SOER Final HR Opt PDF

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010.
godinu
STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE - Izvjee za 2010. godinu
Nakladnik
Federalno ministarstvo okolia i turizma
Glavni i odgovorni urednik

prof.dr.sc. Nevenko Herceg
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika

mr.sc. Mehmed Cero
Ureivaki odbor:
Akademik Sulejman Redi, prof.dr.sc. Tarik Kupusovi, prof.dr.sc. Nevenko Herceg,
prof.dr.sc. Aco Kneevi, mr.sc. Mehmed Cero, Fethi Silajdi, Tomislav Luki i Martin Tais
Lektura, korektura i grafiko oblikovanje

Bosna-S Consulting, Sarajevo
Tisak
FRAM ZIRAL, Mostar
Naklada
1.000 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
502.1 (497.6)(047)
Stanje okolia Federacije BiH Sarajevo: Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2010.
[Glavni i odgovorni urednik Nevenko Herceg]
88 str. : ilustr. ; 29 cm
ISBN 978-9958-9089-6-5
COBISS.BH-ID 17837062
STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

StanjE okolia Federacije Bosne i Hercegovine - IZVJETAJ ZA 2010. GODINU
SADRAJ
Sadraj
PROSLOV.................................................................................................................................... 7
1 UVOD........................................................................................................................................ 9
1.1 Svrha izrade Izvjea o stanju okolia..................................................................................... 11
1.2 Primijenjena metodologija i dostupnost podataka.................................................................... 11
1.3 Pokazateljski pristup................................................................................................................. 11
1.4 Akteri praenja i ocjene stanja okolia..................................................................................... 12
1.5 Proces izrade Izvjea............................................................................................................. 12
1.6 Akcijski plan................................................................................................................... 13
2. INSTITUCIONALNI I ZAKONSKI OKVIR SEKTORA OKOLIA U FBiH............................... 17

2.1 Institucionalni aspekt................................................................................................................ 19
2.2 Pravni aspekt............................................................................................................................ 20

3. POKAZATELJI........................................................................................................................ 23
3.1 Okolini pokazatelji u oblasti prirode........................................................................................ 26
3.2 Okolini pokazatelji u oblasti voda........................................................................................... 35
3.2.1 Kvaliteta voda........................................................................................................... 36
3.2.2 Zatita voda.............................................................................................................. 37
3.2.3 Zatita od voda......................................................................................................... 38
3.3 Okolini pokazatelji u oblasti zemljita..................................................................................... 38
3.3.1 Struktura zemljita .................................................................................................... 39
3.3.2 Koritenje zemljita................................................................................................... 40
3.3.3 Zatita zemljita........................................................................................................ 42
3.4 Okolini pokazatelji u oblasti energije....................................................................................... 47
3.5 Okolini pokazatelji u oblasti zatite zraka............................................................................... 52
3.5.1 Emisije u zrak........................................................................................................... 52
3.5.2 Kvaliteta zraka.......................................................................................................... 54
3.5.3 Monitoring ................................................................................................................. 56
3.6 Okolinski pokazatelji u oblasti gospodarenja otpadom............................................................. 58
3.6.1 Generatori otpada..................................................................................................... 58
3.6.2 Komunalni otpad....................................................................................................... 62
3.6.3 Industrijski otpad....................................................................................................... 63
3.6.4 Medicinski otpad....................................................................................................... 66
3.6.5 Otpad iz poljoprivrede i umarstva........................................................................... 67
4. STANJE OKOLIA U FBiH..................................................................................................... 73

4.1 Priroda...................................................................................................................................... 75
4.2 Vode......................................................................................................................................... 76

SADRAJ
4.3 Zemljite.................................................................................................................................... 76
4.4 Ambijentalni zrak....................................................................................................................... 78
4.5 Gospodarenje otpadom............................................................................................................. 79
5. AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA..................................................................................... 83

5.1 Federalna strategija zatite okolia-opi dio...................................................................... 85
5.1.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje su zapoete............................................ 85
5.1.2 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz Akcijskog plana za idue tri godine:..................... 85
5.2 Zatita prirode................................................................................................................ 85
5.2.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje su zavrene........................................ 85
5.2.2 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje su zapoete....................................... 85
5.2.3 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz Akcijskog plana za naredne tri godine................ 85
5.3 Zatita zraka.................................................................................................................. 86
5.3.1 Pregled aktivnosti Akcijskog plana strategije koje su u tijeku................................ 86
5.3.2 Planirane aktivnosti za idue tri godine............................................................... 86
5.4 Gospodarenje otpadom................................................................................................... 86
5.4.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje su zavrene........................................ 86
5.4.2 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje su zapoete........................................ 86
5.4.3 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz Akcijskog plana za naredne tri godine................ 87

PROSLOV
Globalna kriza okolia jasno upozorava kako je, ako ne doe do zaokreta u naem ponaanju,
trenutni razvitak civilizacije praktino neodriv. Mnotvo neeljenih promjena u okoliu re-
zultat je posljedica nagomilanog pritiska velikog broja procesa koji izmiu naoj pozornosti
i postaju gotovo prihvaeni dio ljudske svakodnevice. Pozitivno zakonodavstvo u oblasti za-
tite okolia te svakim danom sve vea razina institucionalne svijesti o potrebi sustavnog pri-
stupanja problematici zatite okolia, rezultirali su tijekom 2009. godine izradom Prijedloga
federalne strategije zatite okolia s Akcijskim planom te njezinim usvajanjem od Doma na-
roda Parlamenta F BiH ime su se stekli i formalno-pravni uvjeti za njezinu implementaciju.
Budui da se kreiranje okoline politike temelji na raspoloivosti podataka o stanju okolia,

koji ine temelj za odreivanje prioriteta u okolinom sektoru, logino se kao sljedei korak
nametnula potreba izrade Izvjea o stanju okolia u Federaciji BiH. Imajui u vidu da je iz-
vjee temeljeno na pokazateljskom (indikatorskom) pristupu, ono predstavlja nulto stanje
ime Federalno ministarstvo okolia i turizma stvara uvjete za daljnje praenje uinkovitosti
primijenjenih mjera politike zatite okolia. Slijedom toga, Izvjee o stanju okolia vaan
je alat u planiranju politike zatite okolia, ali i pokazatelj nunosti ugradnje obveze zatite
okolia u sve razvojne i strateke dokumente drugih sektora. Integracija zatite okolia u sek-
torske politike istovremeno je i jedan od instrumenata, ali i temeljnih naela i ciljeva suvre-
mene prakse zatite okolia i odrivog razvitka. U tom smislu, ovaj dokument je tek inicijalni
materijal koji e, kroz dijalog i sudjelovanje svih za ovu problematiku znaajnih imbenika,
jasnije odrediti naine u kojima e se okvirno dogaati budui razvoj, ali i prioritetne mjere
koje se moraju poduzeti sa svrhom zatite svih sastavnica okolia.
Publiciranjem ovog izvjea elimo prezentirati podatke o ocjeni stanja okolia u Federaciji
BiH sa svrhom da se osigura vee sudjelovanje i ukljuivanje znanstvene, strune i najire
javnosti u procese rjeavanja problematike okolia, odnosno da se odgovornost i dunost skr-
bi o okoliu prenese na sve koji na njega utjeu, od zakonodavne preko izvrne vlasti na svim
razinama do gospodarskih subjekata i pojedinca. Razvijanje svijesti o okoliu dugorono je
neupitno temeljni cilj i mjera zatite okolia te se i ovim izvjeem javnost nastoji dodatno
senzibilizirati za probleme okolia, informirati o trenutnom stanju i vanosti poduzimanja
mjera njegove zatite.
Glavni i odgovorni urednik
StanjE okolia Federacije Bosne i Hercegovine - IZVJETAJ ZA 2010. GODINU

1.
UVOD

10 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu
UVOD
Z akon o zatiti okolia F BiH (Slubene novine Fede-

racije BiH, broj 33/03 i 38/09) temeljni je zakonski akt
koji odreuje i utvruje ciljeve, naela, mjere, odgovorno-
1.2 PRIMIJENJENA METODOLOGIJA I
DOSTUPNOST PODATAKA
sti, dokumente, financiranje i nadzor zatite okolia na po- Primijenjena metodologija izrade Izvjea prvenstveno je
druju Federacije BiH. lankom 22. spomenutog zakona odreena karakteristikama problematike kojom se bavi
propisana je obveza Federalnog ministarstva okolia i tu- (zatita okolia), razinom uspostavljenosti sustava zati-
rizma na uspostavljanju sustava informiranja o okoliu te te okolia i njegovom dvojakom zadaom s jedne strane
omoguavanja monitoringa stanja okolia. S druge strane, objedinjavanja, analiziranja i strukturiranog prezentiranja
poveana razina institucionalne svijesti o potrebi sustav- podataka i ocjene stanja okolia, a s druge strane pruanja
nog pristupa problematici zatite okolia te injenica da e loginog polazita za daljnje planiranje i provedbu mjera
u procesu naeg pribliavanja i pristupanja Europskoj uniji zatite okolia na podruju Federacije BiH. Sadraj Izvje-
okoli nuno postati jednim od prioritetnih podruja, do- ta strukturiran je prema tzv. DPSIR modelu ija se ideja
prinijela je intenziviranju aktivnosti izrade takvog doku- svodi na vrlo jednostavan model: pokretai uzrokuju pri-
menta kojim e se obraditi niz sektora i tematskih podru- tiske koji se odraavaju na stanje okolia, to ima izravan
ja koja predstavljaju pokretae, pritiske i utjecaje na okoli utjecaj na ekoloki sustav i cijeli lanac neizravnih utjeca-
kako bi se utvrdilo stanje sastavnica okolia i ocijenila pro- ja. Svi ti negativni utjecaji isprovociraju odgovore drutva,
vedba politike njegove zatite. Takav dokument predstavlja koje nizom odgovarajuih mjera djeluje na sve karike tog
Izvjee o stanju okolia koje daje ocjenu ukupnog stanja lanca. Izvjee je strukturirano na nain da s jedne strane
okolia te procjenu uinkovitosti primijenjenih mjera za- daje prikaz uzroka i poinitelja te posljedica oneienja, a
tite okolia te je, uz Federalnu strategiju zatite okolia s s druge strane analizira mjere i instrumente zatite od one-
Akcijskim planom, jedan od temeljnih dokumenta zatite ienja. Kvaliteta ovog izvjea u izravnoj je svezi s kvali-
okolia u Federaciji BiH. Takoer, ono predstavlja prvo u tetom dostupnih podataka i informacija. S jedne strane u
nizu izvjea o stanju okolia koje je Federalno ministar- odreenim podrujima mjerenja se sustavno provode te se
stvo okolia i turizma duno periodino objavljivati u okvi- podatci prikupljaju godinama dok s druge strane dio po-
ru svojih obveza na uspostavljanju sustava informiranja o trebnih podataka vezanih za, u prvom redu, sektorske pri-
okoliu kao i obveza radi meunarodne razmjene okolinih tiske dosada nije bio prepoznat kao bitan za problematiku
podataka. zatite okolia te se ti podatci uope nisu prikupljali i obra-
ivali. Glavni problemi u prikupljanju i vrjednovanju po-
1.1 SVRHA IZRADE IZVJEA O STANJU
dataka koritenih u ovom izvjeu su rascjepkanost poda-
OKOLIA
taka po razliitim izvorima, izostanak sustavnih mjerenja i
Svrha izrade Izvjea o stanju okolia je dvojaka; s jedne napose nepostojanje svih potrebnih podataka.
strane ono na jednom mjestu objedinjava, analizira i struk-
1.3 POKAZATELJSKI PRISTUP
turirano prezentira podatke i ocjenu stanja okolia, a s dru-
ge strane slui kao logino polazite za daljnje planiranje i
Izvjee o stanju okolia F BiH uvodi pokazateljski pri-
provedbu mjera zatite okolia na podruju Federacije BiH.
stup u odreivanju trenutnaog stanja okolia sa svrhom
Ovdje publicirano Izvjee o stanju okolia Federacije BiH
jednostavnije razmjene informacija i njihova koritenja u
predstavlja pregled stanja pojedinih okolinih komponen-
cjelokupnom procesu planiranja i razvoja sektora okolia
ti te pregled stanja institucionalnog i zakonodavnog okvira
radi unaprjeenja stanja okolia u F BiH. Pokazatelji (indi-
sektora zatite okolia u Federaciji BiH. Koristei se rezul-
katori) su reprezentativne vrijednosti nekog promatranog
tatima analiza, prosudba i prorauna okolinih pokazatelja
sluaja i oni na odreeni nain kvantificiraju informacije
provedenih u proteklom razdoblju, Izvjee donosi pregled
o okoliu. Dakle, svrha pokazateljskog pristupa je kvantifi-
stanja u 2010. godini.
STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 11

UVOD
ciranje fizikih pokazatelja stanja okolia te osiguranje efi- niji nain ukljuuje sve znaajne imbenike zatite okoli-
kasne poredbe vrijednosti pokazatelja iz razliitih ciklusa a. Time je i poveana vjerojatnost da e Izvjee sadravati
procesa razvitka sektora okolia. S obzirom da je ovo izvje- realan pregled i ocjenu stanja okolia iz kojeg e proizai
e temeljeno na pokazateljskom pristupu, ono predstavlja najbolje mjere zatite okolia na podruju Federacije BiH.
nulto stanje na temelju kojeg e se u sljedeim razdoblji- Na tom tragu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine doni-
ma pratiti i ocjenjivati napredak u podruju zatite okoli- jela je 30. studenoga 2009. godine Zakljuak broj 932/2009,
a. Okolini pokazatelji u F BiH odnose se samo na fizike kojim zaduuje Federalno ministarstvo okolia i turizma
komponente okolia te ne obuhvaaju pokazatelje koji bi da uredi i publicira integralno Izvjee o stanju okolia za
odredili trenutano stanje institucionalnog, zakonodavnog Federaciju BiH. U Zakljuku se naglaava kako je potrebno
i ekonomskog okvira sektora okolia, to Izvjee tretira intenzivirati aktivnosti oko upravljanja okolinim podatci-
kao posebnu cjelinu. Za prikaz u Izvjeu odabrani su po- ma i informacijama, obavljati obradu okolinih sektorskih
kazatelji na temelju dostupnosti, vanosti za ocjenu stanja pokazatelja i izradu periodinih izvjea o stanju okolia u
i uvrtenosti u listu temeljnih pokazatelja EEA, tzv. core- Federaciji BiH. Navedenim zakljukom, Federalno mini-
list . Jedan dio pokazatelja je preuzet iz CSI liste pokaza- starstvo okolia i turizma zadueno je za upravljanje ovim
telja definirane od EEA, sa svrhom usklaivanja formata aktivnostima te poduzimanje odgovarajuih aktivnosti
podataka sa zahtjevima meunarodne razmjene podataka, oko uspostave Federalnog zavoda za zatitu prirode i Agen-
dok je ostatak pokazatelja definiran kako bi prikazao speci- cije za zatitu okolia. Prema istom zakljuku, do usposta-
fine okoline parametre u F BiH. ve navedenih institucija, okolinim podatcima upravljat e
Federalno ministarstvo okolia i turizma, a sve referentne
Za potrebe odreivanja stanja okolia u prvom ciklusu ra- institucije za pojedine komponente okolia (Federalni hi-
zvoja sektora okolia u F BiH definirana je lista od 80 oko- drometeoroloki zavod; Federalni agropedoloki zavod;
linih pokazatelja, i to prema sljedeim fizikim kompo- Agencija za vodno podruje rijeke Save; Agencija za vodno
nentama okolia: podruje Jadranskog mora; Federalni geoloki zavod; Fede-
ralni zavod za statistiku i Federalna uprava za geodetske i
priroda, etrnaest (14) pokazatelja; imovinsko-pravne poslove) sukladno Zakonu o zatiti oko-
vode, devet (9)pokazatelja; lia imaju obvezu slanja pouzdanih, pravovremenih i to-
zemljite, esnaest (16) pokazatelja; nih podataka i informacija iz svoje nadlenosti Federalnom
energija, devet (9) pokazatelja; ministarstvu okolia i turizma.
zrak, deset (10) pokazatelja; i
upravljanje otpadom, dvadeset dva (22) 1.5 PROCES IZRADE IZVJEA
pokazatelja.
Izradu Izvjea o stanju okolia F BiH provelo je Federal-
Ovako odabrani pokazatelji zapravo su trenutano dostu- no ministarstvo okolia i turizma u okviru aktivnosti na
pni pokazatelji bitni za temeljne okoline probleme bio- izradi Federalne strategije zatite okolia ija se jedna od
loku raznolikost, kakvou vode, zemljita, oneienje komponenti odnosila na utvrivanje trenutanog stanja
zraka i oteenje ozonskog omotaa, otpad i dr. okolia u Federaciji Bosne i Hercegovine. Konanim usva-
janjem Prijedloga federalne strategije zatite okolia na 26.
1.4 AKTERI PRAENJA I OCJENE STANJA sjednici Doma naroda Parlamenta F BiH, odranoj 26. li-
OKOLIA stopada 2009. godine, stekli su se i formalni uvjeti za nje-
zinu implementaciju. Sastavni dijelovi Federalne strategije
Trajna i uinkovita komunikacija, suradnja i usklaenost zatite okolia (u daljnjem tekstu: Federalna strategija) su:
meu razliitim imbenicima, segmentima i procesima za-
tite okolia spada meu temeljne i neophodne aktivnosti Federalna strategija zatite prirode;
uspostavljanja kvalitetnog sustava zatite okolia. Sadraj Federalna strategija zatite zraka;
ovog izvjea zahtijevao je da se ono izradi kroz izraeno Federalna strategija gospodarenja otpadom;
participativni proces, odnosno proces koji na to kvalitet- Federalna strategija gospodarenja vodama, koja se
radi posebno.
Europska agencija za okoli Strategija integriranja Bosna i Hercegovine u EU; Direkcija za Europske
integracije
CSI - Core set indicators

UVOD
Imajui u vidu da je ovaj strateki dokument izraen uz po- ta okolia osigurali su koritenje najaktualnijih dostupnih
drku svih relevantnih zainteresiranih strana, kako na ra- informacija i podataka u procesu razvoja sektora okolia.
zini Federacije BiH, tako i subordinirano prema upanija- Zbog nepostojanja jedinstvenog intersektornog informacij-
ma/kantonima, to bi trebalo umnogome olakati njegovu skog sustav, koji bi u svakom trenutku bio u mogunosti
integraciju u druge sektorske strategije, kao i kasniju im- dostaviti traene informacije, do podataka se moralo doi
plementaciju, uz sljedee smjernice: primjenom razliitih prosudbi, pretpostavki i analiza. Sva-
kako, najprecizniji podatci mogli bi se dobiti obradom re-
kako smanjiti koritenje, sprijeiti optereivanje i zultata konstantnog monitoringa svih segmenata okolia.
zagaivanje okolia, sprijeiti naruavanja, kao i Meutim, uspostava jednog takvog sveobuhvatnog sustava
poboljati obnovu oteenog okolia; monitoringa okolia veoma je zahtjevan zadatak, a to e biti
kako zatiti ljudsko zdravlje i poboljati uvjete jedan od prioritetnih ciljeva u iduem razdoblju. S obzirom
okolia za kvalitetan ivot; da su u procesu izrade Izvjea primijeene odreene po-
kako ouvati i zatiti prirodne resurse, racionalno tekoe kod dostavljanja potrebitih podataka i informacija
ih koristiti i primijeniti nain gospodarenja kojim o okoliu, jedan od primarnih zadataka buduega jedin-
se osigurava obnova resursa; stvenog sustava informiranja o okoliu u F BiH je usposta-
kako uskladiti druge interese sa zahtjevima za va sustava obveza i odgovornosti za dostavljanje podataka o
zatitu okolia; okoliu meu relevantnim federalnim tijelima nadlenim
kako sudjelovati u meunarodnoj suradnji u za pojedine okoline komponente.
oblasti okolia;
kako dobiti inicijativu javnosti i pokrenuti 1.6 AKCIJSKI PLAN
sudjelovanje javnosti u aktivnostima kojima je
svrha zatita okolia; Federalna strategija zatite okolia sa svojim Akcijskim pla-
kako koordinirati gospodarstvo te integrirati nom pravi funkcionalnu vezu s odgovarajuim dravnim
socijalni i ekonomski razvitak sukladno institucijama Bosne i Hercegovine kroz mjere koje drava
zahtjevima zatite okolia; treba poduzeti sa svrhom razvoja politike okolia i breg
kako uspostaviti i razviti institucije za zatitu i napretka ka punopravnom lanstvu u EU. Te mjere su slje-
ouvanje okolia. dee:
Izvjee o stanju okolia F BiH izraeno je na temelju de- uspostaviti odgovarajue kapacitete na
taljne analize koristei se metodologijom preporuenom razini drave (posebice sa svrhom realizacije
od EEA, koja primjenjuje DPSIR pristup u procesu plani- meunarodnih ugovora o okoliu) i donijeti
potrebne zakone na razini drave;
ranja sektora okolia te temeljito obrauje relevantnu pro-
pristup i provedba Protokola iz Kyota, Okvirne
blematiku. DPSIR pristup osigurava efikasan proces plani-
konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim
ranja sektora okolia na nain da se razvoj sektora planira
promjenama, ime e se omoguiti strano ulaganje
na ciklinoj osnovi, gdje svaki od iduih ciklusa zapoinje u poveanje energetske efikasnosti, odnosno
mnogo kvalitetnijim parametrima stanja okolia od onih s koritenje obnovljivih izvora energije;
poetka prethodnog ciklusa. Dokument Izvjea o stanju pojaati kapacitete za okoli u entitetskim
okolia izrauje se za svaki od ciklusa sa svrhom odreiva- ministarstvima, posebno inspekcijske slube;
nja stanja okolia za dani ciklus, a to su ujedno i referentne izvriti opu implementaciju standarda i kriterija
vrijednosti pokazatelja okolia za idui ciklus, iji je zada- okolia na temelju strategije dragovoljno
tak u procesu razvoja sektora okolia kvalitativno popraviti polulanstvo, u prvoj fazi, a kasnije kao kandidata
referentne pokazatelje. Takoer, ovaj pristup odabran je iz za lanstvo i u konanici punopravnog lana
razloga kompatibilnosti informacija namijenjenih meu- Europske unije, to bi bio optimalan temelj razvoja
narodnoj razmjeni podataka, koja prvenstveno ide preko institucionalnih odnosa, ne samo u sektoru
EEA. S druge strane, proces izrade Izvjea o stanju okolia okolia;
proveden je potujui principe sudjelovanja svih interesnih izvriti prethodne pravne i ekonomske analize
skupina sektora okolia. Primijenjeni intersektorski pri- kako bi se pristupilo konvencijama i protokolima
stup i sudjelovanje relevantnih institucija iz svih segmena- kojima BiH nije pristupila, te regulirati njihovu

UVOD
implementaciju na relaciji drava entiteti

upanije/kantoni;
raditi na formiranju okolino odgovornog trita
u BiH (slanje signala akterima u gospodarstvu da
je potrebno da se ponaaju okolino prihvatljivo;
uvoenje dravnih programa te okolinih i
ekonomskih poticaja);
pri realizaciji ovih koraka treba imati na umu kako
se navedene aktivnosti ne mogu obaviti iskljuivo
unutar sektora okolia, ve integralno sa svim
ostalim sektorima.
Akcijski plan Federalne strategije, napravljen je kao tabli-

ni prikaz za sve komponente okolia koje tretira Federal-
na strategija (zrak; zemljite; priroda i otpad ) kroz pravni
i institucionalni okvir, uz ekonomske instrumente zatite
okolia, sa sistematiziranim naslovima mjera, uz planirani
rok izvrenja, s odgovornim institucijama za izvrenje, kao
i procijenjeni potrebni iznos sredstava i izvor iz kojega po-
jedinani projekti i aktivnosti trebaju biti financirani. S ob-
zirom na dugotrajnu proceduru usvajanja Federalne strate-
gije, odreene aktivnosti iz Akcijskog plana morale su biti
zapoete, a neke su ve i zavrene. Izvjee o stanju okolia
daje presjek stanja realizacije Akcijskog plana za sve poje-
dinane komponente do sada, uz odgovarajue selektiranje
prioriteta za moguu realizaciju, uzimajui u obzir realnu
raspoloivost financijskih sredstava i institucionalnih ka-
paciteta, za idue tri godine (2010. 2012.) za koje se radi i
DOB. Osim sredstava koja se planiraju u Proraunu Fede-
racije BiH, za implementaciju Akcijskog plana neophodno
je pokrenuti rad Fonda za zatitu okolia Federacije BiH i
izvriti nadogradnju njegovih ekonomskih instrumenata
sukladno Zakonu o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH
(Slubene novine Federacije BiH, broj 33/03).

2.
INSTITUCIONALNI
I ZAKONSKI OKVIR
SEKTORA OKOLIA U FBiH

INSTITUCIONALNI I ZAKONSKI OKVIR SEKTORA OKOLIA U FBiH
2.1 INSTITUCIONALNI ASPEKT imovinske-pravne poslove, Agencija za vodno poduje

rijeke Save, Agencija za vodno podruje Jadranskog
O kolina administracija u FBiH ima izrazito fragmen-

tiranu i sloenu institucionalnu strukturu (tri admi-
nistrativne razine Federacija, upanije/kantoni i opine).
mora, Federalni hidrometeoroloki zavod BiH,
Federalni zavod za statistiku);
obavljaju nadzor i kontrolu nad aktivnostima
U takvoj situaciji, nepostojanje snane vertikalne i horizon- koje utjeu na stanje okolia (Federalna uprava za
inspekcijske poslove);
talne koordinacije dovelo je do toga da je upravljanje okoli-
iniciraju, planiraju i izvravaju aktivnosti kojima se
em u FBiH u znaajnoj mjeri neefikasno i neekonomino,
tite ljudi, materijalna dobra i okoli od prirodnih
iako su nadlenosti i funkcije u Federaciji, kao cjelini, ade- katastrofa, urgentnih/akcidentnih situacija i nesrea
kvatno definirane. Naime, okoline administracije na svim veih razmjera (Federalna uprava civilne zatite).
razinama (federalna, upanijska/kantonalna i opinska),
imaju zakonima definirane mandate kojima se ureuju Meutim, mehanizmi koji osiguravaju razmjenu podataka
njihove nadlenosti i funkcije. Meutim, glavni razlog po- i informacija, meusobnu koordinaciju i konsultacije izme-
stojanja praznina, preklapanja i dupliciranja nadlenosti i u ovih institucija i Federalnog ministarstva okolia i tu-
funkcija meu ovim razinama okoline administracije lei rizma, kao i ostalih resornih ministarstava koji se bave se-
u nepostojanju institucionaliziranih kanala vertikalne kon- gmentima okolia, nisu adekvatni. Zbog ovoga je u velikoj
sultacije i mehanizama koordinacije. Ovakvi uvjeti sloene mjeri umanjena efikasnost tj. mogunost kvalitetnih rezul-
administracije zahtijevaju krajnju preciznost s gledita za- tata rada na upravljanju okoliem u FBiH. Takoer, formal-
konodavstva, provedbe i kontrole. Vertikalna koordinacija ni institucionalni oblici suradnje meu sektorima, koji se
u FBiH je, sa aspekta ocjene strategijskih procjena okoli- bave problematikom okolia, ne postoje, to esto dovodi
a radi zauzimanja stavova i davanja miljenja, predviena do konflikta interesa meu sektorima koji imaju utjecaja na
kroz Zakon o zatiti okolia iz 2003. god. Vlada FBiH je u prirodne resurse.
listopadu 2006. god. donijela rjeenje o imenovanju lanova
Savjetodavnog vijea za okoli, radi pruanja znanstvene i Iako generalno postoje institucionalni elementi adekvat-
strune podrke Federalnom ministarstvu okolia i turiz- ne okoline administracije, ustanovljeno je da je zatita i
ma i Vladi FBiH za oblast okolia. Savjetodavno vijee ini upravljanje okoliem kao administrativni posao relativno
13 lanova, od ega njih deset predlau nadlena upanij- mlad u FBiH i da ne postoji dovoljan broj adekvatno obue-
ska/kantonalna ministarstva za zatitu okolia iz znanstve- nog strunog kadra za upravljanje okoliem. Ovakva situa-
nih krugova, organizacija i ustanova koje zastupaju strune cija dovodi do znaajnog jaza izmeu zakonski definiranih
i ekonomske interese, a preostala tri lana predlau FMO- funkcija (tj. administrativnih zadataka koji se trebaju oba-
iT-a, ANU BiH-e i REC-BiH. Pored resornih ministarstava, viti) i funkcija koje se zapravo sprovode.
koja se bave segmentima okolia, na Federalnoj razini po-
stoje javne strune institucije koje se bave problematikom Problematika ljudskih resursa u sektoru okolia svodi se na
okolia, bilo da su u sastavu resornih ministarstava ili pod nekoliko kljunih aspekata:
izravnom nadlenou Vlade FBiH, ije su nadlenosti i
funkcije takoer definirane zakonima. Uoeno je da stru- mali broj strunjaka za bilo koju oblast okolia (otpad,
na institucija koja se bavi prirodom nije uspostavljena. emisije u zrak, buka, nuklearno zraenje, itd);
nedostatak strunih osoba i obujam posla na svim
Postojee institucije: administrativnim razinama nadilazi postojee
kapacitete;
obavljaju strune poslove u razliitim segmentima strunjaci rade vie razliitih poslova;
okolia (Federalni zavod za agropedologiju, Federalni
neusklaenost planiranih i popunjenih radnih mjesta.
zavod za geologiju, Federalna uprava za geodetske i

Prema podatcima navedenim u okviru projekta Funkcio- jevaju usaglaen pristup entiteta. Prilikom planiranju pro-
nalni pregled sektora okolia u Bosni i Hercegovini (2005. jekta, ovo tijelo je duno osigurati da se u obzir uzmu inte-
god.), BiH na 100.000 stanovnika ima 0,08 slubenika u resi oba entiteta, naroito u situaciji kada se radi o koliziji u
sektoru okolia. Usporedba s nekim europskim zemljama koritenju prirodnih resursa i okolia na podruju koje pre-
pokazala je sljedee odnose u broju slubenika u sektoru sijeca meuentitetska crta. Takoer, Meuentitetsko tijelo
okolia na dravnoj, entitetskoj i upanijskoj/kantonalnom se bavi i pitanjima koja su u njegovu nadlenost prenijeli
razini. entiteti, a naroito: meunarodnim sporazumima i progra-
mima iz oblasti okolia; suradnjom s meunarodnim orga-
Broj slubenika u sektoru okolia na dravnoj razini: nizacijama i drugim zemljama, koordiniranjem implemen-
tacije i donoenja zakona i drugih propisa; koordiniranjem
Dravni nivo Broj slubenika / 100.000 stanovnika monitoringa provedbe standarda i procedura za okoli; da-
BiH 0,08 vanjem preporuka za uspostavljanje usuglaenih standarda
Njemaka 2,39 kvaliteta okolia na razini entiteta; koordiniranjem entitet-
Finska 17,98 skih akcijskih planova i drugih programa i planova iz obla-
vicarska 4, 90 sti okolia; koordiniranjem monitoringa i sustava za infor-
miranje, te prikupljanjem i razmjenom informacija.
Tabela 1. Broj slubenika u sektoru okolia na dravnoj razini
2.2 PRAVNI ASPEKT

Entitetski nivo Broj slubenika / 100.000 stanovnika
FBiH 1,75 Analiza zakonodavstva iz oblasti okolia ukazala je na ne-
RS 1,69
dostatak velikog broja akata. Npr. u skladu s Okvirnim za-
Njemaka (Saksonija) 20
konom o zatiti okolia Federacije BiH, predvieno je do-
Tabela 2. Broj slubenika u sektoru okolia na entitetskoj razini noenje 23 podzakonska akta, od kojih je do sada doneseno
samo 6, unato injenici da su rokovi za njihovo donoenje
Broj slubenika / 100.000 stanovni- davno proli. Osim to veliki broj akata jo nije donesen,
Kantonalni nivo problem je takoer i u tome to oni koji su doneseni nisu
ka
Sarajevo 2 usklaeni sa standardima i propisima Europske unije, a ta-
Tuzla 1,76 koer postoji i neusaglaenost izmeu zakona koji su do-
Zenica - Doboj 1,75 neseni na razliitim razinama vlasti. Iako se u BiH primje-
RP Chemnitz Njemaka 18,75 njuje princip da zakoni doneseni na niim razinama vlasti
Vogtlandkreis - Njemaka 15,38 moraju biti u skladu sa zakonom donesenim na vioj razini,
Appentzell Auss. - vicarska 26,42 ipak je dolo do odreenih razliitosti u zakonima na u-
Luzern - vicarska 20 panijskoj/kantonalnoj razini, jer su neki od njih doneseni
Tabela 3: Broj slubenika u sektoru okolia na upanijskoj/kan-
prije nego to je Zakon o zatiti okolia FBiH stupio na sna-
tonalnoj razini gu, to uzrokuje nastajanje odreenih konflikata prilikom
implementacije ovih zakona.
Na temelju navedenih podataka, zakljueno je da neke eu-
ropske zemlje (Njemaka, Finska i vicarska) u usporedbi s Jedan od dodatnih problema jeste nepostojanje prostornog
BiH imaju: plana Federacije BiH. Ovaj plan predstavlja krovni strateki
dokument na temelju kojeg e se definirati koritenje pro-
25 200 puta vie osoblja na dravnoj razini, stora i izraivati razvojni planovi, koji e izmeu ostalog
oko 12 puta vie osoblja na entitetskoj razini, definirati objekte i podruja prirodnog naslijea, te ciljeve
oko 8 18 puta vie osoblja na upanijskoj/kantonal- prostornog razvitka, zatitu, koritenje i namjenu zemlji-
noj razini. ta. Uz prostorni plan Federacije BiH potrebno je donije-
ti i upanijske/kantonalne i opinske prostorne planove za
koje je potrebno da budu usuglaeni s prostornim planom
Suradnja i koordinacija izmeu Federacije BiH i Republike
FBiH. Poznato je da su aktivnosti na izradi ovog plana ve
Srpske, vezana za problematiku okolia u BiH, ostvarena je
u tijeku.
uspostavljanjem Meuentitetskog tijela za okoli. Ovo tijelo
sastoji se od osam lanova, od kojih je etiri lana imeno-
Problemi takoer postoje i u oblasti koncesija. Parlament
vala Vlada FBiH, te etiri lana Vlada RS. Meuentitetsko
Federacije BiH usvojio je 2002. godine Zakon o koncesija-
tijelo se bavi svim pitanjima iz oblasti okolia koja zahti-
ma (Slubene novine FBiH br. 40/02 i 61/06). Osim ovog

zakona, postoje i upanijski/kantonalni zakoni koji regu-

liraju dodjelu koncesija za predmete koji nisu u nadleno-
sti FBiH. U praksi se pokazalo da se vrlo esto izvri do-
djela koncesije, a da se nakon toga, u postupku izdavanja
dokumenata za graenje, ispostavi da gradnja nije mogua.
U skladu s tim, utvreno je da je nedostatak propisa/zako-
na o koncesijama u tome to nigdje ne obvezuje koncesora
da prije nego pokrene postupak za dodjelu koncesije utvrdi
mogunosti za gradnju. Osim toga, u zakon treba ugraditi
odredbu da povjerenstvo prilikom donoenja odluke o stu-
diji ekonomske opravdanosti uzme u obzir i to uklapa li se
projekt u prostorni plan, pored svih ostalih pobrojanih za-
htjeva. Na taj nain bi se izbjegla mogunost dodjele kon-
cesije na prostoru na kojem nije doputena gradnja. Pored
navedenog tu je i problem izostanka integracije okolinske
politike u ostale sektore, kao i nedostatak meusektorske
suradnje prilikom izrade propisa.
Kad su u pitanju meunarodne obveze, neophodno je is-

punjavanje obveza glede izvjeivanja, imenovanja naci-
onalnih focal point-a i praenja stanja/monitoringa. U ti-
jeku implementacije projekta Funkcionalni pregled javne
administracije u sektoru voda i okolia utvren je osnovni
nedostatak koji se ogleda u nemogunost administracije da
nadgleda i upravlja multilateralnim okolinskim sporazu-
mima.

