Hidrologija 2.

kolokvij

Fizike osobine sliva

Sliv je povrina s koje voda otjee prema nekom profilu

Granica sliva TOPOGRAFSKA VODODJELNICA: povezuje toke s

najveom nadmorskom visinom izmeu 2 sliva odreuje se na
topografskoj karti na temelju poloaja slojnica (u geoloki povoljnim
uvjetima)
-ako kapljica padne na granicu sliva pola te kapi otjee prema jednom slivu
a pola prema drugom

Hidroloka vododjelnica(definira granicu povrina dva sliva sa kojih se

vode slijevaju jednim ili drugim slivom). Ovisi o geolokoj grai sliva, pa se
esto naziva i hidrogeolokavododjelnica. Odreuje se ispitivanjima
sustava stijena koja rezultiraju izradom geolokih karata; ili koritenjem
obiljeivaa koji se ubacuju na mjestima gdje voda ponire i prati se njihovo
pojavljivanje na odreenim mjestima.

Granica sliva linija koja dijeli dva susjedna sliva

Veliina sliva odreuje se planimetriranjem(km2, ha..) sa topografskih

karata ili koristei elektronikim alatima (GIS i sl.)
Oblik sliva o njemu ovisi koncentracija povrinskih voda , karakter
njihovog otjecanja, dimenzije, oblik i uzduni profil vodotoka.

Tipovi slivova prema obliku

1

Lepezasti
-koncentracija nagla
-mjerodavni intezitet vrlo velik
-otjecanje kratkotrajno
Duguljasti
-koncentracija spora
-intenzitet slab
-otjecanje dugotrajno
2
Hidrologija 2.kolokvij
Trokutasti
-koncentracija nagla
-intenzitet velik
-otjecanje dugotrajnije
Opi-pravokutni
-koncentracija spora
-velike vode dugo traju
-otjecanje dugotrajno
Pad sliva i visinski odnosi u slivu
-Pad sliva nije u hidrolokom smislu posve definiran, ve se esto
izjednauje s padovima glavnog vodotoka i njegovih pritoka (odnos izmeu
hipsometrijske krivulje i krivulje povrina).
-Tako imamo bruto pad vodotoka i srednji pad vodotoka
-Ipak moe se odrediti hipsometrijskom analizom koja koristi
hipsometrijsku krivulju i krivulju povrina.
-Najei pokazatelj odnosa u slivu srednja (nadmorska) visina-Najlake
se odreuje planimetriranjem povrina koje omeuju susjedne izohipse,
primjenjujui izraz:

n-broj povrina Ai
hi-srednja nadmorska visina povrine Ai(mn.m.)
A ukupna povrina

Oblik i karakteristike sliva su veoma vani elementi kod prorauna protoka

i ostalih elemenata neophodnih pri regulaciji vodotoka.
a) Hipsometrijska krivulja
b) Krivulja povrina
Hipsometrijska krivulja prikazuje koliki je dio povrine smjetem iznad
neke visine (u razmatranom profilu)
-npr max visina sliva je 260m a min 153m; znai da se iznad 153m nalazi
cjelokupna povrina sliva (100%) a iznad 260m 0%
-Moe se koristiti za odreivanje srednje nadmorske visine sliva
-To je crta koja sjee hipsometrijsku krivulju tako da su povrine iznad i
ispod krivulje jednake
Gustoa rijene mree ukupna duljina svih vodotoka u slivu podjeljena
s povrinom sliva
u red vodotoka
k najvii red vodotokau promatranom slivu
Aupovrina sliva vodotoka reda u
Luduljina vodotoka reda u

Geoloki inioci-Utjeu na reim otjecanja (povrinsko, podpovrinsko i

podzemno)
Vrste strujanja iz vodotoka u podzemlje i obrnuto:
-Normalno strujanje(prihranjivanje vodotoka iz podzemlja kod niskih
vodostaja
-Influentno strujanje(vodotok prihranjuje podzemlje neovisno o
vodostaju)
-Efluentno strujanje(vodotok se prihranjuje iz podzemlja neovisno o
vodostaju)

