prilozi institut za istoriju sarajevo nef ARE godina X/Il * sarajevo 1974. « broj 10/2DR ADEM HAND2iG Najraniji turski izvori o rudnicima i trgovima u Bosni* No osnovu dubrovaéke arhivske grade rudarstvo je u periodu prije Turaka u Srbiji, | u bosanskom pedrinju priliéno rasvijetiieno1) Kako se. medutim, tim pitanjem za Bosnu u turskom periodu nije niko posebno bavio, Zelim ovdje, na osnovu turskih izvoro, da pruzim jedan opéi i rezimiran pregied rudnika i rudarskih trgova u toj oblasti, ogroniéavajudi se samo na prve decenije turske viasti. Poznato je da Bosna u to, vri- jeme, ti. u drugoj polovini XV i sve do tridesetih godina XVI stoljeca nije obuhvatala sjevernu i zapodnu Bosnu: bila je, dakle, ogranicena samo na veGe dijelove bosanskog, zvorniékog i hercegovaékog sandZaka. Ipak, to je privredno bio najznatajniji teritorij koji je obuhvatao sva njena rudarska podrugja. Medu prvim poznatim turskim rudarskim kanunima nekoliko ka- nuna se odnosi i na rudnike u Bosni, i to na: Srebrenicu, Sase, Crncu, KreSevo i Foinicu. Za Srebrenicu i susjedni rudnik Sase postoje dvo kanuna; prvi je nastao odmah po osvojenju Srebrenice, tj. oko 1460. Sadrzon je u kodeksu Pariske biblioteke pod naslovom: Kanin-name-i Bes zaprovo fezimiran sadrZaj referota pod naslovom: Die aiteston Ove eee sgofonengaben. Uber dle. Berrwerke und Merktilecken In. Bosmicn foltie odrzan no bolkonoleskom simpozijumu u totandulu 16:21 septembra 1973. godine, u organizaciji: (Bucarest). Referat nije 4) M. Dinié, Ze Isto 1995, | Ii, SAN, médiévales: les tion | detudes du Sud-est European 1 nigdje publikoven, ‘srednjeviekovno| Srbij! ! Bosni 1, SAN, Beograd ‘es mines) Dans fa Serbie et la Bosnie Annales. Economies, ee Sie ‘ 1960, 8. 248-258; ina ut srednioviekounoj Bosni, Noucno Coe ‘BH, Soraiev 3 ae fudarstva u privrednom razvolu grod- skih_noselja Srbije i Bosne tokom Ppolovine XV vijeka, GDI BiH XVitl, Sarajevo 1979. Bi Rice 5 saiee i ‘érf-l ‘osmani, izdat do sada u Ankari*) Miinche; suit ber maceb-! oro 2a rudnike Srebrenicu, Sase t Crncu, zajedng aes Ha © badZu za rudarske trgove: Srebrenicu, Fojnicu, Kreg Voie. koji potiéu iz 1488, sadrzani su u iednom drugom kodek lokode Pariske biblioteke, izdati u Parizus) Zatim su publikovang Sargjevu dva kanuna za Kresevo i Fojnicu nastali prije 1489. godine.¥ su vozni saguvani neizdati izvori koji sadrze specifiéns: Pec rience! To su najraniji Tapu ve tahrir defterleri kao j kata'a defterleri koji se nalaze u BoSbakanlik Arsivi u_tstanbulu, Bosnu iz prvih decenija turske viesti poznata su €etiri Tapu deftera, ; to dva sumarna za bosanski sandZak: iz 1468/9.7) | 1485. godine.) kay sadrze | podatke © stonovniétvu, zatim dva opSirna: jedan za heroego. yoéki sandzak iz 1477. godineY) i jedan za bosanski sandZak iz 1489, godine,") koji je upravo | najznaéginiji. Mukata’a defterleri su speciti¢n: popis! koji sadrZe licitecije rudnika i drugih posebnih izvora drzavaih prihoda, koji su davoni privatnim poduzetnicima u zakup na tri godine, Oni pruzai podatke o visini zakupa, © administrativno-pravnoj monipy- laciji tih posiova | o zakupcima i nithovim jameims; ukratke, daju kon kretne podatke o rudarskoj proizvodnji | znaéaju pojedinih rudnika, ovog vremena prona’ao sam samo jedan takav defter za Rumeliju koji sa dri podatke 0 zokupima rudnika: Srebrenice, Sasa, Olova