3.
POKAZATELJI

POKAZATELJI
P okazatelji praenja stanja okolia u Federaciji BiH su

izraeni prema DPSIR analizi. DPSIR je opi okvir za
organizaciju podataka o stanju okolia u okolinskim kom-
U procjeni stanja okolia indikatori okolia su vrlo vani
pokazatelji. Dobivaju se iz odreenog uzorka koji opisuje
stanje okolia, njegov utjecaj na ljudska bia, ekosistem,
ponentama priroda, voda, zemljite, zrak i upravljanje ot- U procjeni stanja okolia pokazatelji okolia su vrlo vani
padom. Meutim, ideja za ovaj okvir ipak je izvorno bila pokazatelji. Dobivaju se iz odreenog uzorka koji opisuje
izvedena iz socijalnih studija, pa tek onda ire primijenje- stanje okolia, njegov utjecaj na ljudska bia, ekosustav, pri-
na, posebice za organiziranje sustava pokazatelja u kontek- tisak tog uzorka na okoli, osnovne pokretake mehaniz-
stu zatite okolia i kasnije odrivog razvitka. me negativnih utjecaja (npr. u poljoprivredi, upravljanju
otpadom, upravljanju vodama itd), kao i odgovore drutva
DPSIR okvir pretpostavlja odnos uzrok-efekt izmeu me- na negativne utjecaje toga uzorka. Pokazatelji su efikasan
usobno povezanih komponenti drutvenih, ekonomskih i oblik za praenje promjena te ostvarenje ciljeva sektorskih
okolinih sustava, i to: politika ili strategija. Oni pomau boljem razumijevanju
sloenih ekolokih problema te daju kvantitativnu infor-
pokretakih snaga ekolokih promjena ekonomskih maciju na jednostavan i jasan nain.
sektora i ljudskih aktivnosti (Drivers);
pritisaka na okoli u vidu emisija i otpada (Pressures); Na temelju DPSIR okvira temelji se i standardna tipologija
stanja okolia fizikog, kemijskog, biolokog (State); pokazatelja Europske agencije za okoli (EEA), koja je ra-
utjecaja na stanovnitvo, gospodarstvo, ekosustave zvila tzv. CORE set pokazatelje. Glavna svrha CORE set
(Impacts) pokazatelja je osiguranje praktine i stabilne baze za izvje-
odgovora drutva, prioriteta, ciljanih postavki, e prema EEA, te unaprjeivanje kvalitete i geografske po-
pokazatelja (Response) krivenosti protoka podataka.
pokazatelja (Response).
pokazatelj D pokazatelj okolnosti (driving forces);
pokazatelj P pokazatelj pritisaka na okoli
(pressures);
pokazatelj S pokazatelj stanja okolia (state of
environment);
pokazatelj I pokazatelj utjecaja (impacts) i
pokazatelj R pokazatelj odgovora drutva (response).
Stanje okolia FBiH je utvreno na temelju identificirane

liste okolinskih pokazatelja, te proraunu vrijednosti po-
kazatelja. Lista koritenih pokazatelja u oblasti upravljanja
otpadom je prikazana prema komponentama.
Stanje okolia FBiH je utvreno na osnovu identificirane
liste okolinih indikatora, te proraunu vrijednosti
indikatora. Lista koritenih indikatora u oblasti upravljanja
otpadom je prikazana prema komponentama.
Slika 1. DPSIR metoda

POKAZATELJI
3.1 OKOLINI POKAZATELJI U OBLASTI Grupa organizama Broj vrsta

PRIRODE
alge 1.100
mahovine 500
PRIRODA [Tip indikatora]
papratnjae 70
Prirodno okruenje
sjemenae 4.100
Biodiverzitet
ribe Vie od 100
Geoloka raznolikost
vodozemaci 20
Prirodno naslijee
gmizavaci 35
Konverzija stanita
ptice 320
Konverzija primarnih ekosistema [P]
sisari 80
Konverzija sekundarnih stanita [P]
beskimenjaci Oko 10.000
Prekomjerna eksploatacija resursa
gljive Oko 1.400
Zagaenje
liajevi Oko 300
Utjecaj klimatskih promjena na prirodu
prokariota vie hiljada nedovoljno poznatih
Invazivne vrste
Stanje javne svijesti Tabela 5. Pregled procijenjenog biodiverziteta u FBiH
Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa
visokim vrijednostima bioraznolikosti
hidroloku mreu (planinska jezera, izvori, planinski
Opis posebno vrijednih podruja
potoci, rjeice, rijeke, ponornice, bare, movare,
podzemne vode, termalni izvori, boatne vode i more);
Tabela 4. Lista okolini pokazatelja stanja prirode u FBiH
dugotrajni procesi antropogeneze;
Federacija Bosne i Hercegovine, koja zauzima povrinu od raznoliki procesi etnogeneze.
26.110 km, predstavlja jedinstvenu prostorno-vremensku
cjelinu, s visokim stupnjem bioloke, geoloke i hidrolo- Ekoloka heterogenost podruja Federacije Bosne i Herce-
ko-ekoloke raznolikosti, kako na podruju zapadnog Bal- govine (geomorfoloka i hidroloka raznolikost, specifina
kana, tako i na podruju itave Europe. Razvoj i postojanje geoloka prolost i diverzitet ekoklima) uvjetovala je visok
velikog broja fitocenoza, zoocenoza i antropocenoza koje stupanj endeminosti ivog svijeta na ovom podruju. Ovu
su u neprestanoj interakciji s abiotikim komponentama endeminost ini vie od 450 vrsta i podvrsta vaskularnih
(klima, geoloka podloga) za posljedicu su imali nastanak biljaka, nekoliko stotina beskimenjaka (naroito inseka-
osobito bogatog biosa na ovom podruju. Prema stupnju ta), 12 vrsta riba, 2 vrste vodozemaca, 4 vrste gmazova, te
raznolikosti vrsta, koja se ogleda kroz diverzitet biljaka, nekoliko vrsta ptica i sisavaca. Na malom geografskom po-
ivotinja, gljiva, liajeva, i odreenih skupina prokariota, druju egzistira vie razvojnih endeminih centara, u koji-
FBiH se nalazi u samom vrhu u Europi. ma se i danas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Ve
spomenuti centri razvoja glacijalne flore i faune, dokazi su
Biodiverzitet procesa koji su se dogaali nakon ledenog doba na Balkan-
skom poluotoku. Izraen diverzitet insekta, predstavnika
Imajui u vidu interakciju svih inbenika biotopa i bioce- ihtiofaune i sisavaca, ini faunu FBiH prepoznatljivom u
noze ovog podruja, sa sigurnou se moe rei da je na
europskim razmjerama, a prema nekim skupinama (pein-
ovom dijelu Bosne i Hercegovine sadrano i vie od 90% od
ski organizmi i ribe u krakim ponornicama i podzemnim
ukupnog broja utvrenih vrsta.
objektima peinama) jedinstvenu za itav svijet.
Kao osnovni imbenici diverziteta Federacije Bosne i
Geoloka raznolikost
Hercegovine mogu se navesti:
diverzitet terestrinih stanita kroz: prisustvo stijena Osim specijske, diverzitet Federacije BiH se odlikuje i izni-
razliite geoloke starosti, raznolikost matinog mno visokim stupnjem pejzane raznolikosti u koju su in-
supstrata, tipova zemljita, unikatnih i raznovrsnih tegrirani i svi oblici geoloke i bioloke razliitosti u naji-
formi reljefa, te diverzitet klimatskih uvjeta; rem smislu. Idui od razine mora do najviih planina mogu
diverzitet vodenih stanita kroz: bogatu i raznovrsnu se razlikovati:

POKAZATELJI
mediteranski pejzai, visok stupanj genetike, specijske i ekosustavne

submediteranski pejzai, raznolikosti;
mediteransko-montani pejzai, visok stupanj ouvanosti cjelina pejzane raznolikosti
oromediteranski pejzai. od europskog i globalnog znaenja;
znaajan stupanj promjena, u odnosu na distribuciju i
Idui od najniih dijelova Bosanske Posavine (100 m n.v.) sastav klimatogenih ekosustava;
pa do najviih vrhova planina (vrsnica, Vranica, Bjelani- izraen trend gubitka bioloke i pejzane raznolikosti,
ca) kao rezultanta specifinih uvjeta stanita razvijeni su: uvjetovan irokim spektrom antropogenih imbenika.
peripanonski pejzai, Prirodno nasljee

panonski pejzai,
brdski pejzai, Prirodno nasljee su dijelovi prirodnog okolia u Federa-
gorski pejzai, ciji BiH, izdvojeni i zatieni posebnim zakonskim aktima
planinski pejzai. kao dobra s identificiranim visokim vrijednostima bio i ge-
odiverziteta. Ukupna povrina pod zatienim podrujima
Svaki od pejzaa diferencira se na vie ekosustava (ume, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu
livade, kamenjari, ibljaci, te ekosustavi obradivih i naselje- s prirodnim potencijalima i identificiranim prirodnim vri-
nih povrina). Poseban peat unikatnosti podruja Federa- jednostima i generalno je vrlo niska. Najvei dio postojeih
cije BiH daju i specifini pejzai, karakteristini za ukupni zatienih podruja u Federaciji BiH je jo uvijek reguliran
diverzitet Federacije, a to su: Zakonom SR BiH o zatiti prirodnog i kulturno-povijesnog
nasljea iz 1985. godine. Neophodno je istaknuti da zati-
visokoplaninski pejzai s dominacijom ekosustava ena podruja koje tretira spomenuti zakon, danas ne ui-
planinskih livada ili rudina, planinskih toila ili sipara, vaju odgovarajui stupanj zatite i ne stoje pod adekvatnom
pukotina stijena, bazifilnih treseta, te pretplaninskih skrbi i zatitom drutva. Spomenuta podruja su velikim
ekosustava klekovine bora, bukve, munike, smre i dijelom napadnuta neadekvatnim razvojnim akcijama, te
jele;
nije rijetkost da se u ovim, zakonom tienim dijelovima
raznoliki i polidominantni pejzai u refugijumima
teritorija, otvaraju kamenolomi (posebno u reliktno-refu-
Bosne i Hercegovine:
gijalnim pejzaima), sijee uma (u rezervatima), planira-
pejzai reliktnih borovih uma na dolomitima
ju i grade razliiti energetski (velike i mini hidrocentrale),
i ofiolitskoj zoni s ekosustavima ilirskog bora,
komunikacijski (sve vrste putne i komunikacijske mree),
munike;
gospodarski i drugi objekti infrastrukture.energetski (ve-
pejzai reliktno-refugijalnih ekosustava u
kanjonima i klisurama Une, Sane, Neretve, like i mini hidrocentrale), komunikacijski (sve vrste putne
Bosne i Drine (gdje je sadran najvei i komunikacione mree), privredni i drugi objekti infra-
diverzitet ekosustava, zajednica, stanita, strukture.
vrsta, te geolokih formi);
movarni pejzai (Hutovo Blato, Buko Blato, planinska
jezera Kupreke visoravni, Bjelanice, Prenja, vrsnice,
atora, te movarna planinska podruja u obliku otoka
(Vranica, Zvijezda);
sloeni ekosustavi krakih polja i polja u kru
(Grahovsko, Livanjsko, Glamoko, Kupreko, uiko,
Grudsko, Posuko, Dugo polje, Mostarsko blato,
Ljubuko, Stolako i zapadni dio Popovog polja s
hidrogeoloko-morfolokim fenomenom peinom
Vjetrenicom).
Na temelju procjene stanja, istiu se sljedee karakteristike

pejzane i bioloke raznolikosti u FBiH:

POKAZATELJI
Prauma ua Ribnica
Strogi prirodni rezervat
Prauma Pljeivica
Upravljani prirodni rezervati umsko podruje Masna Luka na vrsnici
Specijalni rezervati
Peina Vjetrenica u Zavali Peina Hrustovaa kod Sanskog Mosta
geoloki
Bijambarska peina
Tresetno podruje na Zvijezdi kod Varea Dolomitno podruje Vrtaljica kod Konjica
botaniki
Tresetite ilda na Zvijezdi Mediteranetum na Kleku
ornitoloki Hutovo Blato kod apljine
Kanjon Neretve od Jablanice do Drenice Vrelo Bune u Blagaju
Kanjon Rakitnice Predjel Baajkovac kod Livna
Kanjon Vrbasa kod Jajca Predjel Kruica kod Viteza
Rezervati prirodnih predjela
Klisura Uja kod Kladnja Predjel Tisivac kod Busovae
Klisura ude kod Olova Predjel Bistriak kod Zenice
Klisura Miljacke kod Kozje uprije
Spomenici prirode
Sedreno podruje oko vodopada Kravice Sedreno podruje u Martin-Brodu
geoloki
Sedreno podruje oko vodopada u Jajcu
Prokoko jezero Vrelo Vriotice u Vitini Peina Breteljivii kod Kladnja
Kameni svod na Miljacki kod Sara-
Blidinje jezero Peina kod Martin Broda
jeva
atorsko jezero Kazani kod Trnova Meugorska peina na ator pl.
Borako jezero Hajduka Vrata na vrsnici uriina peina kod Ilijaa
Blatako jezero na Bjelanici Vodopad Kravice Peina pod Vrto pl. (Fojnica)
drimaka jezera kod Gornjeg
Vodopad Koua kod Ljubukog Peina Brazilovka kod Livna
Vakufa
Jezero Krenice kod Gruda Vodopad itice ispod Borakog j. Oberske peine kod Kreeva
Pauko jezero kod Kladnja Vodopad Skakavac kod Sarajeva Veliki Ponor oklop kod Kreeva
Izvori: rijeke Dabra kod S.
Dva vodopada na Plakovcu (Travnik) Mali oklop kod Kreeva
Mosta
geomorfoloki Crni izvor kod Martin Broda Vodopad Blihe kod S. Mosta Peina evrljica kod Blagaja
Rijeke ue kod Kaknja Vodopadi na Bregavi u Stocu Peina Vrelo kod ivinica
Mlinitak kod Jablanice Vodopadi Buine kod Ljubukog Peina Duman u Livnu
Rijeke Klokot kod Bihaa Srednji Buk kod Martin Broda Mrana peina kod Livna
Rijeke Stavnje kod Varea Vodopad Oevje kod Varea Peina Tomornjaa kod Stoca
Peina Hardomilje kod
Duman u Livnu Vodopadi na Kozici kod Fojnice
Ljubukog
Rijeke Sturbe kod Livna Veliki slap kod Martin Broda Peina Vrbine kod Gruda
Rijeke Krunice kod B. Krupe trbaki Buk kod Martn Broda Peina Vrpe kod Konjica
Rijeke Bregave kod Stoca Peina Dusina kod Fojnice Praveva peina kod Litice
Vrelo Tihaljine kod Ljubukog Vilinska peina na Sebeiu Bezdan na ator planini
Vrelo Bunice kod Mostara Dabarska peina kod S. Mosta Mijatova peina kod Duvna
Vrelo Litice
Gornja Bijambarska peina
paleontoloki
Zelena peina iznad Blagaja
Tabela 6. Lista zatienih podruja prema Zakonu o prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeu SR BiH

POKAZATELJI
Postojei drutveni trendovi, koji esto ignoriraju neprin- diverzitet endeminih reliktnih vrsta, vrsta ugroenih
cipijelne strane tranzicijskih procesa, uveliko potpomau na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini;
propadanje prirodnog naslijea Federacije BiH. Poslijeratni gospodarski vanih vrsta i autohtonih genetikih
Zakon o zatiti prirode, postavljen na principima Smjerni- resursa;
ce o stanitima (EU HABITATS DIRECTIVE (92/43/EEC) bogatstvo kanjona i klisura kao razvojnih centara
i Smjernice o pticama (Council Directive 79/409/EEC), flore, faune i vegetacije; te refugijuma biodiverziteta
propisuje sljedee kategorije zatite (usklaene s kategori- tercijarne starosti;
zacijom zatienih podruja prema IUCN): diverzitet stanita izvan uobiajenog podruja
rasprostranjenja i prirodno rijetkih stanita (tresetita,
zatieno podruje prirode (I.a, I.b i IV. kategorija slatine, planinski izvori, morske hridine, manje
IUCN-a); movare, male peine itd);
nacionalni park (II. kategorija IUCN-a); diverzitet krakih ekosustava kao najveih prirodnih
spomenik prirode (III. kategorija IUCN-a); fenomena (kraka polja, ponornice, peine, kr);
zatieni pejza (V. kategorija IUCN-a). diverzitet visokoplaninskih ekosustava otoci ouvane
glacijalne flore i faune;
Meutim, kako je nadlenost za uspostavu zatienih po- diverzitet ekosustava provincije reliktnih borovih
druja podijeljena izmeu federalnog i upanijskih/kanto- uma na razliitim geolokim supstratima (krenjaci,
nalnih razina (prema visini kategorije), tako je i implemen- dolomiti, ofioliti, travetini i sl).
tacija i prohodnost Zakona znatno oslabljena. Neophodno
je istaknuti da u Federaciji BiH nisu uspostavljeni ekonom- Konverzija
ski instrumenti i mobilizirani financijski tijekovi koji bi
omoguili efikasnu zatitu prirodno vrijednih podruja. S Konverzija predstavlja proces degradacije stanita, pri emu
druge strane, upravljanje prirodnim dobrima nije razvije- s vieg stupnja organizacije i integracije se prelazi u stanita
no niti u svijesti, niti u praksi kao efikasna i odriva mo- karakteristina za nie oblike organizacije. Ovo je rezultat
gunost stjecanja profita. djelovanja jednog ili vie ekolokih imbenika, a moe biti
antropogene prirode, rezultat prirodne katastrofe (poari,
Istovremeno, znaajan stupanj ugroenosti bioloke i pej- poplave, odroni) ili rezultat dugotrajnog procesa regresiv-
zane raznolikosti ogleda se kroz identificirane: ne sukcesije biocenoza. Konverzija je u pravilu nepovoljan
proces za autohtoni biodiverzitet. Stanje bio i geodiverzite-
ta na podruju Federacije BiH koje nastaje kao posljedica
kritino ugroene vrste/stanita/ekosustave/pejzae od
konverzije stanita ogleda se kroz ljestvicu promjena struk-
lokalne, regionalne i globalne vanosti;
ture biocenoza i ekosustava do njegova potpunog gubitka
stanita i ekosustave s velikim brojem endeminih
na odreenom podruju i u odreenom vremenu. U po-
i reliktnih ili ugroenih vrsta ili s visokom stopom sebno nepovoljnom stanju su: umski ekosustavi, planinski
bogatstva bioloke raznolikosti; vodeni ekosustavi, osjetljiva kraka podruja, kraka polja,
ekosustave sa znaajnom ekonomskom i ekolokom te movarni ekosustavi, a posebno kanjoni i klisure rijeka,
vrijednou; u kojima su inae identificirani i svi centri razvoja endema
pejzae sa znaajnom biolokom i kulturnom i reliktno-refugijalnih zajednica. Posebnu opasnost za bu-
raznolikou. dunost prirode Federacije Bosne i Hercegovine ine esto
neprincipijelni i struno nedovoljno utemeljeni poduhvati
Prema kriterijima IUCN-a (International Union for Con- u kreiranju novih obrazaca energetskog sustava, urbanog
servation of Nature), procjenjuje se da je vie od 600 taxo- razvoja, te koritenja mineralnih i fosilnih resursa. Poseban
na viih biljaka s razliitim stupnjem ugroenosti, 250 vr- problem ini dio prirode sadran u mediteranskom pojasu
sta kimenjaka (ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci), Bosne i Hercegovine, podruju koje je danas pod iznimno
desetine vrsta beskimenjaka, te 50 vrsta gljiva i liajeva. visokim pritiskom neplanske izgradnje, eksploatacije ma-
U upravljanju biodiverzitetom Federacije Bosne i Hercego- rinskih resursa, te planirane izgradnje infrastrukture, koja
vine posebno mjesto zasluuju prioriteti dugorone zatite, bi trajno degradirala nesumnjive prirodne vrijednosti ovog
dijela Federacije.
a to su:

POKAZATELJI
Utjecaji danog stanja bio i geodiverziteta Federacije BiH da-

Planinskajezera 45
nas se oituju kroz fiziko smanjenje povrina pod primar-
Plivskajezera 46
nim i sekundarnim terestrinim ekosustavima, odnosno
SlivCetine 85
homogenizaciju biodiverziteta u vodenim ekosustavima.
Trebinjica 100
Neretva 85
Kako je ve navedeno u planskoj dokumentaciji, Federacija Savasapritokama 90
BiH raspolae setom okolinskih zakona koji predstavljaju Drina 85
osnovu za pozitivan odnos i odgovor drutva na dane priti- Bosna 90
ske, stanje i utjecaje. Meutim, daljnja instrumentalizacija Vrbas 90
odgovora drutva mora ii u smjeru izgradnje sustava mo- Una 60
nitoringa (I) i sustava zatite (II) bio i geodiverziteta. Bardaa 90
Bukoblato 95
Konverzija primarnih umskih stanita uvjetovana je na Hutovoblato 65
podruju Federacije sljedeim aktivnostima: intenzivna, Delta 70
prekomjerna i neselektivna sjea uma, naroito na sen- Morskehridine 60
zitivnoj geolokoj podlozi (dolomiti, peridotiti, amfibo- More 50
liti itd); neuravnoteena izgradnja putnih komunikacija,
umskih putova, energetskih postrojenja (male protone

Slika 3. Konverzija slatkovodnih i marinskih ekosustava
elektrane), turistike infrastrukture, eksploatacija mineral-
nih resursa itd. Konverzija slatkovodnih stanita uvjetovana je sljedeim
imbenicima: podizanje brana i uspostava vjetakih hi-
Krivulj 85 droakumulacija, neplanska izgradnja u priobalnom pojasu,
Breza,jasika 85
neuravnoteena izgradnja cestovnih komunikacija, kame-
Kesten 85
noloma, eksploatacija ljunka, neplanska i ekoloki pri-
Lunjak 80
hvatljiva izgradnja tzv. malih protonih elektrana, degra-
Mekiliari 85
dacija i devastacija priobalnog zatitnog umskog pojasa,
Plem.liari 75
kaptiranje izvorita, prevoenje vodotoka u druge slivove,
Pan.omorika 45
presijecanje vodenih ila, prekomjerna uporaba vode u svr-
Crnibor,munika
he melioracija, rekreacije.
75
Smra,bijelibor 60
Refugijumi stijene 30
Bukvaijela 50
Stijeneiipari 25
Bukva 70
Rudine 65
Kitnjak,obinigrab 70
Gorskelivade 45
Crnigrab 90
Movarnetreseti 75
Termof.hrastovi 85
Vla.livade 75
esvina 90

Kontinentalnekamenjare 40
Termof.brdskelivade 50
Mezof.dolinskelivade 55
Slika 2. Konverzija primarnih umskih ekosustava M.stijene iipari 75
Submediteranske kamenjare 55
Konverzija visokoplaninskih stanita uvjetovana je sljede- Submediteranskiibljaci 65
im imbenicima: prekomjerna i intenzivna ispaa primar- Mediteranske livade 90
nih rudina, eolska i hidroerozija planinskih stanita, toplje- Mediteranske kamenjare 50
nje snjeanika, kaptiranje planinskih izvorita, neplanska Garizi 65

izgradnja infrastrukture, neuravnoteeni turizam.
Slika 4. Konverzija neumskih ekosistema

POKAZATELJI
Konverzija marinskih stanita uvjetovana je sljedeim im- Eksploatacija resursa

benicima, prisutnim u FBiH: degradacija, devastacija i de-
strukcija priobalnog pojasa uslijed neplanske izgradnje ek- Prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa podrazumije-
sploatacije mineralnih resursa i cestovnih komunikacija; va njihovo koritenje od strane ovjeka u tolikoj mjeri koja
neplanska i prekomjerna akvakultura, neplansko podiza- onemoguava njihovo prirodno obnavljanje (obnovljivi ne-
nje prekomorske infrastrukture. bioloki resursi) i naruava bitne faze u razdoblju njihove
reprodukcije (obnovljivi bioloki resursi). Kad su u pitanju
Konverzija movarnih neumskih ekosustava uvjetovana neobnovljivi resursi, prekomjerna eksploataciji podrazumi-
je sljedeim imbenicima, prisutnim u FBiH: isuivanje, jeva njihovu uporabu u onoj mjeri koja dovodi do tolikog
prekomjerna eksploatacija fertilnog sloja zemljita (humus, iscrpljivanja osnovnog resursa da dolazi do naglaenih am-
treset), namjerno izazvani poari u bazifilnim tresetitima. bijentalnih promjena.
Konverzija sekundarnih umskih ekosustava uvjetovana je imbenici prekomjerne eksploatacije su:

sljedeim imbenicima, prisutnim u FBiH: neuravnotee-
na i nekontrolirana sjea, suenje stabala uslijed nedovoljno otvaranje kamenoloma s visokom uestalou na
strune introdukcije kultivara, nedovoljno struno zasai- jedinicu povrine, u geolokim podrujima koja
vanje. ine unikatna i vrlo vrijedna stanita (saharoidni
dolomiti, ofiolitske stijene, kanjoni, sedrene naslage,
Konverzija livadskih ekosustava uvjetovana je sljedeim visokovrijedne ambijentalne cjeline, termomineralne
imbenicima, prisutnim u FBiH: prekomjerna ispaa, ora- zone itd);
naglaena eksploatacija vodenih resursa (ukljuujui
nje, kopanje i slini agrikulturni zahvati, prirodna progra-
sve tipove vodnih stanita) u energetske svrhe,
dacija uslijed neodravanja (odsustvo koenja).Konverzija
melioracije i opskrbljivanja, a naroito podzemnih
refugijalno-reliktnih stanita uvjetovana je sljedeim im-
depoa voda;
benicima, prisutnim u FBiH: izgraene brane i hidroaku- nekontrolirana i intenzivna uporaba ljekovitih jestivih
mulacije, planiranje novih hidroakumulacija (Neretva, i vitaminskih biljaka iz prirode u herbalnom sektoru;
Sana, Bosna), prekomjerno otvaranje kamenoloma, preko- nekontrolirani i ilegalni lov i ribolov i sakupljanje
mjerna eksploatacija ljunka. divljih ivotinja (puevi, reptili, amfibi, ribe i ptice);
Slika 5. Mapa kamenoloma na podruju FBiH