Osobine tla-Sadraj vode u tlu vezan je sa njegovom strukturom

-Funkcioniranje tla kao vodnog rezervoara ovisi o kompoziciji estica gline,

praine i pijeska, te raspoloivog prostora izmeu tih estica

-Voda s povrine popunjava prostor izmeu zemljinih estica pod

djelovanjem adhezije, povrinske napetosti i/ili sile gravitacije, radi ega se
voda klasificira kao: adhezijska voda (vlaga), kapilarna voda, temeljna ili
gravitacijska voda (podzemna voda).
Vegetacija
-Utjecaj biljnog pokrova nekog sliva od bitnog je znaaja na reim
otjecanja.
-zadravanje vode na liu i granju
-spreavanje erozije zemljita
-kod listopadnog drvea ovisi o godinjem dobu
-utjee i na topljenje snijega (sporije se topi i due zadrava pod zatitom
ume)-

Utjecaj ljudskog rada

-aktivnosti u poljoprivredi, umarstvu i urbanizmu-izvedba hidrotehnikih
radova i objekata (isuivanje poplava, izgradnja nasipa za obranu od
poplava, regulacija vodotoka, izgradnja akumulacija i retenciju razliite
svrhe)

Procesi u slivu

Procese u slivu ine vremenski promjenjivi parametri zemaljske faze

hidrolokog ciklusa: evapotranspiracija, upijanje, povrinski procesi,
podpovrinski procesi i procesi u rijenom koritu

-Evapotranspiracija
-Evaporacija (isparavanje sa vodenih povrina) + transpiracija (isparavanje
iz tla i s biljaka)= gubici vode u hidrolokom ciklusu kada se voda u obliku
vodene pare vraa u atmosferu

-Upijanje
-Infiltracija prolazak vode s povrine u unutranjost tla i njeno kretanje
prema slobodnoj povrini podzemne vode
- Procjeivanje (filtracija) strujanje vode kroz zasienu sredinu
-Na intenzitet infiltracije (mm/h) utjee vei broj povezanih imbenika:
jaina oborina, fizike osobine tla (poroznost, granulacija, sadraj vlage..)
stanje povrine tla (gustoa i vrsta biljnog pokrova), kemijski sastav
zemljinih estica, temperatura tla i dr.
-Intenzitet infiltracije (mm/h) na poetku oborina najvei (veliko
upijanje)
-glina mali int. Inflitracije
-jae oborine manje infiltracija

-Povrinski procesi

-Intercepcijazadravanje dijela oborina na liu i granama vegetacije

-Zadravanje vode u udolinama voda ne otjee povrinski ve se
infiltrira i/ili evaporira
-Nagomilavanje i topljenje snijega oko 300 mm svjeeg snijega
odgovara visini kie od 25 mm
-Povrinsko otjecanje ako je intenzitet oborina malen, manji od upijanja
ili evapotranspiracije tlo e upiti svu oborinu ili e ona ispariti, a ako je
vea dolazi do POVRINSKOG OTJECANJA-to je nejednoliko (prostorno
promjenjivo) i neustaljeno (vremenski promjenjivo) teenje

Vrijeme koncentracije sliva vrijeme koje je potrebno da elementarni

efektivni volumen vode s najudaljenije toke sliva dospije do mjesta
opaanja.
-vrijeme teenja po povrini sliva tsl(h)
-vrijeme teenja u vodotocima vieg i nieg reda tv
(h)tc= tsl+ tv (h)

Izokronelinije koje povezuju toke u prostoru izmeu kojih je jednako

vrijeme putovanja elementarnog volumena vode
-poloaj im se mijenja zbog promjenjivih vrijednosti kinih intenziteta i
infiltacije
 Izokronalna karta sliva

PODPOVRINSKI PROCESI

-Kretanje zemljine vlage

-Podpovrinsko otjecanje otjecanje vode kroz rastresit (porozan) i
nezasien sloj tla
-brzo potpovrinsko(direktno otjecanje)
-sporo potpovrinsko(bazno otjecanje)
-Perkolacijaponiranje vode kroz dublje slojeve tla prema slobodnoj
povrini podzemne vode
-Strujanje podzemne vode kretanje vode kroz zasieno porozno tlo

PROCESI U RIJENOM KORITU

-Evaporacija
-Teenje vode (protok)
-Pronos nanosa-promjena oblika (deformacija) korita

-OTJECANJE
-Otjecanje je efektivni dio oborina koje otjeu
-Hidrogramgrafiki prikaz promjene protoka Q u vremenu t
-Oblik hidrograma
-razdoblje porasta
-razdoblje vrnog dijela
-razdoblje opadanja

-Vrni protok se javlja u pravilu u trenutku kada u formiranju otjecanja

sudjeluje cijeli sliv. U principu (ne uvijek), taj trenutak definira vrijeme
koncentracije tc

Hidrogram se moe razdvojiti na komponente

-direktnog otjecanja
-baznog otjecanja
Jedinini hidrogramhidrogram direktnog otjecanja nastao od 1 mm
efektivne oborine Hef koja je ravnomjerno pala na cijelu slivnu povrinu,
konstantnom jainom i tijekom zadanog vremenskog intervala T (5 mindo
24 sata)
Za jedan sliv se moe konstruirati jedinini hidrogram bilo kojeg trajanja T.

