You are on page 1of 29

GRAMATIKA:

Odreeni lan (str.11)


Mnoina imenica i prideva (str.7)
Glagoli essere i avere (str.9 i 13)
Sve tri konjugacije glagola u prezentu (str.18)
Nepravilni glagoli (andare, venire, dare, sapere, uscire, fare, giocare, pagare, bere, mangiare) (str.
31, 32 i 188)

LEKSIKA
Fiziki izgled (str.25)
Delovi tela (str.26)
Prostorije u stanu (str. 36)
Dani u nedelji (str. 38)
Odgovori na pitanja: kako se zove, koliko ima godina, gde stanije, odakle si, koliko ima sati?

GRADIVO ZA DRUGI KOLOKVIJUM

GRAMATIKA:
Modalni glagoli ( str. 35)
Predlozi: IN, A, DA, DI (str. 37)
Prisvojne zamenice (str.51)
Passato prossimo (prolo vreme pravilnih i nepravilnih glagola str. 60, 63, 68)
Priloka odredba za mesto CI (str. 65)

LEKSIKA:
Nametaj (str.48)
Godinja doba, meseci u godini ( str.53)
Vrste kafe ( str.70)
TEKSTOVI ZA USMENI :
Eros Ramazzotti (str. 30)
Dove abiti? (str. 36)
Perche non scrivi unemail? (str.44)
Come hai passato il fine settimana ? (str. 58)
Cosa hai fatto (str.62)
Gli italiani e il bar (st. 69)
Il caffe (str. 70)
ITALIJANSKI 4/2B (Unit 10,11,12)
by italijanskizasvakoga

ITALIJANSKI JEZIK 4/ 2B ( UNITA 10,11 I 12)

Unit 10

PRONOMI INDIRETTI
(io) ti parlo (io) parlo a te
(io) le parlo (io) parlo a lei
(io) vi parlo (io) parlo a voi
(io) gli parlo (io) parlo a loro (masc.)
(io) gli parlo (io) parlo a loro (femm.)
(tu) mi parli tu parli a me
(tu) ci parli tu parli a noi
Izrazi za izraavanje linog miljenja:
mi sembra ( ini mi se) + imenice ili pridevi u jednini ( mi sembra alto)
mi sembrano + imenice ili pridevi u mnoini ( mi sembrano alti)
DESCRIVERE LE PERSONE
et : giovane (mlad), di mezza et (srednjih godina), anziano (star)
corporatura: basso (nizak), alto (visok), magro ( mrav), grasso (debeo)
capelli : lunghi (duga), corti (kratka), lisci (ravna), ricci ( kovrdava)
occhi : grandi (krupne), a mandorla (bademaste)

CARATTERE DELLE PERSONE:

nervoso (nervozan), tramquillo (miran), educato (vaspitan),maleducato (nevaspitan), modesto


(skroman), arrogante (nadmen), aperto (otvoren), chiuso (zatvoren), timido (stidljiv),

Unit 11

IMPERFETTO (imperfekat)

To je prola radnja u odvijanju, za koju nismo sigurni da li ima poetak ili kraj.

UPOTREBA:

1. Ako imamo dve uporedne radnje u prolosti, koristimo imperfekat


2. Radnja koja se ponavljala u prolosti
3. Radnja koja je prekinuta nekim dogaajem
4. Opis dogaaja u prolosti

I PARLARE
io parlavo noi parlavamo
tu parlavi voi parlavate
lui,lei, Lei parlava loro parlavano
II VEDERE
io vedevo noi vedevamo
tu vedevi voi vedevate
lui, lei, Lei vedeva loro vedevano
III DORMIRE
io dormivo noi dormivamo
tu dormivi voi dormivate
lui,lei, Lei dormiva loro dormivano
NEPRAVILNI GLAGOLI :
FARE (facere)
io facevo noi facevamo
tu facevi voi facevate
lui, lei, Lei faceva loro facevano
DIRE dicevo,
BERE bevevo,
DARE davo,
STARE stavo,
AVERE avevo,
ESSERE
io ero noi eramo
tu eri voi erate
lui,lei, Lei era loro erano
MEZZI DI TRASPORTO :
treno(voz), bici (bicikl), metropolitana (metro), nave (brod), aereo (avion), pullman (autobus).
Prendere lautobus (ii ili ekati autobus)
Salire sul treno (popeti se u voz)
Scendere dal treno (sii iz voza
Unit 12

