima.
Izgradnjom ovog kolosjeka bi se omoguila brza komunikacija do grada, a bi bila
naslonjena na prethodno pomenutu saobraajnicu i iaru prema Igmanu.
Za cjelovitu realizaciju ovog projekta potrebno je aktivno uee opine Ilida, opine
Novi Grad, Kantona Sarajevo i drugih subjekata u susjednom Entitetu.
OEKIVANI Unapreenje saobraajne infrastrukture,

REZULTATI saobraajna povezanost sa ostalim dijelom opine i poveana saobraajna sigurnost
- Izrada projektne dokumentacije

graevne dozvole;
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
- Obezbijediti saglasnosti od svih kom. Preduzea;
IMPLEMENTACIJI
- Raspisati JN za odabir izvoaa radova za fazu koja se treba
PROJEKTA
izvoditi u toku budetske godine ili za ukupne radove stim da
se predvidi raspisivanje u Lotovima;
- Odabir izvoaa
155
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA OBJEKTA ZA POTREBE MZ VREOCA I MZ VRELO BOSNE
Stvaranje adekvatnih uslova za rad organa MZ-a, razvoja kulture, sporta i drugih
CILJEVI PROJEKTA
drutvenih aktivnosti
U okviru jedinstvenog graevinskog objekta gradit e se prostorije za rad organa MZ-a,

koje se mogu koristiti vienamjenski za odravanje sastanaka, rad omladinskih i
OPIS PROJEKTA nevladinih udruenja, sportskih drutava i drugih aktivnosti.
U okviru objekta uradit e se i adekvatan prostor koji e se u budunosti moi koristiti za
ambulante porodine medicine.
Realizacijom ovog projekta stvaraju se mogunosti za razvijanje i jaanje lokalne

OEKIVANI
samouprave u MZ-a uz ukljuivanje veeg broja graana, kao i jaanje svih onih
REZULTATI
djelatnosti koji su navedeni u opisu projekta.
- Donoenje odluke o odobrenju sredstava u budetu za

izgradnju ovih objekata
POTREBNE
- Odreivanje lokacija za izgradnju
AKTIVNOSTI NA
- Imovinsko-pravno rjeavanje
IMPLEMENTACIJI
- Pokretanje postupka dobijanja odobrenja za izgradnju
PROJEKTA
- Provoenje postupka javne nabavke za odreivanje
izvoaa radova
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
300.000 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
156
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA, SANACIJA I REKONSTRUKCIJA LOKALNIH CESTA
Na osnovu zahtjeva graana a u saradnji sa Savjetima mjesnih zajednica svake godine

se iskazuju potrebe za ureenje i asfaltiranje lokalnih i nekategorisanih cesta.
OPIS PROJEKTA Realizacija ovih poslova ostvaruje se na nain da graani samoinicijativno prikupe na
osnovu uraenog predrauna, polovinu potrebnih finansijskih sredstava, ostali dio
obezbjeuje opina i nakon toga se kree u aktivnosti asfaltiranja pojedinih ulica.
OEKIVANI
Stvaranje adekvatnih uslova za odvijanje saobraaja.
REZULTATI
POTREBNE
Za realizaciju projekta potrebno je raspisati javnu nabavku i odabrati izvoaa radova.
AKTIVNOSTI NA
Tamo gdje je to potrebno predhodno rijeiti imovinsko-pravne odnose kao i postavljanje
IMPLEMENTACIJI
komunalne infrastrukture.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
250.000,00 280.000,00 300.000,00 300.000,00 290.000,00 290.000,00
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI Naznaena Budetska finansijska sredstva uveavaju se istim iznosom sredstava od
PROJEKTA graana.
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA PJEAKIH STAZA
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje infrastrukture za potrebe pjeaka
Saobraajnice koje su raene u prijeratnom periodu izuzev urbanih dijelova opine nisu
imale odgovarajue pjeake staze.
Poveanjem broja automobila ugroava se bezbjednost pjeaka iz ega proizilazi
OPIS PROJEKTA
potreba da se naknadno, rade pjeake staze uz postojee saobraajnice.
Iz naprijed navedenih razloga izgradnjom novih saobraajnica grade se odgovarajue
pjeake staze uz njih.
OEKIVANI
Povean stepen bezbjednosti pjeaka
REZULTATI
POTREBNE
Nakon sumiranja podataka o nepostojanju pjeakih staza definiu se prioriteti kod
AKTIVNOSTI NA
njihove izgradnje. Raspisuje se javna nabavka za odabir izvoaa, prethodno gdje je
IMPLEMENTACIJI
potrebno , rjeavaju se imovinsko-pravni odnosi.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
157
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
280.000,00 300.000,00 250.000,00 250.000,00 280.000,000 300.000,00
PROCJENA UKUPNE Naprijed naznaena sredstva obezbjeuju se Budetom opine.
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA LJETNO I ZIMSKO ODRAVANJE CESTA OD INTERESA ZA OPINU
Nadlena Sluba opine u kontinuitetu prati stanje saobraajnica, odnosno stepen

oteenosti asfalta, odvodnje oborinskih padavina, horizontalne i vertikalne
signalizacije i drugo. Na osnovu sumiranih podataka a na osnovu odluke o utvrivanju
OPIS PROJEKTA kriterija za odreivanje prioriteta za odravanje lokalnih i nekategorisanih cesta,
odreuje se redosljed u saniranju stanja pojedinih ulica.
U zimskom periodu opina je odgovorna za ienje snijega lokalnih i nekategorisanih
saobraajnica.
OEKIVANI
Stvaranje adekvatnih uslova za odvijanje saobraaja
REZULTATI
POTREBNE
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa za popravku saobraajnica (asfaltiranje
AKTIVNOSTI NA
udarnih rupa i dr.)
IMPLEMENTACIJI
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa za zimsko odravanje
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
170.000,00 140.000,00 120.000,00 120.000,00 120.000,00 80.000,00
PROCJENA UKUPNE Popravka saobraajnica
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA 65.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00 60.000,00
ienje snijega
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NEDOSTAJUE VODOVODNE MREE
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje stanja izgraenosti vodovodne mree
158
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti MZ-e su iskazali potrebe za izgradnju nedostajue
vodovodne mree u Butmiru 573m Hrasnici I 105m, Hrasnici II 850m, Luanima 100m,
Vreocima 1270m, Blauju 13.400m i Otesu 210m, to iznosi ukupno 16.508m.
OPIS PROJEKTA Jo uvijek imamo ekspanziju irenja pojedinih naselja, a i time u odnosu na sadanje
stanje uveane potrebe za izgradnjom vodovodne mree. Izgradnju nove vodovodne
mree opina realizuje vlastitim finansijskim sredstvima uz pomo Kantona Sarajevo
kao i vlastitim ueem graana.
OEKIVANI
Redovno snadbijevanje graana pitkom vodom
REZULTATI
-u implementaciji ovog projekta ostvariti blisku saradnju sa Kantonom i

POTREBNE
KJKPVodovodom i kanalizacijom.
AKTIVNOSTI NA
-Za dogovorene radove uraditi projektnu dokumentaciju
IMPLEMENTACIJI
-Raspisati tendere za javne nabavke za odabir najpovoljnijeg izvoaa radova
PROJEKTA
-Po potrebi rjeavati imovinsko-pravne poslove
IZVORI
OPINA KANTON OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
80.000,00 80.000,00 100.000,00 100.000,00 120.000,00 120.000,00
PROCJENA UKUPNE Planirana budetska sredstva po godinama
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
VODOSNADBIJEVANJE NASELJA RAKOVICA

NAZIV PROJEKTA Faza I, izgradnja distributivno-potisnog cjevovoda, rezervoara i pumpnih stanica
Faza II, izgradnja sekundarne mree na podruju Rakovice
CILJEVI PROJEKTA Obezbjeenje vode za stanovnitvo naselja Rakovice
Sistem je projektovan tako da cijelo podruje zapadno od Ilide dobije sigurno

snadbijevanje kvalitetnom vodom za pie iz centralnog vodovodnog sistema. Sa
filterskog postrojenja Bosna II voda se distribuira potisnim cjevovodom 600 mm u
duini od 3200m do rezervoara Blauj zapremine 5000m3. Od rezervoara Blauj
distibutivni cjevovod duine 7188m spaja rezervoar Vidovce sa rezervoara Blauj
preko pumpne stanice Gladno polje. Distributivno-potisni cjevovod od rezervoara
OPIS PROJEKTA
Vidovci u duini od 6200m preko pumpne stanice Bjelute spaja rezervoar Stubline. U
nastavku potrebno je izgraditi jo i rezervoare Kakrinje, Boii i Crkvine sa
projektovanim pumpnim stanicama.
Po zavretku izgradnje rezervoara Blauj, Vidovci i Stubline sa cjevovodima stiu se
uslovi za izgradnju sekundarne mree na najveem podruju naselja Rakovica, a na
osnovu zahtjeva i potreba graana na terenu.
OEKIVANI
Redovno snabdjevanje graana kvalitetnom vodom za pie.
REZULTATI
159
POTREBNE
Ukljuenje resornih Ministarstava Kantona, Zavoda za planiranje i izgrdnju Kantona,
AKTIVNOSTI NA
KJKP ViK Sarajevo, JP Slivovi rijeke Save Sarajevo kao i Regionalne agencije
IMPLEMENTACIJI
SERDA
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 15.500,00 KM

VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NEDOSTAJUE KANALIZACIONE MREE
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje stanja izgraenosti kanalizacione mree
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti mjesnih zajednica su iskazali potrebe za izgradnju

kanalizacione mree u Butmiru- 2300 m, Hrasnica- 3000m, Ilida Centar-100m,
Luani-890m, Vreoca-1740m, Vrelo Bosne-250m,Blauj-60728m, Rakovica-32700m,
Osjek-16870m, Otes-3185m, Stup-10120m, Stup II-350m, to ukupno iznosi-132.233m.
OPIS PROJEKTA U realizaciji ovog projekta uestvuju graani svojim finansijskim sredstvima to u
znaajnoj mjeri utie na odreivanje prioriteta same izgradnje nedostajue
kanalizacione mree za pojedine dijelove naselja.
U odnosu na iskazane potrebe bez znaajnije finansijske podrke Kantona ne postoji
realna osnova za cjelovito okonavanje radova u ovoj oblasti.
OEKIVANI Stvaranje adekvatnih uslova za ivot graana kao i unapreenje stanja u oblasti zatite
REZULTATI okolia
Za implementaciju ovog projekta potrebno je u cjelosti upoznati Kanton Sarjevo, KJKP

POTREBNE Vodovod i kanalizacija i u bliskoj saradnji sa istim intezivno raditi na izgradnji
AKTIVNOSTI NA kanalizacione mree.
IMPLEMENTACIJI - Za dogovorene radove uraditi projektnu dokumentaciju
PROJEKTA - Raspisati tender za jeavne nabavke za odabir najpovoljnijeg ponuaa
- Po potrebi rjeavanje imovinsko pravnih odnosa
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 33.058.250,00 KM

