UHO-veoma vaan dio ljudskog tijela u ispunjen tekuinom, endolimfom.

Osjet
kojem su smjetena dva organa:organ sluha NASTAJE tako da titranje baze
sluha i organ ravnotee. stapesa u prozoru predvorja ustitra
ORGAN SLUHA-se dijeli: PERIFERNI DIO endolimfu koja ispunjava cijeli labirint i
(sprovodni i perceptivni):vanjsko uho predvorje. To gibanje zatitra dio
(una koljka i vanjski zvukovod), srednje osnovnog lista koji potrese slune stanice
uho (bubna opna, bubna upljina, slune koje su na njoj pa one gornjim krajem na
koice, mastoidni nastavak, eustachi- kojem su vlasasti produeci udare u
eva tuba), CENTRALNI DIO: unutarnje mekanu pokrovnu opnu i tako ostvaruju
uho (kotani i membranozni labirint sa mehaniki podraaj te nastaje osjet
punicom i tri polukruna kanala), sluni zvuka odreene visine. ORGAN
ivac, sluni putevi sa kortikalnim RAVNOTEE:smjeten u predvorju
centrom za sluh u temporalnom dijelu unutarnjeg uha i u polukrunim
mozga. SMJETAJ ORGANA SLUHA:nalazi kanalima. U odravanju ravnotee
se u punici unutranjeg uha smjeten sudjeluju:vestibularni aparat,
duboko u piramidi sljepoone kosti. U proprioceptivni aparat i ulo vida.
ovom organu se nalaze sprovodne OBOLJENJA UHA
stanice koje su osjetljive na mehaniko UROENE ANOMALIJE UHA:Mogu biti
titranje odreenih frekvencija. Ostali izraene u razliitom obliku i teini, a to
dijelovi uha (vanjsko i srednje uho) najvie ovisi o vremenu nastanka
pomoni su ureaji koji zvune titraje anomalije tj o vremenu djelovanja
prenose do slunih stanica. tetnog agensa na sam razvoj ploda.
VANJSKO UHO:poinje ukom koju Nekada su te anomalije izolirane
oblikuje hrskavica obloena koom. napadaju samo jedan dio uha, nekad
VANJSKI ZVUKOVOD:dugaak je do 3 napadaju dva ili ak tri dijela uha, ili
cm i irok 6-8 mm i dijelom je hrskavian, obostrane. ANOMALIJE VANJSKOG UHA:
a nastavlja se u kotani kanal sljepoone NAJBENIGNIJE:otapostasis(klempavost),
kosti. U sredinjem dijelu je suen. Na microtia(smanjena uka), macrotia
medijalnom kraju zvukovoda nalazi se (uveana uka), anotia (potpuni
bubnj koji predstavlja tanku opnu nedostatak uke. ANOMALIJE VANJSKOG
odgovornu za primanje i prijenos zvunih ZVUKOVODA:stenoza-suenje
valova na srednje uho. Vanjski je zvukovoda(stenosis meati acustici
zvukovod obloen koom u kojoj se externi), potpuni nedostatak zvukovoda
nalaze dlaice i lijezde lojnice koje (atresio meati acustici externi).
izluuju unu mast ili cerumen. ANOMALIJE SREDNJEG UHA:poremeaji
SREDNJE UHO:bubnjite prostor obloen razvoja anulus tympanicusa i same
epitelom i ispunjen zrakom. U njemu se bubne opne, poremeaji razvoja slunih
na unutranju stranu bubnjia koica i suenje ili potpuni nedostatak
nadovezuje niz od 3 slune koice, a to bubne duplje.
su eki, nakovanj, stremen. One su UPALE UHA:pacijenti se najee ale
meusobno spojene i ine lanac slunih na bol, osjeaj zaepljenosti ili punoe,
koica koji na svom unutarnjem kraju oslabljen sluh, curenje iz uha,
ima stapes sa bazom u obliku ploe koja temperatura moe biti poviena, imaju
je uloena u jajoliki prozor predvorja koji smetnje sa disanjem na nos. AKUTNE
spaja upljinu bubnjita sa unutranjim UPALE;mogu biti uzrokovane bakterijama
uhom. Sluna cijev eustahijeva tuba i virusima. Virusne susreemo kod
spaja bubnjite sa nosnim dijelom respiratornih infekcijagornjih dinih
drijela i otvara se pri gutanju ili puteva. U uhu nema gnoja ve se
zijevanju te izjednauje tlakove u sakuplja serozna tekuina, a gnojne
bubnjiu i u drijelu. upale izazivaju bakterije. U tom sluaju
UNUTRANJE UHO:ima 3 mala dijela gnoj se nakuplja u srednjem uhu i napinje
punica, predvorje i polukrune kanale, a bubnji to izaziva bol.Ako se ne ljei
zbog njegovog zamrena ustroja gnoj probije bubnji i bol naglo prestaje.