j Cojnita, a obuhvata vrijeme od 1468. do 1479. godine."') A) RUDNICI Ne treba posebno isticati kakvu je veliku vaznost za Osmansko Ca- rstvo imalo rudarstvo Baikana — za opremu vojske i urbanizaciju gradova. Ve osvajanjem Srbife i Bosne Turci Zure da prvo osvoje Novo Brdo | 2). Anhegger — H. Incletk, KanGn-name-i suttani-ber micab.i ‘ért-1 ‘Ssman Ankara 1056 3) Fr. Bobinger. Sultansche Urkunden zur Geschichte der osmaniechen Wirtschaft und Staatsyerwaltung om Susgong der Herschatt Mehmeds li, des Eroberes, Munchen 1858, 4) N. Beldiceanu, Les actes des premiers sultans conservés dans les manis crits tures de la Bibliotéque Nationale @ Paris, t |: Actes de Mehmsd ' at 4 Bayezid i du ms. fonds ture ane. 98, Paris — La Haye 1900. 5) N. Beldiceany, Les Actes des premiers sultans conservés dans les manuscris turcs de lo Bibliothaque Nationale & Paris, t, II: Réglements minters, 1390—1512 Paris — La Huye, 1964. 9).N. Filipovié, Kanun rudnika Kresevo jz 1489. godine | Kerun © rudniku Fojniel i nfegovim pomoénim rudnicima Dezevici i Busini iz 1489. godine, Konuni | hanisicome, Onientalci snettu (Serelevo 1867, str. 1416; Belaiccone, Je aresno_pripisao B. Burd ste ipovidu. UP DSLR RO eee Burdevu, umjesto N. Filipo 7] istanbul, Beldiye Kitéphanesi, Mualiim Gevdet yazmatori, No O—16 opis |e Gia od 26. | 1468, do 12, V Si inj Ajes a ree ee es s ie 9 ee SU ga mubaSir (omin} Ajos i piso *| Istanbul, Basbokantik Argivt (BBA), Tapudefter (TD), No 18. ®) BEA, TD te ‘5, z 0 24, 9 eBA, ; 4) BEA, lye No 176.druge znaéejne rudnike u Makedonili i Srbiji.t2) tsto Srebrenicu i slone izvore u Gorniol i Bonlel anit oped nastavku osvojaékin operacija u Srbiji, t), 1460. godine. Utvredeno jo, dalje na osnovu dubrovackih izvora, da su oni u Bosni, kao | drugcle fe Bolkanu, nastavill eksploataciju ruda, sa zatecenim struénim snagama | is- tom tehnologijom.") Turcl su se ovdie susrali sa eksploataciiom ruda kola je bila na odredenom nivou i trebalo je oviadati zateéenim naginom proizvodnie. Zato nije Gudo Sto je zoteceno rudarsko pravo u Srbiji i Bosni znatno utjecala na koncepcije i kodifikacije turskih rudarskih kanuna, Veé od objavijivonia éetiri turska rudarska zakona, koditikovana za vrijerne Sule|mana (1$36), sadrzana u jednom kodeksu koi se nalazi u Orijentainom institutu u Sarajevu, a koja je publikovao Fehim Spaho jo 1913. godine.) kao i nakon publikovanih turskih izvora © rudnicima i rudarskoj terminologiji, tokoder iz rukopisa Orifentainog instituta, koi je objavio Vladislav Skorié,"*) bilo je jasne da je srednioviekovno rudar- sko pravo u Srbiji i u Bosni znatno utjecalo na kodifikaciie turskih kanuna, Na to pitanja se prvi osvrnuo M. Begovié, istiéuéi da je turski tzv. Saski kanun (Kanunu Sas} morao biti raden na osnovu srpskih i bosanekih srednjoviekovnin rudarskih uredaba, jer su u tome zakonu svi struéni termini predstavljali if srpske ili iskrivijene njematke rijeci.)Sto je vise izvora objavijivano, ta Cinjenica postajala je sve ubjedijivijc. Tako se uw kanunu za rudnik Fojnicu, publikovanom 1957,, izri¢ita soominie roniii Kraljev zakon."