POKAZNI PRIDEVI QUESTO QUELLO

Questo- ovo ( blizu licu koje govori)

jednina mnoina
Muki rod questo questi
enski rod questa queste
Quello ono ( daleko od lica koje govori) . Ima oblik odreenog lana:
quel professore
quello zaino
quello studente
quellamico
quei professori
quegli zaini
quegli studenti
quegli amici
quella studentessa quelle studentesse
quellamica quelle amiche

IMPERATIV
Imperativ, zapovedni nain, slui za izricanje naredbi i molbi. Dobija se
odbacivanjem infinitivnih nastavaka are, ere i ire i dodavanjem sledeih
nastavaka:
Parl-are
2. lice jednine Parl-A! Priaj!
3. lice mnoine Parl-IAMO! Priajmo!
4. lice mnoine Parl-ATE! Priajte!
Vend-ere
2. lice jednine Vend-I! Prodaj!
3. lice mnoine Vend-IAMO! Prodajmo!
4. lice mnoine Vend-ETE! Prodajte!
Dorm-ire
2. lice jednine Dorm-I! Spavaj!
3. lice mnoine Dorm-IAMO! Spavajmo!
4. lice mnoine Dorm-ITE! Spavajte!

Tree lice jednine i mnoine se ne ui u ovoj lekciji.

glossario italiano-inglese Litaliano alluniversit 1

glossario it.allun. 1

GRAMATIKA ZA MEF 4 2013/14


Imperfetto
I PARLARE

io parlavo noi parlavamo


tu parlavi voi parlavate
lui,lei, Lei parlava loro parlavano

II VEDERE

io vedevo noi vedevamo


tu vedevi voi vedevate
lui, lei, Lei vedeva loro vedevano

III USCIRE

io uscivo noi uscivamo


tu uscivi voi uscivate
lui,lei, Lei usciva loro uscivano

Kod nekih glagola infinitiv se vraa na staru osnovu


Npr. fare-facere
io facevo noi facevamo
tu facevi voi facevate
lui, lei, Lei faceva loro facevano

dire(dicere), bere(bevere)

dare, stare na isti nain grade imperfekat :


io davo,stavo noi davamo, stavamo
tu davi, stavi voi davate,stavate
lui,lei, Lei dava, stava loro davano, stavano Porre

Avere
io avevo noi avevamo
tu avevi voi avevate
lui,lei, Lei aveva loro avevano

Essere
io ero noi eramo
tu eri voi erate
lui,lei, Lei era loro erano

UPOTREBA:

1. Ako imamo dve uporedne radnje u prolosti, koristimo imperfekat


2. Radnja koja se ponavljala u prolosti
3. Radnja koja je prekinuta nekim dogaajem
4. Opis dogaaja u prolosti.
Possessivi
Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)

Svako lice ima svoj prisvojni pridev:

jednina mnoina

muki rod enski rod muki rod enski rod

il mio la mia i miei le mie


il tuo la tua i tuoi le tue
il suo la sua i suoi le sue

il nostro la nostra i nostri le nostre


il vostro la vostra i vostri le vostre
il loro la loro i loro le loro

Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imenice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,

Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma

Stare +gerundio

ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.

Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)

Graenje gerunda:
I konjugacija parl-ARE parl-ANDO
II konjugacija prend-ERE prend-ENDO
III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO
fin-IRE fin-ENDO
Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando

GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.