VRIJEDNOSTI Opina e godinje izdvojiti po 1.000.000,00 KM iz budeta za realizaciju navedenog
PROJEKTA projekta.
160
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA KANALIZACIJE ZA NASELJE RAKOVICA
CILJEVI PROJEKTA Obezbjeenje kanalizacije za stanovnitvo Rakovice
Izgradnjom glavnog kolektora kanalizacionog sistema od Rakovice do Mostarskog

raskra koji se ukljuuje u postojei kanalizacioni kolektor, zatim izgradnja primarnih
OPIS PROJEKTA
ogranaka glavnog kolektora i sekundarne kanalizacione mree na podruju Rakovice u
ukupnoj duini od 38 000m.
OEKIVANI Stvaranje adekvatnih uslova za ivot graana kao i unapreenje stanja u oblasti zatite
REZULTATI okolia
POTREBNE
Ukljuenje resornih ministarstava Kantona, Zavoda za planiranje i izgradnju Kantona,
AKTIVNOSTI NA
KJKP ViK Sarajevo, JP Slivovi rijeke Save Sarajevo i regionalne agencije
IMPLEMENTACIJI
SERDA
PROJEKTA
IZVORI
OPINA KANTON OSTALI GRAANI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
10.000.000,00 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NEDOSTAJUE GASNE MREE
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje stanja izgraenosti gasne mree
Na osnovu zahtjeva graana Savjeti mjesnih zajednica su iskazali potrebe za izgradnju

gasne mree u : Butmir-850m, Sokolovi Kolonija-200m, Hrasnica I-1855m, Hrasnica
II-10545m, Luani-900m, Vreoca-4900m, Vrelo Bosne-790m, Blauj-77240m,
OPIS PROJEKTA
Rakovica-32700m, Otes-3375m, Osjek-16490m, Stup-8100m i Stup II-1787m.
Prema dosadanjoj praksi oekuje se da graani uestvuju novanim sredstvima u
iznosu od 50.000,00 KM godinje to moe uticati u odreivanju prioriteta.
OEKIVANI Stvaranje boljih uslova za upotrebu gasa kao energenta u domainstvima, privrednim
REZULTATI objektima, institucijama i drugo kao i u znaajnom obimu zatita okolia.
U projekat gasifikacije ukljueni su sljedei subjekti:

1. Sarajevogas za izradu projektne dokumentacije, obezbjeenje neophodnih odobrenja
POTREBNE i izvoenje mainskih radova,
AKTIVNOSTI NA 2. Resorno ministarstvo sufinansira projektovanje /obezbjeenje sredstava za cijevi i
IMPLEMENTACIJI opremu/
PROJEKTA 3. Opina Ilida izdaje neophodna odobrenja, finansira graevinske radove /iskopi
radova, sanacija asfaltiranih povrina,te ukupna koordinacija u realizaciji projekta/.
4. Nabavku opreme i izvoenje radove vri se putem javnih nabavki
161
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Da bi se uradila naprijed navedena duina gasne mree potrebno je oko 8.500.000,00
VRIJEDNOSTI KM. Opina Ilida e budetski izdvajati svake godine po 300.000,00 KM, ostali dio
PROJEKTA finansijskih sredstava potraivat e se od nadlenog Ministarstva Kantona Sarajevo
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA, DOGRADNJA I REKONSTRUKCIJA JAVNE RASVJETE
CILJEVI PROJEKTA Znaajno unapreenje stanja u oblasti javne rasvjete
U narednom periodu nastavlja se aktivnost na projektu izgradnje, dogradnje javne

rasvjete. Prema iskazanim potrebama Savjeta mjesnih zajednica, u 112 ulica ili dijelova,
OPIS PROJEKTA
u duini od oko 980.500 m. Pored sredstava koja e za ove namjene izdvojiti opina,
trait e se finansijska podrka od nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
Izgradnja javne rasvjete u velikom broju ulica na podruju opine Ilida..
REZULTATI
Uraditi pripremu tehnike i izvdbene dokumentacije. Obezbjediti uee graana u

POTREBNE
finansiranju projekta. U saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo provesti
AKTIVNOSTI NA
postupak javne nabavke za odabir najpovoljnijeg ponuaa za izvoenje radova.
IMPLEMENTACIJI
Uee graana u finansiranju projekta javne rasvjete imat e uticaja na odreivanje
PROJEKTA
prioriteta.
IZVORI
OPINA KANTON - GRAANO
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI Opina e budetski svake godine izdvojiti po 200.000,00 KM do kraja planskog perioda
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA NOVIH I REKONSTRUKCIJA POSTOJEIH ELEKTROENERGETSKIH

NAZIV PROJEKTA
OBJEKATA
CILJEVI PROJEKTA Unapreenje stanja u oblasti snadbjevanja elektrinom energijom
- JP ELEKTROPRIVREDA BiH je preko svojih podrunica Elektroprenos i

Elektrodistribucija snimila stanje elektroenergetskih objekata, te na osnovu toga
OPIS PROJEKTA sainila vlastiti dugoroni projekat otklanjanja utvrenih nedostataka.
- Snimak postojeeg stanja JP ELEKTROPRIVREDA BiH u velikom procentu
odgovara stanju koje je utvrdila mjesna zajednica.
162
OEKIVANI Bolje snadbjevanje graana i privrednih subjekata elektrinom energijom, te stvaranje
REZULTATI infrastrukturnih pretpostavki za proirenje elektroenergetske mree.
POTREBNE
JP ELEKTROPRIVREDA BiH u cijelosti finansira projekat. Opina e kroz stalnu
AKTIVNOSTI NA
saradnju koordinirati aktivnosti u smislu zadovoljenja potreba mjesnih zajednica i
IMPLEMENTACIJI
predlaganje prioriteta za izvoenje radova na pojedinim dijelovima opine.
PROJEKTA
IZVORI
ELEKTROPRIVREDA BiH /vlastita sredstva i krediti EBRD-a/
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NOVE TELEKOMUNIKACIONE MREE
CILJEVI PROJEKTA irenje i osavremenjavanje telekomunikacijskih veza.
Izgradnja pristupne telekomunikacijske mree ukljuujui i 15 novih telefonskih

OPIS PROJEKTA
centrala, iji se zavretak oekuje do kraja 2009.godine
OEKIVANI Omoguavanje graanima i drugim subjektima boljih uslova za koritenje savremenih

REZULTATI telekomunikacija
POTREBNE
Cjelokupni projekat finansira i realizuje BH Telekom vlastitim finansijskim sredstvima.
AKTIVNOSTI NA
Nadlene slube e pratiti realizaciju projekta vriti koordinaciju sa ostalim
IMPLEMENTACIJI
infrastrukturnim projektima koji se realizuju u planskom periodu.
PROJEKTA
IZVORI
BH TELEKOM d.d. Sarajevo
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
163
IV RAZVOJ TURIZMA
- Razvijati marketing u turizmu(hotelsko-ugostiteljski, banjsko-zdravstveni, poslovno-
kongresni, zimski i drugo)
- Promovisati autentino kulturno-historijsko nasljee i prirodne ljepote
- Razvijati turistiku infrastrukturu
- Uraditi turistiku signalizaciju
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA TURISTIKA SIGNALIZACIJA
CILJEVI PROJEKTA Obavjetavanje turista o znaajnim turistikim objektima i njihovim sadrajima
Postavka turistike signalizacije namijenjene obavjetavanju o kulturnim, historijskim,

OPIS PROJEKTA prirodnim, turistikim znamenitostima te ostalim objektima i sadrajima.
Uz pomo opina projekat u cijelosti realizuje turistika zajednica Kantona Sarajevo.
-Laki nain saobraanja do turistikog odredita

OEKIVANI
-Informisanost i obavijetenost graana i turista sa putokazima o kulturnim historijskim
REZULTATI
turistikim odreditima.
U suradnji s turistikom zajednicom Kantona:

POTREBNE - prikupiti podatke o kulturno-historijskim i turistikim znamenitostima koje
AKTIVNOSTI NA ispunjavaju uslove za signalizaciju
IMPLEMENTACIJI - izrada signalizacije
PROJEKTA - obezbjeenje sredstava
- instalacija signalizacije u skladu sa vaeim propisima
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZRADA SUVENIRA PO KOJIMA BI BILA PREPOZNATLJIVA

NAZIV PROJEKTA
OPINA ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Kompletiranje turistike ponude
Animacija, edukacija, podrka i poticaj privatnom sektoru i fizikim licima da uzmu

OPIS PROJEKTA uea u kompletiranju turistike ponude kroz izradu dizajniranih suvenira vezanih za
Ilidu.
164
-Pozitivan uticaj na imid opine kao turistikog centra
OEKIVANI -Poticanje kreativnih aktivnosti
REZULTATI -Poveanje broja zaposlenih
-Razvoj zanatstva i kune radinosti
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA U suradnji sa turistikom zajednicom i nevladinim sektorom animirati zainteresovane za
IMPLEMENTACIJI proizvodnju i prodaju suvenira.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
10.000,00KM
PROCJENA UKUPNE Opina e budetski obezbijediti naznaena sredstva
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZRADA PROMOTIVNOG TURISTIKOG MATERIJALA
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija turistikog sadraja opine
Izraditi pisani i audio-vizuelni promotivni materijal (turistike karte, promo materijal

kulturno-historijskih i prirodnih potencijala, broure, letci, plakate, CD-ovi ... i sl.)
OPIS PROJEKTA
U realizaciju projekta ukljuiti turistike subjekte opine koji e u najveem dijelu biti
korisnici promotivnog materijala.
-Kompletiranje turistike ponude

OEKIVANI -Poveanje potronje za turistikim uslugama na podruju opine
REZULTATI -Kvalitetne i dostupne informacije svim zainteresovanim klijentima.
-Poveanje broja turistikih posjeta
-Aktiviranje relevantnih subjekata za prikupljanje i odabir adekvatnog materijala

POTREBNE
-Obezbjeenje sredstava
AKTIVNOSTI NA
-Realizacija tenderske procedure
IMPLEMENTACIJI
-Implementacija projekta
PROJEKTA
-Distribucija
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00
PROCJENA UKUPNE Opina e budetski obezbijediti naznaena sredstva
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
165
PODRUJE OPINA ILIDA
IZRADA WEB STRANICE NA KOJOJ E BITI PREZENTIRANI SVI

NAZIV PROJEKTA
TURISTIKI POTENCIJALI OPINE
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija turistikih potencijala opine svim korisnicima na nivou BiH i ire
Izradu WEB stranice raditi u saradnji sa subjektima koji se bave hotelsko-

ugostiteljskim, banjsko-zdravstvenim, poslovno-kongresnim, zimskim i drugim
OPIS PROJEKTA djelatnostima koji se mogu ponuditi kao turistiki sadraji. Za kompletiranje turistike
ponude potrebno je u projektu definisati kulturno-historijske potencijale i sve ostale
oblasti koje su od interesa za turizam.
Omoguavanje veem broju korisnika da se u to kraem vremenskom periodu

OEKIVANI upoznaju sa turistikom ponudom opine Ilida. Ovakav vid komunikacije uspjeno
REZULTATI mogu koristiti odgovarajue Agencije koje se bave turizmom, kole, sportska udruenja
i ostali subjekti koji ele posjetiti opinu
POTREBNE -Prikupljanje materijala sa turistikim sadrajima

AKTIVNOSTI NA -Selekcija materijala
IMPLEMENTACIJI -Tehnika priprema podataka
PROJEKTA -Objava na WEB stranici
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI Opina e budetski obezbijediti naznaena sredstva
PROJEKTA
166
V JAANJE ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE ZATITE
Programske smejrnice
- Jaanje primarne zdravstvene zatite