POKAZATELJI
ilegalna trgovina rijetkim, zatienim i unikatnim geno- di do znaajnih promjena u sastavu edafona (ivog svijeta
fondom, te geolokom raznolikou (stalaktiti, stalagmiti, zemljita), te kroz oteenje rizosfere dovodi do znaajnih
ljunak, pijesak). promjena, pa i nestajanja, biljaka te brojnih ivotinja. U
vodenim ekosustavima, zagaenje uvjetujui promjene pH
Pritisci koji se javljaju kroz prekomjernu eksploataciju vrijednosti i poveavajui stopu eutrofikacije, bitno utje-
biolokih i geolokih resursa se oituju kroz: e na promjenu kvalitete stanita, te sastava organizama u
ekolokim formama bentosa, planktona i nektona. Zagae-
smanjenje povrina pod vrijednim umskim resursima; nje u podruju ekumene se krajnje nepovoljno odraava na
smanjenje biomase ljekovitih, aromatinih i kvalitetu ivota i ekoloki produktivitet stanovnitva, do-
vitaminoznih vrsta; maih ivotinja i biljnih genetikih resursa kroz smanje-
smanjenje populacija reptila, amfiba, riba i ptica; nje prinosa od 30 do 50%. Zagaenje uvjetuje i pad imunih
povean broj rudnika i kamenoloma; sposobnosti kod biljaka, ivotinja i ovjeka, ime nastaju i
smanjenje kvalitete prirodne batine. iroki spektri raznih oboljenja, kao to su mikoze, bakteri-
oze i viroze.
Stanje bioloke i geoloke raznolikosti uvjetovano preko-
mjernom eksploatacijom resursa se karakterizira, prije sve- Zagaenost komponenti ivotne sredine rezultira promje-
ga, promjenom strukture ekosustava i promjenama opeg nom uvjeta stanita, te u krajnjoj mjeri gubitkom odre-
stanja ekosustava to za posljedicu, koju ovjek danas lako enih tipova stanita. Zagaenost je jedan od osnovnih
osjea u okoliu FBiH, ima gubitak ekosustavnih servi- pokretaa promjena na razini specijskog diverziteta. S ob-
sa (regulaciju kvalitete zraka, regulaciju kvalitete vodnog zirom na injenicu da svaku vrstu karakterizira definira-
reima, regulaciju kvalitete klimatskih uvjeta itd). Preko- na ekoloka valenca u odnosu na spektar ekolokih uvjeta
mjernom eksploatacijom biolokih resursa dolazi do fra- (svaka vrsta je prilagoena na ivot u odreenim uvjetima),
gmentacije stanita, to ima mnogostruke posljedice, kako sama promjena uvjeta onemoguuje daljnji opstanak ili ak
po resurse koji se iskoritavaju, tako i po sve vrste organi- i potpuni gubitak vrste. Nadalje, odsustvom vrsta s odree-
zama koje su vezane za dano stanite. Prekomjerna i ne- nih stanita vidno se mijenja sastav biocenoza, to rezulti-
planska eksploatacija mineralnih resursa, pored posljedica ra degradacijom i promjenom tipa ekosustava. U posebnoj
po bioloku raznolikost i ireverzibilna oteenja litosfere, opasnosti od zagaenja se nalaze endemine i rijetke biljne,
ima vrlo jako djelovanje na ambijentalne i pejzane vri- ivotinjske, te vrste gljiva i liajeva, koje su prilagoene na
jednosti podruja, ime se umanjuju mogunosti za razvoj vrlo mala odstupanja u spektru ekolokih uvjeta. Utjecaji
drugih gospodarskih grana drutva. Federacija BiH raspo- zagaenja na bioloku raznolikost su izravni (na odree-
lae osnovnim zakonskim aktima koji reguliraju koritenje ne vrste i ekosustave) i neizravni (kroz lanano zagaenje
prirodnih resursa. Meutim, dani zakoni nisu u korespon- pojedinih sfera ivota, ili kroz interakcije vrsta u ekosu-
denciji sa Zakonom o zatiti prirode i Zakonom o zatiti stavima). Kako je ve naglaeno, u setu okolinskih zakona
okolia. kojima raspolae FBiH, pojedini zakoni reguliraju pitanje
zagaenja okolia. Kao i kod drugih pokretaa promjena,
Zagaenost mora se istaknuti slabo sinkronizirana implementacija za-
kona iz seta.
Zagaenost je stanje koje uvjetuje znaajne promjene u
prostornoj i vremenskoj organizaciji ekosustava ivotne Utjecaj klimatskih promjena na prirodu
sredine. U zavisnosti od prirode i intenziteta, te mjesta na-
stanka, uvjetuje stanovite promjene u kvantitativno-kvali- Jedan od vanih abiotikih komponenti ekosustava je i kli-
tativnim determinantama svih tipova stanita, to uzroku- ma, ija promjena na lokalnoj razini predstavlja rezultat
je znaajne promjene u strukturi biodiverziteta i prirodnog znaajne izmijenjenosti osnovnih parametara klime na glo-
naslijea. Uz to odreeni oblici zagaenja atmosfere, uvje- balnoj razini. Ove promjene su uvjetovane kako razliitim
tuju destrukciju povrinskog sloja geoloke raznolikosti, te utjecajima s planeta Zemlje, tako i odreenim utjecajima iz
mijenjaju kvalitetu i uporabnu vrijednost zraka, smanjujui kozmosa. Praene su pojavom temperaturnih i padalinskih
adaptivne vrijednosti mnogih predstavnika biodiverziteta ekstrema i neravnomjernom distribucijom. Kao osnovni
s uom ekolokom valencom. Zagaenje pedosfere dovo- pokazatelj tih promjena javlja se globalno otopljavanje, koje

POKAZATELJI
se ve odraava i na stanje biodiverziteta FBiH. Ova pro- nije oblike komunikacije meu ljudima, za veoma kratko
mjena je naroito uoljiva u pojasu planinskih ekosusta- vrijeme mogu dospjeti i s dosta velikih udaljenosti (Ame-
va, gdje ive tzv. kriofilni organizmi (uz snjenike). Uz to, rika, Azija, Afrika). Danas neke od ovih vrsta predstavlja-
proces e dovesti do pomjeranja granica postojeih um- ju i veliku opasnost za biodiverzitet kako kopnenih tako i
skih ekosustava na vertikalnom profilu, pri emu e doi vodenih ekosustava. Osnovni razlozi irenju invazivnih vr-
u pitanje sadanji ekosustavi uma smre, jele, bijelog bora, sta su, uz klimatske promjene (koje im najee pogoduju)
klekovine bora i svih frigorifilnih vrsta i tipova zajednica. nedovoljna kontrola unosa sjemena, biljnog i ivotinjskog
Vrlo ozbiljne promjene e se dogoditi i u smanjenju izvora ivog materijala, razliitih preraevina, kao i sve vea otvo-
slatkih voda, te vrlo znaajnim gubitcima biodiverziteta. renost zemlje, te njezina relativno mala povrina. Ovom
imbeniku treba dodati i genetiki modificirane organiz-
Pritisci nastali klimatskim promjenama oituju se kroz me, te genetiki modificiranu hranu, koji e sigurno imati
promjene uvjeta stanita, koje vode gubitku diverziteta vr- vrlo ozbiljne pa i nesagledive posljedice po svijet naroito
sta i ekosustava karakteristinih za dana stanita. Utjecaj osjetljivog autohtonog biodiverziteta.
klimatskih promjena u ovoj regiji (Jugoistonoj Europi), a
time i BiH/ FBiH, je jo u ranoj fazi. Trendovi poveanja Pritisci nastali irenjem invazivnih vrsta. U uvjetima ire-
temperature, poveavanja pritiska na vodene resurse, pove- nja invazivnih vrsta dolazi do fizikog smanjenja obujma
anje frekvence loih vremenskih prilika i poplava, pove- stanita autohtonih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva.
anja erozija i umskih poara e se nastaviti. Stanje bio i
geodiverziteta u uvjetima klimatskih promjena na podru- Stanje bio i geodiverziteta u uvjetima irenja invazivnih vr-
ju Federacije BiH ve karakterizira povean broj ugroenih sta. irenje invazivnih vrsta ugroava kako stanita, tako i
populacija, vrsta i ekosustava. Utjecaj na biodiverzitet je populacije, vrste i itave ekosustave. Posebnu vanost ima
potvren analizama voenim od znanstvenika i ekspera- irenje invazivnih vrsta u urbanim i agroekosustavima,
ta iz regije. To se prvenstveno odnosi na vrste i ekosustave gdje smanjuju kvalitetu ivota, odnosno ugroavaju autoh-
visokoplaninskih podruja. Jedan od odgovora drutva na toni agrobiodiverzitet.
globalne klimatske promjene, jeste i usvajanje Okvirnog ak-
cijskog plana za prilagoavanje klimatskim promjenama za Utjecaji invazivnih vrsta na autohtonu floru, faunu i fungi-
Jugoistonu Europu. Ovaj akcijski plan je usvojilo pet mini- je nisu dovoljno istraeni i poznati, izuzev ope priznatog
stara zatite okolia (Albanija, Bosna i Hercegovina, Biva smanjenja stanita. Meutim, pojedine invazivne vrste, kao
Jugoslavenska Republika Makedonija, Srbija, Crna Gora). to je Ambrosia spp. imaju dokazana alergena dejstva, te na
Na konferenciji odranoj 14. 11. 2008. u Sarajevu, iskazan taj nain znatno utjeu na kvalitetu ivljenja.
je interes sudionika za regionalnu suradnju u borbi protiv
klimatskih promjena. Kako je problem klimatskih promje- Postojei odgovori drutva. Do danas ne postoji definiran
na globalnog karaktera, regionalna suradnja je neophodna. okvir odgovora drutva na prisustvo i irenje invazivnih
Pored toga, Bosna i Hercegovina ima obvezu implementa- vrsta u Federaciji BiH.
cije Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (Rio de
Janeiro 1992.) ime je stvorena i obveza Federacije BiH da Stanje javne svijesti
slijedi principe i implementira ciljeve Konvencije.
Javna svijest je rezultat interaktivnog odnosa niza razliitih
Invazivne vrste imbenika: od politikih, ekonomskih, drutvenih, kultu-
rolokih, i mnogih drugih. Rezultat ove interakcije jest for-
Invazivne vrste predstavljaju organizme koji posjedu- miranje odreenog stava prema ivotnom okruenju i ma-
ju sposobnost distribucije i irenja svog stanita i areala nifestacijama u njemu. Na formiranje odgovarajue javne
na druge teritorije, uslijed visokog fiziolokog, a naroito svijesti bitno utjee i javno informiranje, odgovarajua spo-
ekolokog reproduktiviteta. Kako postiu visoku produk- znaja, kao i sklop psihosomatskih determinanti. Postojea
ciju i brojnost za vrlo kratko vremensko razdoblje, brzo javna svijest u FBiH nije na zadovoljavajuoj razini. Poseb-
osvajaju nova stanita i tako potiskuju ili ometaju prirodni na odgovornost lei na medijskim kuama (radio, televizija
rast i razvoj, te reprodukciju organizama drugih podruja, i elektronski mediji), ali i na veoj angairanosti vladajuih
odnosno autohtonog genofonda. S obzirom na sve razvije- struktura. S posebnim interesom je potrebno pratiti nevla-

POKAZATELJI
din sektor, naroito organizacije i drutva, koje se izravno jaki planinski vjetrovi i izraeni temperaturni ekstremi. U
ili neizravno bave zatitom okolia, sa svrhom jaanja javne planinskim depresijama, u kojima se na nekim mjestima
svijesti u drutvu. Do sada nije nainjen i definiran okvir snijeg zadrava i tijekom itave godine vlada izmijenjena
za razvoj javne ekoloke svijesti u Federaciji BiH. nivalna ekoklima. Usprkos slinim ekolokim uvjetima,
veina masiva u FBiH se odlikuje specifinostima i unikat-
Identifikacija (rangiranje) ekosustava s visokim nou ivog svijeta. Svaki od masiva je nastao kroz vlastite
vrijednostima bioraznolikosti obrasce razvoja i oblikovanja, te posebne putove naseljava-
nja ivog svijeta. Raznolikost procesa nastanka je rezultira-
Poseban peat unikatnosti podruju Federacije BiH daju i la visokim stupnjem endeminosti i reliktnosti svakog od
specifini pejzai koji su karakteristini za ukupni diverzi- planinskih masiva na podruju FBiH.
tet Federacije, a to su:
Podruja reliktno-refugijalnih ekosustava. Posebno vrijed-
visokoplaninski pejzai s dominacijom ekosustava ne dijelove okolia FBiH ine refugijalno-reliktna stanita,
planinskih livada ili rudina, planinskih toila ili sipara, koja su nastajala kroz dugotrajne procese oblikovanja ze-
pukotina stijena, bazifilnih treseta, te pretplaninskih mljine kore, geogeneze, stvaranja klime i ivog svijeta. To
ekosustava klekovine bora, bukve, munike, smre i jele. su stanita, koja su pretrpjela najmanje promjene od pred-
raznoliki i polidominantni pejzai u refugijumima glacijalnog do postglacijalnog razdoblja, to je rezultiralo
Bosne i Hercegovine: ouvanjem vrlo starih vrsta flore, faune i specifinih tipo-
pejzai reliktnih borovih uma na dolomitima va ekosustava. Naime, na ovim stanitima su zastupljene
i ofiolitskoj zoni s ekosustavima ilirskog bora mnoge tercijerne vrste biljaka i ivotinja koje su uspjele
i munike; preivjeti i drastine promjene klime u tijeku posljednjeg
pejzai reliktno-refugijalnih ekosustava u glacijala. Ovakvi tipovi stanita, na kojima ive brojne ter-
kanjonima i klisurama Une, Sane, Neretve, cijerno-reliktne vrste biljaka i ivotinja su od najveeg zna-
Bosne i Drine, (u kojima je sadran najvei enja za biodiverzitet FBiH, a time i globalni biodiverzitet.
diverzitet ekosustava, zajednica, stanita, Pozicija tercijernih reliktnih ekosustava u FBiH povezana
vrsta, te geolokih formi). je prvenstveno s kanjonima, klisurama i strmim padinama
movarni pejzai (Hutovo blato, Buko blato, planinska planina, kao i u slivovima rijeka: Une, Bosne, Drine i Ne-
jezera Kupreke visoravni, Bjelanice, Prenja, vrsnice, retve.
atora, te movarna planinska podruja u obliku otoka
(Vranica, Zvijezda). Movarna podruja
sloeni ekosustavi krakih polja (Grahovsko, Livanjsko,
Glamoko, Kupreko, uiko, Grudsko, Posuko, Dugo Movare i vodenjare danas ine najugroenije ekosustave u
polje, Mostarsko blato, Ljubuko, Stolako i zapadni FBiH. Movarna podruja su stanita rijetkih biljnih, te ra-
dio Popovog polja s hidrogeoloko-morfolokim zliitih vrsta iz skupina ptica, gmazova, vodozemaca i riba.
fenomenom peinom Vjetrenicom). U svjetskim i europskim konzervacijskim akcijama ova
stanita s navedenim skupinama organizama imaju priori-
Opis posebno vrijednih podruja tet. Zbog ogranienosti hidromorfnih zemljita na podru-
ju FBiH, te njihove stalne melioracije i isuivanja, movar-
Visokoplaninska podruja. Visoku specifinost podru- na stanita pa i itavi ekosustavi su zastupljeni na relativno
ju FBiH daju ekosustavi planinskih pejzaa sa znaajnim malim povrinama. Na podruju FBiH, movarna stanita
diverzitetom biolokih formi i tipova stanita. Na podru- esto imaju lokalni karakter koji je uvjetovan specifinim
ju Federacije BiH ovi pejzai i ekosustavi zauzimaju pret- orografsko-edafskim prilikama. Movarna stanita se na-
planinski i planinski pojas visokih masiva. Reljef stanita laze na vododrivoj geolokoj podlozi, razliitim sedimen-
je dinamian. Vrlo raznoliki i bioloki znaajni ekosusta- tima i hidromorfnim dubokim tlima. U sastav movarnih
vi se nalaze na strmim padinama, u planinskim vrtaama, pejzaa ulazi vei broj ekosustava s visokim pejzanim
depresijama, na toilima, s karbonatnom i silikatnom ge- vrijednostima koje itavim ravniarskim podrujima daju
olokom podlogom i pliim humusno-akumulativnim tli- posebna ekoloka i biogeografska obiljeja. Ovi ekosusta-
ma. Klimu karakteriziraju vee koliine snjenih padalina, vi obuhvaaju i podruja uz vee vodotoke (Una, Bosna,

POKAZATELJI
Drina, Neretva) na kojima su razvijene higrofilne zajednice Neophodno je istaknuti da se svi tipovi posebno vrijednih
uma i ibljaka vrba, joha, rakite i ive. Idui uz vertikalni podruja u Federaciji BiH danas nalaze pod iznimno jakim
profil planina u FBIH, susreu se i posebni tipovi vlanih antropogenim pritiscima.
stanita oko planinskih izvora i potoka, a na pojedinim
mjestima i ekosustavi tresetita (cretova). Posebno znaajno 3.2 OKOLINI INDIKATORI U OBLASTI VODA
movarno podruje, s internacionalno priznatom vanou
je Hutovo blato, koje se nalazi na uu rijeke Neretve. Hu- VODA [Tip indikatora]
tovo blato je uvrteno na listu Internacionalno vanih po- Koritenje voda
druja za migratorne vrste ptica, a lokalnom legislativom je Koritenje vode za vodosnabdijevanje [P]
zatieno u kategoriji parka prirode. Pored ovog vrijednog
Koritenje voda za navodnjavanje [P]
prostora, neophodno je spomenuti da su plavljena podruja
Koritenje voda za industriju [P]
krakih polja, s prisutnim vodenim bazenima, veoma vani
Zatita voda
dijelovi ruta migratornih vrsta ptica Europe. U stratekim
Odvodnja i tretmanotpadnih voda
ciljevima ouvanja biodiverziteta FBiH, neophodne su mje- domainstava i industrije
[R]
re i ciljevi kojima e biti tiena stanita ovih vrsta. Emisije organske materije [P]
Kvalitet povrinskih voda [S]
Podruja krakih polja
Kvalitet podzemnih voda [S]
Kvalitet vode za pie [S]
Krake tvorevine na podruju FBiH su specifini fenomeni
Zatita od voda
koji ukazuju na obrasce razvoja Zemljine kore, hidroloke
mree, te bioloke i ekoloke raznolikosti. Kr u irem smi- Podruje pod prijetnjom poplava [S]
slu podrazumijeva kamenu pusto ili vrlet, a u uem smislu Tabela 7. Lista okolinskih pokazatelja stanja voda u FBiH
reljef s preteito podzemnom cirkulacijom u topivim sti-
jenama (krenjak, dolomit, sedra). Kr nastaje otapanjem Zakonom o vodama FBiH (Slubene novine Federacije
vapnenca vodom koja u sebi ima CO2, pri emu se CaCO3 BiH, broj 70/06) utvreno je da Strategija upravljanja vo-
pretvara u, u vodi topivi, Ca(CO3)2. Korozijom se pukotine dama ini sastavni dio Federalne strategije zatite okolia.
u vapnencu proiruju i meusobno spajaju u mreu pod- Za izradu spomenute strategije nadleno je Federalno mi-
zemnih upljina i kanala, koji dopiru do velikih dubina i nistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Stoga
ispod morske razine. Du veih pukotina u kru su for- su Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
mirane uvale. Polja, najvee zaravni s ravnim naplavnim umarstva i Federalno ministarstvo okolia i turizma, ko-
dnom, preteito nastaju na dodiru krenjaka i nepropusnih ordinirano u svojim programima rada za 2006. godinu
stijena. Ponornice su vodeni tokovi koji s povrine poniru predvidjeli izradu strategija iz svoje nadlenosti i pristupili
kroz krake pukotine ili ponore, gdje se nastavlja njihov aktivnostima pripreme pojedinih njezinih komponenti. Za
podzemni tok. Ekoloki i bioloki najinteresantniji kraki potrebe Federalne strategije zatite okolia obraeni su po-
fenomeni su kraka polja, formirana kroz specifine puteve jedini pokazatelji stanja voda, da bi se stanje okolia moglo
orogeneze, geogeneze i hidrogeneze u klimatski raznolikim sagledati cjelovito i prepoznati interakcija izmeu pojedi-
uvjetima. Kraka polja daju ekolokom diverzitetu na po- nih komponenti. Federalna Strategija upravljanja vodama
druju FBiH specifinost visoke razine. S obzirom na eko- iz 2009. godine detaljno obrauje ovu tematiku.
klimatske karakteristike, kraka polja Bosne i Hercegovine
se diferenciraju na skupine: 3.2.1 Kvaliteta voda
kraka polja zapadne Bosne (Glamoko, Livanjsko, Koritenje vode za vodosnabdijevanje

Kupreko, Duvanjsko i uiko polje);
kraka polja zapadne Hercegovine (Posuko, Trenutno ne postoji katastar o koritenju vode koji bi mo-
Grudsko); gao dati jasnu sliku o stvarnim koliinama vode koja se za-
kraka polja donje zapadne Hercegovine (Litiko, hvaa za razliite namjene i korisnike. U strukturi izvori-
Ljubuko i Mostarsko blato);
ta vode za vodoopskrbu dominantna je uloga podzemnih
donja kraka polja istone Hercegovine (Buko blato i
voda (preko 50%). Statistiki godinjaci FBiH pruaju po-
Popovo polje).

POKAZATELJI
datke samo o zahvaenim koliinama putem javnih sustava Koritenje voda za navodnjavanje
za vodoopskbu4.Na temelju dostupnih podataka zahvaa
se oko 270 l/st/dan, ukljuujui i gubitke koji se kreu oko Ne postoje toni podatci o navodnjavanim povrinama.
50%. Dakle, prosjena potronja u vidu isporuene koliine Procijenjeno je da se na vodnom podruju Jadranskog
vode je oko 135 l/st/dan. Oko 70% isporuenih koliina iz mora trenutno navodnjava oko 7.000 ha. S pretpostavkom o
ovih sustava otpada na kuanstva. prosjenoj potronji vode oko 3000 m3/ha/god potronja se
kree oko 146 l/st/dan.
Osnovni razlozi za potekoe u funkcioniranju vodovodnih
poduzea su visoki fiziki gubitci u sustavima koji u nekim Koritenje voda za industriju
sluajevima dostiu i 80%, nizak stupanj naplate (ispod
50%) i niske tarife, kao i njihova organizacijska rascjepka- Prema statistikom godinjaku, isporuene koliine putem
nost na opinskoj razini. Spomenute potekoe rezultiraju javnih sustava za vodoopskrbu za druge djelatnosti su oko
loim financijskim pokazateljima. Sadanji sustav upravlja- 30% od ukupne isporuene vode. S obzirom da se vei in-
nja vodovodnim poduzeima odvraa strane ulagae koji dustrijski objekti najee opskrbljuju iz vlastitih izvorita,
smatraju da su neoperativni rizici preveliki, posebno s as- ovi podatci se ne mogu uzeti kao mjerodavni za procjenu
pekta propisa. Ne postoji sustavno praenja kvalitete vode koliina vode koju koristi industrija.
za pie i provedbe standarda, osim u pojedinim veim op-
inskim vodovodima.
4 Izvjea koja se dostavljaju Zavodu za statisku FBiH se djelimino zasniv-
aju na evidenciji i dokumentaciji, a djelimino i na procjeni.
Slika 6. Ureaji za tretman otpadnih voda u FBiH

POKAZATELJI
3.2.2 Zatita voda Ovaj pritisak korespondira s pokazateljima stanja CSI 020
koji opisuje koncentraciju nutrijenata, CSI 019 (tvari u ri-
Odvodnja i tretman otpadnih voda kuanstava i indu- jekama koje troe kisik) i drugim izraunatim koji nisu na
strije listi CSI.
Toni podatci o pokrivenosti kuanstava kanalizacijskim Kvaliteta povrinskih voda

sustavima ne postoje. Takoer, u sluajevima veih opin-
skih centra obodna naselja su najee bez kanalizacijske Kvaliteta povrinskih vodotoka za koje postoje podatci i
mree. Do sada je izgraeno pet postrojenja za preia- gdje su klase, odnosno granine vrijednosti, definirane
vanje otpadnih voda, dok se otpadne vode ostalih naselja propisima bive SFRJ (Sl. list SFRJ 6/78 i 8/78), u veini
izravno isputaju u otvorene vodotoke. Spomenuta postro- sluajeva odgovara propisanim vrijednostima. Najloije
jenja za preiavanje otpadnih voda se nalaze u Gradacu, stanje je na rijeci Bosni u vodnom podruju Save. Ovo se
Srebreniku, Ljubukom, Grudama i Neumu. posebno odnosi na rijeku Spreu i podatke na mjernoj sta-
nici Bosna kod Doboja. U zadnjih nekoliko godina poinju
Prema dokumentu National Diagnostic Analysis BiH se obnavljati i uspostavljati nove stanice za monitoring kva-
(NDA BiH) iz 2003. godine, procijenjene koliine otpadnih litete i koliine voda. Osim Agencija za vodna podruja ri-
voda od kuanstava iznose oko 0,65 m3/s. Statistiki godi- jeke Save i Jadranskog mora, monitoring nad povrinskim
njak FBiH daje podatak za cijelu FBiH koji iznosi 1,7 m3/s, vodama provode Federalni hidrometeoroloki zavod i Jav-
sa tim da se ovaj podatak ne smatra reprezentativnim. na elektroprivredna preduzea. Za uspostavu monitoringa
na nain koji je predvien Zakonom o vodama neophodno
Emisije organske tvari je donijeti propise o jedinstvenom sadraju i metodologiji
izrade baze podataka zatite voda podruja rijenog sliva,
S obzirom na stanje tretmana otpadnih voda u FBiH, nije posebno o gustoi lokacija za monitoring, uestalosti i me-
realistino oekivati smanjenja u isputanju organskih sup- todologiji uzrokovanja, listi obveznih parametara, metoda-
stanci i nutrijenata u skorije vrijeme. Kako bi se procijenila ma analize i algoritmima procjene, te listi pogona koji su
emisija organskih tvari u vode, koriten je teoretski model obvezni da sami provode monitoring ili da na drugi nain
IMPRESS vodia Okvirne smjernice o vodama, koji je us- osiguraju podatke vezane za zatitu voda.
poreen s podatcima NDA BiH za vodno podruje Jadran-
skog mora. Dobivene procjene se mogu smatrati reprezen- Kvaliteta podzemnih voda
tativnim. Za vodno podruje Save godinja produkcija je
oko 40.000 BPK (t/god), 15.000 N (t/god) i 2.000 P (t/god) Ne postoji sustavno praenje kvalitete podzemnih voda u
od stanovnitva, stoarstva i poljoprivrede. Za vodno po- FBiH i ne postoje podatci o kvaliteti. Zakonom je predvie-
druje Jadranskog mora vrijednosti su 8.000 BPK(t/god), na izrada programa monitoringa i uspostava stanica za pra-
4.000 N(t/god) i 450 P(t/god). enje stanja podzemnih voda, kemijskog i kvantitativnog.
VodnopodrujeslivarijekeSave VodnopodrujeslivaJadranskogmora
Fosfati 2000 450
Nitrati 15000 4000
Biolokapotronjakisika(BPK) 40000 8000

Slika 7. Emisije organske materije u vode (t/god)

POKAZATELJI
Kvaliteta vode za pie 3.3 OKOLINI INDIKATORI U OBLASTI

ZEMLJITA
Kvaliteta vode za pie se sustavno ne provjerava. Samo u
veim vodovodima obavljaju se interne kontrole kvalitete ZEMLJITE [Tip indikatora]
vode za pie. Zakonom o vodama FBiH propisana je obveza Struktura ukupnog zemljita [S]
stalnog i sustavnog pregleda vode od ovlatenih laboratori- Struktura urbaniziranog zemljita [S]
ja. Uvjete koje treba ispunjavati voda koja se koristi za pie
Koritenje zemljita
propisuje Federalni ministar nadlean za zdravstvo.
Promjena namjene [P]
Godinji prosjek pretvaranja poljo-
3.2.3 Zatita od voda privrednog zemljita
[S]
Razvijenost sistema monitoringa

[R]
Izgraenost zatitnih objekata koritenja zemljita
Zatita zemljita
Tehniki dio sustava za obranu od poplava , koji je egzisti- Emisije u zemljite [P]
rao i funkcionirao prije rata u BiH, sastojao se od velikog Antropogena i specijalna degradacija
[P]
broja zatitnih objekata i nasipa uz rijeku Savu i Neretvu, zemljita
te njihove pritoke u ukupnoj duini od 350 km. Sustav se Osjetljivost zemljita [P]
sastojao od: (I) obodnih kanala duine oko 170 km; (II) 25 Kiselost zemljita [S]
izgraenih crpnih stanica za zatitu od unutranjih voda Kontaminacija tekim metalima i ostalim
[S]
hemijskim agensima
ukupnog kapaciteta 120 m3/s; (III) reguliranih vodotoka
Zdravstveno stanje zemljita [S]
duine oko 76 km; (IV) 55 km izgraenih obaloutvrda; (V)
Fiziki gubitak zemljita [S]
3,8 km tunela s dvije kule zatvaranice za odvod voda iz
Zbijenost zemljita [S]
plavljenih krakih polja; (VI) 28 vodnih akumulacija za-
premine 3,6 milijardi m3; i (VII) niza drugih zatitnih obje- Struktura prema bonitetnim klasama [S]
kata kao to su ureene bujice, male akumulacije i dr. Razvijenost monitoringa kvaliteta
[R]
zemljita
Certificirane ume FSC [R]
Trenutano stanje zatitnih objekata je loe zbog ratnih
oteenja i dugogodinjeg minimalnog odravanja uslijed
Tabela 8. Lista okolinskih pokazatelja stanja zemljita u FBiH
nedostatka sredstava i miniranosti pojedinih objekata. To
se posebno odnosi na naselja uz rijeku Savu. U sluaju po-
3.3.1 Struktura zemljita
jave poplava na ovom podruju izazvanih velikim vodama
rjeeg ranga, posljedice bi bile nesagledive. Poduzete su
Struktura ukupnog zemljita
odreene mjere na unapreenju stanja ovih objekata, ali jo
uvijek se to ne moe smatrati zadovoljavajuim. Stanje ni u
Za odrivo upravljanje zemljinim resursima bitni su po-
ostalim dijelovima zemlje nije mnogo bolje, o emu govore
datci o trenutnom koritenju zemljita. Prema slubenim
poplave na podruju Tuzlanske(og) upanije/kantona koje
statistikim podatcima Federalnog zavoda za statistiku4,
su se dogodile u lipnju 2001. godine. Tada je priinjena ve-
FBiH raspolae s 1.140.000 ha ukupnih poljoprivrednih po-
lika materijalna teta na poljoprivrednim usjevima i stam-
benim i infrastrukturnim objektima. Poplavnim valom u vrina. Od toga iznosa obradivo zemljite zauzima 719.000
Tuzlanskoj(m) upaniji/kantonu takoer je uzrokovano ha (63%), panjaci 419 000 ha (36,8%), te barsko i ostalo
erodiranje obradivog zemljita i pojava veih klizita. 2.000 ha (0,2%).
Podruje pod prijetnjom poplava Od navedenih 719.000 ha obradivog zemljita, oko 411.000
ha (57,2%) otpada na oranice, oko 42.000 ha (5,8%) na vo-
njake, 4.000 ha (0,6 %) na vinograde, te 262.000 ha (36,4%)
Procjenjuje se da je trenutno u vodnom podruju Save oko
na prirodne livade. U FBiH se nalazi 0,40 ha/st ukupnog
21.500 ha pod prijetnjom od poplava velikih voda ranga po-
poljoprivrednog zemljita, dok je obradivog zemljita dosta
jave 1/100 godina, a u vodnom podruju Jadranskog mora
manje i iznosi 0,25 ha/st.
oko 20.600 ha.

POKAZATELJI
Poljoprivrednozemljite Obradivozemljite Oranice

0
Oranice 0,17
ostalevrste
1140000 zemljita
719000
poloprivredne
povrine Obradivozemljite 0,25
obradivo
1471050 419000
2000 Poljoprivrednozemljite 0,40

Slika 8. Poljoprivredno zemljite u FBiH (ha)

Slika 10. Raspoloivost zemljita u FBiH (ha/stanovnik)
Ostalo Urbanizovane
2% povrine
1%
oranice
vonjaci
vinogradi Podusjevima
24%
262000 livade
411000
Panjaci
9%
ume
42000
4000 64%

Slika 11. Struktura zemljita FBiH
Slika 9. Obradivo poljoprivredno zemljite u FBiH (ha)
Podatak od 0,17 ha oranine povrine po jednom stanovni-

ku predstavlja kritinu granicu po meunarodnim mjerili-
ma neophodnu za prehranu stanovnitva. Ovaj odnos e se
stalno smanjivati prvenstveno rastom populacije. Opisana
situacija namee potrebu da se poljoprivredno zemljite ko-
risti maksimalno racionalno i strogo namjenski u skladu sa
zakonskim okvirima.
Strukturu koritenja zemljita potrebno je pratiti u skladu s

meunarodnim standardima kako bi podatci bili usporedi-
vi. U tu svrhu potrebno je imati podatke o strukturi zemlji-
ta prema tipu pokrivaa u skladu sa Corine Land Cover
podjeli. Za sada ovi podatci za FBiH nisu dostupni u cijelo-
sti i mogue je dati samo grubu procjenu i to za etiri tipa
pokrivaa. Grupe procjene postoje i za cjelokupnu BiH.
Oite razlike u podatcima prema razliitim izvorima uka-

zuju na nepouzdanost i nedostatak podataka koji trebajubi-
ti prikupljeni na adekvatan nain i uz internacionalno pri-
hvaenu metodologiju praenja.