Futuro semplice
Budue vreme

I konjugacija II konjugacija III konjugacija


parlare prendere dormire finire

parler prender dormir finir


parlerai prenderai dormirai finirai
parler prender dormir finir

parleremo prenderemo dormiremo finiremo


parlerete prenderete dormirete finirete
parleranno prenderanno dormiranno finiranno

nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):


essere sar dare- dar
avere avr dire- dir
andare andr fare far
dovere dovr venire verr
potere potr stare-star
sapere sapr
Condizionale
PARLARE
io parlerei noi parleremmo
tu parleresti voi parlereste
lui,lei, Lei parlerebbe loro parlerebbero

PRENDERE
io prenderei noi prenderemmo
tu prenderesti voi prenderesti
lui, lei, Lei prendderebbe loro prenderebbero

PARTIRE
io partirei noi partiremmo
tu partiresti voi partireste
lui,lei, Lei partirebbe loro partirebbero

Kod onih glagola koji imaju nepravilan futur dolazi do promena i u kondicionalu

vedere-videti (futur vedr, kondicional vedrei)


potere-moi (futur potr, kondicional potrei)
dovere-morati(futur dovr, kondicional dovrei)
rimanere-ostati (futur rimarr, kondicional rimarrei)
bere-piti (futur berr, kondicional berrei)
dare-dati (futur darr, kondicional darei)
stare-biti (futur star, kondicional starei)
fare-raditi (futur far, kondicional farei)
dire-rei (futur dir. kondicional direi)
volere-hteti (futur vorr, kondicional vorrei)

Pomoni glagoli essere i avere su nepravilni kao i kod futura.


ESSERE
io sarei noi saremmo
tu saresti voi sareste
lui,lei, Lei sarebbe loro sarebbero

AVERE
io avrei noi avremmo
tu avresti voi avreste
lui,lei Lei avrebbe loro avrebbero

Kondicional oznaava radnju koja je mogua u


budunosti.
Koristi se i za izraavanje linog miljenja , sumnje ili
nemogunosti.

Pronomi relativi
Che moe da bude u funkciji subjekta i objekta. Nema oblike za rod
i mnoinu.
Conosco un ragazzo che molto simpatico.
Il ragazzo che conosco molto simpatico.

Che moe da se zameni sa i/la quale ili i/le quali ali samo ako che ima
funkciju subjekta.
Ho conosciuto un avvocato che (il quale) molto bravo.

Cui je relativna zamenica koja se koristi uz predloge.


Cui-moe da se zameni sa i/la quale, ili i/le quali.
Primeri:
1. Il film di cui (del quale)ti ho parlato molto triste. Film o kome sam
ti priao je mnogo tuan.
2. Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. Devojke sa
kojima studiram su simpatine.
3. Il signore a cui (al quale) parlo non si sente bene. Gospodin sa kojim
priam se ne osea dobro.
4. La citt in cui (nella quale) abito molto bella. Grad u kojem ivim
je mnogo lep.
5. La ditta per cui lavoro (per la quale) lavoro produce gli
elettrodomestici. Firma za koju radim proizvodi elektrine ureaje.
Italijanski 3/2a unit 7,8,9

ITALIJANSKI JEZIK 3/ 2A (unit 7,8,9 )

UNITA 7

Pronomi personali diretti (line zamenice u funkiji objekta-akuzativa)

line naglaene nenaglaene


io (ja) me (mene) mi (me)

tu (ti) te (tebe) ti (te)

lui (on) lui (njega) lo (ga)

lei (ona) lei (nje) la (je)

noi (mi) noi (nas) ci (nas)

voi (vi) voi (vas) vi (vas)

loro (oni) loro (njih) li (ih)

loro (one) loro (njih) le (ih)

Nenaglaene zamenice se slau u rodu i broju sa imenicom koju zamenjuju. Obino se nalaze
neposredno ispred glagola. Upotreba ovih zamenica zavisi od glagola.