- Utvrivanje, pregled stanja stanovnitva koji su u stanju socijalne potrebe
- Pomo socijalno ugroenim kategorijama
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA AMBULANTI PORODINE MEDICINE U MJESNIM ZAJEDNICAMA:

NAZIV PROJEKTA
HRASNICA II, OSJEK I BLAUJ
CILJEVI PROJEKTA Jaanje primarne zdravstvene zatite porodine medicine
- U okviru jedinstvenog graevinskog objekta gradi se prostor za rad ambulante

porodine medicine i organa mjesne zajednice
OPIS PROJEKTA - Izgradnju objekta finansira Opina i Kanton, a opremanje ambulanti potrebnim
sredstvima i obezbjeenje odgovarajuih kadrova zdravstvene zatite realizuje JU Dom
zdravlja Kantona Sarajevo.
OEKIVANI
Unapreenje razvoja primarne zdravstvene zatite
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
Realizacija u toku
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
459.629,97 KM
VRIJEDNOSTI
Sredstva su obezbijeena budetom opine iz 2007.godine
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
ISTRAIVANJE I UTVRIVANJE BROJA STANOVNIKA KOJI SU U STANJU

NAZIV PROJEKTA
SOCIJALNE POTREBE
CILJEVI PROJEKTA Prikupljanje podataka o socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva
Ope stanje znaajnog broja graana koji nemaju stalno zaposlenje niti druge sigurne
izvore primanja su jedan od uzroka da odreeni broj stanovnitva ivi u tekoj
materijalnoj situaciji i svakodnevno se obraa lokalnoj zajednici sa zahtjevom za
materijalnu i drugu pomo.
Da bi imali potpunu sliku stanja u ovoj oblasti, pored raspoloivih podataka koji imaju
OPIS PROJEKTA
centri za socijalni rad i odgovarajua Sluba opine potrebno je izvriti istraivanja
kako bi utvrdili dodatno, koji su stanovnici u stanju socijalne pomoi, a ne nalaze se na
zvaninim spiskovima. Utvrivanje cjelovitog stanja u ovoj oblasti bit e i osnova
lokalnoj zajednici da razmotri kako i na koji nain pruiti pomo navedenim
kategorijama stanovnitva.
167
OEKIVANI
Pruanje pomoi najugroenijim kategorijama stanovnitva
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Implementaciju ovog projekta mogue je realizovati preko odgovarajuih organa MZ-a
IMPLEMENTACIJI Sekretara MZ-a i drugo.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI 25.000,00
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA DODJELA JEDNOKRATNE NOVANE POMOI
CILJEVI PROJEKTA Novana pomo najugroenijim kategorijama stanovnitva
Pored odreenih socijalnih davanja najugroenijim kategorijama stanovnitva koja

realizuju centar za socijalni rad i druge institucije. Opinsko vijee Ilida je cijenei
ukupno stanje u drutvu, gdje imamo veliki broj nezaposlenih, svojom odlukom iz
OPIS PROJEKTA 2004.godine, prihvatilo da iz Budetskih sredstava opine odvoji odreena finansijska
sredstva i putem odgovarajue komisije na osnovu utvrenih kriterija daje novanu,
tako i pomo najugroenijim kategorijama stanovnitva kako za osnovne ivotne
potrebe kao pomo pri lijeenju u zemlji i inostranstvu.
OEKIVANI
Odreena pomo u prevazilaenju materijalne situacije i potpore u lijeenju.
REZULTATI
POTREBNE
Zahtjevi za dodjelu pomoi podnese se Slubi za rad, socijalna pitanja, zdravstvo,
AKTIVNOSTI NA
izbjeglice i raseljena lica, koja vri administrativno strune poslove, a komisija
IMPLEMENTACIJI
opinskog Naelnika vri dodjelu pomoi.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Godinje e se izdvajati za realizaciju ovog projekta po 200.000,00 KM iz Budeta
VRIJEDNOSTI opine Ilida
PROJEKTA
168
VI UNAPREENJE OBRAZOVANJA KULTURE I SPORTA
- Pristupiti izgradnji nedostajuih kolskih objekata, fiskulturnih sala, kao i izvriti sanaciju
utvrenih nedostataka na postojeim objektima
- Opremiti odgovarajue kabinete nedostajuim nastavnim sredstvima
- Izvriti odgovarajue pripreme u osnovnim kolama za uvoenje produenog boravka za
uenike
- Raditi na ouvanju kulturno-historijske batine
- Razvijati infrastrukturu u oblasti kulture i sporta /kulturni, sportski i drugi/
- Jaati kadrovske potencijale u oblasti kulture i sporta
- Raditi na razvijanju novih kulturno-sportskih manifestacija
PODRUJE OPINA ILIDA
DOGRADNJA I SANACIJA POSTOJEEG OBJEKTA VII OSNOVNE KOLE I IZGRADNJA

NAZIV PROJEKTA
SALE ZA TJELESNI ODGOJ
CILJEVI PROJEKTA Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika za podruje MZ Blauj
Postojea kolska zgrada ne zadovoljava potrebe zbog nedovoljnog broja uenika, i

OPIS PROJEKTA neadekvatnih kabineta i drugih prostora za kvalitetno realizovanje nastavnog procesa.
kola nema fiskulturne sale.
OEKIVANI Stvaranje boljih uslova za rad uenika i nastavnika kao i mogunosti razvoja
REZULTATI vanastavnih aktivnosti
POTREBNE
Projektna dokumentacija
AKTIVNOSTI NA
Upuivanje inicijative Kantonu Sarajevo
IMPLEMENTACIJI
Izgradnja objekta i putanje u rad
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
Finansiranje prve faze (izrada projektne dokumentacije) planirana je u budetu KS u

PROCJENA UKUPNE
iznosu od 40.000 KM
VRIJEDNOSTI
Druga faza bi se finansirala u saradnji sa partnerima u vrijednosti od cca 1.000.000
PROJEKTA
KM.
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA OBJEKTA OSNOVNE KOLE U MZ OSJEK /X O ILIDA/
CILJEVI PROJEKTA Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika sa podruje MZ Osjek
169
Izgradnja objekta Osnovne kole po vaeim savremenim graevinskim normativima i
pedagokim standardima usvojenim na podruju Kantona Sarajevo.
OPIS PROJEKTA
Finansiranje izgradnje kole najveim dijelom realizuje nadleno ministarstvo Kantona
Sarajevo
- Rastereenje III Osnovne kole Ilida prekobrojnih uenika, kao i stvaranje adekvatnih
OEKIVANI uslova za obrazovanje kako u navedenoj koli tako i u objektu koji e se graditi
REZULTATI - Poveanje broja zaposlenih
- Eliminisanje trokova prijevoza, koji su snosili Kanton, Opina i roditelji
POTREBNE
- Obezbjeenje novanih sredstava
AKTIVNOSTI NA
- Izgradnja objekta
IMPLEMENTACIJI
- Odreivanje kolskog podruja i izdvajanje X O Ilida iz III O Ilida
PROJEKTA
IZVORI
OPINA KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 2.800.000,00 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA OBJEKTA OSNOVNE KOLE U MZ STUP II /XI O ILIDA/
Stvaranje adekvatnih uslova za kolovanje uenika sa podruja MZ Stup II i MZ

CILJEVI PROJEKTA
Stupsko Brdo
Izgradnja objekta osnovne kole po vaeim savremenim graevinskim normativima i

pedagokim standardima usvojenih na podruju Kantona Sarajevo.
OPIS PROJEKTA
Sarajevo
- Rastereenje I O Ilida , III O Ilida, VI O Ilida i O Aleksa anti

Novi Grad prekobrojnih uenika kao i stvaranje adekvatnih uslova za obrazovanje kako
OEKIVANI
u navedenim kolama tako i u objektima koji e se graditi.
REZULTATI
- Poveanje broja zaposlenih
- Eliminisanje trokova prevoza koji su snosili Kanton, Opina i roditelji
POTREBNE - Prikupljanje novanih sredstava

AKTIVNOSTI NA - Izrada tenderske dokumentacije i odabir najpovoljnijeg ponuaa za izgradnju
IMPLEMENTACIJI - Izgradnja kole
PROJEKTA - Odreivanje kolskog podruja
IZVORI
OPINA KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI 2.800.000,00 KM
PROJEKTA
170
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA SALE ZA TJELESNI ODGOJ U IV OSNOVNOJ KOLI ILIDA HRASNICA
Stvaranje uslova za adekvatan tjelesni odgoj uenika, rekreaciju graana MZ Hrasnica I

CILJEVI PROJEKTA
kao i odravanja sportskih i kulturnih manifestacija
Izgradnja sportske dvorane po svim vaeim graevinskim normativima, te sportskim i

pedagokim standardima.
OPIS PROJEKTA
Sarajevo
OEKIVANI - Stvaranje adekvatnih uslova za realizaciju plana i programa tjelesnog odgoja uenika,
REZULTATI te poboljanje uslova sportskog i kulturnog ivljenja stanovnika MZ Hrasnica I
- Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa

POTREBNE
- Izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju
AKTIVNOSTI NA
- Obezbjeenje novanih sredstava
IMPLEMENTACIJI
- Izrada tenderske dokumentacije i izbor izvoaa radova
PROJEKTA
- Izgradnja objekta
IZVORI
OPINA KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI 500.000,00 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA SANACIJA KOLSKIH OBJEKATA
Ureenje kolskih objekata, odnosno njihovih pojedinih segmenata za potrebe

CILJEVI PROJEKTA
obrazovanja
Na osnovu prikupljenih podataka od direktora Osnovnih kola, sumirane su potrebe za

OPIS PROJEKTA popravke mokrih vorova, krovova, stolarije, fasada, elektroinstalacija, informatiih
instalacija i slino. Iskazano i u finansijskim srdstvima
OEKIVANI
Stvaranje adekvatnog ambijenta za normalno odvijanje nastave
REZULTATI
POTREBNE
- Izvriti provjeru tanosti podataka o potrebama za sanaciju objekata
AKTIVNOSTI NA
- Odrediti prioritete u otklanjanju utvrenih nedostataka
IMPLEMENTACIJI
- Raspisivanje tendera za javne nabavke
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
171
Prema sadanjem stanju potrebna sredstva za sanaciju naprijed utvrenih nedostataka
PROCJENA UKUPNE iznose 1.500.000,00 KM.
VRIJEDNOSTI Opina e u svom budetu godinje izdvojiti za ove namjene po 50.000,00 KM za ostala
PROJEKTA nedostajua sredstva trait e se adekvatno sufinansiranje nadlenog Kantonalnog
ministarstva.
PODRUJE OPINA ILIDA
REKONSTRUKCIJA I SANACIJA PREDKOLSKE USTANOVE U

NAZIV PROJEKTA
LUANIMA I PEJTONU
CILJEVI PROJEKTA Obezbijediti uslove za smjetaj predkolske djece
U centralnom dijelu Ilide postojala su tri objekta za potrebe predkolskog odgoja koja
su neposredno prije reintegracije opine Ilida spaljena i unitena a samim tim nisu se
mogla koristiti za namjenu koju su imala.
OPIS PROJEKTA Trenutno na Ilidi postoji jedno privatno obdanite koje svojim kapacitetom ne moe
zadovoljiti potrebe graana.
Da bi se zadovoljile potrebe graana Luana i Pejtona neophodno je pristupiti
rekonstrukciji i sanaciji navedenih obdanita.
OEKIVANI
Omoguavanje roditeljima da ostvare adekvatan smjetaj djece predkolskog uzrasta
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Prema nadlenom Ministarstvu i nadlenoj Javnoj ustanovi iskazati potrebe za
IMPLEMENTACIJI stavljanje u funkciju ovog obdanita.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA NEDOSTAJUIH PREDKOLSKIH USTANOVA NA