govorimo o labirintu u kojem su KRONINE UPALE: najee ne izazivaju
smjeteni sluni i organi za ravnoteu. bol, razvija se postepeni gubitak sluha
PUNICA:je upljina kosti s dva i pol dok kod nekih se javlja iscjedak. VRSTE
zavoja, a iroki otvor punice usmjeren je KRONINIH UPALA:negnojne i gnojne.
prema predvorju i bubnjitu. Bubnjini Negnojne mogu biti serozne ili
kat je posebnom zavojitom opnom adhezivne. Serozna kronina upala
pregraen jo na trokutasti punjiki vod razvija se prvenstveno kod djece s
dugotrajno zaepljenom tubom, kod koji izlaganje suncu i hladnoi su faktori
se u srednjem uhu nakuplja bistri a rizika. KS:prezentira se kao kvrica ulkus,
ponekad gusti sluzavi sekret. Kod takve ili ogranieni koni defekt dok kod
djece postupno slabi sluh. Adhezivni uznapredovalih lezija moe zahvatiti
otitis nastaje kao posljedica zaepljenosti itavu uku. KARCINOM
tube i zbog estih infekcija uha ZVUKOVODA:moe nastati primarno u
stvaranjem oiljnih tkiva u uhu koje zvukovodu ili moe nastati irenjem
onemoguava normalno provoenje karcinoma uke. Kronina upala srednjeg
zvuka. Gnojne kronine upale razvijaju se uha s perzistentnom maceracijom koe
kao posljedica nelijeenih akutnih upala. zvukovoda efluvijem moe biti
Pacijente najee uho ne boli sluh predisponirajui faktor u nastanku rizika
progresivno slabi, otoskopski se nae karcinoma zvukovoda. Bol nagluhost i
perforacija bubnjia, sekrecije moe a i hemoragiki sekret su gl. simptomi.
ne mora biti. Ako nema sekrecije iz uha POSEBNA STANJA U OTOLOGIJI
radi se o suhoj kr.upali s centralnom CERUMEN OBTURANS:je pojava
perforacijom i najee nema oteenja nakupljanja prevelikih koliina une
slunih koica i ostalih slunih struktura. smole(cerumene) u vanjskom zvukovodu.
Kod kr.upala sa sekrecijom esto su Cerumen je produkt ceruminoznih
procesi na kosti koji mogu otetiti i lijezda koje se nalaze u koi kotanog
dijelove sljepoone kosti i dovesti do dijela vanjskog zvukovoda. On ima
irenja u okolna podruja tkz. Otogene obrambenu ulogu, u dodiru sa vodom
komplikacije (mastoid-zaunu kost, nabubri.
intrakranialno-meningitis, apsces OTOSKLEROZA:oboljenje kotane
modanih ovojnica, u vrat itd.) kapsule srednjeg i unutranjeg uha a
TRAUMATSKA OTEENJA UHA: mogu karakterizira se kliniki nagluhou i
se podijeliti prema dijelu organa sluha te zujanjem u uima, najee napada
prema vrsti traume:mehanika, pripadnice enskog spola i to 20-40 god
kemijska, toplinska, i posebna vrsta naroito nakon poroda.
tipina za organ sluha akustika PRESBIAKUZIS: staraka nagluhost
trauma. Mehanika moe djelovati na tri jeslabljenje sluha koje se javlja u ljudi
dijela organa sluha dok akustika djeluje nakon pedesetih godina ivota.