Neki od glagola uz koje stoje direktne zamenice: accompagnare, aiutare, amare, aprire,ascoltare,
aspettare,capire, cercare, chiamare,comprare, conoscere,finire, guardare,imparare,invitare,lavare,
magiare, mettere,prendere, preparare,provare, preparare, ringraziare,salutare,sentire, vedere,

Stare +gerundio
ova konstrukcija se upotrebljava da bi se izrazila radnja koja se dogaa u trenutku govora.
Sto leggendo itam ( sad, ovog trenutka)
Graenje gerunda:
I konjugacija parl-ARE parl-ANDO
II konjugacija prend-ERE prend-ENDO
III konjugacije dorm-IRE dorm-ENDO
fin-IRE fin-ENDO
Neki nepravilni gerundi : fare-facendo, dire-dicendo, bere-bevendo, dare-dando
GERUND JE NEPROMENLJIV tj ima samo jedan oblik.

Avverbi di quantit
Dobijaju se odgovorom na pitanje koliko?
Poco -malo
Abbastanza-prilino
Molto-mnogo
Troppo-mnogo, suvie
Prilozi su nepromenljivi, tj imaju samo gore navedeni oblik.
Pr. Studio molto. Dormo poco. Tutto va abbastanza bene.
ALI postoje i pridevi koji imaju isti oblik, onda se oni slau u rodu i broju sa imanicom uz koju
stoje.
Molti turisti visitano Roma. Ci sono pochi studenti in classe.

Mesi dellanno (meseci u godini)


gennaio, febbraio, marzo, aprile, maggio, giugno, luglio, agosto, settembre, ottobre, novembre,
dicembre
Stagioni (godinja doba)
primavera (prolee), estate (f) (leto), autunno (jesen), inverno (zima)

Tempo (vreme)
Che tempo fa? Kakvo je vreme?
Fa bel/ brutto tempo ( lepo je/ runo je vreme)
Fa caldo/freddo (toploje/hladno je)
C il sole (sunano je)
Tira vento (duva vetar)
C la nebbia (magla je)
Piove (pada kia)
Nevica (pada sneg)
UNITA 8

Passato prossimo (prolo vreme)


Passato prossimo (perfekat) je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili
avere i participa prolog.
Proli particip pravilnih glagola:
I konjugacija parl are + ATO PARLATO
II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO
III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO
fin ire +ITO FINITO
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
LAVORARE
ho lavorato abbiamo lavorato
hai lavorato avete lavorato
ha lavorato hanno lavorato
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
ANDARE
sono andato,a siamo andati,e
sei andato, a siete andati, e
andato,a sono andati, e
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE ( nepravilni participi)
(najei glagoli)
accendere acceso (a)
aprire- aperto (a)
bere- bevuto (a)
chiedere- chiesto (a)
chiudere- chiuso (a)
cogliere- colto (a)
correre- corso (a)
cuocere- cotto (a)
decidere- deciso (a)
dire- detto (a)
essere- stato (e)
fare fatto (a)
leggere- letto (a)
mettere- messo (a)
mordere- morso (a)
morire- morto (e)
nascere- nato (e)
offrire- offerto (a)
perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)
prendere- preso (a)
produrre- prodotto (a)
rimanere rimasto (e)
rispondere risposto (a)
rompere- rotto (a)
scegliere scelto (a)
scendere- sceso (e)
scrivere- scritto (a)
soffrire- sofferto (a)
spendere speso (a)
spegnere- spento (a)
spendere- speso (a)
stare- stato (e)
vedere- visto (a)
venire- venuto e)
vincere vinto (a)
vivere- vissuto (a)

Articolo partitivo
Objekt koji oznaava neodreenu koliinu i neodreeni broj stvari ili osoba uz sebe nema
neodreeni ni odreeni lan, ve se moe izraziti partitivnim lanom (del, dello, della, dei, degli,
delle).
Partitivni lan upotrebljavamo u potvrdnim i upitnim reenicama, nikada u odrinim.
Primer:
Compro del pane, della frutta e della verdura.
( kupujem hleba, voa I povra- neodreene koliine)