NAZIV PROJEKTA
PODRUJU OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Obezbjeenje uslova za smjetaj predkolske djece
Tokom realizacije javne rasprave o Nacrtu strategije razvoja Opine u vie Mjesnih
zajednica je iskazana potreba za izgradnju predkolskih ustanova.
OPIS PROJEKTA Pored navedenog treba istai da je okvirnim zakonom na nivou BiH o predkolskom
odgoju i obrazovanju definisano da je predkolski odgoj i obrazovanje obavezno za svu
djecu predkolskog uzrasta, godinu dana prije polaska u kolu.
OEKIVANI
Omoguavanje roditeljima da ostvare adekvatan smjetaj djece predkolskog uzrasta
REZULTATI
172
Da bi se zadovoljili iskazani interesi graana kao i krenula sa primjenom odredaba
POTREBNE naprijed pomenutog zakona, obavezuje se Sluba za obrazovanje, kulturu, sport i
AKTIVNOSTI NA informisanje da snimi stanje u ovoj oblasti kako bi se isto prezentiralo nadlenom
IMPLEMENTACIJI ministarstvu Kantona ija je i obaveza obezbeivanje dodatnih smjetajnih kapaciteta
PROJEKTA za sprovoenje odgojno-obrazovnog procesa i planiranje potrebnih budetskih
sredstava.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
MODERNIZACIJA I NABAVKA NEDOSTAJUE OPREME I UILA U KABINETIMA I

NAZIV PROJEKTA
UIONICAMA OSNOVNIH KOLA
Stvaranje adekvatnih uslova za realizaciju nastavnih procesa za odreeni broj kolskih

CILJEVI PROJEKTA
predmeta po predvienim pedagokim standardima.
Prema prikupljenim podacima od direktora osnovih kola potrebno je nabaviti

OPIS PROJEKTA nedostajuu opremu, kao i izvriti njihovu modernizaciju u kabinetima za iformatiku,
hemiju, fiziku, biologiju, geografiju, historiju i strane jezike
OEKIVANI Stvaranje maksimalnih uslova za praktinu nastavu primjenjujui savremene metode

REZULTATI nastave, a u cilju postizanja boljih rezultata
POTREBNE
- Izvriti provjeru tanosti iskazanih potreba za nabavku nedostajue opreme
AKTIVNOSTI NA
- Odrediti prioritete po kolama
IMPLEMENTACIJI
- Raspisivanje tendera za javne nabavke
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Prema procjeni potrebno izdvojiti 650.000,00 KM za nabavku nedostajue opreme.
VRIJEDNOSTI Opina e u svom budetu godinje izdvajati 30.000,00 KM, a nedostajua sredstva e
PROJEKTA traiti od nadlenog Ministarstva Kantona.
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA IZGRADNJA DOMA KULTURE U MZ-i OSJEK
CILJEVI PROJEKTA Ostvarivanje optimalnih preduvjeta za razvoj kulture, sporta, rekreacije i drugih sadraja
173
Naselje Osjek broji 8.000 stanovnika, i predstavlja najvie gradilite u Kantonu Sarajevo
i u najveem obimu je izgraeno po vaeim RP (Osjek i Kamenjae)
OPIS PROJEKTA
U vezi sa zahtjevima graana opina je odluila da izgradi novi dom kulture jer je
postojei usljed ratnih dejstava u cijelosti devastiran.
OEKIVANI Zadovoljenje osnovnih kulturnih potreba graana kroz edukativne, sportske i druge
REZULTATI sadraje.
POTREBNE - Projektna dokumentacija

AKTIVNOSTI NA - Plan poslovanja i upravljanja
IMPLEMENTACIJI - Izgradnja objekta i putanje u rad
PROJEKTA - Izrada programa za mlade
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Finansiranje prve faze iz opinskog budeta bi bilo cca 40.000 KM, druge faze oko
VRIJEDNOSTI 50.000 KM u 2009. godini. Trea faza bi se finansirala u saradnji s partnerima u
PROJEKTA vrijednosti od oko 600.000 KM.
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REKONSTRUKCIJA I SANACIJA LJETNE POZORNICE
CILJEVI PROJEKTA Provoenje aktivnosti u oblasti kulture i sporta i povezanost sa turistikom privredom
Postojei objekat ljetne pozornice, koji je ranije prestavljao centar znaajnih muzikih
manifestacija koje su vezane za Ilidu je zbog zuba vremena a i ratnih razaranja u znatnoj
mjeri pretrpio oteenja tako da ulaganja koja su predhodnih godina izvrena na ovom
OPIS PROJEKTA
objektu nisu dala oekivane efekte.
Potrebna je znaajnija rekonstrukcija ovog objekta sa jasnom namjenom i poznatim
upraviteljom.
Odravanje razliitih manifestacija kulturnog sadraja uz uee amaterskih drutava koji

OEKIVANI mogu imati i takmiarski karakter za regiju i vie.
REZULTATI Organizacija festivala prije svega narodne muzike po emu je naa opina bila
prepoznatljiva, odravanje pozorinih predstava i slino
- izrada elaborata i studija o namjeni i opravdanosti ulaganja u

POTREBNE ovaj objekat
AKTIVNOSTI NA - Projektna dokumentacija
IMPLEMENTACIJI - Plan poslovanja i upravljanja
PROJEKTA - Izgradnja objekta i putanje u rad
- Izrada programa za mlade
174
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
250.000 KM
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
CENTRALNI SPOMENIK SPOMEN OBILJEJE RTAVA

NAZIV PROJEKTA
OSLOBODILAKOG RATA 1992-1995 OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Ouvanje historijskih dogaaja u otporu graana opine od agresije
Spomen obiljeje se sastoji od spomen ploa svih ehida i poginulih boraca, kao i
spomen ploe svih poginulih civilnih rtava rata.
Kompleks e raspolagati sa multimedijalnom salom sa spomen sobom 104 mtb i 102
OPIS PROJEKTA mtb. Multimedijalna sala e biti mjesto okupljanja u kojoj e se obiljeavati znaajni
datumi u odbrani opine, okrugli stolovi, kino projekcije vezane za znaaj oruanog
otpora agresoru, poezijske veeri, izlaganja likovnih radova na temu oslobodilakog
rata, posjete uenika, stranih delegacija, turista i dr.
OEKIVANI
Svjedoanstvo herojskog otpora od agresije
REZULTATI
-izrada idejnog zadatka komisijski rad

POTREBNE -raspisivanje konkursa za izradu idejnog projekta
AKTIVNOSTI NA -odabir tri najbolja rada komisijski uz prezentaciju projekata
IMPLEMENTACIJI -rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa
PROJEKTA -prikupljanje svih potrebnih saglasnosti za izdavanje Rjeenja odobrenja za graenje
-raspisivanje otvorenog postupka javne nabavke za odabir izvoaa.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
600.000,00 KM
PROCJENA UKUPNE
-200.000,00 Ministarstvo za boraka pitanja Kantona Sarajevo
VRIJEDNOSTI
-200.000,00 Ministarstvo za rad, socijalna pitanja raseljena i izbjegla lica
PROJEKTA
-200.000,00 Opina Ilida
PODRUJE OPINA ILIDA
SIGNALIZACIJA NACIONALNIH SPOMENIKA NA PODRUJU

NAZIV PROJEKTA
OPINE ILIDA
CILJEVI PROJEKTA Prezentiranje osnovnih podataka o nacionalnim spomenicima na podruju opine Ilida
175
Izrada informativnih tabli za proglaena kulturno-historijska dobra na podruju opine
nacionalnim spomenicima:
-Rimske iskopine Aquae s...
-Predromanika crkva i nekropola steaka Vrutci.
OPIS PROJEKTA
-Butmirsko neolitsko naselje.
-Stara eljeznika stanica.
Kao i drugi spomenici ove kategorije koji e biti proglaeni Nacionalnim od nadlene
komisije.
OEKIVANI Promocija kulturno-historijskog naslijea prezentiranjem najosnovnijih podataka o

REZULTATI Nacionalnim spomenicima na podruju opine.
POTREBNE
Implementaciju projekta realizuje Federalno ministarstvo za kulturu, sport uz suradnju
AKTIVNOSTI NA
sa Komisijom za zatitu i uvanje Nacionalnih spomenika, gdje su u znaajnom obimu
IMPLEMENTACIJI
ukljueni donatori kao i sa dijelom finansijskih sredstava lokalne zajednice
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA ORGANIZOVANJE TRADICIONALNIH MANIFESTACIJA
CILJEVI PROJEKTA Ouvanje prepoznatljivih tradicionalnih kulturnih sadraja
Tradicionalno svake godine opina Ilida daje finansijsku i drugu podrku

manifestacijama kao to su Hrasniko ljeto , Oktobarski dani kulture, manifestacija
OPIS PROJEKTA koja se odrava u povodu dana opine Ilida koje izmeu ostalog imaju ulogu razvoja i
afirmacije kulturnih sadraja uz uee znaajnog broja mladih.
Osim navedenog opina e podravati i druge sline manifestacije i sadraje.
OEKIVANI -Zadovoljenje potreba graana

REZULTATI -Doprinos turistikoj ponudi opine.
POTREBNE
Implementaciju projekta realizuju postojee javne ustanove (JU KSCIRC Ilida, JU
AKTIVNOSTI NA
KSR Hrasnica-Ilida) i udruenja graana iz oblasti kulture koja djeluju na podruju
IMPLEMENTACIJI
opine.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
25.000,00 30.000,00 35.000,00 40.000,00 50.000,00 50.000,00
PROCJENA UKUPNE Naznaena sredstva e se obezbijediti Budetom opine.
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
176
PODRUJE OPINA ILIDA
AMBIJENTALNA REKVALIFIKACIJA TERMALNO-ARHEOLOKOG

NAZIV PROJEKTA
NALAZITA AQUAE S...
CILJEVI PROJEKTA Postavka arheolokog parka AQUAE S... i nastavak arheolokih istraivanja
Arhitentonski fakultet iz Torina uradio je projektnu dokumentaciju za ureenje

arheolokog parka na lokalitetu postojeeg arheolokog nalazita Rimskih iskopina
AQUAE S... Ilida. Dodatnim istraivanjima koja su izvrena u neposrednoj blizini
arheolokog nalazita AQUAE S... utvreno je postojanje novih arheolokih ostataka
OPIS PROJEKTA
Rimske banje koja nije u cjelosti istraena. Za realizaciju ureenja arheolokog parka i
dodatnih istraivanja na istom. Opina Ilida e u saradnji sa naprijed navedenim
arheolokim fakultetom aplicirati projekat prema EU za obezbjeenje potrebnih
finansijskih sredstava
OEKIVANI -Arheoloko nalazite u funkciji edukacije centra za domae i strane studente

REZULTATI -Arheoloki park kao atraktivna destinacija za turiste
POTREBNE -Izrada projektne dokumentacije

