Professional Documents
Culture Documents
Banjaluka
arlija applina br.1, 78000 Banja Luka
Tel.: +387 65 51 30 81
+387 51 38 43 10
PIB:402090260001; Matini broj: 1979728; Fax.: +387 51 38 43 12
Rjeenje br. U/I-314/04 Banja Luka E-mail: euromont.maglov@gmail.com
iro raun: 56716211007015-34 ZEPTER KOMERC BANKA
UGOVOR br.:
2. PROJEKTNI ZADATAK
8. PRORAUNI
8.1. Fiziko hemijske osobine TNG-a
8.2. Kapacitet postrojenja
8.3. Kapacitet skladinog rezervoara
8.4. Dimenzionisanje cjevovoda
8.5. Dimenzionisanje distributivne pumpe
8.6. Kapacitet isputanja sigurnosnog ventila skladinog rezevoara
Direktor
-
Telefon
-
Fax.
-
E-mail
-
www
-
Kostajnica 15.03.2013
Broj: 030313-S/DE
SAGLASNOST
na izraeni glavni mainski projekat
Obrazloenje:
Sve ostale izmjene i dorade projekta ukoliko se ukae potreba e biti tretirane kao dopuna
glavnog projekta.
Investitor:
M.P. ____________
Banjaluka 12.03.2013
Broj: 03-03/13-DE
RJEENJE
o imenovanju odgovornog projektanta
Ovim Rjeenjem imenujem diplomiranog ininjera mainstva Savo (Ratka) Marjanovi iz Banjaluke,
licenca br. 6877/07 za
ODGOVORNOG PROJEKTANTA
Mainske faze kompaktne pumpne stanice za snabdijevanje
motornih vozila tenim naftnim gasom (TNG-om)
Na objektu:
Protiv ovog rjeenja radnik ima pravo albe u roku od 8 (osam) dana.
Da sam se u toku izrade glavnog mainskog projekta kompaktne pumpne stanice za snabdijevanje
motornih vozila tenim naftnim gasom (TNG-om) br. 0301132013/DE na objektu BS Dejanovi
promet, Dobrljin, Kostajnica, RS, BiH vlasnitvo Dejanovi promet d.o.o. Kostajnica iz Kostajnice
pridravao zahtjeva iz projektnog zadatka br. 030313/DE i svih vaeih propisa i standarda kojima
je regulisana ova oblast.
Kostajnica 12.02.2013
Broj: 030313/DE
PROJEKTNI ZADATAK
UGOVOR br.:
M.P. Investitor:
_____________
Benzinska stanica Dejanovi promet sa prateim sadrajem je izgraena na parceli k.. 654/4 k.o.
Dobrljin. Sistem za skladitenje i snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom (kompaktna
pumpna stanica KPS) je smjeten na parceli k.. br. 672/1 (novi premjer) k.o. Dobrljin koja granii sa
parcelom na kojoj je smjetena postojea benzinska stanica.
Lokacija predmetnog terena je prikazana u grafikom dijelu ovog projekta na cr. br.TNG 00. 00. 00
Situacioni plan.
Kompaktna pumpna stanica za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom je smjeteno na
prethodno opisanom terenu i sastoji se od:
- rezervoarskog prostora (skladini rezervoar);
- distributivne pumpe;
- automatskog ureaja za punjenje automobilskih rezervoara- dispenzera;
- cijevne instalacije;
- pristupnih i protivpoarnih puteva;
- sistema protivpoarne zatite;
3.2.4. Dispenzer
Za punjenje pogonskih rezervoara motornih vozila, koristie se jedana apatar za mjerenje TNG tipa
''siplex'' sa 1 pitoljem, koji je predvien za rad u eksplozivno ugroarnim sredinama. Kapacitet
aparata je 25 l/min. Aparat je postavljen na samonosivu elinu konstrukciju I ini sastavni dio KPS-a.
I
3.2.5. Pristupni i protivpoarni putevi
Pristupni put KPS-a je sastavni dio KPS-a i predstavlja dio saobraajnice kojom transportna vozila
prilaze pretakalitu. Saobraaj na pristupnom putu se obavlja u jednom smjeru.
Predmetna gasna stanica slui za snabdijevanje motornih vozila tenim naftnim gasom u maloprodaji.
Teni naftni gas se doprema autocisternama. Poslije odvage autocisterne se spajaju na prikljuak za
istakanje na rezervoarz. Istakanje tenog naftnog gasa moemo vriti na sledee naine:
istakanje slobodnim isticanjem
istakanje pomou pumpe
Istakanje slobodnim isticanjem vrimo tako to spojimo parni prostor skladinog rezervoara i
autocisterne a zatim spojimo prostor tene faze skladinog rezervoara i autocisterne. Ovim se stvara
uslov da se izvri slobodno isticanje tenog naftnog gasa iz autocisterne u skladini rezervoar.