UNITA 9

Possessivi
Prisvonji pridevi i zamenice (Possessivi)
Svako lice ima svoj prisvojni pridev:
jednina mnoina
muki rod enski rod muki rod enski rod
il mio la mia i miei le mie
il tuo la tua i tuoi le tue
il suo la sua i suoi le sue
il nostro la nostra i nostri le nostre
il vostro la vostra i vostri le vostre
il loro la loro i loro le loro
Ispred prisvojnog prideva uvek stoji lan, sem kad stoji ispred imanice koja oznaava bliske
roake u jednini : padre, madre, figlio, sorella, fratello, nonno, zio, zia,
Pazite: kada su te imenice u deminutivu onda ispred njih ide lan: la mia mamma
Futuro semplice
Budue vreme
I konjugacija II konjugacija III konjugacija
parlare prendere dormire finire
parler prender dormir finir
parlerai prenderai dormirai finirai
parler prender dormir finir
parleremo prenderemo dormiremo finiremo
parlerete prenderete dormirete finirete
parleranno prenderanno dormiranno finiranno
nepravilni glagoli u buduem vremenu (1. lice jednine):
essere sar dare- dar
avere avr dire- dir
andare andr fare far
dovere dovr venire verr
potere potr
sapere sapr

Famiglia
LANOVI PORODICE:
GENITORI (roditelji) il padre (pap) la madre (mamma)
FIGLI (deca) il fratello(brat) la sorella (sestra)
NONNOdeda
NONNAbaba
NONNI baba i deda
ZIA (tetka, strina, ujna) la sorella della madre o del padre
ZIO (tea, stric, ujak) il fratello della madre o del padre
CUGINA (brat od tetke, strica) la figlia degli zii
CUGINO (sestre od tetke, strica, )il figlio degli zii
NIPOTE (il nipote; la nipote) 1-(unik, unuka) il figlio o la figlia del proprio figlio o della
propria figlia
2-(neak, neaka)il figlio o la figlia del proprio fratello o della propria sorella.
COGNATO (sestrin suprug-zet) il marito della propria sorella
COGNATA (bratovljeva supruga-snaha)la moglie del proprio fratello
NUORA (sinovljeva supruga-snaha) la moglie del proprio figlio
GENERO (erkin suprug-zet) il marito della propria figlia
SUOCERA (svekrva, tata)la madre del proprio marito o della propria moglie
SUOCERO (svekar, tast) il padre del proprio marito o della propria moglie
BISNONNI (pradeda i prababa)i genitori dei propri nonni
PARENTE PARENTI (roak-roaci) componente o componenti della famiglia in generale
Italijanski 2/1b unit 4, 5, 6
UNITA 4

NEODREENI LAN
imenice mukog roda: un ragazzo ( imenice koje poinju suglasnikom)
un amico (imenice koje poinju samoglasnikom)
uno studente (imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik,
ps,pn,gn,z,y)
imenice enskog roda: una ragazza (imenice koje poinju suglasnikom)
unamica (imenice koje poinju samoglasnikom)
NAINSKI GLAGOLI ( verbi modali)
dovere (trebati) potere (moi) volere (hteti) sapere(znati)
devo posso voglio so
devi puoi vuoi sai
deve pu vuole sa
dobbiamo possiamo vogliamo sappiamo
dovete potete volete sapete
devono possono vogliono sanno
DANI U NEDELJI
luned marted mercoled gioved venerd sabato (mukog roda)
domenica (enskog roda)

IZRAZI
Davanti a- ispred Dietro a- iza
Prima di- pre nego Dopo- posle
A destra- desno A sinistra- levo Dritto- pravo
Di fronte- ispred
In mezzo a- u sredini
Accanto a- pored
Vicino a- blizu
Lontano da- daleko