AKTIVNOSTI NA -Obezbjeenje sredstava
IMPLEMENTACIJI -Izrada tenderske dokumentacije i odabir najpovoljnijeg ponuaa
PROJEKTA -Implementacija
IZVORI
OPINA KANTON OSTALI -EU
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
100.000,00 KM
VRIJEDNOSTI
Sredstva evropske unije
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA NEOLITSKO NASELJE BUTMIR
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija historijskog nalazita iz perioda Neolita
Najstarije prahistorijsko nalazite, neolitsko naselje, locirano je u naselju Butmir (3500-

2500.godine st.ere). Ovo naselje je djelimino istraeno 1893.godine i 1896.godine.
Otkriveni su tragovi 90 zemunikih nastambi koje su imale svoje unutranje i vanjsko
ognjite.
Naen je kameni, kremeni alat, keramike posude ukraene keramikim motivima,
brojne keramike, ljudske glave i dr.
Da bi se izvrila afirmacija i na adekvatan nain obiljeilo ovo veoma znaajno
OPIS PROJEKTA
istorijsko nalazite, mogue je uraditi odreenu arheoloku postavku. Arheoloko
naselje koje bi odgovaralo izvornom obliku koji je postojao u vrijeme neolita, na
lokaciji izmeu Termalne rivijere i firme Ans drave
Mogue je uraditi i muzejske prostorije gdje bi se izloili neolitski eksponati koje je
spreman ustupiti Muzej grada Sarajeva.
Mogue je izvriti dodatna istraivanja i realizovati drugi niz aktivnosti to zavisi od
procjene strunjaka iz ove oblasti uz angaovanje opine, kantona i drugih
177
OEKIVANI -Ouvanje kulturnog i historijskog nasljea opine
REZULTATI -Odgovarajui doprinos ukupnoj turistikoj ponudi opine Ilida.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PODRKA TRENDU RAZVOJA KULTURNO-UMJETNIKOG

NAZIV PROJEKTA
AMATERIZMA
CILJEVI PROJEKTA Ouvanje tradicionalnih i afirmacija savremenih trendova u kulturi
Na osnovu mogunosti budetski podrati aktivno djelovanja udruenja,

Fondacija neformalnih grupa i pojedinaca koji kroz projekte doprinose zatiti i
ouvanju kulturno-umjetnikih vrijednosti s akcentom na postojea udruenja:
-Kulturno-umjetniko drutvo Ekrem Mujki
OPIS PROJEKTA -KUD Hrasnica
-KUD Sarajevske maoretkinje
-KUD Mladost
-DS Farsa
-Udruenje za ouvanje tradicionalne muzike SMF..
OEKIVANI -Ouvanje kulturno-umjetnikih vrijednosti

REZULTATI -Masovnije ukljuivanje zainteresovanih u kulturno-umjetniko izraavanje
POTREBNE -Otvaranje javnog poziva za kandidaturu projekata iz oblasti kulturno-umjetnikog

AKTIVNOSTI NA stvaralatva
IMPLEMENTACIJI -Selekcija i odabir prihvatljivih projekata
PROJEKTA -Implementacija i Moritornig
IZVORI
OPINA OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
20.000,00 20.000,00 25.000,00 30.000,00 30.000,00 35.000,00
VRIJEDNOSTI
Naznaena sredstva e se obezbijediti Budetom opine.
PROJEKTA
178
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA REAKTIVIRANJE ILIDANSKOG FESTIVALA NARODNE MUZIKE
CILJEVI PROJEKTA Ouvanje bosanske sevdalinke
Ilida je dugo vremena bila prepoznatljiva po festivalu narodne muzike sa teitem na

ouvanju Bosanskog sevdaha izvornog narodnog melosa, koji je po svom kvalitetu i
autentinosti poznat izvan granica Bosne i Hercegovine.
OPIS PROJEKTA
Sama realizacija Ilidanskog festivala zahtjeva znaajno angaovanje lokalne zajednice
i Kantona Sarajevo, uz uee znatnih finansijskih sredstava to je jedan od osnovnih
razloga zato je realizacija ponuena kao projektna ideja
OEKIVANI
REZULTATI
Da bi se projektna ideja mogla u dogledno vrijeme prihvatiti kao projekat, potrebno je

POTREBNE
da opina Ilida i Kanton Sarajevo u saradnji sa licima i institucijama koje su
AKTIVNOSTI NA
poznavaoci Bosanskog sevdaha kao i sa licima koji se bave realizacijom ovakvih i
IMPLEMENTACIJI
slinih projekata sagledaju sa svih aspekata mogunosti realizacije Festivala i daju
PROJEKTA
konanu ocjenu o eventualnom odravanju istog.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA MEMORIJALNOG MUZEJA OPSADE GRADA SARAJEVA NA

NAZIV PROJEKTA
LOKALITETU TUNELA D-B (DOBRINJA-BUTMIR)
CILJEVI PROJEKTA Ouvanje historijskih dogaaja vezanih za izgradnju i znaaj tunela Dobrinja-Butmir
Skuptina Kantona Sarajevo je 2002.godine donijela Rjeenje o izgradnji

Memorijalnog muzeja opsade grada Sarajeva na lokalitetu tunela D-B. U skladu sa
Rjeenjem u cjelosti je potrebno rijeiti imovinsko-pravne odnose i izraditi projektnu
OPIS PROJEKTA dokumentaciju.
Ministarstvo za boraka pitanja je u skladu sa historijskim znaajem pomenutog objekta
i ouvanju tradicije oslobodilakog rata, preuzelo obavezu nosioca aktivnosti na
realizaciju istog.
OEKIVANI
Muzejski kompleks-svjedoanstvo herojskog otpora u odbrani grada Sarajeva
REZULTATI
179
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
U implementaciji Projekta uestvovat e i Opina Ilida
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
OPINA KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA REKONSTRUKCIJU LJETNE

NAZIV PROJEKTA
POZORNICE
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija svih kulturnih sadraja ije odravanje je mogue na ljetnoj pozornici
Ljetna pozornica je u proteklim desetljeima bila prepoznatljivo mjesto za opinu, grad

Sarajevo i ire, na kojoj su se odravale razliite manifestacije kulturnog sadraja kao
to je Ilidanski festival narodne muzike, takmienje u oblasti folklora, i dr.
OPIS PROJEKTA U ratnom periodu ovaj prostor je znaajno uniten bez odgovarajuih uslova za njegovo
funkcionisanje.
Da bi se objekat u cjelosti stavio u funkciju potrebno je uraditi projektnu
dokumentaciju za njegovu popravku i rekonstrukciju.
-Stvaranje uslova za reaktiviranje ranije odravanih kulturnih i drugih manifestacija na

OEKIVANI ovom prostoru.
REZULTATI -Vee okupljanje omladine i drugih uesnika, kroz razliite kulturne aktivnosti
-Odgovarajui doprinos ukupnim turistikim sadrajima opine Ilida
POTREBNE
Nakon uraenog projekta rekonstrukcije ljetne pozornice bit e poznata ukupna
AKTIVNOSTI NA
finansijska sredstva potrebna za realizaciju projekta, u kojem e uestvovati opina i
IMPLEMENTACIJI
nadleno Ministarstvo Kantona Sarajevo.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
20.000,00 Realizacija projekta
PROCJENA UKUPNE KM izrada
VRIJEDNOSTI projekta
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA UNAPREENJE RADA JAVNIH I KOLSKIH BIBLIOTEKA
CILJEVI PROJEKTA Poveanje knjinog fonda i korisnika bibliotekih usluga
180
Tokom posljednjih godina u znaajnoj mjeri izmjenjen je nastavni plan i program rada
O-a koji se odnosi na potrebu obrade obavezne kolske lektire gdje kole nisu imale
dovoljno finansijskih sredstava za nabavku nedostajueg knjinog fonda to se
OPIS PROJEKTA negativno reflektovalo uz realizaciju nastave u ovoj oblasti.
Slina situacija je i u javnim bibliotekama koje funkcioniu na podruju opine.
Da bi se poboljalo stanje u ovoj oblasti opina Ilida e sufinansirati nabavku knjinog
fonda
OEKIVANI Efikasnija realizacija predmetne nastave i zadovoljenje potreba i interesa graana u

REZULTATI bibliotekoj djelatnosti.
POTREBNE U saradnji sa postojeim bibliotekama utvrditi stanje bibliotekog fonda sa teitem na

AKTIVNOSTI NA nedostajui potrebni knjini fond,
IMPLEMENTACIJI Odrediti prioritete, te u saradnji sa nadlenim ministarstvom za obrazovanje participirati
PROJEKTA u nabavci knjinog fonda.
IZVORI
OPINA KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA IZGRADNJA ZABAVNOG PARKA ZA DJECU
Razvoj mree kvalitetnih odgojno-obrazovnih, modernih i dobro opremljenih institucija,

CILJEVI PROJEKTA
sa razvijenim kulturnim i sportskim sadrajem
Obezbjeenje i unapreenje prostora za zabavno-sportske aktivnosti

OPIS PROJEKTA
Izgradnja djeijeg zabavnog parka sa raznovrsnim rekvizitima
OEKIVANI
Druenje i rekreacija djece
REZULTATI
POTREBNE - Izrada potrebne tehnike dokumentacije

AKTIVNOSTI NA - Prikupljanje saglasnosti
IMPLEMENTACIJI - Izbor dobavljaa
PROJEKTA - Izvoenje radova
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
181
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA HIPODROMA SARAJEVO-BUTMIR
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija konjikog sporta
Naselje Butmir je jo u prolom stoljeu bilo poznato kao mjesto gdje su se odravale
konjike trke.
Konjike trke koje se realizuju u posljednjih desetak godina na hipodromu Butmir
odravaju se u oteavajuim uslovima jer nisu uraeni odgovarajui sadraji potrebni
za ovaj sport.
Da bi se u cjelosti izvrila afirmacija ovog sporta i privukao vei broj takmiara
potrebno je u narednim godinama uraditi sljedee:
OPIS PROJEKTA
-Izvriti izuzimanje zemljita za potrebe hipodroma.
-Ureenje trkakih i kasakih staza
-Ureenje PARKURA za preponsko jahanje
-Izgradnja boksova za smjetaj grla
-Dovrenje izgradnje tribina za gledaoce kao i sudijskog tornja
-Ureenje prostora za mjerenje Dokeja
-Izgradnja ograde, barijere za trkaku stazu i odgovarajueg parking prostora
-Stvaranje adekvatnih uslova za odravanje konjikih trka u razliitim disciplinama

OEKIVANI
-Afirmacija opine i kantona Sarajevo kao turistike destinacije i u ovoj oblasti
REZULTATI
-Ouvanje dugogodinje tradicije u ovom sportu u naselju Butmir
POTREBNE
Kako je ovaj projekat znaajan za Opinu, Kanton i ire, za njegovu implementaciju
AKTIVNOSTI NA
pored Budetskih sredstava Opine trait e se finansijska podrka od Kantona
IMPLEMENTACIJI
Sarajevo
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00
PROCJENA UKUPNE Ukupna vrijednost projekt 100.000,00 KM uee Kantona Sarajevo
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA KSC SOKOLOVI KOLONIJA
CILJEVI PROJEKTA Ostvarivanje optimalnih preduvjeta za razvoj kulture, sporta i rekreacije
Naselje Sokolovi Kolonija broji 8.000 stanovnika.