} Zatim je pronaden i publikovan 1962, godine rudarski zakon despota Stevana Lazareviéa,') nastao 1408. godine. | jos jedan dokaz 0 postojanju i feudainih rudarskih zakona u Bosni nalazimo u spo- menutom kanunu za Sreorenicu iz 1488. godine, gdje se spominje stari zakon vojvode Kovatéeviéa,") Gijoj je oblasti pripadala Srebrenica. Nakon tih Ginjenica, konkretnije se osvrnuo ne pitanie tog utjecaja B. Durdev. On je, StaviSe, utvrdio da turski kahun o rudniku Novo Brdo, ti-njegova prva polovina koja sadrzi opée rudarske propise.™) nile nista drugo nego dosloven turski prevod rudarskog zakono despota Stevana Lazarevica*}) Po njegovom miSijenju, tal turski prevod nastao je Izmedu 1455, | 1488 godine. 5) Dr. Skender Hiza}, Rudarswvo Kosova { susjednih krajeve, Priftina (968, 91, 321 laljo. Dinis, ibidem, str, 90. a pees Turski rudarski zokoni, GZM XXV, 1 | 2, Serajevo 1919, 199-149 1 © tst—194. : Skarié, u rukonis kim poslovima i tetminoloaiji, Spomenik 7 tee ae Seren 4! eee swe wearko one t tenn ‘Srbiji ., LXXIX, Serajevo, 1995 i Mehmed Bego Yragovi naseg sredniovekovnog prava u turskim pravnim ae a erst tazonls Ml, 19522, Boograd 1982, str. 6784, nike Fojtied ...) Xabuni | kenun-name, str. 15—18. Stefona Lszareviéa, Beograd 1962 a tekst sadr2an je u izdanju kod 1671. 3 6a pravila. Pored njih, vrio sy ais enh A) yevim rudnicima poiedinacne, favor Aell S3 kate'a defterlerl. Ako su Turcl bez zastola ng su: Tapu defterleri | Mukata‘a isi, koli kratko posilie prom tavili_ eksploataciju rege tes gor ee privrede Boel 4 viasti posinilt ee anes koje su aktivne rudnike Turci u Bosnt - odgovar: nd. Sil dniku proizvodila | kakav je znaéaj tekll, Kokva se ruda_u kojem rudniku proizvor ta | PEON Ie pojedinih rudnika, Spominianjem i konkretnim sAaiaeS mae tudnika, dobiva se cjelokupna mreza zatecenih sre ieee tudnit a pruzanjem demografskih podataka | podotaka o prihodima, mi najemo o znaéaju pojedinih rudnika. U okviru ovog kratkog izlaganj mozemo te rudnike samo nabrojiti, U bosanskim rudnicima najvise je proizvodeno srebro, zatim ol i Zeljezo, a neSto malo zlato j bakar. Po vrstama rudnog blaga zapazaj se i grupacije rudnika: a) u centralno| Bosni, tj. u Kralievoj zemiji, vodeno je srebro, i Zeljezo, zatim zlato i bakar. Tu su rudnici sy Fojnica | KreSevo, kao trgovi; zatim sela: Dastanska, Dezevica, Dusi i Boroviea. Tu su j rudnici Zeljeza u selima: Ostruznici, VareSu, Busovaci i Sebesiéu. U Fojnici je osim srebra proizvodeno jos zlato i bakar: b) U Olovu i okolini, u tzv. Zemiji Pavloviéa proizvodeno je olovo, Tu su rudnici: Olova, kao trg; zatim okolna sela: Giéal, Krugevo i Donje Pod- grade.**) c) U Srebrenici | okolini, tj. u Zemlji Kovaéeviéa proizvodeno je srebro | olovo. Tu su rudnick: Srebrenica, Sase i Crnéa, kao varoii, od- nosno trgovi; zatim sela: Zajaéa, Bohorina, Djevanje, Mratinci, Hiapoviéi, Budimir i Liubodinje. Somo je selo Daljegosta, jugoisto¢no od Srebrenice, bio rudnik Zeljeza.**) d) u Cajniéu i okolini, s desne strane Drine, sve do Viseorada, t). u dijelovimo Hercegove | Pavlovica zemije kopano je | ta- lieno Zeliezo. Tu su rudnici: Cajniée, kao varos (trg); zatim okaina sela: Krigevo, Mrkovié, Glu8éi¢ i Buéje, Takoder, u porieciu P bi j tudnici: Hladllo (Vrh Prava), Celopek, Graboviea i Busersc, soarn eat i Sase kod Visegrada kopano je Zeljez0.3) 7 JOS €u istaknuti samo toliko da je nai D / ¢ E iveCa proizvodnja srebra bila u Sreprenichorn podrugiu, tj, u Srebrenici i Sasama, zatim — ali ipak kounrd, mane — u Fojnici i Kregevu, Veliki znaéa| Srebrenicl davale ie evnica