POKAZATELJI
Slika 12. Struktura koritenja zemljita u BiH (Izvor: FAO (GCP/BIH/002/ITA), Mart 2002)
Struktura urbaniziranog zemljita 3.3.2 Koritenje zemljita
Na temelju dostupnih planskih podataka, 7% ukupnog Promjena namjene

zemljita namijenjeno je za urbani i ruralni razvoj.
Za eksploatacijska polja i radne zone, te prometnice i Najznaajniji pritisak na zemljite i strukturu njegova ko-
energetsku infrastrukturu namijenjeno je po 2% od ukupne ritenja uzrokovan je potrebama drutveno-ekonomskog
povrine zemljita. razvitka. Uslijed porasta populacije, promjene u ivotnim
navikama stanovnitva, porasta kupovne moi i ekonom-
skog razvitka poveavaju se potrebe za promjenom namje-
Kategorija km2 %
ne zemljita. Stoga se struktura zemljita, u skladu sa spo-
Ukupno FBiH 26.110,5 100,0 menutim kategorijama, u odreenoj mjeri mijenja na utrb
Urbani i ruralni razvoj 1.830 7,0 poljoprivrednog i umskog zemljita, odnosno na utrb vi-
sokovrijednih kategorija koje omoguavaju vitalne ekolo-
Eksploataciona polja i radne zone 520 2,0
ke funkcije tla.
Saobraajnice i energetika 520 2,0
Praenje promjene namjene koritenja zemljita predstav-
Tabela 9. Struktura urbaniziranog zemljita FBiH
lja rano upozorenje u smislu (ne) ugroenosti kvalitete
okolia i potencijalnih opasnosti za biodiverzitet i ljudsko
zdravlje. Stoga je EEA u listu kljunih okolinskih pokaza-
telja ukljuila CSI 014 Land take koji prati kategorije ze-

POKAZATELJI
mljita koje nestaju i povrinu zemljita u hektarima koje

biva ustupljeno za druge namjene (industrija, rudnici, ur-
banizirana podruja i sl).
15% Naselja
20%
Infrastruktura
25% Eksploatacija
mineralnihsirovina
40% Ostalo
Slika 13. Udio pojedinih aktivnosti u predvienoj 10-godinjoj
promjeni namjene koritenja zemljita
Slika 14. Urbana podruja BiH centri s najvie zahtjeva za

Ovim se pokazateljem takoer utvruju djelatnosti koje promjenom namjene koritenja zemljita
imaju najvie zahtjeve prema zemljitu. U Europi se potre-
be za zemljitem veinom osiguravaju iz kategorije obra- Najugroenije zone u FBiH su urbani industrijski centri
divog zemljita, te 48,4% ukupnog zemljita kome je pro- kao to se vidi na gornjoj ilustraciji, s tim da ire podru-
mijenjena namjena potie od obradivog zemljita. U FBiH je Mostara i Neuma predstavlja zone u kojima se dogaa-
nema podataka o povrinama zemljita s promijenjenom ju znaajne promjene namjene koritenja zemljita. Tre-
namjenom jer ne postoji integralna evidencija i/ili podatci ba naglasiti da se velike promjene dogaaju i u zonama
s niih razina vlasti nisu dostupni. upanija/kanton Sara- s manjom gustoom naseljenosti tj. u ruralnim podru-
jevo moe biti izvrstan primjer; za razdoblje od 20 godina, jima u kojima je izraena gradnja sportsko-rekreativnih
njezin/njegov prostorni plan 2003 2023. predvia pove- centara kao to su Vlai, Igman-Bjelanica, Kupres i sl.
anje udjela graevinskog zemljita sa 14,6% na 20,28% pr-
venstveno na raun poljoprivrednog zemljita koje smanju- Godinji prosjek pretvaranja poljoprivrednog
je udio s 36,9% na 28,7%. zemljita
Kao dovoljno dobra procjena mogu posluiti podatci iz Kao to je ve ranije naglaeno, poljoprivredno zemlji-
Prostornog plana BiH za razdoblje 1981 2000. Na temelju te, a posebice obradivo, dragocjen je resurs u FBiH i
ovih podataka mogue je dati okvirnu procjenu o povrini pribliava se granici neophodnoj za prehranu po me-
zemljita potrebnoj za pojedine djelatnosti u vremenu od unarodnim mjerilima stanovnitva. Stoga je iznimno
10 godina (vidi slijedei graf). U skladu s tim, infrastruk- vano pratiti razinu gubljenja poljoprivrednog zemljita
tura se javlja kao najvei potroa zemljita. S obzirom na na godinjoj razini. Na temelju strunih ocjena, godi-
ratna i poratna dogaanja treba pretpostaviti da je udio na- nje u FBiH izgubi/promijeni namjenu oko 0,101% po-
selja koja ukljuuju i industrijske zone neto vie, a infra- ljoprivrednog zemljita. Iako Zakon o poljoprivrednom
struktura ima neto manji postotni udio. zemljitu FBiH namee obvezu nadlenih kantonalnih
ministarstava da vode evidenciju o promjeni namjene
Za planiranje i zatitu zemljita neophodno je utvrditi naj- koritenja poljoprivrednog zemljita, takvi podatci nisu
ugroenija podruja, tj. ona s najznaajnijim promjenama. na raspolaganju. Neke(i) od upanija/kantona uope ne
Kao najadekvatnija metoda za praenje spomenutih pro- raspolau evidencijom ili odbijaju ustupiti podatke o
mjena smatraju se satelitski snimci, to trenutno nije mo- promjeni koritenja namjene poljoprivrednog zemljita.
gue uraditi za BiH.

POKAZATELJI
Razvijenost sistema monitoringa koritenja zemljita ne postoji evidencija o svim promjenama u prostoru;
ne postoje satelitski snimci koji bi omoguili efikasnu
Kako bi bilo mogue odrivo upravljati vrijednim i ogra- identifikaciju nastalih promjena;
nienim resursom, kao to je zemljite, u FBiH neophod- katastri i zemljine knjige nisu uredno voene,
no je izgraditi efikasan i integriran sustav naina koritenja katastar panjaka vode etiri upanije/kantona:
zemljita, kao i praenje unapreenja podruja koja mogu Posavska(i) (590 ha), Bosansko-podrinjska(i) (25 ha),
imati negativan utjecaj na kvalitetu okolia i/ili zdravlje lju- Srednjobosanska(i) (21,38 ha) i Herceg-bosanska(i) (68
di. Novim Zakonom o prostornom planiranju i koritenju ha)7
zemljita FBiH, predvia se uspostava integralnog sustava evidencija o neobraenom poljoprivrednom zemljitu
praenja koji podrazumijeva prikupljanje podataka i evi- se vodi samo u nekim upanijama/kantonima.
denciju svih promjena u prostoru. Meutim, jo uvijek ne
postoje podzakonski akti kojim bi se uredila ova oblast, osi- 3.3.3 Zatita zemljita
guralo kontinuirano javno financiranje i razvila adekvatna
usporediva metodologija za prikupljanje podataka na svim Kada govorimo o zatiti zemljita onda svakako najznaaj-
razinama. S druge strane, postoje poeljni zakonski propisi niji izvor pritiska na kvalitetu zemljita, odnosno kapacitet
koji obvezuju nadlene da vode evidenciju o promjeni na- zemljita da osigura i fizike i ekoloke funkcije neophod-
mjene koritenja poljoprivrednog zemljita, ali ti propisi se ne za odrivi razvitak, su razliite emisije koje idu izravno
ne potuju u svim upanijama/kantonima. Stoga, integral- ili neizravno u zemljite, zatim razliite vrste antropogene
na evidencija o koritenju zemljita i njegovoj kategorizaciji degradacije tla i osjetljivost zemljita, koja proistie iz pri-
ne postoji. Iako postoje odreeni pomaci u uspostavi GIS rodnih karakteristika podruja FBiH. Da bi se planirala
koji je dio svakodnevnih aktivnosti Federalnog zavoda za adekvatna zatita zemljita, neophodno je raspolagati po-
agropedologiju i poboljanja u ureenju katastra, integrira- datcima tj. pokazateljima koji ukazuju gdje moe doi do
ni sustav monitoringa zemljita ne postoji, odnosno njego- problema koji mogu ugroziti kako kvalitetu ivota ljudi,
va izgradnja je u poetnoj fazi. tako i prirodna stanita za veliki broj osjetljivih biljnih i i-
votinjskih vrsta.
Prema miljenju odreenog broja strunjaka 5, obezvrjei-
vanje zemljita zbog neadekvatnog funkcioniranja trita Emisije u zemljite
nekretninama/zemljitem6je stvorilo percepciju o zemlji-
tu kao neogranienom resursu, to je uzrokovalo potpu- Sve to je reeno o zagaenju vode, zraka i o odlaganju ot-
no neodgovoran odnos prema zemljitu. Iz tog razloga je pada trebalo bi biti ponovljeno u ovom pasusu. Sve spome-
potrebno ukloniti barijere za uspostavu efikasnog trita nute emisije izravno ili neizravno, potpuno ili djelimino,
zemljitem. Najznaajniji problem u ovom segmentu je ne- dospijevaju u zemljite, to onda moe biti izvor rizika za
adekvatan katastar i zemljine knjige koji ine proceduru zdravlje ljudi i opstanak biljnih i ivotinjskih vrsta. Trenut-
provjere vlasnitva veoma dugom, a u nekim opinama no je o svim emisijama malo raspoloivih podataka i teko
i veoma kompliciranom. Zakon o zemljinim knjigama je ocijeniti koliki je stvarno pritisak na zemljite. Tako je
(Slubene novine FBiH, broj 58/02) je uveo obvezu uvo- poznato da je emisija olova 15 t godinje (10% dolazi iz lo-
enja elektronskog upisa i obrade podataka. Problem ostaje ita). Ove emisije iz zraka e biti sve znaajniji imbenici
u opinama koje nemaju dovoljno proraunskih sredstava pritiska kako se bude razvijala industrija i mrea prometni-
i/ili ostalih resursa da ispotuju ove zakonske odredbe. Pro- ca. Meutim, odlaganje otpada je trenutano najznaajniji
blemi u praenju koritenja zemljita se svode na slijedee: imbenik pritiska i rizika. Godinje se stvara 1,5 milijuna
t otpada to predstavlja 15% godinje proizvodnje, a 10%
ne postoji precizna i vjerodostojna kategorizacija i otpada ini opasni otpad. Zabrinjava to se organizirano
inventarizacija zemljita, koja bi bila praena setom prikuplja samo 40% otpada na 56 sanitarnih odlagalita i
namjenskih tehnikih karata za FBiH; to ne postoji svijest u kuanstvima da je potrebno sortirati
podatci o pretvorbi zemljita su neuredni; otpad. Zabrinjava i injenica da 90% industrijskog otpada
nije adekvatno odloeno kao ni 77% medicinskog otpa-
5 Bublin (2004): Pregled poslijeratne situacije zemljinih resursa u BiH, FAO
office u Sarajevu, Projekt GCP/BiH/002/ITA.
7 FMPV (2007): Studija o stanju poljoprivrednog zemljita, draft
6 Cijena zemljita nije pokazatelj njegove stvarne vrijednosti. verzija.

POKAZATELJI
da. Dodatno zabrinjava nepostojanje podataka o skladi- nja i primjenu posebnih proizvodnih praksi. U tom smislu
tima nafte i naftnih derivata niti izvjea njihovu stanju. zabrinjava injenica da ne postoji karta visoko senzitivnih
Drugim rijeima, generalno se moe rei kako trenutano podruja, kao ni ovom problemu prilagoene agrookolin-
nema dovoljno podataka da se precizno definiraju podruja ske politike (programi). Trenutno se mali dio prorauna za
i razine rizika za prirodne habitate i zdravlje ljudi. podrku poljoprivredi odvaja za poticanje odrivih poljo-
privrednih proizvodnji, a u okviru ruralnog razvoja ne
Antropogena i specijalna degradacija zemljita fokusira problem zemljita.
Znaajan rizik i izvor rizika za zdravlje ljudi i prirodne re-

surse, kao i za prirodna stanita, ine povrine koje su ve
na odreeni nain degradirane, odnosno koje su ve zaga-
ene. Prema pokazateljima EEA (CSI 015 Progres in mana-
gement of contaminated sites 8) prati se samo koliko odre-
ena zemlja napreduje u uklanjanju i/ili smanjenju razina
rizika ba ovakvih podruja. To obvezuje sve zemlje lani-
ce da identificiraju sva ovakva podruja i naprave procje-
nu razina rizika po okoli i zdravlje ljudi i plan stavljanja
pod kontrolu tog rizika i/ili njegovo uklanjanje u potpu-
nosti. Upravo se onda taj plan prati. Zakon o prostornom
planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH,
broj 4/06) predvia voenje evidencije o svim pa i ovakvim
promjenama u prostoru, ali ne predvia voenje registra
(katastra) ovakvih podruja. Generalno reeno, ne postoji
pouzdan i dokumetiran izvor podataka koji bi omoguio
identifikaciju ovako degradiranih podruja i procjenu ra-
zina rizika po okoli. Meutim, prema predratnim podat-
cima na razini BiH bilo je 20.000 ha tehnogene pustinje
(0,5% teritorija BiH). Treba naglasiti da se odlaganje raz-
bacanog otpada obavlja u ruralnim oblastima, to znaaj-
no ugroava i mogunost generiranja dohotka, a posebno
u izvanpoljoprivrednim djelatnostima, kao to je turizam.
Osim toga, minska polja koja zauzimaju 4% teritorija FBiH
predstavljaju stalni rizik po kvalitetu okolia i mogunost
generiranja dohotka. Miniranost terena e jo dugo pred-
stavljati stvarnu opasnost za ljude i spreavat e razvoj u
nekim podrujima.
Osjetljivost zemljita
Upravo prirodne karakteristike tla u cijeloj BiH, a time i u

FBiH, definiraju ovaj resurs kao izrazito osjetljiv medij ko-
jim se mora veoma pozorno raspolagati, te se o njemu mora
planski i sustavno skrbiti. injenice da 84,2% teritorija ima
nagib vei od 13%, te da je 40% zemljita plie od 30 cm,
dok 17% zemljita su vrlo plitka tla, ukazuju da se najve-
i dio teritorija moe svrstati u kategoriju osjetljivih tala
koja zahtijevaju dodatnu skrb i posebne naine upravlja-
8 Za vie informacije vidjeti http://themes.eea.europa.eu/IMS/CSI

POKAZATELJI

Slika 15. Topografija BiH
Kiselost zemljita mamo podatke. Osim neadekvatne poljoprivredne prakse

zakiseljavanju tla doprinosi i neadekvatno upravljanje u-
Kisela reakcija zemljita moe biti njegova prirodna ili an- mama i umskim zemljitem. Ne postoje slubeni podatci
tropogeno inducirana osobina. U BiH oko 43 % svih zemlji- koji ukazuju na veliinu problema, ali sama injenica da
ta ima kiselu reakciju. Generalno, osnovni uzrok antro- je jedan od bitnih problema bh. umarstva nelegalna sje-
pogenog zakiseljavanja tla su neadekvatne poljoprivredne a, ukazuje da se umama ne upravlja na adekvatan nain.
prakse, ali i kisele kie, te zagaeni vodotoci. Meutim, Pravi odgovor je svakako propagiranje odrivih praksi u
treba istaknuti kako nedostaju podatci koji bi posluili za poljoprivredi i umarstvu. Za sada u FBiH ne postoje jasno
preciznu identifikaciju ugroenih podruja. Postoje samo definirani agrookolinski programi, kao dio cjelokupnih
neki predratni podatci koji ukazuju na utjecaj neadekvat- politika podrke poljoprivredi. Meutim, stanje se donekle
nih poljoprivrednih praksi. Prema podatcima Federalnog popravlja jer se od ove godine podrava i integralna i or-
zavoda za agropedologiju zakiseljavanje poljoprivrednog ganska poljoprivredna proizvodnja.
zemljita uslijed intenzivne gnojidbe u posljednjih 30 godi-
na predratnog razdoblja (1956. 1991.) kretao se od 0,5 do Kontaminacija tekim metalima i ostalim kemijskim
1,5 pH jedinica, to znai da je na pojedinim zemljitima agensima
u BiH na poljoprivrednim dobrima (dravne farme) zbog
uporabe N:P:K gnojiva u prosjeku pH sa 6,0 znala opasti Veoma je teko govoriti o razini kontaminiranosti tekim
na 5,5 pH u H2O. Ovim procesima je bilo zahvaeno oko metalima i drugim kemijskim agensima. Istraivanja o za-
65.000 ha uglavnom ravniarskog i brdskog podruja. Za gaenosti tla su obavljana veoma sporadino, tako da ras-
privatna poljoprivredna gazdinstva kojih je znatno vie ne- polaemo nekim podatcima koji su rezultat istraivanja

POKAZATELJI
koje je proveo Federalni zavod za agropedologiju 1998., stveno misli na podruja oko Travnika (Vranica i Vlai),
1999., 2000. i 2005. godine. Zato je mogue predstaviti slje- podruja oko Konjica i oko Sarajeva. Rizina podruja se
dee podatke koji mogu posluiti kao indikacija o razini nalaze i u velikim urbanim centrima i to veinom na ne-
zagaenosti tla tekim metalima. Udio zemljita sa sred- zatienim zemljanim igralitima za djecu, jer ne postoji
njom i visokom razinom sadraja tekih metala s tim da Co adekvatna regulativa vezana za dranje domaih ivotinja
i Cd se ne pojavljuju kao bitni zagaivai (drugi postotak i kunih ljubimaca.
predstavlja postotak zemljita koja imaju visoku razinu za-
gaenja) jest sljedei: Fiziki gubitak zemljita
Sarajevska(i) upanija/kanton Pb (37%, 13%), Cu Prema dostupnim podatcima Federalnog zavoda za agrope-
(88%, 2%), Zn (90%, 0), Mn (72%, 1%), dologiju procjenjuje se da se prosjeno godinje gubi 3.000
Unsko-sanska Pb (22%, 2%), Cu (62%, 0%), Zn (68%, ha zemljita u BiH. Na sljedeem grafu su prikazani uzroci
0%), Mn (83%, 5%), gubitka zemljita u BiH. Treba naglasiti da ssustavno pra-
Tuzlanska Pb (11%, 0%), Cu (60%, 1%), Zn (54%, 0%), enje fizikog gubitka tla ne postoji i zbog toga ne postoje
Mn (67%, 3%), pouzdani podatci o tome. Postojea procjena je dovoljno
Srednjobosanska Pb (0%), Cu (88%, 2%), Zn (78%, zabrinjavajua i svakako zove na akciju svih kako bi se ovaj
0%), Mn (56%, 44%). dragocjeni resurs to bolje zatitio.
Osim ovih podataka kao indikacija mogu posluiti pre-

dratni podaci (Kubat 1987), pregledna karta oreola prirod- 300
ne i vjetake zagaenosti Polje Velika Kladua (Ba i Pb), Povrinskikopovi
300 900
Polje Otoka B. Krupa (Pb i Cu i Ag), Tri polja Biha (Al, Fe, Deponije
Ti, Si i Ga), emernica (Al i Fe, Si, Mn), Bugojno-Prozor Naselja
(Ba, Hg, Sb, Pb, As), Kreevo- Fojnica (Pb, Sb, Hg, Ba, F, 300 Vodneakumulacije
As i U), Borovnica-Vare-evljanovii-Srednje (Pb, Sb, Hg, Saobraajnice
Ba, Zn, Cd), Olovo (Pb), Tuzla (Cl i Na), Gorade ajnie Industrijskiobjekti
(Sb, Hg, Pb i Ba). 300 300 Erozije,klizitaidr.
Zbog nedostatka sustavnog istraivanja i praenja nema 600

podataka o zagaenosti tla radionukleoidima, organskim

polutantima i NOx jedinjenjima. Dostupni su samo podatci
Federalnog zavoda za agropedologiju koji su pratili zagae- Slika 16. Fiziki gubitak zemljita u FBiH (ha) (Izvor: Federalni
zavod za agropedologiju)
nje uz ceste od regionalnog znaenja M5, M16, M17, M18
u razdoblju 2004. 2006. god. i nije konstatiran povien
Zbijenost zemljita
sadraj zagaivaa.
Ne postoje podatci koji bi nam omoguili ocjenu stanja po

Dakle, zbog nedostatka podataka nije mogue dati procje-
pitanju zbijenosti zemljita. Neadekvatna poljoprivredna
nu stvarnog stanja zagaenosti tla u BiH po obe ove osno-
praksa dovodi do zbijanja zemljita to ima negativne po-
ve, ali je mogue rei da su rizina podruja veliki urbani
sljedice po plodnost zemljita i ugroava ivot vrsta koje
i industrijski centri, te podruja preko kojih prolaze zra-
nastanjuju zemljite, te na taj nain ima negativne efekte po
ne struje koje nose zagaenje velikih zagaivaa npr. TU
kvalitetu ivota ljudi i biodiverzitet u cijelosti.
Ugljevik.
Zdravstveno stanje zemljita
Podataka o zdravstvenom stanju zemljita nema, meutim

sva podruja gdje se javljaju bolesti ovaca kao to su epa-
vost i bruceloza su podruja koja su rizina. To se prven-

POKAZATELJI
Struktura prema bonitetnim klasama monitoringa zemljita (to ukljuuje i monitoring kvalitete
zemljita i svaku promjenu u prostoru) do danas nisu ra-
Kvalitetna vrijednost zemljita definirana je njegovim boni- zvijene institucije koje bi bile nadlene za njegovu uspo-
tetom gdje se najvrjednija i najkvalitetnija zemljita svrsta- stavu. Federalni zavod za agropedologiju je dobio odgova-
vaju u I. kategoriju, a ona najloija u VIII. kategoriju. Boni- rajue ingerencije u tom smislu koje nisu dovoljne da bi se
tetnu kategoriju u BiH uglavnom definiraju nagib, dubina, formirao ovako kompleksan zemljini informacijski sustav.
struktura, tekstura, humoznost, reakcija, vodopropusnost, Tako se moe dati ocjena da je razvoj monitoring sustava
skeletnost (kamenitost), broj vegetacionih dana, nadmor- na samom poetku i da je osnovna konica njegova daljnjeg
ska visina i sl. Podatci o strukturi zemljita su predratni i i ubrzanog razvoja nepostojanje institucionalnih rjeenja
odnose se na cjelokupnu BiH jer nakon rata nije uspostav- na razini FBiH. Vano je istaknuti da nedostaju:
ljen sustavni monitoring kvalitete zemljita u FBiH.
karte uporabne vrijednosti zemljita sa svim prateim
analitikim dokumentima i tematskim kartama.
3% 3% upanije/kantoni imaju obvezu (lankom 6. Zakona
12%
8% Ikategorija o poljoprivrednom zemljitu) izraditi i financirati
8%
IIkategorija dane karte to nije uinjeno u svim upanijama/
IIIkategorija kantonima (Unsko-sanska, Tuzlanska, Sarajevska,
IVkategorija
Srednjobosanska, Bosansko-podrinjska i Posavska su
18% Vkategorija
ispunile danu obvezu);
VIkategorija
ne postoje odreene tematske karte koje ine podlogu
VIIkategorija
VIIIkategorija
za sve planove i programe zatite zemljita;
32%
ne postoji registar kontaminiranih podruja i njihova
16% inventarizacija;
ne postoji klasifikacija kontaminiranih podruja prema

razini rizika;
nema podataka o stvarnoj kontaminaciji zemljita;
Slika 17. Struktura zemljita FBiH prema bonitetnim kategorijama
(Izvor: Federalni zavod za agropedologiju) nema monitoringa zakonskih obveza (rekultivacija i sl).
Kao to se s predhodne ilustracije vidi, visokokvalitetnog Certificirane ume FSC

zemljita u BiH ima veoma malo svega oko 14%, dok su
najvie zastupljena zemljita umjerene kvalitete, koja ine Nain upravljanja i nain koritenja uma uvelike doprino-
zemljita od IV do VI kategorije s oko 67%. Zbog toga za- si kvaliteti tla. Zbog toga je veoma vano da se umskim re-
kon o poljoprivrednom zemljitu nalae da se zemljite od sursima upravlja na odriv nain. Certifikacija uma je je-
I VI katastarske, odnosno bonitetne, klase moe koristiti dan od naina da se osigura odrivo upravljanje umama.
iskljuivo kao poljoprivredno zemljite i samo se iznimno,
kada ne postoje druge mogunosti, moe koristiti za druge
namjene. Plan prostornog ureenja definira naine kori-
tenja svih zemljinih povrina. Meutim, poto ne postoje
mehanizmi koji bi osigurali primjenu ove obveze, propis se
u ovom dijelu ne potuje i vjerojatno je u poratnom raz-
doblju smanjena koliina poljoprivrednog zemljita I do IV
klase, ali nije mogue ocijeniti u kojoj mjeri.
Razvijenost monitoringa kvalitete zemljita
Iako u dva zakona (Zakon o poljoprivrednom zemljitu i

Zakon o prostornom planu i koritenju zemljita FBiH) po-
stoji zakonsko uporite za formiranje integriranog sustava

POKAZATELJI
3.4 OKOLINI POKAZATELJI U OBLASTI Energija iz obnovljivih izvora, izuzimajui

ENERGIJE hidroenergiju, jo uvijek nije zastupljena
u energetskoj bilanci FBiH jer objektivno
ENERGIJA [Tip indikatora] i ne participira u znaajnijoj mjeri u
Ukupna (domaa) proizvodnja energije energetici FBiH. Po pitanju podataka
[S]
u FBiH o ogrjevnom drvetu, ne raspolae se s
Finalna potronja energije po sektorima CSI 027 [S] dovoljno pouzdanim podatcima pa i pored
Ukupna energijska intenzivnost u BIH CSI 028 [R] pretpostavke da se radi o relevantnom udjelu
Ukupna potronja primarne energije po
CSI 029 [S] u ukupnoj proizvodnji primarne energije u
vrsti energenta u BiH
FBiH (pretpostavka 5 do 8%) ovaj segment
Potronja obnovljive energije u BIH CSI 030 [R]
ostaje jo uvijek neobraen energijskom
Elektrina energija iz obnovljivih izvora
u BiH
CSI 031 [R] bilancom.
Velika loita [P]
Finalna potronja energije po sektorima CSI 027 BiH
Mala loita [P]
Broj registriranih motornih vozila [P]
Finalna potronja energije obuhvaa energiju isporuenu
Tabela 10. Lista okolinskih pokazatelja stanja energetskog sek- potroaima za sve energijske potrebe i svim sektorima
tora u FBiH izuzev sektora energetike.
Ukupna (domaa) proizvodnja energije u FBiH
736
U energetskoj bilanci FBiH proizvodnja se prvenstveno od- Industrija
nosi na domae energetske resurse ugljen i hidroenergiju.
Ugljen se najveim dijelom transformira u elektrinu ener- Transport
1508
giju i u odnosu na vodne snage u ukupnoj proizvodnji elek- Ostalo
trine energije u FBiH participira u priblinom omjeru 2:1
721
(termoelektrane : hidroelektrane).
Ugljen (mrki i lignit) se proizvodi u deset

rudnika na teritoriju FBiH (Kakanj, Zenica,
Slika 18. Finalna potronja energije po sektorima u 2004. god. u
Breza, Bila, Graanica, Kreka, urevik, BiH (ktoe) (izvor: International Energy Agency)
Banovii, Tunica i Kamengrad) za potrebe
proizvodnje elektrine energije i topline,
industrije i iroke potronje.
Elektrina energija se proizvodi iz

domaeg ugljena u dvije termoelektrane
(Kakanj i Tuzla), a iz hidroresursa u osam
hidroelektrana (Rama, Jablanica, Grabovica,
Salakovac, Mostar, apljina, Jajce 1 i 2), kao
i u izvjesnom broju hidroelektrana male
snage. U termoelektranama se primjenom
kogenerativnih sustava proizvode i toplinska
energija i tehnoloka para.
Tekua goriva i plin se uvoze iz inozemstva.

Tekua goriva najveu primjenu imaju u
prometu.

POKAZATELJI
Ukupna energijska intenzivnost u BIH CSI 028 [R] Bosnu i Hercegovinu. Relativni udio pojedine vrste goriva
odreen je kao odnos ukupne potronje specifinog ener-
Ukupna energijska intenzivnost je odreena kao odnos genta i ukupne potronje energije, za odreenu godinu.
ukupne potronje primarne energije i GDP-a za odreenu Podatci za ukupnu potronju energije po vrsti energenta
kalendarsku godinu. za razdoblje od 1998. do 2004. godine dani su u sljedeoj
ilustraciji.
Ukupna potronja primarne energije po vrsti energenta
CSI 029 BiH
Ukupna potronja energije rauna se kao suma ukupne po-

tronje energije iz vrstog, tenog i gasovitog goriva kao i
obnovljivih izvora energije. Ovaj podatak se daje za cijelu
EnergijskaintenzivnostBiH
1998 2004.godina Energijskaintenzivnost(toe/1990MECU)
Ukupnapotronjaenergije(ktoe)
1098,5
4990 5007 931,1 945,6
859,6 837,7 795,9
4747 4707
4606 628
4376
4284
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

INDEKSUkupnapotronja
100 102,1 110,8 107,5 116,5 116,9 109,9
energije(1998=100)
INDEKSGDP(1998=100) 100 120,5 128,7 137,4 152,7 161,3 192,2
INDEKSenergijskeintenzivnosti
100 84,8 86,1 78,3 76,3 72,5 57,2
(1998=100)

Slika 19. Potronja primarne energije, GDP, energijska intenzivnost za BiH za razdoblje 1998. 2004. godina
(izvor: CETEOR d.o.o. Sarajevo)
Ugalj Tenagoriva Prirodnigas Obnovljiviizvorienergije
655 672
640 650 152 152 724
554 672 277 277 278
176 176 1059 1134
1008 1008
1109 1134 1210
2822 3124 3049

2445 2394 2671 2495
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Slika 20. Ukupna potronja primarne energije u BiH (ktoe) (izvor: CETEOR d.o.o. Sarajevo)

POKAZATELJI
Potronja obnovljive energije u BIH CSI 030 [R]
Potronja obnovljive energije je odnos izmeu potronje

one energije koja se dobiva iz obnovljivih izvora i ukupne
potronje energije za odreenu godinu i predstavlja udio
obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji. Prikaz je
dan na donjoj ilustraciji.
Elektrina energija iz obnovljivih izvora u BiH CSI 031 [R]
Pokazatelj obnovljiva el. energija je odnos izmeu elek-

trine energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i
ukupne potronje elektrine energije.
Potronjaobnovljiveenergije(%)
CSI030
Ukupnapotronjaenergije(000t
ekvivalentnoguglja)
5007
10,8%
9,6% 11,1% 4747 4606 4990 4707
9,0% 9,1% 9,0% 9,2% 4284 4376
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

3,9% 4,6% 4,4% 4,5% 4,1% 4,2% 4,3%
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Biomasa Hidroenergija

Slika 21. Potronja obnovljive energije u BiH u razdoblju 1998. 2004. (izvor: CETEOR doo Sarajevo)

Ukupnapotronjaelektrineenergije(%)
Elektrinaenergijaizobnovljivih
Udioelektrineenergijeizobnovljivihizvora(%)
izvora BiH CSI031
100%
12000
10000 Ukupnapotronja
60,4% 58,9% 61,0% 59,8% elektrineenergije
58,9% 55,2% 8000
50,9% (GWh)
6000
4000 Elektrinaenergija
2000 proizvedenau
0 hidroelektranama
(GWh)
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004

Slika 22. Zastupljenost elektrine energije iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu proizvodnju energije u BiH u razdoblju 1998.