na srednje uho (ruptura bubne opne i DIJAGNOSTIKE PROCEDURE U
ponekad lanaca slunih koica) i na OTOLOGIJI-zapoinje uzimanjem
unutranje uho (oteenje podataka od pacijenta o toku bolesti,
membranoznog pojavi prvih simptoma, uzimanju nekih
labirinta).MEHANIKA:moe izazvati lijekova, opim znacima. Skup svih ovih
ekskorijaciju(oguljotinu), podataka ini anamnezu. Pregled uha-
laceraciju(poderotinu), ranu(vulnus), podrazumijeva pregled uke i podruja
frakturu, hemoragiju, oduzetost polovice oko uke preaurikularno i
lica. AKUTNA AKUSTIKA TRAUMA trauma retroaurikularno radi utvrivanja da li
unutarnjeg uha koju izazivaju zvuci postoje promjene u obliku i poloaju
izuzetne snage i trajanja. Obino je rije uke, promjene u koloritetu uke, bolna
o jednokratnom, kraem djelovanju osjetljivost uke na palpaciju, sekrecija
zvuka visokog intenziteta najee oko uha i vrsta sekrecije. Ispitivanje stanja
2000 Hz. U akustikoj traumi zvuni val sluha-obavlja se pomou tzv
velikog intenziteta svojim mehanikim kvalitativnih (mjera oteenja sluha) i
dejstvom oteuje cilijarne stanice kvantitativnih (lokalizaciju oteenja
unutranjeg uha. Oteenje nastaje sluha)testova za ispitivanje sluha.
usljed funkcionalne preoptereenosti Ispitivanje treba zapoeti sa koritenjem
cilijarnih senzornih stanica kao posljedica tzv zvunih ugaalica i viljuki i to uz
cirkulatornih poremeaja krvnih ila pomo tri testa:Weberov, Rinnerov i
unutranjeg uha. Oteenja sluha izaziva Schwabachov test. Daljnje ispitivanje
kompresivna ili pozitivna faza. sluha obavlja se uz pomo audiometrije.
TUMORI UHA: dijele se na benigne i Audiometrija moe biti tonska i govorna.
maligne. BENIGNI: EGZOSTOZE su tumori Ispitivanje ravnotee vri se uz pomo
kosti koji se izbouju u lumen zvukovoda dinamikih i statikih testova.
mogu dovesti do suenja zvukovoda s Radioloka obrada- odnosi se na
razvojem provodne nagluhosti. FIBROMI, rendgensku snimku mastoidne kosti po
HONDROMI, ADENOMI, ANGIOMI, Schuller-u , temporalne kosti po
OSTEOMI. MALIGNI: KARCINOM UKE
Stanwersu-u, a u zadnje vrijeme je sve
ea upotreba CT-a i NMR. Ove dvije
zadnje snimke se koriste
diagnosticiranje tumora uha.
Mikrobioloka obrada- se koristi kod
pc. sa povredom vanjskog i sredanjeg
uha i kod pc.sa povredom uha koje su
inflamirane. Rdi se bris uha i rane na
biogram i antibiogram. Genetsko
ispitivanje-provodi se kod pc. sa
anomalijama vanjskog i srednjeg uha te
kod pc sa gluhoom, tj sa oteenjem.
Poznato je da postoje tzv sindromi kod
kojih pc osim anomalija uha imaju i
oboljenja ili oteenja drugih organa ili
tkiva u organizmu pa se treba konzultirati
genetiar.
TERAPIJA OBOLJENJA UHA- Terapija
kongenitalnih anomalija uha-se vri u
estetske i funkcionalne svrhe.Za
normalan razvoj govora neophodan je
uredan sluh pa tako ako imamo dijete sa
anomalijom vanjskog uha za kojeg za
kojeg ustvrdimo da ima normalno
razvijeno vanjsko i unutranje uho
potrebno je pristupiti op zahvatu
korekcije vanjskog uha tj rekonstrukciji
transmisijskog aparata kao i op srednjeg
uha. Terapija upalnih oboljenja uha-
moe se sprovoditi medikamentozno i
kirurki. Kod blae upale vanjskog i
srednjeg uha koristi se antibiotska th u
obliku kapi. Njee se radi o ostati to due u krevetu, kontrola boli
Dexamethason-Neomicin kapima i 0.3%
kapima Gentamicina. Za neka oboljenja
potrebno je uvesti antibiotik a za neka
kirurka intervencija.
TERAPIJA TRAUMATSKIH OTEENJA
UHA-sprovodi se to ranije. Ako se radi o
mehanikoj traumi treba sprovesti
dezinfekciju i ienje mjesta
povrijeenja. Posebnu panju treba
obratiti pregledu bubnjia i ispitivanju
stanja sluha i ravnotee. Ako je nastala
manja trauma tekve traume
zbrinjavaju i otputaju doma. Kod pc. sa
akutnom akustinom traumom potrebno
je reagirati to prije i to u prvih nekoliko
sati jer se tada postiu najbolji rezultati u
vraanju sluha
Ka normalnim vrijednostima. Obino se
takvi pc-hospitaliziraju.