SATI
Koliko je sati Che ore sono? / Che ora ?
Odgovori:
8:10 sono le otto e dieci
9:00 sono le nove
10:20 sono le dieci e venti
11:15 sono le undici e un quarto
7:35 sono le sette e trentacinque
18:40 sono le sette meno venti
sono le diciotto e quaranta
9:45 sono le dieci meno un quarto
sono le nove e tre quarti
sono le nove e quarantacinque
16:30 sono le quattro e mezza
1:00 luna
1:30 luna e mezza
12:00 mezzogiorno
00:00 mezzanotte
U koliko sati ? A che ora? Alle otto 8.00
Alle cinque e mezza 5.30
Alluna 13.00
Da .. a od do
Dalle 8 alle 9
Da luned a venerd

UNITA 5
CE I CI SONO ( ima, nalazi se)
C + imenica u jednini ( c un libro sul tavolo)
Ci sono + imenica u mnoini ( ci sono tre libri sul tavolo)

PREPOSIZIONI ARTICOLATE ( predlozi spojeni sa lanom)


Odreeni lan
IL I LO GLI L LA LE

Predlog

A al ai allo agli all alla alle

DA dal dai dallo dagli dall dalla dalle

DI del dei dello degli dell della delle

IN nel nei nello negli nell nella nelle

SU sul sui sullo sugli sull sulla sulle

UNITA 6

VERBI RIFLESSIVI (povratni glagoli)

Prezent povratnih glagola gradi se na isti nain kao i prezent drugih glagola, s tim to se ispred
glagolskog oblika dodaju nenaglaene line zamenice (koje odgovaraju naem se). Kada se
menja po licima nenaglaena zamenica nalazi se ispred glagolskog oblika.(U naem jeziku se u
svim licima koristi povratna zamenica se ja se umivam, ti se umiva . oni se umivaju). U
italijanskom taj se oblik menja po licima ( mi, ti ,si, ci, vi , si).Takoe, treba napomenuti da
italijanski povratni glagoli ne odgovaraju uvek povratnim glagolima na srpskom .

Primer: lavarsi decidersi vestirsi


(umivati se) (odluiti se) (oblaiti se)
(Io) mi lavo mi decido mi vesto
(tu) ti lavi ti decidi ti vesti
(lui,lei, ) si lava si decide si veste
(noi) ci laviamo ci decidiamo ci vestiamo
(voi) vi lavate vi decidete vi vestite
( loro) si lavano si decidono si vestono

TOGLIERSI (skinuti se, svui sa sebe)


(io) mi tolgo (noi) ci togliamo
(tu) ti togli ( voi) vi togliete
(lui, lei) si toglie (loro) si tolgono

AVVERBI DI FREQUENZA
Sempre- uvek
Quasi sempre- skoro uvek
Spesso- esto
Generalmente- uglavnom
Raramente- retko
Quasi mai- skoro nikada
Mai- nikada
Italijanski 1/1a unit 1, 2, 3

ITALIJANSKI JEZIK 1 /1a

UNITA 1

PRAVILA ZA IZGOVOR
CA CO CU ka ko ku carta,Marco,cultura
GA GO GU ga go gu gatto, gola, gusto
CI CE i e ciclo,cena
GI GE i e giro , gente
CIA CIO CIU a o u ciao, cioccolato, ciuffo
GIA GIO GIU a o u giardino, giorno, Giulia
CHE CHI ke ki perch , macchina
GHE GHI ge gi Margherita, ghirlanda
GLI lj figlio
GN nj signora
S s sale, sigaretta
S z casa, naso
SS s rosso
S+B D G L M N R V z fantasma, slavo,Bosnia
Z dz ili c zio , zuppa
QU ku quattro
SCI SCE i e uscire, scena
SCIA SCIO SCIU a o u lasciare, sciocco, asciugare
SCHI SCHE ski ske schifo, scheletro
ALFABETO
AB C D E FG HI LMN OPQR STUVZ
Strana slova u italijanskoj abecedi:
J Jugoslavia, jeans, jolly H nikada se ne ita
K koala, kiwi, Kenia
W whisky
X taxi, xilofono
Y yogurt, yoga
JEDNINA I MNOINA IMENICA
Imenice u italijanskom jeziku mogu biti mukog i enskog roda.
imenice mukog roda imenice enskog roda
jednina mnoina jednina mnoina
ragazzo ragazzi ragazza ragazze
padre padri madre madri
nemamo pravilo po kome odreujemo rod imanicama koje se zavravaju na-E. One mogu
biti ili mukog ili enskog roda, a rod proveravamo u reniku.
Sve imenice koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I
(signore-signori (m) ; notte-notti (f) )