novea. Ona je tu postojala i ranije, od kraia XIV stoljeéa kao i nickom podruéiu, zajedno Sa_Srebrenicom proizvodnia olova u Olovu, kao i proizvodnja rudnika su po nevéanim prihodima bili priblizn Zeljeza u Sajniéu. Ta dva iO na istom nivou, 4) Belediye, TD No 0-78 (1468), ote. 4 ‘ = 2248 Ne ray HO, iB oe BBA, TD, No 18 (4485), fo 1, 9. a a ecg on oe vei ee 11 TD, No 24 (1489), fo 8—1 «ie Bee TD, No! 250 (ieee) egg 2-2 8-85 TD, No # Ne Goad (1848), fo 140), to 1 aa Ne ie tiie 475,12: No 24 (1489), to 10-11; TD, No-Nekoliko podatake iz evog vreriena, ipak, govor! u Bosni od dolaska turske vlasti, pa eve d6 sultone Suleimers naan nazadovalo. Pivo, period stabilizccije ruderske proizvodnie oosiie pramc jene vlosti trojao je dosta dugo. U vezi 5 tim interesantan fe dokumenat od 16. jula 1478. godine u jednom Mukata'adefteru u Basbokenilic Ar Sivi") Tu se, i 15 godina po turskom osvolenju Bosne, govorl © maps: tenim rudnicima ziata | srebra jo8 od vemena propasti bosanskog. kra- ijevsiva, koje je konaéno zakupio jedan Dubrovecnin. Zatim, w periodu izmedu 1468. | 1489. nekoliko manjih rudnika prestalo je sa prolevoaniom Isto toko nalazimo 1 podatke o bjezanju rudora. Osito je reziog toy. nu. zadovania rudarstva lego u tome Sto ruderi nisu bill ni priblizno reaino nagradeni za evoj tezak rad, To razabiramo iz spomenutog kanuna 2a Fojnicu* éiji su rudari za vrijeme Mehmeda || od filuridzija bili svrstani u polozaj obiéne raje pa im je, na njihove Zalbe, 2a vrijeme Balezida Ul, bio vraéen status filuridZiia, ali su | 2a njegove viade vraceni u polozai obiéne raje. Medutim, ni polozaj filuridzija, ogita, nije predstavijao do- volian stimulans za teak rudarski posao. Takva oclena nije se odnosila | na dviie solane uv Garnjo| i Donjo| Tuzli, Analize turskih popisa iz XV i prve polovine XVI stolieGa pokozuju postepen i stalan napredak proizvodnje soli. Prvi poznati kanun o tim solonama donesen je za viade sultang Sulejmana, a sadrion je u opgir- nom popisu zvorniGkog sandzaka iz 1548. godine) TRGOVI B) Kado je u pitanju kySéonsko gradsko naselje, turski izvori termi- nologki ne razlikuju trg od varosi, nego i varosi i trgove nazivaju samo bazar. ako to pitanje u nauci nije rasvijetiieno, neki primjeri iz popisnit: deftera pokezuju dq noziv vares oznaGava urbano naselje sa odredenim privrednim i kulturnim kompone ne tj. da su uslovi varosi bili paralelni usiovima kasabe u turskoj klasifikciciji naselia. Kakegod su za status i ita: muslimenki dzemat, dzomija | trg, tako r ino stdino nastanjeno stanovnigivo, crkva Turci su u Bosni formalno (tu nazivima) podjelu na foudaine oblasti, kao; , koje su oni podijelili na svoje ‘opet, Casto podudarale sa srednjo- au raznim vidovima zateéenim ‘su isticali kao njihovu veliku edredba (Kanun) o tuzlanski Vill, 1958-9, 169-199. Athive, Sorajave 1911, str 1591483. Turci su u Bosni zatekli relotivno: sitna ties Od 36 trgova, kolike su ih oucoatial Aojranifi izvori, upravo je polovina tog broja otpadala na varoska naselig no trgove koji su ujedno predstavijali | kulturne centre, ti. imali su dok preostalin 17 monjih trgova nisu imali i tu kulturnu kom Dalje, sve te varosi imale su i rudarski znaéaj; ili su same bile rudor miesta ili su predstovijale vazZne trgove u rudarskim podruéiima. Te yg 8i, poredane po broju evidentiranih domacinstava, u najranijem p (uglavnom prema popisu iz 1468, godine) jesu: Fojnica sa 32 20 neozenjénih odraslih muskih élanova (mudzered), Kresevo i 25 mudzereda, Novi Pazar 276 ku¢a i 28 m., Srebrenica 260 kuéq ) Visoko 220 kuéa i 25 m,, Foca 196 kuéa i 70 m., Cajni¢e 190 i 5 m.