TERAPIJA TUMORA UHA-kirurki
uglavnom, kada se odstranjuje dio uke
sa tumorom. Ovisno o stadiju odstranjeni
dio moe biti mali a moe biti i cijela
uka. Ponekad je potrebno proiriti op.
Zahvat i na srednje uh. U veini
sluajeva nakon op zahvata pc. se
upuuju na zraenje a neki pc budu
podvrgnuti i citostatskoj th.
za CERUMEN OBTURANS-se lijei
ispiranjem uha obinom vodom ili
rastvorom 3% acidiborici, rivanol ili NaCl-
om. Ako je cerumen jako tvrd koristi se
3% hidrogen 2-3 puta na dan.
OTOSKLEROZA-se lijei kirurkim
putem i to uglavnom proteze koje se
postavlja na mjesto stapesa .
MENIEROVA BOLEST- je bolest koja se
lijei u vie faza, u prvoj fazi lijei se
medikamentozno, u drugoj se pokuava
lijeiti manje mutilantnim operacijama
(ugradnja cjevica u srednje uho i
instalacija lijekova u srednje uho), a u
zavrnoj fazi pristupa se labirintektomiji
(unitenju labirinta kirurkim putem).
PRESBIACUSIS-je oboljenje koje nema
specifinu th nego se pokuava lijeiti
lijekovima koji poboljavaju krvotok,
metabolizam mozga i drugim lijekovima.
POSTOPERATIVNA NJEGA PACIJENTA
S OBOLJENJEM UHA-nakon svakog
operativnog zahvata na uhu potrebno je
znati elemente njege koji su vani za
pravilnog i pravovremenog oporavka pc.
Potrebno je naglasiti da pri otpustu pc.
ima kontakt sa operaterom, klinikom i sa
obiteljskim lijenikom.
GENERALNE PREPORUKE NAKON
OTOKIRURKIH ZAHVATA-prvi dan
nakon op zahvata, konzumiranje dovoljno
tekuine(dehidracija dovodi do poveanja
boli i sporijem zarastanju rane),
izbjegavati sol i kofein, zabranjeno je
ispuhavati nos(dovodi do poveanja
pritiska u uima i moe dovesti do
krvarenja ), prva dva tjedne poterbno je
da pc lei sa operiranim uhom prema
gore, mora imati zavoj, letenje je
dozvoljeno nakon 6 tjedana.
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA
se NOSA I PARANAZALNIH
SINUSA
Respiratorni sustav u ovjeka podijeljen
je u gornji i donji dio. Gornji dio
ine:nos, paranazalni sinus, drijelo ili
pharinx i grkljan ili larinx a doni ine :
dunik ili tarhea, dunice ili bronchi i
plua. Nos se razvija krajem prvog
mjeseca embriogeneze i to iz dva
lateralna i jednog medijalnog pupoljka .
Iz medijalnog pupoljka se razvijaju
medijalne strukture nosa (septum, vrh
nosa, greben nosa), kao i srednji dio
gornje usne internaksilarna kost i filtrum.
Iz lateralnih pupoljaka se razvijaju nosna
krila i lateralni dijelovi nosne piramide Postoje 4 paranazalne upljine:maksilarni
(kotane i hrskavine struktur). Osim sinus, frontalni sinus, etmoidalni i
nosnih pupoljaka na licu se formiraju dva sfenoidalni sinus.
maksilarna pupoljka iznad primitivnih
usta , a ispod njih se nalaze dva
mandibularna pupoljka. Od ovih
pupoljaka se stvarajau gornja i donja
vilica i ova faza se odigrava u toku treeg OBOLJENJA NOSA I
mjeseca embriogeneze. U istom mjesecu PARANAZALNIH SINUSA
stvaraju se pupoljci nosnih koljki kao i Mogu se podijeliti: kongenitalna, upalna,
zaeci paranazalnih upljina. traumatska, tumori, posebna stanja.