Istakanje pomou pumpe vrimo tako to spojimo prostore parne faze i skladinog rezervoara a zatim
prostor tene faze autocisterne spojimo sa usisnom stranom pumpe a prostor tene faze skladinog
rezervoara spojimo sa potisnom stranom pumpe. Pumpa u ovom sluaju stvara razliku pritisaka
izmeu autocisterne i skladinog rezervoara i na taj nain omoguuje istakanje tenog naftnog gasa.
Po izvrenom istakanju teni naftni gas je uskladiten u skladinim rezervoarima na povienom
pritisku koji ne dozvoljava isparavanje (max. 16.7 bara).
Prikljuak za Vozilo
Rezervoar Pumpa Agregat
punjenje koje se
za TNG za TNG za TNG
rezervoara puni
6.1.4. Instalacija i oprema odnosno mainska faza predmetnog objekta mora biti izvedena
tako da u svemu odgovara ovom projektu i u skladu sa vaeim propisima i standardima.Svako
odstupanje od projekta dozvoljeno je samo uz prethodnu saglasnost projektanta a sve izmjene
se moraju unijeti u graevinski dnevnik.
6.1.5. Radovima izgradnje objekta se ne smije pristupiti bez graevinske dozvole izdate
od nadlenih organa.
6.1.9. Garantni rok za kvalitet radova je rok predvien zakonskim propisima ukoliko u
ugovoru nije drugaije odreeno. Za ugraenu opremu vai garancija proizvoaa te opreme.
Garantni rok tee od dana tehnikog prijema izvedenih radova pod uslovom da komisija da
pozitivno miljenje.
6.1.10. U toku izvoenja radova IZVOA je obavezan da koristi materijal koji u potpunosti
odgovara vaeim propisima i standardima.Ugraeni materijal i oprema moraju imati svu
potrebnu prateu dokumentaciju predvienu zakonskim propisima (atesti, sertifikati itd.);
6.1.15. IZVOA radova mora za pojedine strune radove imati na gradilitu rukovodee
tehniko osoblje koje ima zakonsko pravo za rukovoenje takvim radovima. Svi radnici moraju
imati odgovarajue kvalifikacije i struno znanje potrebno za izvoenje radova na datoj
instalaciji. NADZORNI ORGAN ima pravo i dunost da putem graevinskog dnevnika naredi
IZVOAU da sa gradilita odstrani nestruno osoblje.
6.1.16. Pri izvoenju radova IZVOA mora voditi rauna da ne doe do oteenja okolnih
objekata, samog objekta na kom se izvode radovi i ve izvedene instalacije. Svaku uinjenu
tetu koja je uzrokovana namjerno, nemarnou ili zbog nedovoljne strunosti od strane
IZVOAA, IZVOA je duan da otkloni ili da snosi trokove otklanjanja nastale tete.
6.1.17. Sve otpatke i smee koje IZVOA sa svojim radnicima pri izvoenju radova
naini, duan je da o svom troku odnese sa gradilita na za to odreeno mjesto.
6.1.20. Nadzorni organ vodi graevinsku knjigu u kojoj evidentira sve izvedene radove.
graevinska knjiga mora biti zapeaena i ovjerena od strane investitora a mora biti ovjerena od
strane predstavnika IZVOAA radova i nadzornog organa.
6.1.23. Tokom izvoenja radova INVESTITOR mora obezbijediti lice koje e vriti struni
nadzor nad izgradnjom. Ime nadzornog organa INVESTITOR saoptava IZVOAU u pisanoj
formi prije poetka izvoenja radova. Nadzorni organ mora ispunjavati uslove propisane
Zakonom o izgradnji objekata i posjedovati odgovarajue strune kvalifikacije. Nadzorni organ
vri nadzor nad izvoenjem radova, usklauje dinamiku izvoenja radova i daje potrebna
upustva IZVOAU radova. Nadzorni organ ovjerava graevinski dnevnik, graevinsku knjigu,
situaciju i ostala slubena dokumenta.
6.1.27. Zavretkom radova se smatra dan kada IZVOA podnese nadzornom organu
pismeni izvjetaj o zavretku ugovorenih radova i nadzorni organ pismeno potvrdi navedeni
izvjetaj u graevinskom dnevniku. Nakon zavretka radova nadzorni organ podnosi zahtjev za
izvrenje tehnikog pregleda u pisanoj formi INVESTITORU.
6.1.30. IZVOA radova je duan da o svom troku otkloni sve nedostatke koje komisija
za tehniki pregled pronae i navede ih u pisanoj formi a koji su po ugovoru obaveza
IZVOAA radova.
6.1.31. Nakon dobijanja dozvole za upotrebu objekta, objekat se moe pustiti u probni rad.
Odobrenje za upotrebu izdaje organ koji je izdao odbrenje za gradnju i odredio komisiju za
tehniki pregled objekta.