™) Zvornik 165 kuéa,*") Visegrad 158 kuéa i 30 m., Gorazde kuée i 115 m., Prijepolie 140 kuéa | 24 m., Olovo 126 kuéa i 30 mi, 132 kuée i 20 m.%) Sutjeska 105 kuca i 16 m., Crnéa oko 100 Ca;) zatim, KuSlat, Pijeviia, Donja Tuzla i Gornja Tuzla ispod 799 6a.) Prema tome, Foinica je bila najznotajnija varoS u Bosni, sa kuéa. Samo su se jos etiri varosi kretale izmedu 200 i 300 kuéa, | KreSevo, Novi Pazar, Srebrenica i Visoko, dok ih je deyet brojalo izm 100 i 200 kuca. Za Kusiat ne postoje precizni podaci, oli se, svaka svrstavoo medu posljednie tri varosi (Plievija, D. Tuzla i G. Tuzla) ke Su, prema najranijim sluzbenim podacima (1468, 1477, 1479), imale. 100 oporezovanih domaéinstava. u svima varoSima u centrainoj i sjeveroisto Bosni, postojale su katolicke erkve gdje su bili nastanjeni franje obiéno 2—3 franjevca i po nekolike laike, dakle bili su to ugla franjevacki samostani. Katoliéke crkve su bile zabiljezene u: Fojni KreSevu, Visokom, Sutjesci, Olovu, Srebrenici, Zvorniku, Gornioj 1 Tuzli. Ali, franjevei su sjedili jo3 u nekoliko varoSica sjeverolsto Bosne, koje su potpale pod tursku viast kasnije, padom ugarske Srebre niéke banovine (oko 1512), to su: Teoéak (podgrade), Bijeljina, Ke i) Nekeowt aa Pex 2a Srebrenicu datiraju iz 1512, i to samo Ticnl__dok je cijelo oporezovano stanovnisivo bilo popisano 1538. godine BBA, TD No 171 (1512), fo 21 10 No 175 (1583), fp 95, ™) Ti _demografski podaci ze Gajniée iz 1468. godine (Ist. Belediye, TD No 0—16, a) patrdenl sy | esto Keasnlim. poalgom, iz 7477. godine. Naim, Spine a on je bilo popisano 194 filuridzijska hriscaniska domadinswa 0. mudzereda, i 5 musiimansidh kuéa sa 1 mudzeredom, tj. ukupno kauéa sa 11 mudzereda (Ist. 88A, TD No 5, fo 1—2). *) Podaci za Zvornik baziraiu na istim izvorime, kao i podaci za Srebresicu (bill. 2) Isti eee Zvornik (bilj. 29). " ™) Godine 1488. bio je donesen | poseban zakon 0 trénom badiu Crnde. sto s iD clenan aanience ee Up, Beldiceanu, isto, Il, p. 213 1: ie varosi [Kuslat, Plievija, Donia Tuzla’ | Gornja Tuzla) Ue eeins le tenet ce Mab a: oi ix ar , fo anaModriéa, Crkve u prve dvije varogi, medutim, nestale s periodu. Zatim, U varogsima istoénog dijela Bosanskog senda eee je nekoliko pravoslavnih erkava: u Gorazdu, Novom Pazaru, Plieviju, Saj- nigu i Vigegradu, kole billezs | turski izvori. | u utvedenom Keslota oh Drinjaéi Turci su zatekli crkvu, za koju ne znamo éija je bila. Qd navedenih varogi, kako se zna, bill su rudnicl: Fojnica, Kreé Olovo, Srebrenica, Sase, Crnéa. Cajniée i“solarska tiled Gomi Berta Tuzla, dok su sve ostale predstavijal nima, Po tome osnovu bila je odredivana i njihove feudaina pripadnost, tj. sva ruderska mijesta, kao naslijedene Tegalije, postala su carski has, dok su ostala, sa malim izuzecima, pripadala SandZck-begovom hasu. Ostali trgovi u Bosni, koji nisu imali varo8ki karakter, bill su [08 manii, kretali su se do 100 kuég. To su: Trgovigte (Sarajevo), Kakani, Znovnied kod Olova, Boraé, Praga, Jeleé, Ustikolina, Petrié, Vratar, Hrtar, Dobrun, Cernica, Kipru Hisar (Mostar), Konjic. Prozor, Belgrad (Prusac} | Graéa- nica u Uskopliu. Svi su oni imali komunikacioni f uzi Priveedni znadqj. Kako se vidjelo, dvije su komponente bile osnovne u formiranju i razvitku varoskih naselja u Bosni, privredna i kulturna, tj. rudnici i erkve. To Sto su najznaéainije varosi bila sama rudarska miesta, dokaz je da je rudarska privreda predstavijala glavnu moterijainu bazu u tome procesu. Nema sumnje u to da je Bosna i zbog te svoje znaéajke imala, donekie, specifican polozaj u Osmanskom Carstvu. Uglavnom sve do kraja XV stoljeéa izgled vesine navedenih varosi i trgova nije se poeo mijenjati. Period stagnacije relativno je dugo trajao, ier osnovni uslov za nijihov preobrazaj, odnosno za razvitak gradova sa orijentalno — muslimanskom fizionomijom, nije postojao. Taj usiov bila je bezbjednost od neprijatelia Koji nije bio postgnut sve do propasti Ugarske na Mohaéu (1526). Dotle je. uglavnom, cijela Bosna ostala istu- rena voina krajina (serhat), pa se ni proces islamizacije nije bio znaéaj- nije razvio. + 7 . eae Zavisno od postizanja bezbjednosti, od Sirenja islamizacije u j nom neal i od dezavnih potreba; komunikacionih i drugih, pocinju 2 formirati nukleusi muslimanskih naselja, obiGno kao dijelovi starih vorosi, ili su utemeljivani novi, uglavnom otvoreni gradovi. Tako se neiprie pogeo razvijoti Novi Pazar (Yeni Pazar), jer se nalazio uw pozadini, uz to u rudarskom podruéju i Sto je predstavijao Boel en Sooenliacion zor bio stekao status ka: ec 8 punt dod Be anne ia foe tenis Yor Pazar, kad je u njemu bilo zabiliezeno ih kuéa, a do tada je bila podignuta bilo. zabil Fee any, proma Klesificacil urbonih noseli, nije Cea e. yeh. | Sarajevo je priblizno U isto vrijeme dobilo status kasabe, eee ‘bosenskog sandZak-bega. U tome preobrazaju za njima su, ije Kraja XV slijedila druga sjedi$ta sandzak-begova, Zvornik P Ft i eeore | Foéa, sjedista zvor Se og, odnosno hercegovackog sandZak-bega,SUMMARY i THE EARLIEST TURKISH SOURCES ABOUT MINES AND MARKETS IN BOgyiq by Dr Adem Handzié Here a surnmerized review is givon of mines and mine-merkets in Bosnia in the first decaded of the Turkish rule. The work is writen on the basis gf | the earliest Turkish sources, which were mainly unpublished. It is divided ints lwo parts: the first one is about mines and the second is about town-coloniag, 4. The data about individual mines are given according to the earliess register of Bosnia from 1468. In sevorel mine districts in which related mines were grouped they produced: silver, lead, iron, copper, and gold. By diseus individually all active mines the situation in the mines which Turks found jg described. 2. Owing to the fact that mining industry represented the strongest eco nomic basis in Bosnia, it made the strongest influence to the urban development of town colonies. It was found out that the most developed town coclonieg were the mine places. Those were: Fojnica, Kresevo, Srebrenica, Olovo, Gajnite, as well as salt places: lower and Upper Tuzla, tn all of them except for Cajnies Franciscans lived. Also those colanies were important which were situated in the mine districts, in the nearness of the mines such as: Vioko, Zvornik, Vigee grad, Fota and Gorazde. Al! other colonies in Bosnia which were neither mines: nor mine markets, were of much less importance.