Ovo naselje je skoro u potpunosti izgraeno prema vaeem RP, ali na ovom prostoru
osim objekata mjesne zajednice i osnovne kole ne postoji ni jedan drugi objekat
urbanog standarda.
Lokacija za izgradnju je poznata i dravno je vlasnitvo s tim da je predhodno potrebno
OPIS PROJEKTA
izvriti projektovanje objekta i naruiti izradu plana poslovanja i upravljanja u cilju
samoodrivosti objekta.
U odnosu na potrebna finansijska sredstva objekat bi se radio u fazama, s tim da bi
opina pored izdvajanja vlastitih finansijskih sredstava traila i finansijsku podrku
nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo
OEKIVANI
Zadovoljenje kulturnih, sportskih, zabavnih i edukativnih potreba graana
REZULTATI
182
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
I faza: 1.000.000 KM.
PROCJENA UKUPNE
Ukupna vrijednost projekta: 3.000.000,00 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PROJEKTNA IDEJA IZGRADNJA FUDBALSKOG STADIONA
CILJEVI PROJEKTA Ostvarivanje optimalnih uvjeta za razvoj kulture, sporta, rekreacije i turizma.
Svrha projekta je izgradnja fudbalskog stadiona sa prateim objektima prema vaeem

Programu ureenja Park sportova a u cilju zadovoljavanja potreba graana opine.
Postojei lokalitet stadiona Igman je putem konkursa dodijeljen za izgradnju kolskih
OPIS PROJEKTA
sadraja, a realizacija ovog stadiona predstavlja faktiki zamjenski lokalitet u skladu sa
planskom dokumentacijom.
Za izgradnju ovog objekta postoje dva idejna projekta.
OEKIVANI Izgradnja kvalitetnih objekata za razvoj i promociju amaterskog i profesionalnog sporta,

REZULTATI te promocije rekreativnih i kulturnih sadraja.

IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
PODRKA SPORTSKIM MANIFESTACIJAMA I SPORTSKIM

NAZIV PROJEKTA
UDRUENJIMA
CILJEVI PROJEKTA Afirmacija sporta i podrka sportskim udruenjima
183
U svojim aktivnostima lokalna zajednica u kontinuitetu daje finansijsku i drugu
podrku sportskim udruenjima koja kroz svoje aktivnosti okupljaju znaajan broj djece
i omladine i kroz razliita takmienja postiu sportske rezultate afirmiui svoj klub,
opinu i ire.
OPIS PROJEKTA
I u narednom periodu opina e podrati sportska udruenja u skladu sa kriterijima koja
su utvrena u pravilniku za finansiranje javnog interesa u ovoj oblasti.
Opina Ilida e u narednom periodu podrati sve sportske manifestacije koje svojim
sadrajem propagiraju odreenu sportsku oblast u smislu omasovljenja.
OEKIVANI
Afirmacija i omasovljavanje sporta na podruju opine Ilida
REZULTATI
POTREBNE
-Sumiranje aplikacija kroz programske aktivnosti sportskih udruenja koji su osnova za
AKTIVNOSTI NA
utvrivanje zadovoljenja kriterija za njihovu finansijsku podrku
IMPLEMENTACIJI
-Verifikacija od odgovarajuih komisija i organa opine Ilida
PROJEKTA
IZVORI
OPINA KANTON OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
IZGRADNJA VANJSKIH SPORTSKIH PLOHA KAO I POPRAVKA

NAZIV PROJEKTA
POSTOJEIH SA UGRADNJOM ADEKVATNIH SPORTSKIH MOBILIJARA
CILJEVI PROJEKTA Stvaranje uslova za masovnim bavljenjem sportom i rekreacijom
-U 2007.godini je uraen odreeni broj vanjskih sportskih ploha to je zadovoljilo

potrebe mjesnog stanovnitva i poticaj da se u narednom periodu nastavi sa zapoetim
aktivnostima, a na osnovu iskazanih potreba mjesnih zajednica.
OPIS PROJEKTA -Na ve postojeim sportskim plohama izvriti popravke i ugradnju nedostajueg
sportskog mobilijara
-Odreene sportske plohe zbog bezbjednosti korisnika ograditi, a gdje je potrebno
uraditi odgovarajuu ogradu kako bi se zatitili objekti koji su u blizini
Stvaranje uslova da se na vie lokacija na podruju opine, odnosno unutar MZ-e

OEKIVANI
ukljui znaajan broj graana i omladine u bavljenju sportom kroz takmienje i
REZULTATI
treninge kao i jaanje rekreativnih aktivnosti
-Definisanje lokacija za izgradnju vanjskih sportskih ploha

POTREBNE
-Utvrivanje nedostataka na postojeim sportskim plohama, a u smislu ugradnje
AKTIVNOSTI NA
nedostajueg sportskog mobilijara i izgradnje odgovarajue zatitne ograde i slino
IMPLEMENTACIJI
-Obezbjeenje potrebne dokumentacije za izgradnju vanjskih sportskih ploha
PROJEKTA
-Raspisivanje javne nabavke i odabir izvoaa
184
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
VII PROSTORNO UREENA ZAJEDNICA I EFIKASNA

ZATITA IVOTNE SREDINE
- Raditi na izradi Regulacionih planova, po potrebi vriti izmjene i dopune postojeih

- Realizovati legalizaciju bespravno izgraenih objekata
- Obezbjeenje adekvatnih uslova za smjetaj Roma
- Nastaviti aktivnosti na regulaciji vodotoka
- Realizovati aktivnosti na deminiranju minsko-eksplozivnih povrina
- Raditi na zatiti ivotne sredine, preventivno i operativno
- Obezbjeenje prostora za smjetaj hajfia
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA PROVEDBENA PLANSKA DOKUMENTACIJA
CILJEVI PROJEKTA Adekvatno prostorno planiranje i ureenje odreenih dijelova opine
Uvidom u izgraenost prostorno-planske dokumentacije, predloeno je da se u narednom

periodu pristupi izradi regulacionih planova u sljedeim prostornim cjelinama:
1.Plandite Bare u 2008.godini
2.Azii u 2009.godini
OPIS PROJEKTA 3.Donji Kotorac u 2009.godini
4.Doglodi u 2010.godini
5.Park sportova u 2010.godini
6.Akvatorij u 2012.godini
7.Mostarsko raskre u 2013.godini
Izradom regulacionih planova, kao i njegovom primjenom bi se u znaajnoj mjeri
OEKIVANI
popravio kvalitet ivljenja stanovnika, a u odreenom obimu izvrila legalizacija
REZULTATI
stambenih i drugih objekata na tim prostorima.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Kod izvedbe regulacionih planova koristi se uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu
IMPLEMENTACIJI dokumenata prostornog ureenja Sl.Novine Federacije BiH broj:63/04)
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
150.000,00 350.000,00 400.000,00 250.000,00 200.000,00
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
185
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA PROVEDBENO PLANSKA DOKUMENTACIJA
Adekvatno prostorno planiranje i ureenje odreenih prostornih cjelina u okviru

CILJEVI PROJEKTA
postojeih regulacionih planova
Tokom viegodinjeg perioda jedan broj postojeih regulacionih planova je po svom

sadraju postao smetnja odgovarajuem razvoju odreenih prostornih cjelina i zbog toga
se predlae izmjena i dopuna istih i to:
1.Otes u 2009.godini
OPIS PROJEKTA
2.Hrasnica u 2009.godini
3.Blauj u 2011.godini
U toku su aktivnosti na izmjenama i dopunama regulacionih planova Sokolovi Kolonija,
Butmir i Famos-Lasica za koja su obezbijeena finansijska sredstva.
Izradom izmjena i dopuna regulacionih planova izvrila bi se nadopuna odgovarajuih

OEKIVANI
sadraja u odreenim dijelovima naselja ijom primjenom bi se poboljao kvalitet
REZULTATI
ivljenja stanovnitva.
POTREBNE
Izrada, izmjena i dopuna regulacionih planova vri se u skladu sa uredbom o
AKTIVNOSTI NA
jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja Sl.
IMPLEMENTACIJI
Novine Federacije BiH broj:63/04)
PROJEKTA
IZVORI
OPINA KANTON OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 430.000,00 300.000,00 150.000,00
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
ISPLATA NOVANIH SREDSTAVA VLASNICIMA ZEMLJITA KOJA SU

NAZIV PROJEKTA
LOCIRANA U VODOZATITNIM ZONAMA
CILJEVI PROJEKTA Ispraviti viegodinju nepravdu prema vlasnicima u Vodozatitnoj zoni
Da bi se zadovoljile potrebe grada pitkom vodom, 1971, 1975 i 1979.godine izveden je

veliki broj strukturalnih buotina i buenih bunara u zonama Baevo, Konaci,
Sokolovi Kolonija, Plandite i Stup koji su stavljeni u funkciju a za koje je i
definisana teritorija (Vodozatitna zona) za znaajne povrine zemljita, na kojima je
zabranjena izgradnja objekata kao i koritenje zemljita suprotno propisanim
OPIS PROJEKTA normama.
Treba istai da znaajne povrine zemljita u Vodozatitnim zonama pored naprijed
navedenih ogranienja nikada nisu plaeni vlasnicima.
Ovaj projekat je i pokrenut na zahtjev velikog broja graana i organa MZ-a koje
raspolau zemljitem u vodozatitnim zonama sa zahtjevom organizovanog
ukljuivanja svih relevantnih subjekata do konanog rjeavanja ovog pitanja.
186
OEKIVANI
Rjeavanja pitanja pravine novane naknade vlasnicima zemljita.
REZULTATI
Da bi se uopte imao taan pregled vlasnika zemljita kao i povrine sa kojom isti
raspolau potrebno je da nadlene institucije Opine i Kantona Sarajevo precizno
utvrde naprijed pomenute podatke, sa pokazateljima koje su parcele otkupljene
POTREBNE odnosno koje treba otkupiti u narednom periodu.
AKTIVNOSTI NA Na osnovu raspoloivih podataka o imenima vlasnika zemljita i povrinama mogue je
IMPLEMENTACIJI izvriti procjenu potrebnih finansijskih sredstava koje je potrebno isplatiti. Obavezuje
PROJEKTA se opina Ilida da putem svojih organa odluivanja o istom upoznaju sve nadlene
institucije Kantona Sarajevo posebno vladu Kantona Sarajevo sa zahtjevom izrade
viegodinjeg programa otkupa zemljita u vodozatitnim zonama i obezbjeenja
finansijskih sredstava za realizaciju istog.
IZVORI
KANTON - OSTALI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA LEGALIZACIJA BESPRAVNO SAGRAENIH OBJEKATA
Omoguavanje graanima, posebno borakoj populaciji dobijanja uredne

CILJEVI PROJEKTA
dokumentacije za ve izgraene objekte
U predhodnim godinama dolo je do znaajne migracije stanovnitva na prostore

opine Ilida kao i izgradnje stambenih i drugih objekata.
Da bi se primijenila Odluka o legalizaciji graevina bez odobrenja kao i graevina
privremenog karaktera i ubrzao proces na legalizaciji naprijed pomenute Odluke,
izvrena je reorganizacija Slube za prostorno ureenje i komunalne poslove gdje je
OPIS PROJEKTA
znaajan broj zaposlenika ukljuen u izvravanju ovih poslova. Prema evidenciji
Slube za prostorno ureenje i komunalne poslove, do sada je primljeno oko 8.000
zahtjeva za legalizaciju od ega je za 30% Zahtjeva izdata urbanistika saglasnost. Da
bi se ubrzali ovi poslovi nedavno je formirana jo jedna radna grupa od zaposlenika
drugih Slubi.
OEKIVANI Legalizacijom ovih objekata omoguava se podnosiocima zahtjeva, da imaju urednu