NOS-dijeli se na vanjski i unutarnji, KONGENITALNA OBOLJENJA NOSA-
unutarnji se dijeli na dvije simetrine nastaju kao posljedica nasljeenih
upljine. Nos predstavlja vezu drijela sa poremeaja ili kao posljedica djelaovanja
okolinom a izvana je obloen koom, a sa tetnih agensa na plod djeteta. Najee
unutarnje str. Sluznicom. Vanjski nos- anomalije Disostosis
ima trostrane piramide sa vrhom mandibulofacijalis-predstavlja
okrenutim prema elu. Graen je tri udruenje anomalije lica
grupe elemenata : kotani svod koji ine antimongoloidni poloaj oiju rascjepom
nosne kosti , hrskavini svod koji ine donjeg onog kapka , nerazvijenou
traingularne hrskavice, gornje ivice kostiju lica, malim usnama i visokim
kvadrangularne hrskavice kao i hrskavice nepcem. Meningokele-su tvorevine koje
prednjeg dijela septuma i vrh nosa koji predstavljaju vreice od tvrde modane
ine alarne hrskavice. Vestibulum nosa ovojnice sa ili bez modanog tkiva koje
se nalazi na granici vanjskog i unutarnjeg kroz otvore na lubanji nastale
nosa. Unutarnji nos-podijeljen je u dvije nepotpunim srastanjem kostiju
polovice. Otvaraju se naprijesd pomou prominiraju u nos. Mogu biti
vestibuluma a straga preko zadnjih endonazalne, paranazalne. Medijalne
otvora koji se nazivaju krune. Preko njih fistule nosa i demoidne ciste- nastaju
nos komunicira sa nosnim dijelom kao posljedica zaostajanja embrionalnog
drijela . Svaka nosna upljina ima 4 epitela na mjestima spajanja u toku
zida: Gornji zid-lamina kribroza embrionalnog razvoja. Atrezije i
etmoidalne kosti ujedno ini i dio prednje stenoze nosnih otvora- predstavljaju
lubanjske jame a na njoj postoje otvori potpuni nedostatak ili suenje otvora na
kroz koje prolaze nervna vlakna za miris. nosu. Deformacije nosa-grbav nis,
Pod nosa ini nepce. Medijalni zid-ini sedlast nos, iskrivljen, deformacije nosne
septum koji je graen od prednjeg pregrade (devijacija, greben na septumu,
pokretnog dijela koji je hrskavian i bodlje na pregradi, iskrivljenost samo
stranjeg dijela koji je kotan. Lateralni ili hrskavinog dijela ). Perforacije nosne
vanjski zid-na njemu se nalaze otvori pregrade-predstavlja komunikaciju
paranazalnih upljina. Na njemu se izmeu desne i lijeve polovice nosa kroz
nalaze tri nosne koljke a ispod svake nosnu pregradu, najee nastaje kao
koljke se nalazi i hodnik u kojem se posljedica op. Zahvata na nosnoj
otvaraju pojedini sinusi. pregradi, upalnih procesa na pregradi te
FUNKCIJA NOSA-Respiracija- Zrak komplikacija stranih tijela u nosu.
najprije nailazi na donje i srednje nosne TUMORSKA OBOLJENJA NOSA I PNS-
koljke, to zranu struju usmjerava u veoma opasne po ivot,dijele se na: -1.
pravcu srednjeg nosnog hodnika . frontobazalne povrede- povrede
Odatele zrana struja preko epifaringsa frontalne kosti sa frontalnim
dolazi u drijelo, grkljan i plua. Kod sinusom,etmoidalne kosti sa etmoidalnim
izdaha kroz hoane ulazi i kree prema sinusom,sfenoidalne kosti sa
prednjim nosnim otvorima. Oni su ui od sfenoidalnim sinusom i nosnih kostiju.
hoana pa dio zrane struje proe kroz Kod frontobazalnih povreda mogu nastati
njih a dio se vraa u nosnu upljinu. povrede orbite i njenog
Zatita-proiavanje, zagrijavanje, sadraja,modanih ovojnica, modane
vlaenje zraka u nosu. Miris, Refleksi, mase, krvnih ila mozga praenih
Fonacija. endokranijalnim krvarenjem te povrede
PARANAZALNI SINUSI predstavljaju velikih modanih ivaca.
pneumatske prostore u kostima glave 2.Maksilofacijalne povrede- povrede
koje su preko otvora povezane sa nosom. lica izmeu gornjih zuba i gornje ivice
orbite (supraorbitalnog luka). Mogu biti TUMORI NOSA I PNS BENIGNI-
locirane centralno- dijele se prema osteomi (kotani tumori) lokalizirani u
autoru:- Le Fort I,Le Fort II i Le Fort III, i podruju frontalnog sinusa. MALIGNI-
lateralne povrede-u podruju najee se dijele na tumore koe-
zigomatine kosti i gornje vilice, a bazocelularni i planocelularni,a tumori
nastaju prilikom udarca u lice sa nosa i pns su porijeklom epitenog i
strane.3. izolirane povrede nosa- vezivnog tkiva.