BROJEVI
1-10 uno, due, tre, quattro, cinque, sei, sette, otto, nove , dieci
11-19 undici, dodici, tredici, quattordici, quindici, sedici, diciassette, diciotto,diciannove
20 venti
30 trenta
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
DVOCIFRENI BROJEVI se prave tako to se na deseticu doda broj jedinice ( 24 ventiquattro,56
cinquanta sei, ) Brojevi UNO i OTTO poinju samoglasnikom, pa se poslednji samoglasnik
gubi pri stvaranju dvocifrenih brojeva (21 ventuno, 48 quarantotto)
LINE ZAMENICE
IO-ja NOI- mi
TU-ti VOI- vi
LUI-on, LEI-ona LORO- oni,one
LEI- Vi (u italijasnkom jeziku persira se treim lice jednine)

GLAGOLI ESSERE I AVERE


essere (biti) avere (imati)
sono siamo ho abbiamo
sei siete hai avete
sono ha hanno
Izrazi sa glagolima essere i avere
Essere stanco-biti umoran
Essere felice- biti srean
Essere triste- biti tuan
Essere arrabbiato- biti ljut
Essere allegro- biti veseo
Avere fame- biti gladan
Avere sete- biti edan
Avere paura- plaiti se
Avere fretta- uriti se
Avere sonno- biti pospan
GLAGOL CHIAMARSI (zvati se)
io mi chiamo noi ci chiamiamo
tu ti chiami voi vi chiamate
lui, lei si chiama loro si chiamano

UNITA 2

Sadanje vreme (Presente indicativo)


Pravilni glagoli
I konjugacija II konjugacija III konjugacija
Io parlo prendo dormo finisco
Tu parli prendi dormi finisci
Lui/lei parla prende dorme finisce
Lei
Noi parliamo prendiamo dormiamo finiamo
Voi parlate prendete dormite finite
Loro parlano prendono dormono finiscono
Nepravilni glagoli
stare andare fare
sto stiamo vado andiamo faccio facciamo
stai state vai andate fai fate
sta stanno va vanno fa fanno

venire dare bere


vengo veniamo do diamo bevo beviamo
vieni venite dai date bevi bevete
viene vengono da danno beve bevono

PRIDEVI (aggettivi)
Pridevi se slau sa imenicom u rodu i broju.
ragazzo italiano ragazzi italiani
ragazza italiana ragazze italiane

pridevi koji se u jednini zavravaju na E mogu biti i mukog i enskog roda.


ragazzo inglese ragazza inglese
Svi pridevi koje se u jednini zavravaju na E u mnoini se zavravaju na I
ragazzi inglesi ragazze inglesi

ODREENI LAN
Odreeni lan za imenice mukog roda:
jednina mnoina
Il ragazzo I ragazzi
(imenice mukog roda koje poinju suglasnikom)
Lo studente Gli studenti
(imenice mukog roda koje poinju sa s+suglasnik, ps,pn,gn,z,y)
Lamico Gli amici
(imenice mukog roda koje poinju samoglasnikom)
Odreeni lan za imenice enskog roda:
jednina mnoina
La ragazza Le ragazze
(imenice enskog roda koje poinju suglasnikom)
Lamica Le amiche
(imenice enskog roda koje poinju samoglasnikom)

PREDLOZI ( IN, A, DI, DA)