2004. (izvor: CETEOR doo Sarajevo)

POKAZATELJI
Velika loita Tuzla za sagorijevanje koristi lignit i mrki ugljen iz Rudni-

ka Kreka (Dubrave, ikulje, Mramor i Bukinje) i Banovi-
Na podruju FBiH postoje dvije termoelektrane na ugljen: i na kotlovima 4 6, a na kotlu 7 mrki ugljen iz rudnika
urevik i Banovii. Ova TE spaljuje i 100.000 t/god
ugljena iz rudnika Stanari.
TE Kakanj s ukupno instaliranom snagom od 450 MW i

prosjenom godinjom proizvodnjom od oko 2.300 GWh,
ima godinju potronju ugljena od oko 1,5 milijuna tona.
Pored primarnog proizvoda elektrine energije, TE Ka-
kanj proizvodi i isporuuje i toplinsku energiju za da-
ljinsko grijanje grada Kaknja i dodatno isporuuje ljaku i
pepeo Tvornici cementa Kakanj. TE Kakanj spaljuje mje-
avinu mrkih ugljena iz rudnika Kakanj, Breza i Zenica, a u
manjoj mjeri iz rudnika Graanica, Bila i Livno.
Mala loita
S aspekta malih loita stanje u FBiH ima neodgovaraju-

e konstrukcije loita (sobne pei i kotlovi male snage su
Slika 23. TE u FBiH i rudnici iz kojih se opskrbljuju ugljenom
uglavnom pravljeni po zapadno-europskim licencama,
konstruirani za druge vrste ugljena i nisu omoguavali efi-
TE Tuzla, s ukupno instaliranom snagom od 715.MW i pro-
kasno i malozagaujue sagorijevanje domaih ugljena).
sjenom godinjom proizvodnjom od oko 3.100 GWh, ima
Imajui u vidu da je i najvei broj gradova u BiH smjeten
godinju potronju ugljena oko 3 milijuna tona. Osnovna
u kotlinama gdje su slabi uvjeti za ventilaciju (prirodno sa-
djelatnost TE Tuzla je proizvodnja elektrine energije za
moienje atmosfere), te da zagaenosti doprinose i veliki
potrebe elektroenergetskog sustava (EES). U sklopu osnov-
gubitci energije u zgradama, situacija u BiH nije povoljna.
ne djelatnosti, pored elektrine energije kao primarnog
proizvoda, proizvodi i isporuuje toplinsku energiju za su-
Dobrim dijelom ugljen je izbaen iz uporabe iz Saraje-
stav daljinskog grijanja gradova Tuzle i Lukavca i tehnolo-
va (uveden je kao energent zemni plin), a u mnogim dru-
ku paru za potrebe industrije. Takoer, kroz dodatnu dje-
gim gradovima je dijelom zamijenjen skupom elektrinom
latnost isporuuje i industrijsku vodu za bliu okolicu. TE
Slika 24: TE Kakanj i Tuzla

POKAZATELJI
energijom. U ruralnim sredinama se kao energent koristi i tamo gdje magistralne prometnice prolaze kroz naseljena
drvo. Kako su zgrade izgraene bez potrebne toplinske za- mjesta.
tite i koriste se pei s niskim stupnjem korisnosti i njima
se nepaljivo rukuje, potronja drveta za ogrjev na selu je Na temelju dopuna i izmjena Zakona o prometu/saobraaju,
ekstremno visoka. U mnogim gradovima u BiH za ua po- ukinuta je starosna granica uvoza putnikih vozila. Iako
druja grada je uvedeno centralno grijanje. Centralno gri- je reeno da sva uvezena vozila moraju zadovoljavati
janje ima brojne prednosti: kuanstva se oslobaaju brige ekoloke standarde, na ovaj nain nee doi do smanjenja
za nabavom ogrjeva i odravanjem ureaja za loenje, a utjecaja na kvalitetu zraka. Na donjoj ilustraciji je dan broj
mogue je postii kvalitetnije sagorijevanje, tj. vii stupanj registriranih motornih i putnikih vozila za razdoblje od
korisnosti i manje zagaivanje zraka, emitiranje dimnih 1999. do 2004. godine kao i broj putnikih vozila na 1 000
plinova iz jednog (visokog) dimnjaka. injenica je da su
stanovnika. Broj putnikih vozila na 1 000 stanovnika u
ovi sustavi u BiH dosta stari i nedovoljno odravani, a tre-
Hrvatskoj u 1998. godini iznosio je 198.
nutni ivotni standard ne doputa praenje organizacijskih
i tehnolokih inovacija na ovom planu. Istovremeno pad i-
Potronja naftnih derivata u cestovnom prometu u FBiH u
votnog standarda u BiH za veliki broj kuanstava, te pove-
2008. godini je iznosila 615 028 08 tona.
anje cijene energenata, dovodi i do slabije naplate usluga
grijanja i oteanog poslovanja poduzea koja opskrbljuju
graane energijom. Izlaz iz ove situacije je samo u pove-
Ostalavozila Putnikavozila
anju stupnja korisnosti, kako konverzije goriva u toplinu,
tako i koritenja goriva. 77825
2008
447889
Veliki broj manjih poduzea ima vlastite industrijske ener-
gane. Povremena mjerenja su pokazala da one rade s niskim 60994
2001
385185
stupnjem korisnosti (slabo odravanje, nema instrume-
nata za praenje efikasnosti sagorijevanja). Posljedica toga 51114
2000
je vei utroak goriva nego to je potrebno, a srazmjerno 365670
tome i poveana emisija sumpordioksida, osim u Sarajevu,
gdje se efikasnost sagorijevanja kontrolirala svake godine,
poevi od 1972. godine. U drugim gradovima se kontro- Slika 25. Broj registriranih motornih i putnikih vozila u FBiH
la ne obavlja, iako iskustva Sarajeva pokazuju da trokovi (izvor: Federalni zavod za statistiku)
kontrole (ukljuujui i plae inspektora) iznose samo 3% od

postignute utede u gorivu. U cijeloj BiH se pojavljuje spe- Promatrajui i usporeujui podatke o registriranim mo-
cifian problem centralnog grijanja. Ekonomska situacija tornim vozilima u BiH u 2008. god. (podatak dobiven od
graana je takva da nisu u mogunosti plaati usluge cen- Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i raz-
tralnog grijanja i ele prijei na individualno grijanje, to bi mjenu podataka) s podatcima dobivenim u razdoblju 2000.
moglo uzrokovati poveanje zagaivanja zraka. 2008. god. (podatci dobiveni od nadlenih ministarsta-
va unutarnjih poslova) primjetan je znaajan porast broja
Broj registriranih motornih vozila registriranih motornih vozila u 2008. godini i to za 17% u
odnosu na 2004. godinu.
Najvei utjecaj na okoli ima cestovni promet, a posebno
prijevoz putnikim motornim vozilima (zbog male efika- U razdoblju od 1999. do 2004. povean je obujam eljezni-
snosti). Promet, osim u uim gradskim jezgrima, nije zna- kog transporta. Tako je broj prevezenih putnika porastao
ajan zagaiva zraka u FBiH. Mrea putova nije posebno sa 182 000 u 1999. na 208 000 u 2004. to predstavlja pove-
razvijena, a tranzitni promet kroz FBiH gotovo i ne posto- anje od oko 15%. Obujam teretnog eljeznikog prijevoza
ji. Brzina na putovima je relativno niska, tako da promet u istom razdoblju je povean sa 115 na 445 milijuna ton-
ne izaziva posebno visoke emisije duinih oksida, dok su skih kilometara, to predstavlja poveanje od 287 %.
emisije CO znaajne samo u centrima veih gradova, kao

POKAZATELJI
3.5 OKOLINSKI POKAZATELJI U OBLASTI ZATI- SO2(t/a) NOX(t/a) NH3(t/a)

TE ZRAKA
2004 230.000 40.000 14.000
ZRAK [Tip indikatora]
Emisije u zrak
1990 330.000 57.000 20.000
Emisija kiselih gasova (acidifirajue sup-
CSI 001 [P]
stance) u FBiH
Emisija prekursora ozona CH4, CO, NOx i CSI001 tonaacid.ekv.
CSI 002 [P]
NMVOC u BiH 2004 9.000
Emisije primarnih estica i sekundarnih
prekursora estica PM10, SO2, NOx i NH3 CSI 003 [P] 1990 13.000
-

Emisija staklenikih gasova CSI 010 [P]
Slika 26. Emisije zagaujuih tvari
Kvalitet zraka
Proizvodnja i potronja spojeva koji Iz gornje ilustracije se vidi da je pokazatelj CSI 001 u 2004.
[P]
oteuju ozonski omota godini u odnosu na 1990. opao za 31%. Smanjenje pojedinih
Kiselost (pH) padavina [S] zagaujuih tvari je gotovo proporcionalno. Osnovni uzrok
Izloenost ekosistema acidifikaciji atmos- ovakvog stanja je pad industrijske proizvodnje u odnosu na
[S]
fere, eutrofikaciji i ozonu 1990. god. Najvei izvor emisija acidificirajuih plinova je
Prekoraenje graninih vrijed. parametara
[S] proizvodnja energije.
kvaliteta zraka u urbanim podrujima
Sadraj tekih metala u ukupnim lebdeim
esticama
[S] Emisija prekursora ozona CH4, CO, NOx i NMVOC u
Monitoring
BiH CSI 002 [P]
Pregled stanja monitoringa kvaliteta zraka [S]
Tabela 11. Lista okolinskih pokazatelja stanja zraka u FBiH 213
3.5.1 Emisije u zrak 134

100
Emisija kiselih plinova (acidifirajue supstance) u FBiH
63
CSI 001 [P]
Glavne ljudske djelatnosti koje prouzrokuju zakiseljava- 1990 2004

nje i eutrofikaciju okolia su sagorijevanje fosilnih goriva i
poljoprivredne aktivnosti koje za posljedicu imaju emisije
sumpor dioksida (SO2), duinih oksida (NOx) i amonijaka Slika 27. Emisije prekursora troposferskog ozona u BiH (t ekv.
(NH3). Pokazatelj koji prati trendove antropogenih emisi- NMVOC) (izvor: Federalni hidrometeoroloki zavod)
ja acidificirajuih plinova (CSI 001) od 1990. godine rangi-
ra svaku zagaujuu tvar prema njezinu potencijalu zaki- Pokazatelj kojim se karakteriziraju emisije prekursora ozo-
seljavanja. Odgovarajui potencijali su NOx: 0,02174, SO2: na (CSI 002) uzima u obzir antropogene emisije duinih
0,03125 i NH3: 0,05882. CSI 001 kao i emisije pojedinih oksida, ugljen monoksida, metana i nemetanskih volatil-
acidificirajuih plinova za FBiH dane su na ilustracijama. nih organskih spojeva, svaki rangiran po svom potencija-
Emisije za 2004. godinu su procijenjene na osnovi podataka lu za stvaranje troposferskog ozona. Izraava se u tonama
o proizvodnji, potronji i sastavu goriva, te mjerenja emisije ekvivalentnog NMVOC. imbenici potencijala stvaranja
zagaujuih tvari, dobivenih od pojedinanih izvora emisi-
troposferskog ozona su: NOx: 1,22, NMVOCs: 1, CO: 0,11
je u FBiH kao i na osnovi energetske bilance za 2004. godi-
nu. Emisije za 1990. godinu su procjene na osnovi odgova- i CH4: 0,014. S obzirom da se ne raspolae podatcima za
rajuih emisija izraunatih za BiH. FBiH, ovaj pokazatelj je dan za BiH. Na donjoj ilustraciji
dan je prikaz pokazatelja emisije prekursora ozona u BiH

POKAZATELJI
0,1% 0,9% 1990.god. 1,0% 1,0%

2004.god.
Proizvodnjaenergije
24,0% Ostalisektori(energija)
Industrija(energija)
40,0%
Industrija(proces)
2,0%
Saobraaj 54,0%
2,0% 62,0%
9,0% Otpad
Poljoprivreda
3,0%
0,8% 0,2%

Slika 28. Emisije prekursora ozona po sektorima u BiH za 1990. i 2004. godinu (Izvor: Federalni hidrometeoroloki zavod)
za 1990. i 2004. godinu. Vidi se da je emisija prekursora PM10: 1, NOx: 0,88, SO2: 0,54 i NH3: 0,64. Pokazatelj se izra-
ozona smanjena u 2004. godini u odnosu na 1990. i iznosi ava u tonama ekv. PM10.
63% od emisije u 1990. godini. Udio prometa u emisijama
je porastao s 24% koliko je iznosio 1990. na 40% u 2004. Emisija ostalih zagaujuih tvari potrebnih za izraunava-
god. Posljedica je, s jedne strane rasta intenziteta cestovnog nje ovog pokazatelja dane su takoer u ilustraciji. Emisije
prometa i s druge strane pada industrijske proizvodnje. za 2004. godinu su procijenjene na osnovi podataka o pro-
izvodnji, potronji i sastavu goriva, te mjerenja emisije za-
Emisije primarnih estica i sekundarnih prekursora e- gaujuih tvari, dobivenih od pojedinanih izvora emisije
stica PM10, SO2 , NOx i NH3 - CSI 003 [P] u FBiH.
Vidi se da je emisija vrstih estica u 2004. manja za 32% u

vrsteestice(t/god) CSI003(1000tonaekvPM10) odnosu na emisiju u 1990. godini. Posljedica je to povea-
nja efikasnosti rada filtera estica kod pojedinanih izvora,
140.000 700
koji predstavljaju glavni izvor emisije vrstih estica, kao i
120.000 600
100.000 500
smanjenja industrijske proizvodnje.
110.000
80.000 400
60.000 75.000 300

Emisija staklenikih plinova CSI 010 [P]
350
40.000 200
240
20.000 100 Pokazatelj emisije staklenikih plinova (CSI 010) pokazuje
0 0 trendove emisije antropogenih staklenikih plinova i nji-
1990 2004 hove ponore. Emisije se predstavljaju po tipu zagaujuih

tvari i njihovim potencijalima za globalno zatopljenje. Po-

kazatelj takoer daje informacije o emisijama iz sektora:
Slika 29. Pokazatelj CSI 003 i emisija vrstih estica u FBiH opskrbljivanje energijom i uporaba (ukljuujui energetiku,
fugitivne emisije, uporabu energije u industriji i ostalim
Pokazatelj kojim se karakteriziraju emisije prekursora ozo- sektorima), transport, industrija (procesi), poljoprivreda,
na (CSI 003) uzima u obzir antropogene emisije vrstih e- otpad i drugo (neenergetski), a izraava se u milijunima
stica manjih od 10 mikrometara (PM10), SO2, NOx i NH3. tona CO2 ekvivalentno. Potencijali pojedinih staklenikih
Prilikom izraunavanja emisija pojedinih zagaujuih tva- plinova prema stvaranju efekta staklenika dani su u donjoj
ri se mnoi sa imbenikom potencijala stvaranja estica: tablici.

POKAZATELJI
Zagaujua materija Potencijal globalnog zagrijavanja Gorivo Potronja Emisija CO2 1000t/a
CO2 1 Ugalj t/a 5.337.429 7.828
metan 21 Tena goriva t/a 660.791 2.180
N2O 310 Prirodni gas mn 3
180.578 318
SF6 23900 Ukupno 10.326
Tabela 12. Pokazatelj CSI 003 i emisija vrstih estica u FBiH Tabela 13. Emisija CO2 u FBiH u 2004. godini
7 32 S obzirom da je BiH pristupila Protokolu iz Kyota kao ze-

mlja u razvoju, u prvom Kyoto razdoblju (od 2008. do 2012.
6 27
godine) nema obvezu za utvrivanje emisijskih plafona
5 22 staklenikih plinova u odnosu na baznu godinu, ali moe
omoguiti strankama Aneksa 1 Konvencije da dio svojih
4 17
obveza sniavanja emisije postignu kroz investicije u BiH.
3 12
Na osnovi raspoloivih podataka nije mogue procijeniti
2 7 emisiju ostalih staklenikih plinova navedenih u tablici.
1 2
3.5.2 Kvalitet zraka
0 3
1990 2004
CH4EQ 2,8 2,3 Proizvodnja i potronja spojeva koji oteuju ozonski
N2OEQ 1,3 0,7 omota [P]
CO2 26,6 14,6
CO2+EQ 30,7 17,6
Pokazatelj proizvodnja i potronja spojeva koji oteuju

ozonski omota kvantificira proizvodnju i potronju sup-
Slika 30. Emisija staklenikih plinova u BiH (milijun t CO2 ekv.) stanci koje oteuju ozonski omota (ODS) u Europi. ODS
(izvor: Meteoroloki zavod FBiH) su postojane kemikalije koje sadre klor i/ili brom i ote-
uju stratosferski ozonski omota. Izraava se u milijuni-
Emisija CO2 u BiH u 1990. godini iznosila je 24 milijuna ma kg ODS-a po potencijalu oteivanja ozona Potronja
tona, dok su procjene za 2004. godinu oko 14 milijuna. (ODS tona) = Potronja (metrike tone) x faktor potencijala
Emisija CO2 za FBiH za 2004. godinu izraunata je na osno- oteivanja ozona. Podatci su dani za cijelu Bosnu i Herce-
vi energijske bilance FBiH, tj. na osnovi potronje ugljena, govinu jer se proizvodnja i potronja ODS-a prati samo na
tekueg goriva i prirodnog plina. Rezultati prorauna kao i dravnoj razini.
potronja pojedinih goriva su dani u sljedeoj tablici.
20000
18000
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Slika 31. Emisija CO2 iz termoenergetskih postrojenja u BiH u razdo-

blju od 1981. do 2001. (Izvor: Federalni hidrometeoroloki zavod)

POKAZATELJI
Uvoz=Potronja(t/god.) Potronja(tODS/god.)
CFC114 0
0,684 6,840 Metilkloroform C2H3Cl3
Ugljiktetraklorid CCl4 0
0,603 1 CFC115
CFC11 10.890 10.890 0,025 0,02 CFC113
0 Halon2402
CFC12 39.316 39.316
0 Halon1301
HCFC22 51.100 2.810,50
0 Halon1211

Slika 32. Podatci o ODS za 2005. godinu

Kiselost (pH) padalina [S] Kisele padaline se pojavljuju tijekom cijele godine, u ljet-
nom razdoblju registrirano je 5% i 6% kiselih padalina, a
Kiselost padalina se prati na automatskoj stanici za moni- mjeseci sa najuestalijim pojavama kiselih padalina su
toring kvalitete zraka na Bjelavama u Sarajevu. Uoeno je prosinac i veljaa s 13%. Najvei broj pojava kiselih pada-
postupno poveavanje kiselosti padalina. lina moe se objasniti ve poznatom injenicom daljinskog
Stanica:Bjelave,Sarajevo transporta.
Period:1996 2006.god.
90
80
Izloenost ekosustava acidifikaciji atmosfere,
70 eutrofikaciji i ozonu [S]
60
50
Podatci o emisijama SOX i NOX i ambijentalnim koncentra-
40
30 cijama O3 izmjerenim na pozadinskoj stanici Ivan Sedlo
20 izmeu 8 i 20 sati dostavljaju se godinje UNECE/EMEP-u
10
i EU. EMEP/MSC-W koristi dobivene podatke za izrauna-
0
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 vanje transporta spojeva duika i sumpora u atmosferi. Po-

datci o ozonu se na odgovarajui nain interpoliraju.

Slika 33. Uestalost pojava kiselih padalina (Izvor: Federalni
meteoroloki zavod) Prekoraenje graninih vrijednosti parametara kvalitete
zraka u urbanim podrujima [S]
Stanica:Bjelave,Sarajevo
Period:1996 2006.godina Ovaj pokazatelj pokazuje udio urbanog stanovnitva koje je
Decembar; potencijalno izloeno koncentracijama polutanata u ambi-
13% Januar;12%
jentalnom zraku viim od graninih vrijednosti za zatitu
zdravlja ljudi. Razmatrano urbano stanovnitvo je ukupan
Novembar; broj ljudi koji ive u gradovima s najmanje jednom monito-
11% Februar;13%
ring stanicom.
Oktobar;7%
Sadraj tekih metala u ukupnim lebdeim esticama [S]
Mart;6%
U FBiH postoje podatci samo o sadraju tekih metala u

Septembar; April;7%
9%
ukupnim lebdeim esticama na tri lokacije u Zenici. Ovaj
AUgust;5%
Maj;5% parametar je potrebno pratiti u industrijskim gradovima
Jul;6% Jun;6%

(Zenica, Tuzla, Lukavac, Maglaj).
Slika 34. Postotni udio kiselih padalina tijekom godine (Izvor:
Federalni meteoroloki zavod)

POKAZATELJI
Mrea monitoringa kvalitete zraka, po ovom pravilniku,
Ozon
PM10
NO2
moe biti:
SO2
Sarajevo
7 dana nema nema federalna-entitetska (kao dio dravne),
Pozadinska 26 g/m3
prekoraenja podataka podataka
stanica Bjelave upanijska/kantonalna,
52 dana
gradska/opinska,
prekoraenja
Tuzla (srednja operatora pogona i postrojenja (izvora zagaivanja) i
35,5 g/ nema nema
Skver - vrijednost posebnih podruja.
m3 podataka podataka
saobraaj urbane i
suburbane
stanice) Monitoring federalnog znaenja vodi Federalni hidromete-
Zenica
25 dana nema nema nema oroloki zavod.
Institut Kemal
prekoraenja podataka podataka podataka
Kapetanovi
Pregled stanja monitoringa kvalitete zraka
Tabela 14. Prekoraenje graninih vrijednosti parametara
kvalitete zraka u urbanim podrujima. Podatci za 2005. god.
Kvaliteta zraka u FBiH se prati otono, u pojedinim gra-
(Izvor podataka: Eionet - European Environment Information and
Observation Network izvjeivanje BiH (http://eionet.europa. dovima (u pet gradova) i razliitim metodama. Podatci se
eu/)) u nekim sluajevima objavljuju, u nekim ne i to razliitim
metodama. Koritenje rezultata monitoringa u planiranju
3.5.3 Monitoring
kvalitete zraka je nerazvijeno. Prati se promjena kvalitete
zraka prouzrokovana emisijom iz stacionarnih postroje-
Prema Federalnom pravilniku o monitoringu kvalitete
nja, dok nema praenja promjene kvalitete zraka prouzro-
zraka (Sl. novine FBiH 12/05) uspostava i izvoenje
kovane iz mobilnih izvora. Do 2007. godine nije izvrena
monitoringa zraka obavlja se sa svrhom:
podjela nadlenosti za mreu monitoringa kvalitete zraka.
Postoji jedna stanica za mjerenje fona (Ivan Sedlo), dok se
dobivanja pokazatelja kvalitete zraka s obzirom na
njegovo djelovanje na ljude, eko-sustave i njihove prekogranini transport (unos i izvoz) ne prate.
dijelove, kao i izgraena dobra, radi ocjene stanja
i ocjene efekata mjera za ograniavanje ili sanaciju Monotoring federalnog znaenja vodi Federalni hidrome-
zagaivanja zraka; teoroloki zavod koji obavlja objedinjavanje i analiziranje
dobivanja podataka sa svrhom udovoljavanja prikupljenih podataka koji se odnose na zagaivanje zraka
meunarodnim ugovorima kojima je Bosna i emisija i stanje zagaenosti zraka imisija, koje dobiva
Hercegovina pristupila, a gdje se zahtijeva razmjena
izravno sa stanica na Ivan Sedlu i u Sarajevu. Federalni hi-
podataka o kvaliteti zraka i posrednih pokazatelja
drometeoroloki zavod se ukljuio i u meunarodnu raz-
koji su u svezi s njim, kao i prekograninom prijenosu
zagaujuih tvari. mjenu informacija o kvaliteti zraka s Europskom agencijom
za okoli. Ova aktivnost se vie zasniva na osobnom entuzi-
Prema Pravilniku, institucija ovlatena za voenje sustava jazmu, nego na uspostavljenom sustavu jer je potrebno us-
monitoringa u FBiH je Federalni hidrometeoroloki zavod. postaviti odgovarajui sustav. Krajem 2005. godine uspo-
Poslovi i zadatci Federalnog hidrometeorolokog zavoda stavljena je automatska stanica za praenje kvalitete zraka
su: na Meteorolokoj stanici Ivan Sedlo (za mjerenje fona), po
programu EMEP-a. Taj program ukljuuje praenje i pro-
uspostava, organiziranje i upravljanje sustavom cjenu prekograninog prijenosa zagaujuih tvari u zraku
monitoringa kvalitete zraka u Federaciji Bosne na velike udaljenosti u Europi.
i Hercegovine, kao dijela monitoringa u Bosni i
Hercegovini i a) Mjerenje fona
uspostava informacionog sustava kvalitete zraka radi
izvjeivanja o rezultatima monitoringa u propisanim Automatska stanica Ivan Sedlo (satni uzorci) Federalni hi-
formatima. drometeoroloki zavod prati SO2, NO2, O3 i PM10.

POKAZATELJI
b) Kvaliteta zraka u urbano-industrijskim sredinama mree instituta je veinom funkcionalna, ali informacije
nisu dostupne institucijama niti javnosti. Moe se zakljui-
Praenje kvalitete zraka se obavlja na dvije vrste monito- ti da efektivni monitoring kvalitete zraka danas ne postoji
ring stanica koje rade na dva razliita principa. Za mjerenje u Zenici.
SO2 i ai bazirane na smjernicama WHO koja je zasnova-
na na standardnoj britanskoj metodi, a druge automatske U donjoj tablici dan je prikaz parametara koji se prate i
stanice za satno uzorkovanje. kojom opremom u upanijama/kantonima i opinama.
SO2/dim
SO2/dim
PM2,5
Broj
PM2,5
PM10
PM10
NO2
NOx
NO2
NOx
SO2
SO2
NO
NO
CO
CO
O3
O3
stanica
SmjerniceWHO (24-satni uzorci) Metod WHO standardna britanska metoda (24-satni uzorci)
Sarajevo x Sarajevo 4 x
Tuzla x Tuzla 1 x
Mostar x Zenica 1 x
Automatske stanice Automatske stanice
Sarajevo x x x x x x x Sarajevo 1 x x x x x x x
Tuzla x x x x x Tuzla 6 x x x x
Tabela 15. Pregled stanica za praenje kvalitete zraka u urbano- Tabela 16. Oprema kojom se obavlja monitoring u upanijama/
industrijskim sredinama kantonima
Kakanj- U Kaknju postoji jedna automatska stanica u cen-
Sarajevo Mrea upanije/kantona Sarajevo sadri pet tru grada, iji je vlasnik TE Kakanj, koja mjeri i meteoro-
stanica (standardna britanska metoda) i njome upravlja in- loke parametre i koja je umreena s jo jednom meteoro-
stitucija ovlatena od Kantonalnog ministarstva za prostor- lokom stanicom. U donjoj tablici su dani parametri koji se
no ureenje i zatitu okolia. Upravljanje mreom se bazira prate automatskom stanicom.
na dugoronom ugovoru s Kantonalnim zavodom za javno
zdravstvo. Kanton Sarajevo za potrebe praenja kvalitete Broj
US
NO2
NOx
SO2
NO
CO
zraka koristi podatke Federalnog hidrometeorolokog za-
O3
stanica
voda (meteoroloka stanica Bjelave) za SO2 i dim, te meteo- Automatske stanice
roloke parametre. Kakanj 1 x x x x x x x
Tabela 17. Parametri koji se prate na monitoring stanici u Kaknju

Tuzla Praenje koncentracija sumpor dioksida i dima u
zraku grada Tuzle, na meteorolokoj stanici, ponovno je
Po pitanju monitoringa biolokog zagaivanja zraka, do
poelo 2002. godine nakon prekida prouzrokovanog ratom.
sada se pratilo bioloko zagaivanje zraka polenom na Pri-
Od oujka 2003. godine uspostavljen je i sustav za prae-
nje kvalitete zraka na podruju Tuzlanske upanije/kanto- rodno-matematikom fakultetu u Sarajevu, ali s obzirom
na, kojim se obavlja automatski monitoring kvalitete zra- na trenutne probleme u financiranju i odravanju ove sta-
ka, koji obuhvaa pet stacionarnih stanica i jednu mobilnu. nice podatci se sustavno ne obrauju.
Mreom monitoring stanica upravlja Kanotnalno ministar-
stvo za prostorno ureenje i zatitu okolia. Informacije se Ciljevi i mjere koje je potrebno poduzeti
prezentiraju na internet stranici ovog ministarstva koja se
redovno aurira. Na svih est stanica se prate i meteorolo- Prema analizama postojeeg stanja na sadanjim lokacija-
ki parametri. ma je potrebno izvriti dopunu i poboljanje monitoring
sustava, kao i proiriti monitoring mreu na ostale gradove.
Zenica- Monitoring kvalitete zraka obavlja se na samo jed- Potujui trenutnu drutvenu i ekonomsku situaciju, moe
noj lokaciji za SO2 i dim (metoda WHO), za ukupnu prai- se rei da je neophodno implementirati sustav monitoringa
nu i ukupni taloni prah, ime upravlja Metalurki insti- kvalitete zraka u urbanim podrujima koja imaju znaajne
tut Kemal Kapetanovi. Ova monitoring stanica u okviru industrijske aktivnosti i/ili broj stanovnika vei od 50.000.

POKAZATELJI
Po ovoj klasifikaciji potrebno je uspostaviti monitoring 3.6 OKOLINI indikatori u oblasti

kvalitete zraka u 11 gradova u FBiH. Posebno je pitanje tipa upravljanja otpadom
stanice/opreme: da li koristiti stanice s polusatnim uzorko-
vanjem i automatskom kemijskom analizom (upute EU) ili OTPAD [Tip indikatora]
stanice s 24-satnim uzorkovanjem i analizom u laboratori- Komunalni otpad
jima (preporuka WHO). Izgraenost regionalnih deponija (Poseb-
[R]
no definiran indikator)
Sustavi monitoringa kvalitete zraka zahtijevaju uspostavlja- Generiranje i reciklaa ambalanog otpada CSI 017 [P]
nje centara s osobljem osposobljenim za upravljanje. Centri Industrijski otpad
se moraju brinuti o: Proizvodnja industrijskog otpada [P]
Opasni otpad iz industrije [P]
sakupljanju i obradi podataka;
Neopasni otpad iz industrije [P]
objavljivanju podataka;
Stanje okolia i posljedice [S] i [I]
izdavanju periodinih izvjea;
Zbrinjavanje otpada iz industrije [R]
izdavanju prijedloga za poboljanja kvalitete zraka;
Otpadna ulja (iz industrije i cjelokupnog
odravanju mree. transporta)
Stare gume vozila (iz industrije i cjelokup-
Zadatak Federalnog hidrometeorolokog zavoda je da us- nog transporta)
postavi, organizira i upravlja sustavom monitoringa kvali- Stari akumulatori iz vozila (iz industrije i
tete zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iz tog razlo- cjelokupnog transporta)
ga je potrebno uspostaviti povezanost svih centara s FMZ, Neupotrebljiva stara vozila
formirajui centar za praenje, kojem e se slati podatci, te Elektronski i elektrini otpad
uspostaviti informacijski sustav kvalitete zraka radi izvje- Medicinski otpad
tavanja o rezultatima monitoringa u propisanim formati- Ukupna koliina otpada iz zdravstvenih
[P]
ma. Zadatak Federalnog hidrometeorolokog zavoda je da ustanova
Proizvodnja opasnog medicinskog otpada [P]
implementira QA/QC (Osiguranje kvalitete i kontrola kva-
Proizvodnja otpada iz veterinarskih
litete). [P]
ustanova
Primjena pojedinanih naina adekv.
[R]
zbrinjavanja otpada iz zdr.i vet. ustanova
Otpad iz poljoprivrede i umarstva
Produkcija otpada u poljoprivredi biljna
[P]
proizvodnja
Produkcija otpada u poljoprivredi
[P]
stoarstvo
Produkcija otpada u umarstvu [P]
Povrina pod organskom proizvodnjom [R]
Povrina pod integralnom proizvodnjom [R]
Tabela 18. Lista okolinskih pokazatelja stanja sektora upravljanja

otpadom u FBiH
3.6.1 Generatori otpada
Stanovnitvo
Na podruju FBiH ivi 2.327.466 stanovnika s prosjenom

gustoom naseljenosti od 89,1 st/km2. Ovaj broj stanovnika
se povremeno poveava, s obzirom da 520.747 stanovnika
FBiH ivi u inozemstvu. upanija/kanton s najveim bro-
jem stanovnika je Tuzlanska, gdje na povrini od 2.649 km2
ivi 496.280 stanovnika.