dijele se na stare i svijee povrede nosa, POSEBNA STANJA U
to je vano kod lijeenja ovih povreda.4. RINOSINUSOLOGIJI: 1.KRVARENJE IZ
indirektne frakture poda orbite- NOSA- EPISTAXIS- esta pojava u
BLOW OUT-nastaju kao posljedica tupe svakom ivotnom dobu,najee mjesto
sile na onu jabuicu,ime se izaziva krvarenja iz nosa je prednji segment
pojaan pritisak u orbitalnoj upljini i nosne pregrade,a ponekad mogu biti
fraktura donjeg zida orbite u prostor krvarenja iz stranjih loa septuma ili
maksilarnog sinusa,dovodi do smanjenja nosnih koljki. Uzroci su lokalni-
mobilnosti one jabuice,dipoplija i traumatski ili upalni,tumori nosa i pns ili
trnjenje u podruju infraorbitalnog ivca. sistemski- razne hematoloke
5. Eksplozivne povrede lica- bolesti,opa oboljenja, kardiovaskularna
posaljedica djelovanja vatrene sile. 6. oboljenja,a nekad se uzrok ne moe
Promrzline CONGELATIO i opekotine- otkriti pa se to naziva idiopatsko ili
COMBUSTIO- nastaju kao posljedica esencijalno krvarenje iz nosa. 2.STRANA
djelovanja promjenjene vanjske TIJELA U NOSU- dospijevaju najee
temperature na lice. kroz prednje nosne otvore,a rijetko kroz
UPALNA OBOLJENJA NOSA I PNS- hoane. 3. RHINOPHYMA- oboljenje koe
upalna oboljenja vanjskog nosa: 1. nosa koje neki autori svrstavaju i u
ir na nosu- furunculus nasi- ogranien upalna oboljenja.karakterizira se
gnojni upalni proces,obino na vrku proirenjem kapilara,hipertrofijom
nosa,najee nastaje oko korjena vezivnog tkiva i lkterojnih lijezda,a
dlaice u nosu. 2. Crveni vjetar- kliniki se manifestira kao uvean,
zarazno oboljenje izazvano vorasti nos. 4. ALERGIJSKI
streptokokom. 3. Upalna oboljenja RINOSINUZITIS- manifestira se
nosnog predvorja- impetigo,ekcem i napadajima kihanja. Mogu se javiti
nosne ragade. Upalna oboljenja sezonski i nesezonski oblik. 5.
unutranjosti nosa: 1. Rhinitis acuta- VAZOMOTORNI RINITIS- slian je
upalni proces na sluznici nosa,izazvan alergijskim rinitisima,razlika je u tome
virusima. Predisponirajui faktori su to kod ovih rinitisa sluznica nosa je
rashlaivanje organizma,premorenost i preosjetljiva na izvjesne podraaje koji
iscrpljenost,loa ishrana,kliniki se dovode do neurovaskularnih poremeaja.
manifestira oteanim disanjem na 6.NOSNA POLIPOZA ILI POLIPI NOSA-
nos,kihanjem,pojaanom sekrecijom iz stanje koje se karakterizira stvaranjem
nosa,poviena TT i opa slabost. 2. polipa u srednjem nosnom hodniku ili na
Kronini rinitis- manifestira se otvorima sinusa. Javlja se oteano
kroninim promjenama na sluznici,mogu disanje,sekrecija a ponekad i deformacija
se oitovati kroz njenu hipertrofiju nosne piramide.