REZULTATI dokumentaciju kao i mogunost prikljuka na komunalnu infrastrukturu.
Legalizacija objekata radi se na nain da se prvo izdaje urbanistika saglasnost i

POTREBNE
oekuje se da se ovaj proces zavri za oko dvije godine. Pitanje graevinske dozvole
AKTIVNOSTI NA
kao i tehnikog prijema objekta moe kasniti iz razloga to je u znaajnom broju
IMPLEMENTACIJI
predmeta isto vezano za finansijsko izmirenje obaveza navedenih u urbanistikoj
PROJEKTA
saglasnosti a ija realizacija zavisi od podnosioca zahtjeva.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
187
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA RJEAVANJE STAMBENIH PITANJA ROMA
CILJEVI PROJEKTA Izgradnja stambenih objekata za Romsku populaciju nastanjenih u vodozatitnoj zoni
Na prostorima Mjesnih zajednica Butmir i Sokolovi Kolonija na lokaciji u

neposrednoj blizini Sigme sa jedne i druge strane eljeznice u poslijeratnom periodu je
dolo do doseljavanja Roma sa drugih podruja BiH i ire ime se u znatnoj mjeri
uveao broj Roma.
Ova romska populacija je smjetena u neadekvatnim uslovima bez osnovnih potreba za
OPIS PROJEKTA ivot a i samom djelatnou kojom se bave, prikupljanjem sekudarnih sirovina,
paljenjem guma i sl. predstavlja opasnost ugroavanja vodozatitne zone.
U toku je intezivna aktivnost Opine Ilida i drugih opina kao i vlade Kantona
Sarajevo za izmjetanje Roma sa ovih prostora i izgradnju odgovarajuih stambenih
objekata na prostorima opina Kantona Sarajevo. Znaajna pomo u istom pruie
vedska organizacija Sida
OEKIVANI
Stvaranje adekvatnih stambenih uslova za smjetaj Romske populacije
REZULTATI
Iznalaenje lokacija na podruju opina Kantona Sarajevo za izgradnju stambenih
POTREBNE objekata
AKTIVNOSTI NA -Kroz program aktivnosti definisati broj porodica i njihovih lanova za lokacije gdje e
IMPLEMENTACIJI im se graditi stambeni objekti
PROJEKTA -U saradnji sa drugim opinama Kantona Sarajevo, nevladinom organizacijom Sida i
drugima, definisati potrebna finansijska sredstva kao i dinamiku realizacije projekta.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REGULACIJA VODOTOKA TILAVE
Zatita od poplava
CILJEVI PROJEKTA Moderna infrastruktura i ureenje gradskog graevinskog zemljita i privoenje krajnjoj
namjeni
Zbog suenog korita u vrijeme obilnih kinih padavina i topljenja snijega dolazi do naglog
porasta vodostaja i plavljenja stambenih i drugih objekata, a time nanoenje velikih
OPIS PROJEKTA materijalnih teta u naseljima Butmir i Donji Kotorac. Iz navedenih razloga potrebno je
nastaviti radove na regulaciji rijeke Tilave uz finansijsku podrku ministarstva privrede
Kantona Sarajevo i JP Slivovi rijeke Save.
OEKIVANI
Zatita ljudi i materijalnih dobara od poplava
REZULTATI
- Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne

POTREBNE
saglasnosti i graevnu dozvolu
AKTIVNOSTI NA
- Izvriti trasiranje korita
IMPLEMENTACIJI
- Rijeiti imovinsko-pravne odnose
PROJEKTA
- Raspisati Javnu nabavku za odabir izvoaa radova
188
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
Duina trase regulacije iznosi 800 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
VRIJEDNOSTI
800.000,00KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REGULACIJA VODOTOKA DOBRINJE
Zatita od poplava
namjeni
Podruje mjesnih zajednica Stup I i II spadaju u kategoriju rizinih zona od poplava

obzirom da je vodotok rijeke Dobrinje skoro u potpunosti neureen i neregulisan.
Ve dugi niz godina se odvajaju znatna materijalna sredstva za ienje ovog vodotoka ali
krajnji efekti su minorni jer su obale rijeke neureene i sami tok rijeke meandrira itavom
duinom do ua u rijeku Bosnu.
OPIS PROJEKTA Regulacijom vodotoka bi se u skladu sa regulacionim planom Stup-Nukleus stvorila
mogunost aktiviranja novih lokacija za izgradnju, a samim tim i stvorio ambijent
ugodnog ivljenja.
Iz tog razloga je potrebno provesti aktivnosti na ureenju kompletne trase ovog vodotoka.
Ovaj projekat je mogue realizovati u vie faza i uz potporu Ministarstva privrede
Kantona Sarajevo i JP Slivovi rijeke Save
OEKIVANI
REZULTATI
- Odrediti prioritetne trase regulacije i redosljed implementacije
POTREBNE - Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne
AKTIVNOSTI NA saglasnosti i graevnu dozvolu
IMPLEMENTACIJI - Izvriti trasiranje korita
PROJEKTA - Rijeiti imovinsko-pravne odnose
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Duina ukupne trase vodotoka Dobrinje koji prolazi podrujem opine Ilida iznosi 3500
VRIJEDNOSTI m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca 3.500.000,ooKM
PROJEKTA Iznos sredstava potrebnih za imov.-prav. rjeavanje 50.000 KM
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REGULACIJA VODOTOKA ZUJEVINE

Zatita od poplava
namjeni
189
Podruje mjesnih zajednica Blauj i Osijek spadaju u kategoriju rizinih zona od poplava
obzirom da je vodotok rijeke Zujevine u potpunosti neureen i neregulisan.
Zbog visokog stepena rizika od poplava opina Ilida je u ovoj godini obezbijedila
potrebna sredstva i naruila izradu projekta regulacije rijeke Zujevine.
Ovaj projekat se radi u skladu sa regulacionim planovima Blauj Kamenjae i
OPIS PROJEKTA
Osijek.
Realizacijom ovog projekta stvara se mogunost aktiviranja planiranih novih lokacija za
izgradnju a samim tim bi stvorili ambijent ugodnog ivljenja.
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE - Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne
AKTIVNOSTI NA saglasnosti i graevnu dozvolu
IMPLEMENTACIJI - Izvriti trasiranje korita
PROJEKTA - Rijeiti imovinsko-pravne odnose
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Duina trase regulacije iznosi 5.000 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
VRIJEDNOSTI 5.000.000,ooKM
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA REGULACIJA RIJEKE ELJEZNICE
Zatita od poplava
namjeni
Podruje centra Ilide i pogotovo naselja Butmir, Sokolovi Kolonija i Otes, zbog
neureenog korita rijeke eljeznice, u jesenjem i proljenom periodu su izloeni
poplavama i sa poveanim rizikom ugroenosti ljudskih ivota i materijalnih dobara od
poplava.
Ve dugi niz godina se odvajaju znatna materijalna sredstva za ureenje ovog vodotoka i
OPIS PROJEKTA krajnji efekat se moe oekivati tek nakon regulacije kompletne duine ove rijeke od
Ratnog mosta u Sokolovi Koloniji do njenog ua u rijeku Bosnu.
Za dio trase rijeke eljeznice postoji projektna dokumentacija, a za preostali dio je
potrebno (putem javne nabavke) obezbijediti istu.
OEKIVANI
REZULTATI

- Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne
POTREBNE saglasnosti i graevnu dozvolu
AKTIVNOSTI NA - Izvriti trasiranje korita
IMPLEMENTACIJI - Rijeiti imovinsko-pravne odnose
PROJEKTA - Raspisati Javnu nabavku za odabir izvoaa radova
- Za preostali dio regulacije rijeke je potrebno putem Javne
nabavke obezbijediti adekvatne projekte.
190
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE Duina trase regulacije iznosi 800 m1 i procijenjene vrijednost investicije iznosi cca
VRIJEDNOSTI 1.500.000,00KM
PODRUJE OPINA ILIDA
REGULACIJA POTOKA: RAKOVIKI, TRNAVA, MALA TILAVICA I

NAZIV PROJEKTA
OSTALIH
Zatita od poplava
namjeni
Podruje mjesne zajednice Rakovice, Blauja, Butmira i ostali spadaju u kategoriju

rizinih zona od poplava. Uzrok suenih i neureenih korita u najveem dijelu potoka,
rezultat su nebrige graana sa tih prostora, koji veoma esto uzurpiraju dijelove korita,
OPIS PROJEKTA bacaju razliiti graevinski i drugi otpad ime se suavaju korita, to rezultira nedovoljan
protok vode a time i nastanka poplava.
Ovaj projektat je mogue realizovati u vie faza uz potporu Ministarstva privrede
OEKIVANI
REZULTATI
- Potrebno putem Javne nabavke obezbijediti projektnu
dokumentaciju regulacije.
POTREBNE - Odrediti prioritetne trase regulacije i redosljed implementacije
AKTIVNOSTI NA - Na osnovu projektne dokumentacije obezbijediti potrebne
IMPLEMENTACIJI saglasnosti i graevinsku dozvolu
PROJEKTA - Izvriti trasiranje korita
- Rijeiti imovinsko-pravne odnose
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IENJE VODOTOKA
CILJEVI PROJEKTA Zatita od poplava
191
U planskom periodu predviena su znaajna izdvajanja finansijskih sredstava za regulaciju
vodotoka na podruju opine Ilida.
Kako e ovi poslovi trajati vie godina, potrebno je u meuvremenu odvojiti odreena
OPIS PROJEKTA sredstva za proiavanje i proirenje pojedinih dijelova korita rijeka kako bi se smanjile
odnosno sprijeile poplave na pojedinim dijelovima opine.
Ove aktivnosti e trajati sve do konane regulacije svih vodotoka na podruju opine
Ilida.
OEKIVANI
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Opina e budetski izdvojiti dio sredstava za ove namjene, a dio e potraivati od
IMPLEMENTACIJI nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00 20.000,00
VRIJEDNOSTI Pored naprijed naznaenih sredstava iz Budeta opine oekuje se i sufinansiranje od
PROJEKTA nadlenog ministarstva Kantona Sarajevo.
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA KLIZITA U MZ RAKOVICA
CILJEVI PROJEKTA Zatita od klizita
U mjesnoj zajednici Rakovica naselje Rosulje ul.Kakrinjski put br.7 i naselje Rakovica
ul.esma br.1-3 nalaze se klizita, koja svojom aktivnou ugroavaju pomenuti prostor,
nanosei istom materijalne i druge tete.
OPIS PROJEKTA
Da bi se pristupilo saniranju postojeeg stanja uradie se projektna dokumentacija za
pomenuta klizita na osnovu koje e doi do saznanja o obimu zahvata koje treba
realizovati na njima, kao i potrebnim finansijskim sredstvima.
OEKIVANI Saznanja o obimu radova koje treba realizovati na saniranju klizita kao i ukupna cijena
REZULTATI kotanja.
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA
Udruivanje sredstava opine Ilida i Kantona Sarajevo na realizaciji projekta
IMPLEMENTACIJI
PROJEKTA
IZVORI
OPINA - KANTON
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
20.000,00 450.000,00
PROCJENA UKUPNE za izradu projektne za ukupnu realizaciju projekta
VRIJEDNOSTI dokumentacije
PROJEKTA
192
PODRUJE OPINA ILIDA
1.Rakovica-Kobiljaa 3 povrine 55.678,74 m2

NAZIV PROJEKTA 4.Butmir-Alajbegovina
5.Bjela kosa-Ainik povrine 120.000,00 m2
6.Vrelo Bosne povrine 90.000,00 m2
7.Rakovica-Vela povrine 70.000,00 m2
CILJEVI PROJEKTA Deminiranje
Na osnovu raspoloivih podataka i stanja na terenu ovlatena institucija Centar za

uklanjanje mina Bosne i Hercegovine (MAC-BIH) definisao je lokacije i povrine na
OPIS PROJEKTA
kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoe radi projekte kojim utvruje
nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina.
OEKIVANI Eliminisanje opasnosti po stanovnitvo i stvaranje uslova za adekvatno koritenje

REZULTATI deminiranih povrina
POTREBNE Fond ITF iz Slovenije koji je za te poslove ovlaten od institucija BiH-e, trai donatora
AKTIVNOSTI NA ime se udupljavaju Budetska sredstva namjenjena za deminiranje.
IMPLEMENTACIJI Fond ITF putem javnih nabavci vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
PROJEKTA radova.
IZVORI
200.000,00 KM godinje u budetu Opine+donatorska sredstva.
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
Oko 330.000,00 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
1.Rakovica-Kobiljaa povrine 67.494,47 m2

NAZIV PROJEKTA 4.Otrik Blauj
6.Vrelo Bosne povrine 90.000,00 m2
193
OPIS PROJEKTA kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoe radi projekte kojim utvruje
nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Otrik-Blauj izrada projekta
je u toku.