POKAZATELJI
Stalnostanovnitvo Prisutnostanovnitvo
2900 2839 2844 2848 2845
2823 2832
2786 2801 2808 2801
2800 2768
2700
2600
2500
2400 2346
2312 2307 2315 2321 2325 2328 2325
2300 2254 2276
2226
2200
2100
2000
1991 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

Slika 35. Trend rasta broja stanovnika u FBiH (.000 stanovnika/god)
Rast broja stanovnika u FBiH je u posljednje vrijeme u proizvodnje elinog i sivog liva je oko 25.000 t/g13. Jedina
odreenoj stagnaciji, to pokazuje trend promjene prirod- znaajna industrijska aktivnost u sektoru obojene metalur-
nog prirataja stanovnitva, koji je u konstantnom opada- gije je proizvodnja aluminija i legura u Mostaru, s kapaci-
nju od 1991. godine. S godinjim prirastom od 24.367 sta- tetom oko 130.000 t/g. Godinja proizvodnja graevinskog
novnika te godine, danas se ova vrijednost kree oko 3.000 materijala iznosi: opeka 220.000 m3, asfaltna masa 350.000
st/god prirasta. Posljedica ovako niskog prirodnog prira- tona14 i beton 250.000 tona15. Ukupna godinja proizvod-
taja je da se broj prisutnog stanovnitva u FBiH ve dui nja cementa je 1,2 milijuna tona, kamena 1,5 milijuna tona
niz godina mnogo ne mijenja. i gipsa 50.000 tona. Pogoni bazne kemijske industrije su
najveim dijelom locirani u Tuzlanskoj regiji, prvenstve-
Industrija
no s proizvodnjom sode (180.000 t/god) i koksa (700.000
Razina industrijskih aktivnosti, izraena proizvodnim ka- t/god). Od ostale kemijske i srodne industrije znaajna je
pacitetom koritena je kao pokazatelj okolnosti (driving proizvodnja deterdenata i lijekova (kapaciteti: oko 10.500
force) koji za rezultat ima stvaranje otpada. U trenutnim 1,20% 0,80%
uvjetima u Bosni i Hercegovini odreene grane industrije Zenikodobojski
dostiu vie od 50% proizvodnje iz 1989. godine 9, dok vei 13,80%
Unskosanski
19,80%
broj industrijskih postrojenja radi sa 15 30% ugraenih 0,60% Tuzlanski
kapaciteta ili predratne proizvodnje10 . U FBiH se ruda tre- Srednjobosanski
nutno eksploatira u obujmu od preko 6 milijuna tona go- 4,70%

Kantonsarajevo
16,90%
dinje11, to se najveim dijelom odnosi na eksploataciju Posavski
ugljena. Kapacitet eksploatacije kuhinjske soli za uporabu Hercegovakoneretvanski

u prehrani i industrijskim aplikacijama iznosi oko 90.000 t/ 9,60% 29,60%
Livanjski
god12 . Godinja proizvodnja elektrine energije u termoe- Bosanskopodrinjski
lektranama FBiH je oko 5.400 GWh, a u hidroelektranama

oko 3.400 GWh. Najvei crnometalurki centar je Zenica, a

godinja proizvodnja elika iznosi oko 500.000 t. Kapacitet Slika 36. Uee razliitih kantona 2003 godine u fizikom
obimuindustrijske proizvodnje u FBiH16
9 Proizvodnja vanijih industrijskih proizvoda, 1989.

10 Enviromental Protection Assesment Report for Industrial, Medical and 16 Makroekonomski pokazatelji Federacije BiH i pojedinanih kantona
Other Hazardous Wastes in Bosnia and Hercegovina, Bosna-S Oil Services Federalni zavod za programiranje razvoja, 2004.
Company, 2002. 13 Podatak dobiven od Udruenja reciklae.
11 Mjeseni statistiki pregled FBiH, Federalni zavod za statistiku, 2006. 14 Mjeseni statistiki pregled FBiH, Federalni zavod za statistiku, 2006.
12 Izvjea koja se dostavljaju Zavodu za statisku FBiH se djelimino zas- 15 Bublin (2004): Pregled poslijeratne situacije zemljinih resursa u BiH,
nivaju na evidenciji i dokumentaciji, a djelimino i na procjeni. FAO ured u Sarajevu, Projekt GCP/BiH/002/ITA

POKAZATELJI
tona deterdenata i sapuna i 180 tona lijekova). Godinja 10. koarska industrija, prvenstveno u Visokom
proizvodnja papira u trenutnim uvjetima neintegralne otpadna ivotinjska tkiva sa sadrajem tavila na bazi
proizvodnje iznosi oko 70.000 t, pri emu se uskoro oekuje kromnih soli;
povratak na integralnu proizvodnju, kod koje se domae 11. klaonice otpadna ivotinjska tkiva;
drvo koristiti kao polazna sirovina. Proizvodnja koe izno- 12. primarna prerada drveta otpadno drvo17;
si oko 3.000 t/god. 13. graevinski sektor razliit otpadni graevinski
materijal nastao kod ruenja starih i izgradnje novih
U sektoru prehrambene industrije glavne aktivnosti su objekata.
proizvodnja kruha i peciva (ukupni obujam proizvodnje: 0
140.000 t), proizvodnja mlijeka (ukupni obim proizvod-

nje: 620.000 hl) i mesnih proizvoda (ukupni kapacitet oko ostalevrstezemljita
1140000
10.000 t), te prerada voa i povra (ukupni kapacitet: 10.000 719000 poloprivrednepovrine
obradivo
t i 50.000 hl). U klaonicama se trenutno prerauje oko panjako
102.000 t sirovina. 1471050
419000 barskoiostalo
2000
Pod pojmom industrijski otpad razmotren je tehnoloki,

odnosno otpad koji nastaje kao izravna posljedica indu-
Slika 37. Poljoprivredno zemljite u FBiH (ha)
strijskih proizvodnih procesa. Industrijske grane i pogoni
koji prema koliini i karakteristikama stvorenog otpada Poljoprivreda i umarstvo
predstavljaju relativno najznaajnije proizvoae industrij-
skog otpada su: Poljoprivreda kao ljudska djelatnost zauzima znaajno
mjesto u opem razvitku drutva. Niz aktivnosti u
1. JP Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB,
poljoprivredi i umarstvu rezultiraju raznim oblicima
(Hidroelektrane i Termoelektrane: Mostar, Tuzla,
utjecaja na okoli. Proizvodnja bilja i stoarstvo su
Kakanj, apljina, Jajce, itd) prvenstveno otpadna
kljune aktivnosti u poljoprivredi tijekom kojih dolazi do
ljaka i pepeo, otpadna turbinska i elektroinstalacijska
utjecaja kojima se treba posvetiti znatna pozornost u cilju
ulja;
smanjivanja tetnog djelovanja na okoli.
2. rudnici, prvenstveno rudnici ugljena u tuzlanskom
i srednjobosanskom bazenu otpadna jalovina i
otpadna maziva mehanizacije; 3%
3% 2% 8%
3. industrija crne metalurgije, prvenstveno Mittal Zenica 5% 7% Unskosanski
otpadna ljaka/ pepeo/kovarina, troska, otpadna 6%

Posavski
Tuzlanski
praina, opeka, zemlja, otpadna ulja i emulzije; 1%
Zenikodobojski
4. industrija obojene metalurgije, prvenstveno Alumij Bosanskopodrinjski
Mostar otpadna ljaka, koksna praina, eljezo, 15%

Srednjobosanski
KantonSarajevo
opeka, anodni otpad, otpadna ulja; Hercegovakoneretvanski
5. livnice, prvenstveno u Tuzli, Ilijau, Vareu i Visokom Zapadnohercegovaki

Kanton10
otpadni pijesak; 50%
6. ostala metalopreraivaka industrija u Sarajevu,

Hrasnici, Gradacu, Travniku, irokom Brijegu,
Konjicu i Jajcu otpadni metal, otpadna ulja i Slika
38. Udio upanija/kantona u stoarskoj proizvodnji u FBiH
emulzije za obradu metala; prema ukupnom broju grla stoke i peradi
7. tvornice cementa u Kaknju i Lukavcu otpadna ulja;
8. proizvodnja papira u Maglaju ovaj pogon trenutno
ne spada u glavne generatore otpada, ali se nakon
17 Iako otpadno drvo iz primarne prerade, kao i najvei dio graevinskog
povratka na integralni tip proizvodnje papira mogu
otpada, ne predstavlja opasni otpad, za odlaganje ovakvog otpada je
oekivati znatne koliine celuloznog otpada; potreban znaajan prostor. U sluaju odlaganja velikih koliina ovakvog
9. kemijska industrija tvornica koksa u Lukavcu i otpada na relativno malim povrinama, bez obzira na biorazgradivost ili
Fabrika sode Lukavac otpadni CaCl2 i NaCl; inertnost otpadnog materijala, nije zanemarivo isto fiziko optereenje
same lokacije i njenog okruenja.

POKAZATELJI
2311
2253 Zavodi 20
2193
Apoteke 125
2066
Bolnikeustanove 23
Domovizdravlja 85
2003 2004 2005 2006

Slika 41. Broj veterinarskih zdravstvenih ustanova za suzbijanje,
Slika 39. Proizvodnja umskih sortimenata (,000 m3) u FBiH po
lijeenje, prevenciju i dijagnosticiranje bolesti kod ivotinja na
godinama podruju FBiH
Stoarstvo je jedna od grana poljoprivrede koja ima dobre Prema podatcima Slube za statistiku Zavoda za javno
prirodne uvjete za razvoj na podruju FBiH. Ovo se naro- zdravstvo Federacije BiH za 2005. godinu u FBiH postoje
ito odnosi na sjeverozapadnu regiju BiH za koju se procje- ukupno 253 zdravstvene ustanove za suzbijanje, lijeenje,
njuje da je trenutni broj stoke u njoj oko 35% od prijeratnog prevenciju i dijagnosticiranje bolesti kod ljudi i to 85 domo-
stonog
fonda. va zdravlja, 23 bolnike ustanove, 125 apoteka i 20 zavoda.
Veterinarskizavodi 5
Prema podatcima Federalnog ministarstva poljoprivre-
de, vodoprivrede i umarstva iz 2006. godine, u FBiH ima
ukupno 88 veterinarskih ustanova za suzbijanje, lijeenje,
Privatneveterinarskestanice 23 prevenciju i dijagnosticiranje bolesti kod ivotinja, i to 60
javnih veterinarskih stanica, 23 privatne veterinarske sta-
nice i 5 veterinarskih zavoda (Veterinarski fakultet Saraje-
Javneveterinarskestanice 60
vo, Veterinarski zavod Mostar, Veterinarski zavod Tuzla,
JP Kantonalna veterinarska stanica Sarajevo i Veterinarski
zavod Zenica).
Slika 40. Broj zdravstvenih ustanova za suzbijanje, lijeenje,

3.6.2 Komunalni otpad
prevenciju i dijagnosticiranje bolesti kod ljudi na podruju FBiH
Komunalni vrsti otpad sastoji se od kunog i drugih

U umarstvu kao ljudskoj djelatnosti, aktivnosti na eksplo- slinih vrsta otpada koje nastaju u industriji i uslunim
ataciji ume rezultiraju i nastankom odreene vrste otpada.
djelatnostima. Obino se komunalni otpad deponira na
U FBiH je 858.263,1 ha zemljita obraslo umom. U 2006.
odlagalitima. U veini podruja pokrivenim uslugama
godini ukupna koliina bruto drvne mase u FBiH18 izno-
prikupljanja otpada, otpad se ne razdvaja jer su kapaciteti
sila je 2.593.736 m3, dok je ostvarena proizvodnja umskih
odvajanja i recikliranja u FBiH jo uvijek nedovoljni.
drvnih sortimenata sveukupno bila 2.217.333 m3.
Stupanj pokrivenost uslugama (MCSD 109- R)/P po-
Zdravstvo
kazatelj stupnja pokrivenosti uslugama prikupljanja otpa-
da definirala je Mediteranska komisija za odrivi razvoj
Okolinsko neadekvatno provoenje aktivnosti na zdrav-
(MCSD). Zbog izraenog problema nelegalnog odlaganja u
stvenoj zatiti ljudi i ivotinja predstavlja vrlo ozbiljnu pre-
zemljama u razvoju, kao i nerazvijenim podrujima Euro-
preku smanjivanju utjecaja na ovjekovu ivotnu sredinu.
Obveza je prvenstveno uspostaviti praenje nastanka ove pe, uvedeno je praenje ovog pokazatelja jer se smatra da
vrste otpada, te uvesti mehanizme za njegovo adekvatno je pokrivenost uslugama prikupljanja i odvoenja otpada
zbrinjavanje. elementarna civilizacijska tekovina, jednaka kao pristup
vodoopskrbi i sustavima odvodnje otpadnih voda. Prema
18 Podatci za 2006. godinu dobiveni iz Federalne uprave za umarstvo

POKAZATELJI
istraivanjima do izrade Strategije pokrivenost uslugama sti otpad, zatim graevinski otpad, otpad iz medicinskih
u FBiH znaajno je varirala. Prosjena pokrivenost iznosi ustanova, otpad ije je podrijetlo iz industrijskih pogona,
70%. itd. Otpad animalnog podrijetla se ili odlae na opinske
deponije ili na nelegalne deponije. Hitno treba poeti s iz-
Broj neureenih i nelegalnih deponija (Posebno defini- gradnjom regionalnih sanitarnih deponija, kako bi se mo-
ran pokazatelj-S) nizak stupanj pokrivenosti uslugama glo pristupiti sanaciji i zatvaranju opinskih odlagalita,
prikupljanja rezultira velikim brojem nelegalnih odlagali- kljuno je zapaanje pri razmatranju ovog pokazatelja.
ta. Na teritoriju Federacije BiH rasprostranjene su 1 893
lokacije nelegalnih odlagalita, razliite povrine, a koje Produkcija komunalnog otpada (EEA-CSI 016-P) Po-
zauzimaju ukupnu povrinu od 974.221 m2. Prema podat- uzdanih podataka o stvaranju komunalnog otpada u FBiH
cima Federalne uprave civilne zatite FBiH postoji 21 ure-
nema. Procjena stvaranja komunalnog otpada bazirana je
eno odlagalite, te 33 djelomino ili nikako ureena op-
na produkciji po stanovniku u ruralnim i urbanim podru-
inska odlagalita.
jima i prema njoj prosjena produkcija komunalnog otpada

u FBiH iznosi 269 kg/stanovniku/ god, a varira od 211 u
Zapadno-hercegovakoj upaniji/kantonu do 386 u Sara-
10.Livanjski 36
jevskom
kantonu.
9.KantonSarajevo 50
8.Zapadno hercegovaki 70
10.Livanjski 212
7.Hercegovako neretvanski 108
9.KantonSarajevo 400
6.Srednjobosanski 280
5.Bosanskopodrinjski 8
4.Zenikodobojski 850
3.Tuzlanski 385
5.Bosanskopodrinjski 215
2.Posavski 66
4.Zenikodobojski 260
1.Unsko sanski 62
3.Tuzlanski 255
Slika 42. Broj registriranih nelegalnih deponija po upanijama/ 2.Posavski 225

kantonima FBiH
1.Unsko sanski 230

Opinska odlagalita su veinom otvorenog tipa i to su naj-
ee prostori nepripremljeni za tu namjenu i nemaju nika- Slika 43. Prosjena produkcija komunalnog otpada u
kve sustave za zatitu tla, vode i zraka. Kontrole procjednih upanijama/kantonima FBiH (kg/st/god)
voda i plinova nema gotovo ni na jednoj opinskoj deponi-
ji. Povremeno se obavlja zasipanje otpada inertnim materi- Ovi podatci svrstavaju FBiH u rang zemalja Istone Europe
jalom pomou manjih bagera. iji je prosjek 336 kg/st/god za 2005. godinu. Poljska
izvjeuje o produkciji od 260 kg/st/god, eka Republika
Djelomino ureena su odlagalita opine Teanj, Krupa 280 kg/st/god, Slovaka 319 kg/st/god, a Slovenija 458 kg/st/
(Krivodol) i Mostar (Uborak). Na tim odlagalitima ura-
god. To je znatno ispod produkcije zemalja Zapadne Europe
en je djelomino multibarijerni sustav izolacije, sustav za
prikupljanje i odvodnju procjednih voda, odlagalita su koja iznosi 580 kg/st/god. Nizak stupanj produkcije otpada
ograena, i postoji uprava. Samo Kanton Sarajevo i Zeni- povezan je sa standardom stanovnitva i niskim stupnjem
ko-dobojska upanija/kanton imaju izgraenu sanitarnu potronje. Za predvianje najgoreg mogueg scenarija
deponiju. Na sanitarnoj deponiji Smiljevii (Kanton Saraje- za razdoblje do 2018. godine, kao osnova su uzeti podatci
vo) ureaj za proiavanje otpadnih voda je u fazi pripre- Kantona Sarajevo. Uz pretpostavku istog trenda rasta, kao u
me za putanje u pogon. odnosu na 1990. godinu dobiva se da e produkcija otpada
na ovom podruju do 2017. godine iznositi 1,2 kg/st/dan.
Na veini postojeih odlagalita se odlau sve vrste opa-
snog i neopasnog otpada iz kuanstava, ukljuujui i kaba-

POKAZATELJI
Izgraenost regionalnih deponija (Posebno definiran Sustav odvojenog odlaganja prikupljanja i prerade amba-
pokazatelj R). Strategijom gospodarenja otpadom, EU lanog otpada u FBiH nije uspostavljen. Iskustvo postoji,
PHARE, koja nije formalno usvojena u FBiH, predloen ali je utemeljeno na projektima ogranienog teritorijalnog
je regionalni koncept gospodarenja komunalnim otpadom obuhvata. U razvoju ovog koncepta najvie su napredovali
ime je, a kao nain konanog zbrinjavanja otpada, pred- Sarajevo, Zenica, Bosanska Krupa, te Posuje.
viena izgradnja regionalnih deponija. Operacionalizaciji
ovog koncepta doprinio je kredit Svjetske banke namije- Od ukupno proizvedene koliine ambalanog otpada
njen izgradnji regionalnih deponija. Meutim, primjetno sustavom odvojenog prikupljanja, prikupi se vrlo mala
da se u dosadanjoj praksi koncept regionalnog gospoda- koliina. Procjena stupnja reciklae u FBiH bazirana je
renje otpadom ne sagledava cjelovito, odnosno fokus je is- na procjeni Udruenja za reciklau FBiH, te podataka
kljuivo na izgradnji deponija. Vanjskotrgovinske komore o uvozu-izvozu ovih sirovina
prema kojoj je postotak prikupljenog papira oko 20 25
Istraivanja o postignuima na primjeni koncepta regio- %, plastike manje od 1 %, aluminija vei od 60 % i stakla
nalnog deponiranja pokazala su da su predloene lokacije manji od 1,5 %.
za pet regionalnih deponija (Sarajevo, Zenica, Grude, Tu-
zla, Biha), kojima gravitira ukupno 41 opina, odnosno 3.6.3 Industrijski otpad
51,25%. Lokacije u Grudama, Tuzli i Bihau nisu prihva-
ene i postoji izraen NIMBY sindrom, odnosno znaajan Proizvodnja industrijskog otpada [P] Godinja proi-
otpor stanovnitva i lokalne administracije u neposrednoj zvodnja (stvaranje) industrijskog otpada samo iz termoe-
blizini lokacije. etiri opine su izrazile spremnost za me- lektrana, procesa proizvodnje elika i sode, kao generatora
uopinsko udruivanje i odlaganje na deponijima locira- daleko najveih koliina otpada, je ukupno preko 1,85 mi-
nim na teritoriji RS (Doboj i Bijeljina). Opine Bosansko- lijuna tona (ljake, pepela, te CaCl 2 i NaCl iz proizvodnje
podrinjske upanije/kantona su potpisale meuopinski sode). Procjene variraju izmeu 1,85 i 2,35 milijuna tona,
sporazum s opinama iz RS za odlaganje na regionalnoj de- prvenstveno zbog promjenljivog udjela nesagorivih tvari u
poniji u Goradu (ukupno deset opina). Nakon izvrenog uglju koji spaljuju termoelektrane. Iako se ove vrste otpa-
vrednovanja potencijalnih lokacija, za izgradnju regionalne da prema Pravilniku o kategorijama sa listama ne smatraju
deponije izabrana lokacija Trenjica u blizini Gorada, te se opasnim, mogu zbog pH vrijednosti i promjenljivog sadr-
pristupilo izradi ostale potrebne dokumentacije. Inicijativa aja tekih metala predstavljati znatno lokalno optereenje
za rjeavanje ove problematike pokrenuta je i na podruju u sluaju odlaganja na nezatieno tlo. Pored ovoga, u rud-
opina Grahovo, Livno i Glamo. Ostale opine Federacije nicima ugljena (kao daleko najveim rudnicima) godinje
BiH, njih 32 ili 40% ostale su nerijeenog statusa. se izdvoji oko 250.000 do 300.000 t jalovine koja zbog svog
sastava predstavlja svakako manje optereenje za okoli.
Generiranje i reciklaa ambalanog otpada (EEA-CSI
017) Pouzdanih statistikih podataka o nastanku amba- U pogledu prostorne raspodjele, najvee koliine industrij-
lanog otpada u FBiH, nema. Prema podatcima iz bive Ju- skog otpada nastaju u irem podruju Tuzle i Zenice.
goslavije (razdoblje prije 1990. godine), u gradovima s pre-
ko 150.000 stanovnika nastajalo je 100 kg/st/god. Podatak Opasni otpad iz industrije [P] Izuzimajui otpadna ulja,
da u urbanim podrujima ima 34% ambalanog otpada, za stare akumulatore i elektrini i elektronski otpad iz indu-
urbane dijelove grada Sarajeva daje koliinu od 135 kg/st/ strijskih aplikacija (procijenjene ukupne koliine 3.000
god, to nam daje razumno poveanje u odnosu na 1990. 4.000 tona/god), specifini opasni otpad iz industrijskih
godinu, ako se uzme o obzir promjena potroakih navika. aktivnosti nastaje u procijenjenim koliinama od 2.000 do
Glavni izvor staklene ambalae su kuanstva, ugostiteljski 3.000 t/god, od ega do 1.000 tona/god ine otpadni indu-
objekti, uredi i supermarketi. Procjenjuje se da u BiH na- strijski muljevi, a ostatak brojni, svakako znatno manji to-
staje 35.000 40.000 t od ega je priblino 30%, iskoristivo. kovi otpada kao npr. otpadni kiseli i bazni rastvori, otpad-
Ako promatramo samo teritorij FBiH, onda procjenjuje- ni aditivi, otpadni metali oneieni emulzijama za obradu
mo da taj broj iznosi 60% od ukupne produkcije, odnosno metala. Iako je ovako promatran koliinski udio opasnog
24.000 t/god. Ovaj podatak se bazira na podatku Udrue- otpada mali (> 0,5 %), upravo taj opasni otpad u sluaju ne-
nja za reciklau FBiH iz 1991. godine kada je produkcija adekvatnog zbrinjavanja moe imati najnegativnije uinke
staklene ambalae iznosila 38.000 t/god. u BiH. po okoli.

POKAZATELJI
Neopasni otpad iz industrije [P] Uvjetovano ogromnim se samo uvjetno moe uzeti kao pokazatelj stanja okolia
udjelom otpadne ljake i pepela iz velikih industrijskih pei (pokazatelj S), s obzirom da on odraava samo prostornu
i kotlova, jalovine, tehnolokog otpada iz industrije sode, komponentu. Takoer, nije mogue uspostaviti kvalitetne
ali i brojnih drugih materijala poput otpadnog pijeska iz pokazatelje rezultirajuih utjecaja na okoli (pokazatelj I),
livnica, otpadnog metala, itd. koji su prema Pravilniku o s obzirom da se pojedini utjecaji uzrono-posljedino ne
kategorijama sa listama FBiH svrstani kao neopasni otpad, mogu kvantificirati.
najvei dio (preko 99%) ukupnog otpada iz industrije u tre-
nutnim uvjetima predstavlja neopasni otpad. Zbrinjavanje otpada iz industrije [R] Stvarni prirast go-
dinjih koliina ukupnog otpada iz industrije ne moe se
pouzdano predvidjeti. Mogue je pretpostaviti da se pri-
mjenom principa prevencije (usklaivanje s BAT-ovima,
zelena nabava) moe sprijeiti proporcionalan rast kolii-
na otpada sa porastom obima industrijske proizvodnje (tre-
nutno se grubo moe raunati da je vrijednost ovog poka-
zatelja prevencije stvaranja otpada praktino jednaka nuli).
Zbog navedenog je u trenutnim uvjetima primjerenije fo-

kusirati se na adekvatno zbrinjavanje otpada koji se proi-
zvede, kao glavnim pokazateljom odgovora drutva. Pored
ovoga e sanacija postojeih neadekvatnih odlagalita ot-
pada iz industrije, izraena kao postotak sanirane povri-
ne pod neadekvatno odloenim otpadom u odnosu na sa-
danje stanje, biti koritena kao drugi pokazatelj odgovora

drutva.
Maglaj 7,5 Prema raspoloivim informacijama o postupanju s indu-

strijskim otpadom iz razliitih izvora tek oko 10% ili ma-
Lukavac 11 nje od ukupne koliine industrijskog otpada koji se stvara
se adekvatno zbrinjava tj. prvenstveno iskoritava kao se-
kundarna sirovina (zbrinjavanje dijela ljake i pepela iz TE
Zenica 28
priblino izmeu 150.000 i 200.000 20 tona), dok se oko
90%21 ili vie neadekvatno odlae na nezatieno tlo ili
Kakanj 30
spaljuje pod neadekvatnim ili nekontroliranim uvjetima.
Tuzla 101 Podatci koje Federalno ministarstvo okolia i turizma, kao

i upanijska/kantonalna ministarstva okolia, u okviru po-
Slika 44. Povrina pokrivena industrijskim otpadom u FBiH stupka izdavanja okolinskih dozvola za pojedine pogone i
(najoptereenija podruja) - (ha)
0 Utemeljeno na podacima termo-elektrana o koliini spaljenog ugljena,
prosjenom sadraju nesagorivog u ugljenu, kao i podacima o stvarnoj upo-
Stanje okolia i posljedice [Pokazatelji S i I] Prema do- rabi ljake/pepela u industriji cementa.
sadanjim saznanjima, najmanje 170 ha (1.700.000 m2)19 21 Uvjetovano odnosom koliina, tek oko 10% ili manje ukupnog indus-
povrine zemljita je na podruju FBiH prekriveno akumu- trijskog otpada biva uporabljeno za druge namjene, prije svega zbog
upotrebe ljake i pepela iz TE Kakanj u Tvornici cementa Kakanj (prema
liranim neadekvatno odloenim industrijskim otpadom iz podatcima iz TE Kakanj i Tvornice cementa Kakanj). Jedan od rijetkih do-
brih primjera efikasnog zbrinjavanja vlastitog otpada je Aluminij d.d.. koji
velikih industrijskih pogona, prije svega ljakom i pepe- prema podatcima dostavljenim u okviru istraivanja za Strategiju preko
lom iz velikih industrijskih kotlova. Meutim, pokrivenost 70% stvorenog otpada (najveim dijelom eljezo, ljaka, pepeo, opeka,
praina i ulja u ukupnoj godinjoj koliino od oko 10.000 t) preda tvrt-
povrina neadekvatno odloenim industrijskim otpadom kama koje se bave reciklaom ili zbrinjavanjem, dok se za sekundarnu
metalopreraivaku industriju moe rei da najvee koliine (metalnog)
otpada, prema procjenama Udruenja za reciklau preko 90%, bivaju
19 Enviromental Protection Assesment Report for Industrial, Medical and iskoritene kao sekundarne sirovine. Meutim, udio ovih koliina otpada u
Other Hazardous Wastes in Bosnia and Hercegovina, Bosna-S Oil Services ukupnom industrijskom otpadu je mali, pa stoga i relativni udio (doprinos)
Company, 2002. u ukupno zbrinutom industrijskom otpadu.

POKAZATELJI
postrojenja od industrijskih subjekata dobiju, predstavljat Neuporabljiva stara vozila Na podruju FBiH trenutno
e osnovu za uspostavu prve kvalitetne baze podataka (Re- ima ukupno najmanje 225.000 starih vozila ili 337.50025
gistar zagaivaa). tona ovog otpada, tj. vozila koja se iskljuuju iz uporabe26 .
Trenutno se na brojnim lokacijama na otvorenom privre-
Otpadna ulja (iz industrije i cjelokupnog transporta) U meno gomilaju takva vozila prikupljena unutar cijele BiH,
cijeloj BiH se godinje ukupno troi oko 22.000 23.000 meutim, ovo zasad nije mogue kvantificirati. U zemlji tre-
t maziva. Ovaj podatak obuhvata zbirnu potronju u svim nutno nije u pogonu ni jedno postrojenje za obradu neupo-
vrstama industrijskih i aplikacija u sektoru transporta, te se rabljivih starih vozila rezanjem i separacijom pojedinih ma-
moe promatrati kao pokazatelj D. Od ove koliine pribli- terijala. Prema iskustvenim podatcima, sastav starih vozila
no 50% ili 11.000-11.500 t/god mogue je prikupiti nakon je: 64 % eljezo, 6 % aluminij, 9 % plastini materijali, 2,9 %
uporabe, dok se ostatak u toku eksploatacije neminovno gume, dok ostatak ine razliiti drugi materijali. Neupotre-
gubi u okoliu uslijed isparavanja lakih frakcija, curenja, bljiva stara vozila spadaju u neopasni otpad, pod uvjetom da
kapanja, itd. Na osnovi relativnog odnosa populacije, broja se sadrana ulja i druge tekuine, filteri za ulje, akumulatori,
vozila i aktivnosti industrije, procijenjeno je da se na po- zrani jastuci, komponente koje sadre ivu ili PCB i koio-
druju FBiH moe prikupiti oko 6.600 7.500 tona otpadne obloge sa sadrajem azbesta prethodno odvoje.
nih maziva. Ovako prikupljena otpadna maziva se uglav-
nom spaljuju na nepropisan nain kao jeftino alternativno Elektronski i elektrini otpad Proizvodnja ove vrste
gorivo u raznim sustavima grijanja 22 . Mali dio industrije otpada iznosi oko 4 kg/stanovnik godinje, odnosno oko
trenutno prikupljena otpadna ulja izvozi radi adekvatnog 16.000 t/god na razini cijele zemlje, od ega je:

zbrinjavanja u inozemstvu, to je manje od 2 % od ukupne
koliine prikupivih maziva, s obzirom da u zemlji trenutno
Otpadnaelektronikaielektronska
nema okolinsko prihvatljivih rjeenja za konano zbrinja- oprema
8000
vanje.
Otpadniakumulatori 3900
Stare gume vozila (iz industrije i cjelokupnog transpor-

ta) Koliina otpadnih guma koje nastaju u FBiH iznosi Otpadnegumeodvozila 4500
oko 4.500 t otpadnih guma vozila, od ega se najvei dio

neadekvatno odlae, spaljuje ili dugorono skladiti. Ot- Otpadnamaziva 7500
padne gume spadaju u neopasni otpad. Dio starih guma se

reciklira tzv. protektiranjem, prema grubim procjenama, u
Slika 45. Koliine ostalih vrsta otpada (FBiH)
koliini do 5 %23 od ukupne koliine starih guma.
4.000 tona kune i kancelarijske elektrine i
Stari akumulatori iz vozila (iz industrije i cjelokupnog
elektronske opreme (TV, kompjutori, kancelarijski
transporta) Na podruju FBiH godinje nastane oko
strojevi, mobilni telefoni, itd),
3.900 t starih akumulatora. Prema podatcima dobivenim
12.000 tona bijele tehnike.
izravno od glavnih prikupljaa starih akumulatora, na po-
druju cijele FBiH se postie godinje prikupljanje najma-
Na razini FBiH godinje nastaje oko 5.800 t elektrinog
nje 3.000 t starih akumulatora. Zadnjih godina su, zbog ne-
i elektronskog otpada iz kuanstava, ne ukljuujuu
dostatka adekvatnih lokalnih kapaciteta, prikupljeni stari
ovu vrstu otpada iz administrativnih i drugih objekata.
akumulatori najveim dijelom 24 izvoeni radi reciklae u
Uzimajui u obzir i ovu kategoriju, procjenjuje se da bi za
inozemstvo, prvenstveno Sloveniju. Akumulatori zbog sa-
podruje FBiH odgovarala ukupna koliina od oko 8.000
draja tekih metala (olovo) i elektrolita (kiselina) spadaju
t/god. Pretpostavlja se da se zbrinjavanje svodi na rijetke
u opasni otpad.
pojedinane inicijative koje obuhvaaju manje od 5 %
22 Subjekti koji takvo sagorijevanje provode, uglavnom nisu spremni o

tome dostavljati podatke s obzirom da bi ukidanjem takve prakse izgubili 25 Pretpostavlja se da je prosjena teina vozila oko 1.500 kg.
ekonomske povoljnosti upotrebe takvog jeftinog alternativnog goriva. 26 Koristei podatak da je od oko 450.000 registriranih vozila priblino
23 CARDS Waste Recycking Pilot Project 2004-2006. polovina starija od 15 godina, te pretpostavljajui da se izmeu 60 i 80%
ovakvih starih vozila, prosjene mase oko 1,4 t, godinje iskljui iz upora-
24 Prema podatcima iz VTK BiH, u 2006. godini je izvezeno 3.656 t . be.