( zadebljanost) ili atrofiju (stanjenost). DIJAGNOSTIKE PROCEDURE U
Nastaje zbog: neljeenog dugotrajnog RINOSINUSOLOGIJI- anamneza, orl
akutnog rinitisa,esti su pregled,prednja rinoskopija- pregled
recidivi,dugotrajne infektivne prednjeg dijela nosa spekulumom,
bolesti,kronina kardiovaskularna stranja rinoskopija- pregled stranjeg
oboljenja,oboljenja bubrega,deformacija dijela nosa pomou malog ogledala i
nosne pregrade,uveane vegetacije. svijetla. Ogledalo se ubacuje u usnu
Upale paranazalnih sinusa sinuzitis- upljinu iza mekog nepca i pregleda se
na epifarinks,hoane i zadnji dijelovi nosnih
Staje direktnim irenjem infekcje iz upljina, rinomanometrija- metoda
nosa,traumom,barotraumom i kojom se mjeri disajna sposobnost nosa,
hematogenim putem. Simptomi-opi- olfaktometrija- metoda kojom se
glavobolja,poviena TT, gubitak apetita, i ispituje ulo mirisa, radioloke
lokalni- oteano disanje na nos, sekrecija, pretrage-rtg,ct i mr. TERAPIJA
bol u podruju sinusa i otok mekih RINOSINUSOLOKIH OBOLJENJA-
dijelova lica. kongenitalne anomalije nosa i pns samo
kirurki,upalna oboljenja nosa- mebriogeneze vrata i vratnih organa pa
antibioticima, lokalna th u nos- kapi, tako i drijela, kongenitalne ciste i fistule
vano- ne koristiti vie od 7 dana,jer vrata. MEDIJALNE CISTE I FISTULE VRATA-
dovode do trajnog zadebljanja sluznice nastaju zbog poremeaja u involuciji
nosa i nepovratnih promjena u nosu koje tireglosalnog duktusa. Te ciste nastaju
rezultiraju trajnim tegobama u vidu kada se dio kanala slijepo zatvori, a
oteanog disanja na nos. Th tumora nosa fistule kada se dio kanala otvori na koi
i pns- plastino rekonstruktivna kirurgija. vrata. LATERALNE CISTE I FISTULE
ANATOMIJA DRIJELA I VRATA- nastaju zbog poremeaja krnih
GRKLJANA- lukova i brazda. Otvori fistula se najee
nalaze ispred prednje linije muskulus
FARINGOLARINGOLOGIJA- USNA sternokleidomastoideusa. Ove ciste
UPLJINA,DRIJELO I GRKLJAN. mogu maligno alterirati.
USNA UPLJJINA- poetni dio probavnog KONGENITALNE ANOMALIJE
trakta,ograniena je sprijeda sa usnama, GRKLAJNA-este su- 1.stridor
straga prednjim nepanim lukovima, sa congenitalis- stanje u kojem dijete ima
strane obrazima,sa gornje strane tvrdim i oteano i ujno disanje,javlja se odmah
mekim nepcem a dno ini jezik i baza po roenju ili nakon nekoliko dana. Uzroci
usne upljine. Anatomsi se usna upljina su: membrana laryngis- pojava gdje ne
moe podijeiti na 2 dijela: vestibulum doe do potpunog odvajanja glasnica i
oris- predvorje usne upljine,koje je laringomalacija- uroena slabost
ogranieno obrrazima i usnama sa hrskavinog dijela grkljana uz
vanjske strane a sa unutranje strane istovremenu slabost miia grkljana.
desnima i zubima i prava usna upljina Simptomi: oteano disanje, promuklost i
koju ini ostali dio usne upljine. inspiratorni laringealni stridor koji se
ANATOMIJA DRIJELA- PHARYNX- organ pojaava pri uzbuenju,plau i naporu.
konusnog oblika,protee se od baze 2.laringocoele- vreasto izboenje
lubanje do donje ivice grkljana,a morgagnijevog ventrikula- prostora
nastavlja se dalje sa jednjakom. Dijeli se izmeu glasnica i ventrikularnih
u 3 etae: nasopharynx ili epipharynx- nabora,sadravaju zrak a poveava se pri
nsni dio drijela, mesopharynx illi naporu. Mogu biti unutranje i vanjske.
oropharynx- srednji sprat drijela i TRAUMATSKA OBOLJENJA USNE
hypopharynx ili laryngopharynx- donji UPLJINE,DRIJELA I GRKLJANA-
sprat drijela. simptomi: bol, krvarenje, oteano
ANATOMIJA GRKLJANA- LARINX- gutanje, oteano disanje. TRAUME USNE
predstavlja poetni dio donjih dinih UPLJINE- mogu biti lake i tee-mogu
puteva, smjeten u prednjem dijelu vrata ostaviti posljedice po pacijenta ili izazvati
u visini 3. I 6. Vratnog kraljeka.prema smrt( mogu izazvati opstrukciju dinih
gore je povezan sa hioidnom kosti,a dole puteva). TRAUME DRIJELA- nastaju
se nastavlja traheja. upljina grkljana se djelovanjem mehanike sile, kemijskim
dijeli u 3 prostora: GLOTTIS- prostor u sredstvima,toplinom,te stranim tijelom
grkljanu izmeu glasnica, koje zapadne u drijelo. Simptomi- bol,
SUPRAGLOTTIS- prostor iznad glasnica krvarene,oteano gutanje, a kod
sve do aditus laryngis, SUBGLOTTIS- hipofarinksa i oteano disanje. TRAUME
prostor ispod glasnica sve do traheje. GRKLJANA- mogu biti
KONGENITALNE ANOMALIJE USNE toplinske,mehanike,funkcionalne,radijac
UPLJINE- 1. RASCIJEPI USANA I NEPCA- ijske i jatrogene.