IMPLEMENTACIJI Fond ITF putem javnih nabavki, vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
PROJEKTA radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI Oko 400.000,00 KM
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA

1.Vrelo Bosne-Bezistan toilo povrine 40.738,72 m2
2.Vrelo Bosne-Bezistan 1 toilo povrine 52.978,25 m2
3.Vrelo Bosne-Bezistan 2 toilo povrine 94.444,61 m2
NAZIV PROJEKTA
4.iljak-Bezistan toilo

OPIS PROJEKTA kojima se nalaze minsko-eksplozivna sredstva. MAC takoer radi projekte kojim
utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju iljak-Bezistan
toilo izrada projekta je u toku

PROJEKTA radova.
194
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
1.Buhotina povrine 53.918,47 m2

2.Buhotina 1 povrine 52.978,25 m2
NAZIV PROJEKTA 3.Vrhovi-erifii

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Vrhovi-erifii
toilo izrada projekta je u toku

IMPLEMENTACIJI Fond ITF putem javnih nabavci ,vri odabir odgovarajue deminerske firme za izvoenje
PROJEKTA radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
1.iljak-Bezistan toilo
2.Famos-Vrhovi
NAZIV PROJEKTA 3.Jasen-Gue
195

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju iljak-Bezistan
toilo, Famos-Vrhovi i Jasen-Gue izrada projekata je u toku

POTREBNE
Fond ITF iz Slovenije koji je za te poslove ovlaten od institucija BiH-e, trai donatora
AKTIVNOSTI NA
ime se udupljavaju Budetska sredstva namjenjena za deminiranje.
IMPLEMENTACIJI
Fond ITF putem javnih nabavki, vri odabir odgovarajue deminerske firme za
PROJEKTA
izvoenje radova.
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
Oko 400.000,00 KM
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA

1.Gue-Vidovac
2.Vidovac-Straite
NAZIV PROJEKTA

utvruje nain deminiranja pojedinih prostornih cjelina. Za lokaciju Gue-Vidovac i
Vidovac-Straite izrada projekata je u toku

PROJEKTA radova.
IZVORI
200.000,00 KM godinje u budetu Opine + donatorska sredstva.
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
PROJEKTA
196
PODRUJE OPINA ILIDA
SANACIJA KROVOVA I IZRADA FASADA NA OBJEKTIMA KOLEKTIVNOG

NAZIV PROJEKTA
STANOVANJA
CILJEVI PROJEKTA Poboljanje uslova stanovanja
Ministarstvo stambenih poslova Kantona Sarajevo, godinje izdvaja dio budetskih

sredstava koja se koriste za sanaciju krovova i izradu fasada na objektima kolektivnog
stanovanja procedura u pripremi potrebnih elemenata za realizaciju ovog projekta
ostvaruje se na nain da nadlena opinska sluba prikupi sve zahtjeve od stranaka sa
OPIS PROJEKTA predraunskom vrijednou kotanja radova koje uradi upravitelj zgrade. Svi prikupljeni
zahtjevi se objedine i komisijski boduju i dostave nadlenom ministarstvu. Ministarstvo
na osnovu objedinjenih zahtjeva radi svoju listu prioriteta i odreuje broj krovova i
fasada koje e uraditi tokom jedne godine.
U 2007.godini na opini Ilida sanirano je jedanaest krovova i etiri fasade.
OEKIVANI
Zatita objekata od atmosferskih padavina i sanacija spoljnih zidova sa izradom fasade.
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Sve aktivnosti na implementaciji projekta realizuje ministarstvo stambenih poslova
IMPLEMENTACIJI Kantona Sarajevo.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI
PROJEKTA
PODRUJE OPINA ILIDA
NAZIV PROJEKTA IZGRADNJA NIA ZA HAJFIE
CILJEVI PROJEKTA Obezbjeenje odgovarajuih uslova za smjetaj hajfia
Ve dugi niz godina prisutna je praksa da se kod izgradnje novih stambenih objekata i
saobraajnica u najveem broju sluajeva negrade nie za hajfie to upuuje na
injenicu da nema odgovarajue koordinacije, niti adekvatne saradnje izmeu
investitora graana pojedinih Mjesnih zajednica i KJKP RAD koji je zaduen za
lociranje tih mjesta i odvoz smea. Ovako stanje u ovoj oblasti ima za posljedicu da se
OPIS PROJEKTA nie rade naknadno za koje veoma esto je teko odrediti prostor uz postojeu
saobraajnicu ili uz stambenu zgradu koji je nedovoljan i neadekvatan svojoj namjeni.
Da bi se izbjegle postojee tekoe u ovoj oblasti, nepophodno je kod projektovanja
saobraajnice i izgradnje stambenih objekata predvidjeti mjesta za hajfie.
Nepostojanje adekvatnih mjesta za hajfie na prostoru opine treba uz saradnju naprijed
navedenih subjekata izgraditi u narednim godinama
197
OEKIVANI
Stvaranje adekvatnih prostora za smjetaj hajfia i odvoz kunog otpada
REZULTATI
POTREBNE
AKTIVNOSTI NA Implementaciju projekta, realizuju svi navedeni subjekti u skladu sa zakonskim
IMPLEMENTACIJI obavezama.
PROJEKTA
IZVORI
FINANSIRANJA
PERIOD
2008 2009 2010 2011 2012 2013
IMPLEMENTACIJE
PROCJENA UKUPNE
VRIJEDNOSTI Opina e svojim Budetom obezbijediti 50.000,00 KM za svaku godinu
PROJEKTA
198
VI IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE RAZVOJA
Neposrednu implementaciju strategije razvoja opine Ilida realizuje Opinski Naelnik i

odgovarajue Slube Opine u saradnji sa ostalim uesnicima koji su ukljueni po pojedinim
projektnim zadacima.
Opinsko Vijee kao organ odluivanja jedinice lokalne samouprave vezano za naprijed naznaeni
dokument realizuje vlastite obaveze na nain kako je to predvieno Zakonom o principima lokalne
samouprave u Federaciji BiH i Statutom opine Ilida.
199

Strategija20082013 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija20082013 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Opina Ilida je 17.03.2005.godine sa Odjelom za demokratizaciju misije OSCE-a u Bosni i

Odjel za demokratizaciju OSCE-a je za lanove Komisije u dva navrata u skladu sa preuzetim

Koordinaciju rada na izradi pomenutog dokumenta je realizovala Upravna grupa Komisije u

- Safet Lisica, Predsjednik komisije

II 1.1 Geografski poloaj, klima, karakteristike reljefa

II 1.1.1 Geografski poloaj

II 1.1.2. Klimatske karakteristike

Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1971-2000 /podaci uzeti sa

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD.PROS

Na osnovu podataka Federalnog meteorolokog zavoda za period 1961-1990 /podaci uzeti sa

Maksimalne sume MAX.GOD.

Srednji broj dana sa

Srednji broj dana sa

Max.visina snjenog MAX.GOD.

Srednja relativna SRED.GOD.

Srednji broj dana sa

Najvei udar vjetra od 47 m/s evidentiran je 1968.godine.

II 1.1.3. Karakteristike reljefa

Teren opine Ilida u odnosu na ukupnu teritoriju ima sljedee karakteristike:

od 0-10% pripada 34,7% teritorije;

II 1.2 GEOPROMETNI POLOAJ

- putna komunikacija sjever-jug, kako drumskim tako i eljeznikim saobraajem i to na potezu od

II 1.3 GEOLOKE KARAKTERISTIKE

Trenutno stanje izvorita na podruju opine

PROSJENA GODINJA IZDANOST

U 2002.godini je uraeno Filter postrojenje Bosna 1 sa 200 L/S

Termomineralne vode: Termomineralne vode koritene su u rimskom periodu, a 1886.godine, u vrijeme

II1.4.1 Stanje vodotoka

Izgraenost saobraajne i komunalne infrastrukture /u daljem tekstu: infrastrukture/ predstavlja osnovu i

II 2.1 SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA

Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da su nekategorisane saobraajnice u najloijem stanju, a

Stanje izgraenosti cesta i ulica na podruju Opine Ilida za 2006. godinu

KATEGORIZACIJA SAOBRAAJNICE UREENOST SAOBRAAJNICE MOSTOVI

RB NAZIV MJESNE ZAJEDNICE

Lokalna saobraajnica od interesa

Nekategorisane saobraajnice /m/

Neureene - neasfaltirane /m/

Asfaltirane saobraajnice /m/

Izgraena pjeaka staza /m/

Duina mostova /m/

4 HRASNICA I 19353 0 0 6430 1870 1810 9243 17628 1725 3325 20 5

II 2.1.1 ELJEZNIKI SAOBRAAJ

II 2.1.2 ZRANI SAOBRAAJ

Podaci aeodroma Sarajevo

R/B OPIS MINIMALNI PLAN REALNI PLAN MAKSIMALNI PLAN 31.12.2006.

II.2.2 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

ematski prikaz vodosnadbjevanja Rakovice

II 2.2.2 KANALIZACIONI SISTEM

II 2.2.3 GASNA MREA

II 2.2.5 SNADBJEVANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM

Prema podacima JPELEKTRODISTRIBUCIJE Sarajevo podruje opine Ilida se napaja elektrinom

Prema podacima BH TELECOM-a na teritoriji opine Ilida nalazi se 14 pristupnih TK

1. Izgradnja pristupne TK mree Sokolovi Kolonija,

Stanje komunalne infrastrukture na podruje opine Ilida za 2006. godinu

II 2.2.7 UKLANJANJE VRSTOG OTPADA

II 2.2.8 JAVNI GRADSKI PREVOZ

Podaci KJKP GRAS

VID EKSPLOTACIONI POKAZATELJI

II 2.2.9.1 MJESNA ZAJEDNICA BUTMIR

Podaci o mrei cesta i ulica na podruju mjesne zajednice

Lokalna saobraajnica od interesa za