POKAZATELJI
stvorene koliine ove vrste otpada. Elektrini ili elektronski Proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova [P] Go-
otpad sa sadrajem PCB, HCFC, HFC, slobodnog azbesta dinje u FBiH nastane 191,5 m3 otpada iz veterinarskih
ili drugih opasnih tvari, smatra se opasnim. ustanova. Prema podatcima iz literature otpad iz laborato-
rija ima specifinu teinu od 0,1 t/m3, iz ega se moe za-
3.6.4 Medicinski otpad kljuiti da se u FBiH proizvede oko 20 t/god veterinarskog
otpada.
Ukupna koliina otpada iz zdravstvenih ustanova [P] U
FBiH ne postoji registar koliina otpada koji nastaje kod
Primjena pojedinanih naina adekvatnog zbrinjava-
zatite zdravlja ljudi i ivotinja. Prema procjenama prosje-
nja otpada iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova [R]
na proizvodnja ukupnog otpada iz zdravstvenih ustanova
Skoro sve vee zdravstvene ustanove u FBiH imaju jed-
u FBiH je oko 2 kg/osobi/god. tako da se u zdravstvenim
ustanovama u FBiH proizvede oko 5.000 t otpada godi- nokomorne pei za spaljivanje (komunalnog) otpada koje
nje. Od ukupnih koliina otpada iz zdravstvenih ustano- neke od njih koriste za spaljivanje patolokog otpada na ne-
va jedino se 39 % ukupnog otpada nastalog iz zdravstve- kontroliran nain. Ne obavlja se monitoring emisija u zrak,
nih ustanova u Kantonu Sarajevo (otri predmeti, 327 t/g) i a peima najee rukuje nekvalificirano osoblje. Veina
0,5 % otpada nastalog u FBiH (farmaceutski otpad, 250 t/g) ovih pei ne zadovoljava tehnike specifikacije, pa su zbog
zbrinjava adekvatno iz ega slijedi da se 88% ovog otpada u toga neke i trajno stavljene izvan uporabe. Opa bolnica
FBiH neadekvatno zbrinjava. Sarajevo i Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu imaju i
aparate za sterilizaciju i mljevenje otrih predmeta. To za-
Proizvodnja opasnog medicinskog otpada [P] Udio htjeva i odvojeno prikupljanje ove vrste otpada koji se, na-
opasnog medicinskog otpada u ukupnoj koliini otpada iz
kon provedene procedure, opet mijea s komunalnim otpa-
zdravstvenih
ustanova iznosi do 50%.
dom. Ista situacija je i u veterinarskim zavodima u Bihau
10.Livanjski 90
i Zenici.
9.KantonSarajevo 461
U FBiH postoji i dvokomorni incinerator za medicinski ot-
pad kapaciteta 300 kg/dan koji je lociran na gradskoj depo-
niji Uborak u Mostaru i izvan funkcije je.
5.Bosanskopodrinjski 37 Trenutno 39 % otpada proizvedenog u zdravstvenim usta-

4.Zenikodobojski 442 novama u Kantonu Sarajevo, ili cca. 180 t/god koji otpada
3.Tuzlanski 546 na otre predmete se melje i sterilizira prije odlaganja sa
2.Posavski 45 komunalnim otpadom, to na razini FBiH iznosi cca. 4%
1.Unsko sanski 316
ukupnog otpada koji nastane u zdravstvenim ustanovama.

Konano zbrinjavanje otpada iz zdravstvenih i veterinar-
Slika 46. Koliine opasnog medicinskog otpada (t/god)
skih ustanova u FBiH obavlja se metodom nesanitarnog
po kantonima
odlaganja na gradska odlagalita zajedno s komunalnim
otpadom. Jedno se u Kantonu Sarajevo patoloki medicin-
Prosjena produkcija opasnog medicinskog otpada je u
FBiH oko 1,1 kg/osobi/god. Koristei ovu referentnu vri- ski otpad (posteljice, amputati i sl) prikuplja posebno i od-
jednost moe se zakljuiti da se u zdravstvenim ustano- lae na gradsko groblje dok se ostali otpad iz zdravstvenih
vama u FBiH proizvede cca. 2.500 tona opasnog medicin- i veterinarskih ustanova, zajedno s komunalnim otpadom,
skog otpada godinje. Od ukupnih koliina medicinskog odvozi na jedinu, potpuno sanitarnu deponiju u FBIH. To
opasnog otpada jedino se 39% ukupnog otpada nastalog iz znai da se 18% otpada nastalog iz medicinskih ustanova
zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo (otri predmeti, i 12% otpada iz veterinarskih ustanova u FBiH zbrinjava
327 t/god) i 0,5 % otpada nastalog u FBiH (farmaceutski ot- odlaganjem na sanitarnu deponiju. Izuzetak ovom pravi-
pad, 250 t/god) zbrinjava adekvatno. Projicirano na razinu lu predstavlja farmaceutski otpad koji se u FBiH prikuplja
FBiH, moemo zakljuiti da se 77 % opasnog medicinskog posebno, stavlja u metalnu burad i inertizira zalijevanjem
otpada neadekvatno zbrinjava. cementom ili izvozi na nekodljivo unitavanje.

POKAZATELJI

Nesanitarnozbrinutiotpad(t/god)
SanitarnozbrinutimedicinskiotpadizKantonaSarajevo(t/god)
Farmaceutskiimedicinskiotpad izvoz
210;4%
IzvozinkapsuliranogmedicinskogifarmaceutskogotpadaizFBiH
920;18% uperiodu2003 2006. god.
IzvozNjemaka medicinskiotpad 440
IzvozAustrija farmaceutskiotpad 460
3870;78%
Slika 47. Prikaz naina zbrinjavanja medicinskog otpada u FBiH (t/god)
Na osnovi broja veterinarski ustanova u Kantonu Sarajevo, uklanjanjem biljne mase s mea, kanala, pored puteva, ne-
te procjene koliine otpada koja nastaje u njima i odlae se obraenih parcela, ekonomskih dvorita i sl. (ambrozija i
na sanitarnu deponiju, moe se zakljuiti da se 88 % otpada drugi korovi), otpadna ambalaa od pesticida, a koja sadri
iz veterinarskih ustanova odloi na nesanitaran nain na opasne tvari i ostala otpadna ambalaa i plastika.
gradska odlagalita zajedno s komunalnim otpadom.
Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku27 za 2006.
3.6.5 Otpad iz poljoprivrede i umarstva godinu imamo 33.493 ha ponjevenog ita (penica, ra, jeam,
zob). Na osnovu poznatog podatka odnosa mase zrna i mase
Produkcija otpada u poljoprivredi biljna proizvodnja slame dolazi se do podatka o godinjoj koliini etvenih ostataka
[P] Otpad nastao izravno iz biljne poljoprivredne proi- od 12.000 t. Takoer, priblino 15 % od ukupno proizvedene
zvodnje moe se svrstati u nekoliko tipova, a s obzirom na silae i sijena ostane neiskoriteno, pa se procjenjuje da je u
koliine koje se generiraju. Znaajne mogunosti za ade- 2006. godini koliina ubuale silae i sijena iznosila oko 70.000
kvatno zbrinjavanje postoje za sljedee tipove otpada, koji t/god. Priblino oko 500 t/god otpadnih biljnih tkiva nastane
su identificirani kao najvaniji u biljnoj poljoprivrednoj uklanjanjem biljne mase sa mea, kanala, pored puteva,
proizvodnji, a to su otpad od etvenih ostataka; otpad od
ubuale silae i sijena; zatim otpadna biljna tkiva nastala 27 http://www.fzs.ba/Podaci/poljoprivreda2006.htm

Ostalaotpadnaplastikaiambalaa 1230
Otpadnaambalaaodpesticida 180
Ubuala silaa i sijeno 70000
etveniostaci 12000

Slika 48. Produkcija otpada u poljoprivredi biljna proizvodnja (t/god)

POKAZATELJI

Otpadoduginuleribe 40
Otpadodivotinjkogtkiva 4700
Produkcijastajnjaka 4550000
Slika 49. Produkcija otpada u poljoprivredi stoarstvo (t/god) [P]
neobraenih parcela, ekonomskih dvorita i sl. (ambrozija i ukupnog fonda odraslih goveda oko 6 % ukupnog fonda
drugi korovi). sitnih preivaa (ovce, koze), uginut e oko 7 % ukupnog
fonda odraslih peradi i oko 4 % ukupnog fonda odraslih
Prema dostupnim podatcima s graninih prijelaza u BiH svinja.
procjenjuje se da je godinji uvoz pesticida u FBiH oko
1.200 t. Ako se pretpostavi da je udio ambalae u ukupnoj Procijenjeno je da se najvee koliine otpadnih tkiva do-
bruto masi pakiranja pesticida nekih 15 % dolazi se do ko- biju u proizvodnji goveda (1.866 t/god) i ovaca (1.625 t/
liine od 180 t/god otpadne ambalae nastale od korite- god), dok se u uzgajanju koza dobije 135 t/god, svinja 377
nja pesticida (sadri opasne tvari). Kada je rije o ostaloj t/god i peradi i koka 665 t/god. Prema dostupnim podat-
otpadnoj plastici i ambalai, na osnovi dosadanje prakse cima o isplaenim naknadama za tetu i evidenciji iz Fe-
na poljoprivrednim dobrima, moe se doi do procjene na- deralnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i u-
stale koliine ove vrste otpada od 1.230 t/god. marstva-sektor veterinarstva, u 2006. godini od razliitih
oblika bolesti uginulo je 14 goveda, te 1.603 ovce. Ako se
Produkcija otpada u poljoprivredi stoarstvo [P] Ak- uzme da je prosjena masa ovce 50 kg, a goveda 400 kg,
tivnosti u stoarstvu stvaraju velike koliine otpadnih tva- onda se dobije podataka o ukupnoj produkciji ivotinj-
ri koje je potrebno zbrinuti na okolinski prihvatljiv nain. skog tkiva u koliini od oko 86 t/god, a koje je nastalo
Na podruju FBiH najvee koliine otpada nastalih na far- uslijed raznih bolesti.
mama i ribogojilitima nastaju u obliku otpadnih ivotinj-
skih tkiva; proizvedenog stajnjaka na farmama i otpada od Kada je rije o stajnjaku, njegova koliina, kao i kemijski
uginule ribe. Procjenjuje se da se najvie koliine otpada u sastav moe varirati u zavisnosti od broja i vrste ivotinje,
stoarstvu generiraju u obliku stajnjaka na farmama. Pro- starosti, svarljivosti obroka, sadraja proteina i celuloze
cjene za FBiH se kreu do 4,6 milijuna t/god proizvedenog u obroku i sl. Ranije provedena istraivanja procijenjuju
stajnjaka. dnevne i godinje koliine stajnjaka za svaku vrstu ivoti-
nja, a ti podatci koriteni su za proraun ukupne produkci-
S druge strane, imajui u vidu broj stoke na podruju FBiH, je stajnjaka u FBiH u 2006. godini. Procijenjena je koliina
kao i iskustvenih procjena mortaliteta broja grla stoke na produciranog stajnjaka u FBiH, dok podatci o nainu nje-
farmama, dolazi se do procjene da nastaje 4.700 t/god ot- gova sakupljanja, zbrinjavanja na samoj farmi, kao i mo-
padnog ivotinjskog tkiva. Godinja koliina uginule ribe u gue obrade izvan kruga njegovog nastanka trenutno nisu
ribogojilitima se procjenjuje na 40 t/god. poznati. Najvei dio ovoga stajnjaka, tj. oko 80%, razbacuje
se po obradivim povrinama.
Na osnovi raspoloivih podataka o ukupnom stoarskom
fondu u FBiH i prosjenog mortaliteta za zdravu stoku, te Produkcija otpada u umarstvu [P] Eksploatacija um-
uginulu uslijed raznih bolesti, moe se doi do podatka o skih drvnih sortimenata, koja je doivjela nekontroliranu
prosjenom ukupnom broju uginulih ivotinja tijekom ekspanziju u danima tijekom rata, a djelomino u blaem
2006. godine. Mortalitet pojedinih vrsta stoke i peradi se obliku nastavljena je i danas, to je rezultiralo veom pro-
procjenjuje prema pretpostavkama da e uginuti oko 2 % dukcijom otpada od iskoritavanja uma. Koliina bruto

POKAZATELJI

665 Otpadod iskoritavanjauma 376400
Goveda
377 1.866 Ovce
135 Proizvodnjasortimenata 2217333
Koze
Svinje
Peradikokenosilice
1.625 Brutodrvnamasa 2953736

Slika 50. Koliine otpadnog ivotinjskog tkiva Slika 52. Produkcija otpada iz umarstva (m /god) 3
(mortalitet zdrave stoke) proizvedenog na godinjem nivou

(t/god) prema vrsti stoke
drvne mase i umskih drvnih sortimenata realiziranih u Standardi za organsku proizvodnju u BiH su pripremlje-
2006. godini (etinari i liari ukupno) iznosila je 2.593.736 ni. Meutim, nepostojanje ureene pravne infrastrukture
m3, a ostvarena proizvodnja sortimenata (neto masa) izno- (zakonodavstvo, odgovarajue subvencije), ini da se ova
sila je 2.217.333 m3. oblast proizvodnje razvija stihijski i nekoordinirano28 .10
Pod organskom proizvodnjom u FBiH29, u 2006. godine je
Razlika izmeu ukupne koliina bruto drvne mase i ostva- 116 ha zemljita (pri tom se misli na povrine organsko i
rene proizvodnje umskih drvnih sortimenata u FBiH u u konverziji). U odnosu na ukupno obradive povrine u
2006. godini iznosila je cca. 376 400 m3. Ovo je u osnovi FBiH to iznosi 0,016 %.
biorazgradivi otpad od iskoritavanja uma, koji je ustva-
ri organska tvari koja svojim daljim razlaganjem u najve-
Povrina pod integralnom proizvodnjom [R] Integral-
em broju sluajeva predstavlja osnovu za ishranu drugih
na proizvodnja voa je ekoloki usmjeren postupak. U pr-
segmenta ekosustava, te ostaje u umi.
vom planu je odravanje i zatita prirodnih uvjeta, kao i
proizvodnja voa s visokom zdravstvenom vrijednou. To
Povrina pod organskom proizvodnjom [R] Organska
iziskuje brinu njegu zemljita, odravanje i poveanje nje-
proizvodnja hrane temelji se na biolokoj kontroli i suzbi-
gove plodnosti, jaanje otpornosti voaka prema tetnim
janju upotrebe bilo kakvih kemijskih sredstava. To znai
organizmima, te koritenje prirodnih ograniavajuih im-
zdrava zemlja, kemijski netretirano sjeme, te zabrana upo-
benika za bolesti i tetoine. Primjena sredstava za zati-
rabe bilo kakvih kemijskih sredstava za prskanje. Organska
tu bilja se ograniava na to je mogue manju uporabu. Pri
proizvodnja je u sebi inkorporirala sva moderna dostignu-
a, kako u podruju ishrane i hrane, tako i u onome to zo- 28 Srednjorona strategija razvoja poljoprivrednog sektora u FBiH, 2006-
vemo socijalna, drutvena pravda, ili ono to zovemo de- 2010. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Sa-
rajevo, 2006. godina
mokracija. 29 prema podatcima certifikacijskih kua OK, KRAV i ECO CERT-a.

1,7% 5,1%
0,7%
Goveda 0,016%
6,0%
7,9%
Ovce
Svinje
Konji
99,984%
Koze
78,6% Peradiikokenosilice
Obradivozemljitebezorganskeproizvodnje
Obradivozemljitepodorganskomproizvodnjom

Slika 51. Koliine proizvedenog stajnjaka na godinjem nivou Slika 53. Povrina pod organskom proizvodnjom
(t/god) prema vrsti stoke

POKAZATELJI
Ukupnozemljitepod
integralnom
proizvodnjom;0,036%
jabuka;0,0202%
Zemljitebez
kruka;0,0072%
integralneproizvodnje;
99,964%
ljiva;0,0078%
jagoda;0,0008%
malina;0,0002%
Slika 54. Povrina pod integralnom proizvodnjom [R]
tome se u prvom redu odabiru preparati koji najmanje mo-

gue optereuju zemljite, vodu i zrak. Kemijski regulatori
rasta se ne smiju rabiti za upravljanje rastom, te za pobolj-
anje boje, odnosno sjaja ploda.
Na temelju podataka Udruenja poljoprivrednih proizvo-

aa Integralne proizvodnje-Gradaac30,12 u FBiH u 2006.
godini povrina pod integralnom proizvodnjom voa izno-
sila je 145 ha jabuke, kruke 52 ha, ljive 56 ha, jagode 5,5
ha i maline 1,4 ha, to sve zajedno iznosi 259,9 ha. Ako se
uzme u obzir ukupno zemljite pod vonjacima u FBiH,
onda je pod integralnom proizvodnjom voa svega 0,62 %.
U odnosu na ukupnu obradivu povrinu u FBiH to je svega
0,04 % zemljita pod integralnom proizvodnjom voa.
30 Podatci dobiveni iz Udruenja poljoprivrednih proizvoaa integralne

proizvodnje-Gradaac, Ul. VI bataljon bb, Gradaac.

4.
STANJE OKOLIA U FBiH

STANJE OKOLIA U FBIH
4.1 PRIRODA Kao osnovni imbenici diverziteta Federacije Bosne i Her-

cegovine mogu se navesti:
P riroda Federacije Bosne i Hercegovine odlikuje se uni-

katnostima prostorne i vremenske organizacije, te naj-
viim stupnjem razliitosti u svim segmentima, ne samo na
diverzitet terestrinih stanita kroz: prisustvo stijena
razliite geoloke starosti, raznolikost matinog
podruju zapadnog Balkana, ve i Europe u cijelosti. Na- supstrata, tipova zemljita, unikatnih i raznovrsnih
glaeni originalni obrasci razvoja i postojanja bioloke, ge- formi reljefa, te diverzitet klimatskih uvjeta;
oloke i hidroloko-ekoloke raznolikosti, kroz dugo geo- diverzitet vodenih stanita kroz: bogatu i raznovrsnu
loko vrijeme, rezultirali su visoko vrijednim osobnostima hidroloku mreu (planinska jezera, izvori, planinski
prirode sadranim i u prirodnom naslijeu FBiH. Prema potoci, rjeice, rijeke, ponornice, bare, movare,
stupnju raznovrsnosti prirodnih vrijednosti i distribuciji podzemne vode, termalni izvori, boatne vode i more);
naslijea, FBiH se nalazi u samom vrhu ljestvice prostor- dugotrajni procesi antropogeneze;
nih i okolinskih neponovljivosti. raznoliki procesi etnogeneze.
Ekoloka heterogenost prostora Federacije Bosne i Herce- ivi svijet na razliitim stanitima FBiH danas tvori broj-
govine, geomorfoloka i hidroloka raznolikost, specifine zajednice i ekosustave specifine samo za ovo podru-
na geoloka prolost, te diverzitet ekoklime, uvjetovali su je; podruje Balkana, te Europe. Tako moemo govoriti o
i posebno bogat ivi svijet na naoj teritoriji. Flora, fauna visokom stupnju endeminosti unutar biolokog, odnosno
i fungia Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se u najra- ekolokog diverziteta.
znovrsnije u itavoj Europi, a visok stupanj endeminosti
i reliktnosti daje joj znaaj na razini globalne bioloke ra- Na temelju procjene stanja, istiu se sljedee karakteristike
znolikosti. pejzane i bioloke raznolikosti u FBiH:
Na geografski malom prostoru, kao rijetko gdje u Europi, visok stupanj genetike, specijske i ekosustavske
egzistira vie razvojnih endemnih centara, u kojima se i da- raznolikosti;
nas odvijaju procesi nastajanja novih vrsta. Posebnu speci- visok stupanj ouvanosti cjelina pejzane raznolikosti
finost predstavljaju brojni kanjoni i klisure rijeka (kanjoni od europskog i globalnog znaenja;
Une, Neretve, Drine, kanjoni i klisure pritoka u izvorinom znaajan stupanj promjena, u odnosu na distribuciju i
dijelu i gornjem toku Bosne). sastav klimatogenih ekosustava;
izraen trend gubitka bioloke i pejzane raznolikosti,
Ispod najviih vrhova planina, u podruju cirkova, nalaze uvjetovan irokim spektrom antropogenih imbenika.
se i centri razvoja glacijalne flore i faune, kao osobiti doka-
zi procesa nakon ledenog doba na Balkanskom poluotoku. Istovremeno, znaajan stupanj ugroenosti bioloke i pej-
Preko 450 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka karakterizi- zane raznolikosti ogleda se kroz identificirane:
ra se odreenim stupnjem endeminosti, to floru Federa-
kritino ugroene vrste/stanita/ekosustave/pejzae od
cije Bosne i Hercegovine ini jednom od posebnih i jedin-
lokalne, regionalne i globalne vanosti;
stvenih u Europi. stanita i ekosustave sa velikim brojem endeminih
i reliktnih ili ugroenih vrsta ili s visokom stopom
Izraen diverzitet insekata (naroito hidrofilnih), predstav- bogatstva bioloke raznolikosti;
nika ihtiofaune i sisavaca, ini faunu FBiH prepoznatljivom ekosustave sa znaajnom ekonomskom i ekolokom
u europskim razmjerima, a prema nekim skupinama (pe- vrijednou;
inski organizmi i ribe u krakim ponornicama) osobitim pejzae sa znaajnom biolokom i kulturnom
i za itav svijet. raznolikou.

U gospodarenju biodiverzitetom Federacije Bosne i Herce- Podatci o koliinama vode za potrebe vodoopskrbe, koje
govine posebno mjesto zasluuju prioriteti dugorone za- isporuuju javna komunalna preduzea, baziraju se esto
tite, a to su: na procjenama. Procjenjuje se da od ukupne isporuene
koliine, 70 % otpada na kuanstva. Vei industrijski
diverzitet endeminih reliktnih vrsta, vrsta ugroenih objekti najee se opskrbljuju iz vlastitih izvora.
na nacionalnom, europskoj i globalnoj razini;
privredno vanih vrsta i autohtonih genetikih resursa; Trenutno se navodnjava oko 7.000 ha poljoprivrednog
bogatstvo kanjona i klisura kao razvojnih centara zemljita (vodno podruje Jadranskog mora), s prosjenom
flore, faune i vegetacije, te refugijuma biodiverziteta potronjom oko 3.000 m3/ha/god.
tercijarne starosti;
diverzitet stanita izvan uobiajenog podruja Generalno se moe rei da je stanje kvalitete povrinskih
rasprostranjenja i prirodno rijetkih stanita (tresetita, voda neto bolje u odnosu na razdoblje do 1992. god. To je
slatine, planinski izvori, morske hridine, manje iskljuivo zbog toga to su veliki industrijski pogoni prestali
movare, male peine itd); sa radom ili rade znaajno manjim kapacitetima.
diverzitet krakih ekosustava kao najveih prirodnih
fenomena (kraka polja, ponornice, peine, kr); Stanje kvalitete podzemnih voda se ne moe trenutno
diverzitet visokoplaninskih ekosustava otoci ouvane ocijeniti jer ne postoje podatci.
glacijalne flore i faune;
diverzitet ekosustava provincije reliktnih borovih Sustav zatite od voda zahtijeva znaajna sredstva u svim
uma na razliitim geolokim supstratima (krenjaci, segmentima (sanacija oteenja, redovno odravanje).
dolomiti, ofioliti, travetini i sl). Problem predstavljaju i potencijalno ugroena, a trenutno
nezatiena podruja, ak i urbane zone pojedinih
4.2 VODA
opinskih centara.
Bosna i Hercegovina ima relativno raznoliku klimatsku sli-
4.3 ZEMLJITE
ku, gdje se na relativno maloj prostornoj udaljenosti vrlo
brzo smjenjuju tri klime: Zemljini prostor ili zemljite (Land, FAO-1975), obuhvaa
podruje koje ukljuuje: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju,
a) u Hercegovini modificirana mediteranska (maritima),
vegetaciju u opsegu koji utjee na mogunost njegova ko-
b) u sredinjoj Bosni kontinentalno-planinska (alpska),
ritenja, te rezultate aktivnosti ovjeka, kao i drutveno-
c) u sjevernoj Bosni umjereno kontinentalna
ekonomske parametre. Drugim rijeima, moderni koncept
(srednjoeuropska).
gospodarenja zemljitem podcrtava da zemljite osim pro-
Prosjene padaline se kreu izmeu 1.000 i 1.500 l/m 2 u izvodne ima i set drugih funkcija, koje su temelj usposta-
maritimnom pojasu, preko 1.000 1.200 l/m2 u sredinjoj ve uravnoteenog razvoja jedne zemlje. Te druge funkcije
Bosni, do 700 800 l/m2 na sjeveru zemlje. Prosjena go- ukljuuju: ekoloko-regulacijske (prijemnik, sakuplja i
dinja koliina raspoloive vode je 36,4 km3, odnosno oko izmjenjiva razliitih oneienja), klimatsko-regulacijske,
10.000 m3 vode po stanovniku, to je znaajna koliina, ali ulogu nositelja infrastrukture, funkciju proistaa vode,
nije ni prostorno ni vremenski ravnomjerno rasporeena. izvor genetskog bogatstva i zatite bioloke raznovrsnosti,
Najvodniji je sliv Neretve s Trebinjicom. zatim funkciju oblikovanja krajobraza, te funkciju tla kao
povijesnog medija. Imajui u vidu ovu multifunkcionalnost
Pokazatelj koritenja vodnih resursa (CSI 018) sraunat za zemljita FAO, Interdepartmental Working Group on Land
vodna podruja Jadranskog mora i sliva Save na podruju Use Planning (1994), je predloila definiciju zemljita koju
FBiH pokazuje da je znaajna raspoloivost vode kao resur- treba imati na umu pri formiranju klasifikacije uporabe ze-
sa i da se moe koristiti mnogo intenzivnije. Smatra se (Al- mljita: Zemljite je neodvojivi prostor zemljine povrine
camo et al., 2000) da u odnosu na utjecaj na vodne ekosu- koja povezuje sve atribute biosfere neposredno iznad i is-
stave, indeks eksploatacije moe ii i vie od 40 %. Sa druge pod ove povrine, ukljuujui klimu, zemljine i geoloke
strane, zahvaene koliine se neracionalno koriste, prven- forme, hidrologiju (jezera, rijeke, ivotinjsku i biljnu popu-
stveno u segmentu vodoopskrbe, gdje se gubitci u prosjeku laciju, ljudska naselja i fizike promjene nastale kao rezul-
kreu oko 50%.

tat prolih i sadanjih aktivnosti (terase, objekti za uva- ja koja moe izvriti ovu obvezu, niti su planirana financij-
nje vode, drenaa, ceste zgrade i sl). Upravo ova definicija ska sredstva neophodna za izgradnju ovakvog informati-
predstavlja polazite za ocjenu stanja ovog resursa u FBiH, kog sustava.
kao i za prijedlog strategije njegove zatite, odnosno grad-
nje sustava odrivog upravljanja zemljitem. Posljedica gore navedenog stanja jeste nepostojanje pouz-
danih podataka o zemljitu, njegovoj kvaliteti, te promje-
Zemljite u BiH, a posebice u FBiH je veoma raznoliko, nama tijekom vremena. Poto ne postoji sustavno praenje
kako s genetske, tako i s ekoloke toke gledita. Meutim, niti jedne kvantitativno/kvalitativne karakteristike ze-
generalno reeno, veoma malo je tla visoke bonitetne kla- mljita, ne iznenauje nedostatak relevantnih i pouzdanih
se (oko 14% zemljita od I do III bonitetne klase). Zato ne informacija o kontaminaciji zemljita (tekim metalima,
iznenauje injenica da je 40 % zemljita plie od 30 cm, POP-s, i sl), kao ni karta najvanijih oteenja zemljita,
dok je 17 % veoma plitkih zemljita. Situaciju u pogledu bez obzira na uzrok oteenja. Drugim rijeima, problem
kvalitete, raspoloivosti i osjetljivosti dodatno uslonjava i kontaminacije zemljita nije sustavno istraen niti praen,
injenica da 84,2 % teritorija ima nagib vei od 13 %. Da bi pa ne postoje osnovni preduvjeti za planiranje otklanjanja/
upotpunili sliku o raspoloivosti i ekonomskom i ekolo- minimiziranja negativnih efekata po ljudsko zdravlje i bio-
kom kapacitetu zemljita, treba istaknuti vrlo nisku ras- diverzitet. Ovo predstavlja stvarni problem, kako u smislu
poloivost oranica per capita od 0,17 ha to je veoma zabri- smanjenja ekonomskog i okolinskog kapaciteta zemljita,
njavajue. Sve ove prirodne karakteristike, kao i izraene tako i u smislu znaajnog rizika za zdravlje populacije, a
potrebe ubrzanog ekonomskog razvoja, znaajno ugroa- time posredno i za javne trokove vezane za smanjenu pro-
vaju kvalitetu i ekonomsko-ekoloki kapacitet zemljita, duktivnost stanovnitva i trokove zdravstvene zatite.
ali i poveavaju rizik nestanka tla (postoji procjena da u
BiH 3.000 ha tla nestane godinje). Sve ovo ukazuje da je Visoka razina siromatva i neformalne ekonomije ini
tlo iznimno osjetljiv resurs i da s njime treba raspolagati s dodatni pritisak na zemljite, odnosno dodatno ugroava
posebnom pozornou. ekonomsko-ekoloki kapacitet zemljita. Ovaj pritisak
se ogleda u prekomjernoj eksploataciji mineralnih sirovi-
S druge strane, trenutno stanje, gdje ne postoji osnovni na, drveta i umskih plodova, zatim u primjeni neodrivih
plansko-analitiki dokument-prostorni plan FBiH, gdje proizvodnih praksi u umarstvu i poljoprivredi. Posljedica
nadlenosti oko koritenja zemljita i davanja prava kori- ovakvih praksi je svakako pojava razliitih vidova oteenja
tenja nisu jasno definirane izmeu razliitih razina vlasti, zemljita (npr. erozije, zbijanje zemljita, smanjenje plodno-
kao i zastarjeli zakoni koji ne uvaavaju postojeu admini- sti i sl) to moe za konanu posljedicu imati i nestanak ze-
strativnu organizaciju (Zakon o rudarstvu iz 1993. godine), mljita. Drugim rijeima, na ovaj nain se oteuje ne samo
zatim nepostojanje jasnih crta izvjetavanja i voenja do- zemljite, ve se ugroava biodiverzitet i smanjuje kvalite-
kumentacije (registri, katastri i sl) na razliitim razinama ta i ljepota pejzaa, to se negativno odraava na mogu-
vlasti, ima za posljedicu kaos u prostoru koji ugroava ze- nost diverzifikacije ekonomskih aktivnosti (prvenstveno se
mljite, a posebno poljoprivredno zemljite. misli na razliite oblike turizma i iskoritavanja umskih
plodova) i pokretanje proizvodnje s viim stupnjem dodat-
Iako impresivni brojem (15) postojei legislativni akti samo ne vrijednosti. Ukratko, ovakve prakse znaajno sniavaju
parcijalno tretiraju problem integralnog gospodarenja ze- ekonomsko-ekoloki kapacitet tla i onemoguavaju ra-
mljitem, to principijelno doprinosi gore opisanom stanju. zvoj ruralnih oblasti, a time i ugroavaju stabilnost dru-
Ono to dodatno oteava situaciju je nepostojanje instituci- tveno-ekonomskog razvoja zemlje.
onalnog okvira (mehanizama) neophodnog za implementa-
ciju ovih zakona. Tako, i Zakon o poljoprivrednom zemlji- Ulaganje u poboljanje kvalitete zemljita postoji samo u
tu i Zakon o prostornom planiranju i koritenju prostora, nekim upanijama/kantonima, a financira se iz fonda for-
predviaju uspostavu integriranog informacijskog sustava miranog od taksi naplaenih za prenamjenu koritenja po-
o zemljitu, to pretpostavlja prethodno formiranje kata- ljoprivrednog zemljita. Ovi fondovi se troe (nema poda-
stara (npr. panjaka), tehnikih karata i razliitih registara taka za sve upanije/kantone) prema programu koji svake
(npr. zagaivaa i sl). Meutim, ova zakonska obveza je jo godine donosi nadleno ministarstvo. Meutim, ti pro-
uvijek mrtvo slovo na papiru jer nije formirana instituci- gram su parcijalni i veoma esto su kreirani na nain da