T-satni jedinini hidrogrami njegov uzrok -hijetogramjedinine oborine

trajanja T
Metode sintetikih hidrograma

Pojednostavljenje postupka konstrukcije sintetikog hidrograma dala je

amerika institucija The Soil ConservationServicesvojom preporukom o
upotrebi sintetikog hidrograma u vidu trokuta koji je definiran:

-maksimalnim protokom
-Qmax = UmaxPe,p
Tk
Tp=tp+
vremenom porasta
- 2
Oborinski inioci koji utjeu na oblik hidrogramajaina i trajanje oborina
Meteoroloki inioci koji utjeu na oblik hidrogramapravac i brzina
kretanja oborina

Topografski inioci koji utjeu na oblik hidrogramaveliina, pad i oblik

sliva, gustoa rijene mree i reljef

Geoloki inioci (posredstvom jaine upijanja, sadraja vlage u tlu i razine

podzemne vode)
-Bioloki inilac (vegetacija)
-Antropogeni inilac

KOEFICIJENT OTJECANJA (C)

-Odnos efektivnih oborina Hef(mm) i bruto oborina Hb(mm) ili odnos
volumena otjecanja i volumena oborine pale na neku povrinu
-ako je vea efektivna oborina(ona koja otje) vei je i koef otjecanja
-izmeu 0 i 1 (0- potpuno propusne sredin, 1 potpuno nepropusne
sredine)
-na asfaltu priblino 1 na pijesku priblizno 0
-za nehomogeni sliv (kada su u pitanju razliiti tipovi povrina) odruje se
prosjeni koef c
-na krkom podruju 0.4-0.5
-deficit otjecanja razlika pale oborin i efktivnog otjecanja

Srednji koeficijent otjecanja:

C1, C2, ..., Cnkoeficijenti otjecanja razliitih tipova ili vrsta povrina
A1, A2, ..., Anpripadajui dijelovi odreena tipa/vrste povrine

UTJECAJ AKUMULACIJE I/ILI RETENCIJE NA OBLIK HIDROGRAMA

Osnovna svrha akumulacije i/ili retencijeje spljotenjevodnog vala (vrha

hidrogranma)

Akumulacija koristi se za pohranjivanje vode (skladitenje) u vrijeme

kada je ima u izobilju i koje se mogu koristiti u vrijeme nedostatka vode

Retencija koristi se za pohranjivanje vode samo u vrijeme poplavnih voda

i njihovo isputanje nakon prolaska velikih voda

ISPITIVANJE HOMOGENOSTI
Najjednostavnije preko tzv. krivulje dvostrukih masa
-Dvije se stanice ispituju tako da se formiraju nizovi njihovih osmotrenih
podataka na nain da prvi lan niza ine njihove stvarno osmotrene
vrijednosti,
drugi par ine osmotreni drugi po redu lanovi niza uveani za prethodni
prvi lan, trei par ine trei osmotreni lan uvean za sumu prethodnih
lanova ...

KORELACIJA (REGRESIJA)
U hidrologiji su analize korelacija jedan od estih zadataka.
Poelo ih se je primjenjivati najprije vezano uz popunu nedostajajuih
podataka vremenskih serija podataka.
Npr. u sluajevima kada imamo mjerenje podataka s dvaju limnigrafskih
postaja, pa nam zbog prekida u radu jednog od instrumenata nedostaju
primjerice podaci o srednjim mjesenim protokama, nadopunjavanje
vrimo podacima sa susjedne postaje koristei korelacijske analize, pri
emu je
najednostavnija linearna korelacijska veza.
Sam raunski postupak svodi se na definiranje statistike hidroloke
varijable, u danom primjeru nizova podataka o srednjim godinjim
protokama, a priemu se zapravo koristi Gaussov zakon s dvije varijable.
r=1 r=1
 r priblizno 1 r priblizno -1 r priblizno 0

-r=1 vrsta veza

-r= -1 vrsta veza samo inverzna
-r= 0 nema korelacij
-0,75<r<1 relativno vrsta kor veza
-0,5<r<0,75 slaba kor veza
-r<0.5 ne postoji znaajna kor veza