IN odgovara predlogu u , a koristi se i uz glagole kretanja
N. pr. Sono in ufficio U kancelariji sam.
Vado in Italia Idem u Italiju.
A odgovara dativu, ali ima i duge mogunosti uz glagole kretanja odgovara na pitanje
kome-emu, ili gde, do , na ;
N. pr. Porto il libro a Maria nosim knjigu Mariji
Vado a Roma- Idem u Rim;
Da luglio a settembre sono al mare Od jula do septembra sam na moru
Sono a lezione Na asu sam
DI odgovara genitivu, oznaava pripadnost, ili odgovara na pitanje ije, koga ega .
N.pr. il libro di Marco- Markova knjiga
DA odgovara predlozima kod, iz, od, za
N.pr. Vado da Marco Idem kod Marka.
Vengo da Roma Dolazim iz Rima
Da Milano a Roma ci sono cinque ore in treno Od Milana do
Rima je (ide se) pet sati vozom
UNITA 3
GLAGOL PIACERE (svia mi se, dopada mi se, volim)
Mi piace la pizza (sa objektom u jednini )
Mi piacciono i formaggi (sa objektom u mnoini)
GLAGOLI III KONJUGACIJE SA UMETKOM ISC-
Io finisco
Tu finisci
Lui/lei finisce
Noi finiamo
Voi finite
Loro finiscono
Najei glagoli ove vrste : capire, preferire, spedire,pulire.
GLAGOL POTERE (moi)
posso possiamo
puoi potete
pu possono

RECA CI
Reca ci koristi se kao zamena za navedenu ili podrazumevanu priloku odredbu za mesto:
Domani vado a Milano. Ci vai anche tu? ( da ne bi smo dva puta rekli u Milano, stavljamo CI)
(sutra idem u Milano. Jel tamo ide i ti?)
PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE

PARTICIPIO PASSATO IRREGOLARE


(alcuni verbi pi frequenti)
accendere acceso (a)
aprire- aperto (a)
bere- bevuto (a)
chiedere- chiesto (a)
chiudere- chiuso (a)
cogliere- colto (a)
correre- corso (a)
cuocere- cotto (a)
decidere- deciso (a)
dire- detto (a)
essere- stato (e)
fare fatto (a)
leggere- letto (a)
mettere- messo (a)
mordere- morso (a)
morire- morto (e)
nascere- nato (e)
offrire- offerto (a)
perdere- perso (perduto-meno frequente) (a)
prendere- preso (a)
produrre- prodotto (a)
rimanere rimasto (e)
rispondere risposto (a)
rompere- rotto (a)
scegliere scelto (a)
scendere- sceso (e)
scrivere- scritto (a)
soffrire- sofferto (a)
spendere speso (a)
spegnere- spento (a)
spendere- speso (a)
stare- stato (e)
succedere- successo (e)
vedere- visto (a)
venire- venuto (e)
vincere vinto (a)
vivere- vissuto (a)

PASSATO PROSSIMO

Prolo vreme (passato prossimo)


Perfekat je sloeni glagolski oblik i gradi se od pomonih glagola essere ili avere i participa
prolog:
Proli particip pravilnih glagola:
I konjugacija parl are + ATO PARLATO
II kojugacija vend ere + UTO VENDUTO
III kojugacija dorm ire +ITO DORMITO
fin ire +ITO FINITO
Sa pomonim glagolom avere menjaju se prelazni glagoli ( imaju odgovor na pitanje TA?). Kod
ovih glagola particip se ne menja bez obzira na rod i broj lica:
ho lavorato abbiamo lavorato
hai lavorato avete lavorato
ha lavorato hanno lavorato
Sa pomonim glagolom essere menjaju se prelazni glagoli i glagoli kretanja i stajanja u mestu.
Kod ovih glagola particip se slae u rodu i broju :
sono andato,a siamo andati,e
sei andato, a siete andati, e
andato,a sono andati, e
nepravilni participi:
essere stato
prendere preso
fare fatto
leggere letto
mettere messo
dire detto
aprire aperto
rimanere rimasto
scendere sceso

You might also like