poboljaju samo ekonomski kapacitet zemljita (vezano za neodgovarajue konstrukcije loita, sobne pei i
poljoprivrednu proizvodnju). Tako moemo rei da postoje kotlovi male snage, uglavnom pravljeni po zapadno-
parcijalni napori, ali ne postoji jedan generalni plan sustav- europskim licencama (konstruirani za druge vrste
nog otklanjanja problema i zatite zemljita na razini FBiH, ugljena), onemoguavaju efikasno i malozagaujue
to znaajno umanjuje efikasnost ulaganja u poboljanje sagorijevanje domaeg ugljena;
kvalitete zemljita. Drugim rijeima, ne postoje ni poetne nepostojanje usmjeravanja potronje ugljena zavisno
forme sustavnih agrookolinskih programa, koji trebaju osi- od njegove kvalitete i lokalnih ekolokih uvjeta;
gurati jaanje ekonomsko-ekolokog kapaciteta zemlji- nepostojanje oplemenjenog ugljena ili pogodnih oblika
ta, preko promocije i poticanja odrivih tehnika koritenja biomase za potrebe malih loita;
mineralnih resursa, ume, umskih plodova i poljoprivred- slabo odravanje energetskih i industrijskih
nog zemljita. Treba naglasiti da e uspostava ovih progra- postrojenja, posebno one opreme od koje zavisi emisija
ma biti naa obveza u tijeku procesa pridruivanja EU (ovo zagaujuih tvari;
pitanje regulira uredba EC No 1698/2005). neodgovarajui tretman problematike zagaivanja
zraka kroz izradu prostornih i urbanistikih planova.
Sve navedeno vodi ka zakljuku da je zemljite u FBiH veo-
ma osjetljiv resurs i da ukoliko elimo osigurati minimalne Ono to situaciju ini dramatinijom jest:
uvjete za uspostavljanje dugoronog uravnoteenog dru-
tveno-ekonomskog razvitka, moramo uspostaviti integral- nepostojanje stratekih opredjeljenja drave vezano za
ni sustav upravljanja zemljitem (ISUZ). Taj zadatak nee usmjeravanje opskrbe energijom, posebno obnovljivim
biti ostvaren bez ukljuivanja civilnog drutva, te jaanja izvorima energije;
kapaciteta lokalnih zajednica, iji zadatak e biti kreira- nepostojanja bilo kakvih programa sanacije toplinskih
nje i implementacija projekata ruralnog razvoja u procesu gubitaka stambenog i poslovnog prostora;
pridruivanja EU. Iskustva Slovenije i drugih drava koje nedovoljna razvijenost sustava monitoringa kvalitete
su nedavno postale lanice EU govore da niz (veliki dio) zraka, kao alata u gospodarenju kvalitetom zraka.
problema vezanih za kvalitetu i zatitu zemljita moe
Instrumenti kao to su izrada studija utjecaja na okolinu,
biti rijeen kroz programe ruralnog i regionalnog razvoja.
te planova aktivnosti definiranih Zakonom o zatiti zraka,
Meutim, za uspjeno povlaenje novca iz ovih fondova
daju pozitivne rezultate. Osim toga, aktivan pristup obve-
neophodno je imati sposobnu lokalnu zajednicu, kao i ad-
zama koje slijede iz meunarodnih konvencija, te ukljue-
ministraciju, te planirati sufinanciranje takvih projekata.
nje u meunarodne programe, posebno one koji se odnose
U tom smislu jaanje uloge i aktivnosti nevladinog sektora
na emisiju kiselih plinova (SO2 i NOx), dali bi dobre rezul-
je od iznimnog znaenja.
tate za paralelno smanjenje zagaivanja zraka i poboljanje
4.4 AMBIJENTALNI ZRAK ekonomske uinkovitosti privreivanja.
Usprkos niskom stupnju industrijalizacije i urbanizacije, Tehnologije (ne-energetskog zagaivanja) obino u jednoj
pitanje kvalitete zraka u BiH je u razdoblju 1970. 1990. dravi imaju ispod 10% udjela u zagaivanju zraka. U FBiH
zauzimalo znaajno mjesto u sveukupnoj okolinoj proble- je i ovaj vid zagaivanja bio vrlo izraen, a na prvom mje-
matici. U novonastaloj situaciji nakon rata, u kojoj su neka stu je crna metalurgija. BH Steel Zenica i Ispak kok-
postrojenja prestala s radom, neka promijenila vlasnika i sna industrija su sada u procesu tehnolokog prestruktu-
doivjela tehnoloku tranziciju, a nova postrojenja izgrae- riranja, procedura izdavanja okolinih dozvola je u tijeku,
na u skladu s okolinim zakonodavstvom FBiH, problema- te jo nije poznato kakvu e emisiju imati nakon restruk-
tika gubi na znaenju. turiranja. Papirna industrija u BiH Natron Maglaj, kao
znaajan izvor zagaivanja zraka, je takoer u procesu teh-
Temeljni uzroci prekomjernog trenutnog zagaivanja zraka nolokog restrukturiranja. Ova postrojenja emitiraju itav
u FBiH su: niz razliitih kemikalija (ugljikovodici, organski sumporni
spojevi, volatilni organski spojevi i drugo). U tehnoloka
karakter industrije (bazna industrija); zagaivanja spada i proizvodnja cementa, ali tu su glavna
visoka energijska intenzivnost u industriji; zagaujua tvari vrste estice, ija se emisija lake regulira
visoki toplinski gubitci u stambenom sektoru; nego emisija plinova iz tehnolokih postrojenja.

podarenja graevinskim otpadom. Za realizaciju koncepta

4.5 GOSPODARENJE OTPADOM regionalnog upravljanja otpadom, u svim svojim aspektima
i razinama, potrebno je jasno definirati realistine izvore fi-
Komunalni otpad. Godinje se u FBiH po glavi stanovnika nanciranja da bi koncept bio uspjeno realiziran. Trenutni
proizvede 270 kg otpada. Otpad se prikuplja neselektivno, izvori (kredit Svjetske banke i proraunska sredstva pojedi-
pa se esto u komunalnom otpadu nalaze i pojedine kate- nih upanija/kantona) nisu dovoljni za potpunu realizaciju
gorije industrijskog, medicinskog i drugih vrsta otpada. koncepta. Prihodi koji se ostvaruju iz jedinog ekonomskog
Ukupno 40% prikupljenog otpada se odlae na opinska instrumenta Korisnika naknada za prikupljanje i odlaga-
nesanitarna odlagalita, kojih u FBiH ima 54. Ukupno 36 nje komunalnog otpada, ija stopa naplate varira 50 70
% proizvedenog otpada se uope ne zbrinjava od strane ko- su nedovoljni za full cost recovery (trokovi prikupljanja
munalnih poduzea. U situaciji loe pokrivenosti uslugama i odlaganja u potpunosti pokriveni od strane korisnika). Iz
prikupljanja otpada za oekivati je veliki broj neureenih ostvarenih prihoda, ak i u sluaju 100% naplate, gotovo je
i nekontroliranih deponija. Na teritoriju Federacije nalazi nemogue financirati razvojne projekte koji potiu primje-
se oko 2.000 lokacija takozvanih nekontroliranih (divljih) nu naela iz Zakona o otpadu: prevencije, odvojenog priku-
deponija na povrini od 974.221 m2, izuzev u Sarajevskom pljanja i reciklae. U prilog tome govore i rezultati ostvare-
kantonu i upaniji/kantonu 10, gdje ovakva odlagalita ni na reciklai ambalanog otpada. Nije usvojen propis o
nisu uoena ba u svim opinama. U drugim upanijama/ sustavu naknada i depozita za ambalani otpad. Nema EI
kantonima ih ima svugdje, a najvie u Zeniko-dobojskoj i koji promoviraju prevenciju stvaranja otpada i reciklau,
Tuzlanskoj upanija/kantonu. Odlae se komunalni, indu- niti subvencija za investicije u postrojenja za reciklau i u
strijski i inertni otpad, te otpadi animalnog podrijetla. Tre- mreu prikupljanja i transporta sirovina.
nutno u FBiH postoji samo dvije sanitarne deponije, i to u
Sarajevu i Zenici. Tri sanitarne deponije su u pripremi, dok Industrijski otpad. Industrija u FBiH godinje proizvede
32 opine uope nemaju rijeen status i/ili potpisan meu- oko 2.4 milijuna tona otpada od ega opasni otpad ini ma-
opinski sporazum za regionalno deponiranje. nje od 0,5% mase. Samo 10% nastalog industrijskog otpada
je adekvatno zbrinuto, dok se ostatak neadekvatno odlae
Temelj za razvoj regionalnog gospodarenja ine planovi
na nezatieno tlo u ili izvan kruga industrijskih postro-
gospodarenja otpadom, koje su, u skladu sa Zakonom o
jenja, neadekvatno spaljuje, pa ak i prolijeva u vodotoke.
otpadu, trebali donijeti upanije/kantoni. Veina njih nije
Zbog raznolikosti prirode i sastava, utjecaji industrijskog
donijela plan, niti propis kojim se definiraju uvjeti za pla-
otpada na okoli su mnogobrojni i razliiti. Industrij-
niranje gospodarenja otpadom u opinama, kao i zadatci
ske grane i pogoni koji prema koliini i karakteristikama
opina. Plan gospodarenja otpadom krajem 2008. godine
stvorenog otpada predstavljaju najznaajnije generatore
usvojila je jedino Zeniko-dobojska upanije/kanton, dok
industrijskog otpada su: termoelektrane i hidroelektrane,
je Kanton Sarajevo, takoer 2008. godine, donio Plan gos-
rudnici, metalurka industrija, metalopreraivaka indu-
Slika 55. Regionalna sanitarna deponija Moanica (Zenica)

strija, dio bazne kemijske industrije i koarska industrija. 3. uvjetima i zahtjevima za ivotinjski otpad;
Procjenjuje se da je najmanje 170 ha povrine nezatienog 4. uvjetima i zahtjevima za ostatke i otpade nastale
zemljita na podruju FBiH prekriveno akumuliranim ne- proizvodnjom i koritenjem kemikalija u poljoprivredi.
adekvatno odloenim industrijskim otpadom iz velikih in-
dustrijskih pogona, prije svega ljakom i pepelom iz velikih S obzirom na kritino stanje s konanim zbrinjavanjem ot-
kotlova. Pouzdani podatci o koliinama i kategorijama otpada ivotinjskog podrijetla, urgentno je potrebno rjeavati
pada koje proizvode industrijski pogoni generalno nisu do- ovaj problem na okolino i sanitarno prihvatljiv nain.
stupni. Oekuje se da e ovi podatci biti dostupni nakon to
za sve postojee podlone industrijske pogone i postroje- Pravilnikom o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim
nja budu podneseni zahtjevi za odobravanje planova aktiv- materijalima prirodnog podrijetla koji se mogu koristiti u
nosti, odnosno zahtjevi za izdavanje okolinih dozvola, u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, broj: 8/08) utvr-
skladu sa Zakonom o zatiti okolia. U skladu sa Zakonom uju se vrste ivotinjskog otpada i drugih neopasnih ma-
o upravljanju otpadom FBiH (lanak 19 i 20), industrijski terijala koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, uvjeti
pogoni koji podlijeu obvezi pribavljanja okoline dozvole pod kojima se mogu koristiti, metode zbrinjavanja i vrste
morat e izraditi planove gospodarenja otpadom i imeno- ivotinjskog otpada i drugih materijala ija je uporaba u
vati osobu zaduenu za pitanja gospodarenja otpadom. poljoprivredi zabranjena.
Otpad iz poljoprivrede, umarstva i stoarstva. Godinje Medicinski otpad. Ukupna proizvodnja otpada iz zdrav-
u FBIH nastane: stvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/osobi/god. ili cca.
5.000 t/god. od ega je oko 50 % opasni medicinski otpad.
oko 12.000 t etvenih ostataka, 70.000 t ubuale silae Ukupna proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova je
i sijena, 500 t/ god otpadnih biljnih tkiva nastalih 20 t/god. Otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova se
uklanjanjem biljne mase s mea, kanala, pored uglavnom prikuplja bez razdvajanja na izvoru, te se naje-
putova, neobraenih parcela, ekonomskih dvorita i e mijea s komunalnim otpadom. U FBiH se odlae na
sl. (ambrozija i drugi korovi), 180 t otpadne ambalae sanitarnu deponiju 18 % otpada iz zdravstvenih ustanova
od uporabe pesticida (koja sadri opasne tvari), te i 12 % otpada iz veterinarskih ustanova, 0,5 % otpada se
1.230 t/god otpadne plastike i ambalae (vree od inkapsulira i/ili izvozi na nekodljivo zbrinjavanje, dok se
gnojiva, sjemena, ambalaa od sjemenskog materijala); ostali nastali otpad odlae neadekvatno i uglavnom zajed-
oko 4.800 t/god otpadnih ivotinjska tkiva (mortalitet no s komunalnim otpadom. Samo dvije zdravstvene i dvije
zdrave stoke, te uginule uslijed zaraznih bolesti na veterinarske ustanove u FBiH imaju opremu za nekodljivo
razini 2006. god.), oko 40 t/god uginule ribe, te oko unitavanje dijela medicinskog otpada.
4,6 milijuna t/god proizvedenog stajnjaka od kojeg
u konanici kao otpad zavri oko 40 % tj. oko 1,85 Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (Sl.
milijuna t/god; novine FBiH, broj: 77/08) ureuju se opi principi za gos-
oko 376.400 m3/god otpada od iskoritavanja uma, a podarenje otpadom, planiranje gospodarenja medicinskim
koji je biorazgradiv i ostaje u umi. otpadom utemeljenjem odbora za gospodarenje otpadom,
te prijenos medicinskog otpada na tree osobe. Pravilni-
Gospodarenje ovom vrstom otpada je na vrlo niskoj razi- kom se takoer utemeljuje sustav planiranja tretmana me-
ni jer ne postoji primijenjen adekvatan sustav za zbrinja- dicinskog otpada i gospodarenja medicinskim otpadom
vanje otpada iz ovih djelatnosti, posebno za zbrinjavanje radi smanjenja rizika po zdravstvene radnike, radnike na
ivotinjskih tkiva koja predstavljaju kako okolino tako i gospodarenju otpadom, iru javnost i okoli.
zdravstveni problem. Zakonom o otpadu je previeno da
se u suradnji sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, Prema navodima Savjetodavnog vijea za okoli/FMO-
vodoprivrede i umarstva donesu propisi o: IT, iz FBiH je posljednjih godina izvezeno ak oko 40.000
t opasnog otpada radi adekvatnog zbrinjavanja u drugim
1. posebnim zahtjevima za biorazgradive poljoprivredne zemljama.
otpade;
2. uvjetima i zahtjevima za koritenje kanalizacijskog
mulja u poljoprivredi;


5.
AKCIJSKI PLAN ZATITE
OKOLIA

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA
A kcijski plan Federalne strategije je napravljen kao ta-

blini prikaz za sve komponente okolia koje tretira
Federalna strategija (zrak, zemljite, priroda i otpad) kroz
5.1.2 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz
Akcijskog plana za idue tri godine:
pravni i institucionalni okvir, uz ekonomske instrumente usvajanje strategije o pribliavanju zakonodavstvu EU

zatite okolia, sa sistematiziranim naslovima mjera, uz iz podruja zatite okolia;
planirani rok izvrenja, s odgovornim institucijama za iz- usuglaavanje domaih propisa (horizontalno i
vrenje. Takoer je procijenjen potrebni iznos sredstava i vertikalno).
izvor iz kojeg pojedinani projekti i aktivnosti trebaju biti
5.2 ZATITA PRIRODE
financirani.
5.2.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje
S obzirom na dugotrajnu proceduru usvajanja Federalne su zavrene:
strategije, odreene aktivnosti iz Akcijskog plana su mora-
le biti zapoete, a neke su ve i zavrene. ratificiran Protokol o biolokoj sigurnosti (Slubeni
glasnik BiH Meunarodni ugovori, br. 12/08);
U ovoj fazi vano je napraviti presjek stanja realizacije Ak- ratificirana Konvencija o zatiti europskih divljih
cijskog plana za sve pojedinane komponente do sada, uz vrsta i prirodnih stanita (Slubeni glasnik BiH-
odgovarajue selektiranje prioriteta za moguu realizaciju, Meunarodni ugovori, br. 08/08);
uzimajui u obzir realnu raspoloivost financijskih sredsta- ratificirana Konvencija o meunarodnoj trgovini
va i institucionalnih kapaciteta, za idue tri godine (2010. ugroenim vrstama divlje flore i faune (Slubeni
2012.) za koje se radi i Dokument okvirnog prorauna. glasnik BiH-Meunarodni ugovori, br.11/08);
Osim sredstava koja se planiraju u Proraunu Federacije donesen Zakon o genetiki modificiranim
BiH, za implementaciju Akcijskog plana neophodno je po- organizmima (Slubeni glasnik BiH,br. 23/09).
krenuti rad Fonda za zatitu okolia Federacije BiH i izvri-
ti nadogradnju njegovih ekonomskih instrumenata u skla- 5.2.2 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje
du sa Zakonom o Fondu za zatitu okolia Federacije BiH su zapoete:
(Sl. novine Federacije BiH br.33/03).
izrada novog zakona o zatiti prirode sa svrhom
5.1 FEDERALNA STRATEGIJA ZATITE OKOLIA stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera iz
OPI DIO Strategije i usklaivanje s propisima EU;
stalne analize usklaenosti vaeeg Zakona o zatiti
5.1.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje prirode sa aquis za zatitu prirode;
su zapoete: donoenje konkretnih planova upravljanja invazivnim
vrstama za ambroziju (Ambrosia Artemisifolia).
izrada Zakona o okoliu na razini Bosne i Hercegovine;
provedba Ugovora o uspostavi energetske zajednice; 5.2.3 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz
stalne analize usklaenosti propisa s EU acquis za Akcijskog plana za idue tri godine:
okoli;
izrada Zakona o zatiti od buke; usvajanje Zakona o zatiti prirode i izrada i usvajanje
pokretanje aktivnosti za ratifikaciju preostalih provedbenih propisa;
meunarodnih okolinih konvencija i protokola; usvajanje Uredbe za Program Natura 2000;
izrada Zakona o rudarstvu; pokretanje inicijative za ratifikaciju Konvencije o
izmjene i dopune Zakona o koncesijama. zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja i Konvencije
o europskim pejzaima;

uspostava federalne institucije nadlene za zatitu 5.3.2 Planirane aktivnosti za idue tri godine:
prirode;
kategorizacija stanita i ekosustava; odreivanje i osposobljavanje fokal pointa za
izrada Flore Federacije BiH, Faune Federacije BiH i Konvenciju o prekograninom zagaivanju zraka na
Fungije Federacije BiH; velikim udaljenostima-LRTAP konvencija;
izrada distribucijske mape ekosustava; pokretanje inicijative za ratifikaciju i implementaciju
izrada Crvene knjige biljaka; protokola o ogranienju emisije SO2 i NOx uz LRTAP
izrada Crvene knjige ivotinja; konvenciju;
izrada Crvene knjige gljiva; pristup ostalim protokolima uz LRTAP konvenciju;
izrada Crvene knjige ivotnih zajednica; izrada studije graninih vrijednosti SO2 za
uspostava novih zatienih podruja prema EU termoelektrane na liniji emisionih plafona LRTAP
standardima i razvoj efektivne mree zatienih konvencije, Direktive 2001/80/EC o ograniavanju
podruja s ekolokim koridorima uz prethodnu emisija odreenih zagaujuih tvari, te Ugovora o
znanstvenu evaluaciju prirodnih vrijednosti, te energetskoj zajednici JI Europe;
izrada planova za odrivo upravljanje zatienim izmjene i dopune pravilnika o GVE iz postrojenja za
podrujima; sagorijevanje;
izrada funkcionalne baze podataka o biolokoj i osnivanje savjetovalita za energiju;
geolokoj raznolikosti kao i o drugim relevantnim uspostava federalne i upanijskih/kantonalnih mrea
atributima zatienih podruja s njihovim GIS praenja kvalitete zraka;
mapama; uspostava sustava osiguranja kvalitete mjerenja
program Natura 2000 zatiena podruja u Europi; (QA/QC), prikupljanja podataka i njihove razmjene u
inventarizacija i geografska interpretacija invazivnih okviru EEA;
vrsta s uspostavom odgovarajuih baza podataka; izrada uputa za izradu registra emisija u zrak;
identifikacija i razvoj najprihvatljivije metodologije, uputa o primjeni registra emisija i atmosferskog
te uspostava odgovarajuih institucija za provoenje modela u planiranju kvalitete zraka u okviru
monitoringa o stanju bioloke i geoloke raznolikosti; prostornih/urbanistikih planova;
revizija postojeeg stanja ranije zatienih podruja. upravljanje kemikalijama kojima se moe zagaditi zrak.
5.3 ZATITA ZRAKA 5.4 GOSPODARENJE OTPADOM
5.3.1 Pregled aktivnosti akcijskog plana 5.4.1 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje
strategije koje su u tijeku: su zavrene:
iskljuivanje iz uporabe supstanci koje ugroavaju usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
ozonski sloj; o gospodarenju otpadom sa svrhom stvaranja pravne
izmjene i dopune Zakona o zatiti zraka; osnove za provedbu mjera iz Strategije i korekcije
usvajanje novih i usklaivanje postojeih propisa s definicija;
propisima EU; izrada i usvajanje tehnikih uputa o najboljim
suradnja u okviru EMEP-a; raspoloivim tehnikama za klaonice, industrije prerade
uspostava CDM (Mehanizam istog razvoja) biroa za mesa i ribe, ribogojilita, te uzgoj krupne stoke i peradi
implementaciju Kyoto protokola i sustava koritenja u BiH.
CDM fleksibilnog mehanizma inozemne podrke za
5.4.2 Pregled aktivnosti iz Akcijskog plana koje
implementaciju projekata u Federaciji BiH ; su zapoete:
izrada nacionalnog izvjea o emisiji plinova koji
izazivaju efekt staklene bate, identifikacija utjecaja i izrada podzakonskih akata za gospodarenje:
potrebnih mjera sanacije i adaptacije. graevinskim otpadom, otpadnim baterijama
i akumulatorima, elektrinim i elektronikim
otpadom, starim vozilima, starim gumama, opremom
sa sadrajem PCB i PCT, otpadnim azbestom i

ambalanim otpadom; pripremiti standarde o najboljoj praksi koritenja

uspostaviti pravni okvir (zakon) o kemikalijama; biorazgradivog otpada;
poveati broj stanovnika obuhvaen organiziranim stimulirati razvoj trita za ponovnu uporabu i
prikupljanjem otpada; reciklau organskog otpada;
stvoriti uvjete za sanitarno odlaganje kapaciteta za regulirati odlaganje otpadnih pesticida i ostalih
najmanje pet godina (definirati regije, pripremiti opasnih tvari kroz princip odgovornosti;
studije izvodljivosti za regiju i regionalni centar za organizirati programe jaanja kapaciteta za
gospodarenje otpadom, izraditi studije utjecaja na zakonodavce, donositelje odluka, upanijske-
okoli); kantonalne/opinske vlasti, direktore zdravstvenih
sanirati postojee povrine pod neadekvatno i veterinarskih ustanova, radnike u zdravstvenim i
odloenim opasnim i neopasnim otpadom (aurirati veterinarskim ustanovama, te radnike komunalnih
listu arita hot spots, okolinske dozvole, Studije poduzea koji rade na prikupljanju i odlaganju
izvodljivosti sanacije naputenih odlagalita, sanaciju medicinskog otpada;
naputenih odlagalita). izraditi studiju s programom razvoja informacionog
sustava o otpadu;
5.4.3 Prijedlog prioritetnih aktivnosti iz nabaviti opremu i izvriti obuku zaposlenika.
Akcijskog plana za idue tri godine:
Za provoenje Akcijskog plana Federalne strategije za raz-
izraditi i usvojiti planove o gospodarenju otpadom
doblje od deset godina procijenjena su potrebna financijska
propisane Zakonom;
sredstava u iznosu od 295 milijuna KM koje treba osigu-
uspostaviti kapacitete za adekvatno zbrinjavanje
rati u proraunima Federacije BiH i upanija/kantona, pu-
opasnog otpada (Krovna studija izvodljivosti za
tem Fonda za zatitu okolia Federacije BiH, iz sredstava
utvrivanje prihvatljivih alternativa zbrinjavanja
Europske unije (Instrumenti za predpristup-IPA), kredita
pojedinih vrsta otpada, podrati tehniko unaprjeenje
i grantova.
postojeih kapaciteta za sagorijevanje);
uvesti sustav odvojenog prikupljanja biorazgradivog,
Predvieno je da Vlada Federacije BiH u svom proraunu
neorganskog i otpada od opasnih tvari i njihove
osigura 5 milijuna KM godinje, kao i da Fond za zatitu
ambalae u poljoprivredi i umarstvu;
okolia FBiH bude u potpunosti operativan.
provesti program obuke o pravilnom prikupljanju i
odlaganju biorazgradivog otpada;
Operativnost Fonda podrazumijeva njegovu uspostavu
izraditi studiju izvodljivosti najprihvatljivijeg koncepta
u smislu imenovanja novog upravnog odbora i direktora
gospodarenja otpadom ivotinjskog podrijetla u BiH;
Fonda, kao i odgovarajuu kadrovsku popunjenost, nabavu
izgraditi regionalna sabiralita (6 8) za prihvat,
opreme i smjetaj. Nadalje, osim postojeeg izvora sredsta-
hlaenje i skladitenje otpada ivotinjskog podrijetla,
va kroz vodne naknade, koje se ve prikupljaju u Fond u
te nabava transportnih vozila za svako sabiralite;
skladu sa Zakonom o vodama FBiH, potrebno je usposta-
kreirati i implementirati javnu kampanju za podizanje
viti i razviti druge ekonomske instrumente na principima:
svijesti o nainima postupanja sa otpadom, promocija
zagaiva plaa, korisnik plaa i dodatne naknade koja e
integriranog sustava gospodarenja otpadom;
se plaati pri registraciji motornih vozila, a sve u skladu
prikupiti i reciklirati otpad od ambalae;
sa Zakonom o Fondu za zatitu okolia FBiH (Sl. novine
unaprijediti postojee i uspostaviti nove kapacitete za
FBiH br. 33/03).
povrat energije ili materijala;
uvesti efikasne mjere za smanjenje i sprjeavanje
Ukoliko navedena sredstva ne budu raspoloiva, odnosno
odlaganja EEO kao nesortiranog otpada, uvoenjem
operativna, to e se izravno odraziti na realizaciju Akcij-
shema povrata rabljene tehnike originalnom
skog plana Federalne strategije.
proizvoau otpada;
pripremiti entitetski plan gospodarenja biorazgradivim
Da bi se ubudue uspostavio konzistentan informacijski
otpadom (koji e predvidjeti nain uspostave sabirnih
sustav za okoli, kao preduvjet izrade cjelovitih izvjea
centara za kompostiranje biorazgradivog otpada, kao
o stanju okolia, baziran na pouzdanim i pravovremenim
mogunosti koritenja ovog otpada kao biogoriva);

podatcima i informacijama, potrebno je imati instituciju na

razini Federacije BiH koja e vriti te poslove. Dosadanja
koncepcija je bila usmjerena na uspostavu Agencije za oko-
li BiH, koja bi integrirala podatke i informacije iz entitet-
skih referentnih centara, a od koje se najvjerojatnije mora
odustati zbog najnovijeg politikog protivljenja Vlade Re-
publike Srpske u svezi s tim.
Eventualna uspostava nove institucije tipa Agencije za

okoli na razini Federacije BiH, bi zasigurno, zbog teke
ekonomske situacije, imala ozbiljne prepreke, pa se treba
bazirati na mogua rjeenja u postojeim zakonskim i in-
stitucionalnim okvirima. Kao najpraktinije i najefikasnije
rjeenje bi mogao biti Fond za zatitu okolia FBiH, koji bi
uz odgovarajue izmjene ili dopune Statuta mogao, preuze-
ti aktivnosti uspostave i odravanja informacijskog sustava
za okoli i izrade periodinih izvjea o stanju okolia. Ovo
znai da bi sve federalne referentne institucije za pojedine
komponente okolia (Federalni hidrometeoroloki zavod;
Federalni zavod za agropedologiju; Agencije za vode-oba
slivna podruja; Federalni zavod za geologiju; Federalni za-
vod za statistiku; Federalna uprava za geodetske i imovin-
sko-pravne poslove, budui Federalni zavod za zatitu pri-
rode i dr.), kako to propisuje Zakon o zatiti okolia, imale
obvezu sreivanja i slanja pouzdanih, pravovremenih i to-
nih podataka i informacija iz svoje nadlenosti prema Fon-
du za zatitu okolia Federacije BiH.

SOER Final HR Opt PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SOER Final HR Opt PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010.

Glavni i odgovorni urednik

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika

Lektura, korektura i grafiko oblikovanje

CIP - Katalogizacija u publikaciji

 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 

2. INSTITUCIONALNI I ZAKONSKI OKVIR SEKTORA OKOLIA U FBiH............................... 17

4. STANJE OKOLIA U FBiH..................................................................................................... 73

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 

5. AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA..................................................................................... 83

 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

Budui da se kreiranje okoline politike temelji na raspoloivosti podataka o stanju okolia,

Glavni i odgovorni urednik

StanjE okolia Federacije Bosne i Hercegovine - IZVJETAJ ZA 2010. GODINU 

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 

Z akon o zatiti okolia F BiH (Slubene novine Fede-

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 11

12 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 13

implementaciju na relaciji drava entiteti

Akcijski plan Federalne strategije, napravljen je kao tabli-

14 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 17

2.1 INSTITUCIONALNI ASPEKT imovinske-pravne poslove, Agencija za vodno poduje

O kolina administracija u FBiH ima izrazito fragmen-

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 19

2.2 PRAVNI ASPEKT

20 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

zakona, postoje i upanijski/kantonalni zakoni koji regu-

Kad su u pitanju meunarodne obveze, neophodno je is-

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 21

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 23

P okazatelji praenja stanja okolia u Federaciji BiH su

Stanje okolia FBiH je utvreno na temelju identificirane

Slika 1. DPSIR metoda

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 25

3.1 OKOLINI POKAZATELJI U OBLASTI Grupa organizama Broj vrsta

26 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

mediteranski pejzai, visok stupanj genetike, specijske i ekosustavne

peripanonski pejzai, Prirodno nasljee

Na temelju procjene stanja, istiu se sljedee karakteristike

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 27

28 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 29

Utjecaji danog stanja bio i geodiverziteta Federacije BiH da-

umskih putova, energetskih postrojenja (male protone

Slika 2. Konverzija primarnih umskih ekosustava M.stijene iipari 75

Konverzija visokoplaninskih stanita uvjetovana je sljede- Submediteranskiibljaci 65

im imbenicima: prekomjerna i intenzivna ispaa primar- Mediteranske livade 90

nih rudina, eolska i hidroerozija planinskih stanita, toplje- Mediteranske kamenjare 50

nje snjeanika, kaptiranje planinskih izvorita, neplanska Garizi 65

Slika 4. Konverzija neumskih ekosistema

30 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

Konverzija marinskih stanita uvjetovana je sljedeim im- Eksploatacija resursa

Konverzija sekundarnih umskih ekosustava uvjetovana je imbenici prekomjerne eksploatacije su:

Slika 5. Mapa kamenoloma na podruju FBiH

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 31

32 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 33

34 STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

kraka polja zapadne Bosne (Glamoko, Livanjsko, Koritenje vode za vodosnabdijevanje

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu 35

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu

StanjE okolia Federacije Bosne i Hercegovine - IZVJETAJ ZA 2010. GODINU

STANJE OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Izvjee za 2010. godinu