nasstaju zbog nesrastanaj nosnih i
maksilarnih pupoljaka u poetku
embrionalnog razvoja. 2. MALA
MANDIBULA- MICROGNATHIA- najee
udruena sa drugim anomalijama- UPALNA OBOLJENJA USNE
aglosia- nedostatak jezika, stenoza aorte. UPLJINE,DRIJELA I GRKLAJNA-
3. SUVINE TITNE LIJEZDE- izazvane virusima,bakt,gljivicama.
THYROIDEAE ACCESSORIAE- mogu se Simptomi- smetnje u proizvodnji
nai itavom duinom duktus pljuvake, zadah iz usta, poremeaji
tireoglosusa,kanala koji se prostire od osjeta okusa, smetnje u vakanju i
korijena jezika do grudnog koa. gutanju i smetnje u fonaciji i bol.
KONGENITALNE ANOMALIJE Najea upalna oboljenja su:- stomatitis-
DRIJELA-nastaju zbog komplicirane upala sluznice usta, glossitis- upala
jezika, sialoadenitis- upala pljuvane kompjutera koji dobivenu sliku postavla
lijezde, pharyngitis- upala drijela, na monitor, nome se vri i analiza
tonsillitis- upala krajnika,laryngitis- upala pokretanja glasnica. Fonijatrijski
grkljana. pregleed- slui za utvrivanje fonacijske
TUMORI USNE UPLJINE, DRIJELA I funkcije grkljana.
GRKLJANA- BENIGNI TM- tm drijela- TH KONGENITALNIH OBOLJENJA-
juvenilni angiofibrom- tm koji je rascijepi usana i nepca se rijeavaju
smijeten u epifarinksu,najee se javlja operativnim putem. Prilikom ljeenja
kod djeaka od 10-15 god,praen je rascijepa ,neophodna je suradnja
oteanim disanjem na nos, epistaxom, a ortodonta, kirurga i fonijatra. Rascijep
moe se iriti na sinuse,vrat,orbite. Tm usne se operira sa navrenih 6 mj ivota.
grkljana-dosta rijetki,pseudotumori- Operacija nepca se moe izvriti u
formacije u grkljanu koje nisu u stvari tm, jednom aktu, u 3 god ivota, ili u 2 akta,
to su tzv.vokalni vorii, koji se javljaju meko nepce se operira u 2, a tvrdo u 5
kod ljudi koji nepravilno koriste glas. god ivota.
MALIGNI TM- tm drijela- ca epifarinksa, POSTOPERATIVNA NJEGA PACIJENATA
ca tvrdog nepca, ca tonzile, ca SA FARINGOLOKIM OBOLJENJIMA-
hipofarinksa. tekua,kaasta mlaka hrana,izbjegavati
DG PROCEDURE U sokove od narane ili limuna- osjeaj
FARINGOLARINGOLOGIJI- vanjski peenja u ustima. Postoperativna njega
pregled usta, vrata, orofaringoloki nakon uklanjannja tonzila- esto se
pregled- pregled usne upljine i ulaza u pripisuju antibiotici, daju se lijekovi protiv
drijelo. Laringoskopski pregled- pregled bolova,kaasta hrana, vakae gume-
grklajna uz pomo laringealnog ogledala dovode do produkcije pljuvake koja
i eonog svijetla. Ili mikroskop- ubrzava zarasstanje rane. Izbjegavati
mikrolaringoskopija ili sokove,piti aj,mlijeko,vodu. Pratiti da se
laringomikroskopija- obavlja se u opoj ne pojavi krvarenje.
anesteziji. Rtg metode- kod fraktura, ct ili
mr. Videostroboskopija- metoda
pregledavanja grkljana uz pomo