6.2.1. Investicija se mora izvesti tako da u potpunosti odgovara projektu, tehnikom opisu,
predmjeru i predraunu, tehnikim i posebnim uslovima i uputstvima;
6.2.3. Izvoa montanih radova ne smije ometati druge izvoae koji rade na
predmetnom objektu;
6.2.4. Prije poetka izvoenja montanih radova graevinske podloge i podovi moraju biti
gotovi do te mjere da se po njima moe kretati i transportovati materijal i oprema bez opasnosti
od oteenja tih podloga i podova;
6.2.5. Prije poetka montanih radova na instalaciji u objektima krov i zidovi objekta
moraju biti u potpunosti gotovi tako da naknadni graevinski radovi ne bi doveli do oteenja
postrojenja i instalacije;
6.2.6. Materijal za izradu ppostrojenja mora biti nov, konstrukcije i obrade u skladu sa
vaeim tehnikim propisima iz ove oblasti. Ugraeni materijal mora imati sve neophodne
ateste i sertifikate predviene vaeim propisima i standardima kojima je regulisana ova oblast;
6.2.7. Sva oprema, armature i fitinzi moraju imati odgovarajue ateste i sertifikate
predviene vaeim propisima;
6.2.9. Odmuljivanje taloga mora se vriti van zatitnog okna tako da se sprijei prodiranje
gasa u kanalizaciju;
6.2.11. Savitljive cijevi se ispituju jednom u 3 (tri) mjeseca hladnim vodenim pritiskom od
najmanje 25 bara. pri tome se na cijev stavlja naljepnica ute boje sa datumom ispitivanja. O
ovom ispitivanju se vodi posebna evidencija;
6.2.13. Pristup vozilima koja nisu namijenjena za transport gasa onemoguava se rampom;
6.2.14. Ako nije pokretna pumpa mora biti postavljena na betonski temelj iji nivo mora biti
najmanje 100 mm iznad nivoa okolnog terena;
6.2.15. Pumpa mora biti spojena na posude tako da uvijek puni i prazni samo tenu fazu;
6.2.16. Spajanje pumpe na nepokretni cjevovod mora biti izvedeno savitljivim cijevima na
usisnim prikljucima;
6.2.18. Uz pumpu se mora nalaziti upustvo za rukovanje i znaci ili natpisi upozorenja;
6.2.19. Cjelokupna cijevna mrea postrojenja i instalacija mora biti izraena od cijevi koje
se ispituju na odgovarajui pritisak odgovarajuim medijem. Uz cijevi moraju biti isporueni
atesti proizvoaa;
6.2.23. Prije zavarivanja cijevi treba oistiti sa spoljne i unutranje strane. Hemijska
sredstva za skidanje hre ne treba upotrebljavati. Zakoene krajeve cijevi treba oistiti elinom
etkom do metalnog sjaja. Zavarivanje se ne smije izvoditi prilikom loih vremenskih uslova;
6.2.27. Cjevovodi stabilnih instalacija za gas moraju biti izvedeni od atestiranih elinih
beavnih cijevi ili cijevi njima odgovarajueg kvaliteta, a daljinski cjevovodi moraju biti izvedeni
od srednjetekih ili tekih elinih beavnih cijevi ija je debljina zidova poveana;
6.2.29. Spajanje cjevovoda prirubnicama vri se pri ugraivanju armature, pri pripajanju
savitljivih cijevi prenika veeg od 15 mm i pri ugradnji instrumenata, ako postoji potreba za
ienjem i odmuljivanjem cjevovoda;
6.2.30. Cjevovodi moraju biti uzemljeni i zatieni odgovarajuim sredstvima protiv korozije;
6.2.32. Izmeu dva zaporna organa mora biti postavljen sigurnosni ventil dovoljnog
kapaciteta isputanja za odnosnu sekciju cjevovoda;
6.2.33. Sigurnosni ventil se postavlja na cjevovod tene faze a na cjevovod parne faze
samo na mjestima na kojima se moe oekivti pojava kondenzacije;
6.2.37. Na stabilnom cjevovodu ispred spoja sa savitljiv cjevovodom mora se nalaziti ventil
za zatvaranje;
6.2.39. Prije putanja u rad iz gasne instalacije se mora izduvati zrak inertnim gasom;
6.2.40. Ispitivanje svih vodova visokog pritiska (parna i tena faza TNG-a) izvrit e se:
- na vrstou pritiskom od 20 bara ( 1,2 x radni pritisak),
- na nepropusnost pritiskom od 16.7 bara.
6.2.44. Ispitivanje instalacije na nepropusnost vri se vazduhom, ugljen dioksidom ili nekim
drugim inertnim gasom. Prije poetka ispitivanja cjevovod treba sa unutranje strane dobro
oistiti. Za vrijeme ispitivanja na nepropusnost treba da su svi ventili na instalaciji otvoreni. Prije
punjenja instalacije ispitnim fluidom treba da su ventili zatvoreni i da se zatim redom otvaraju
kako bi se provjerila njihova funkcionalsnost. Ispitivanje na nepropusnost obavlja se nakon
izjednaavanja temperatura u trajanju od 30 minuta za cjevovode visokog pritiska odnosno 10
minuta za cjevovode niskog pritiska;
Ukoliko se u toku ispitivanja primjete znaci iscurenje ili roenja potrebno je uoene nedostatke
otkloniti i kompletan postupak ispitivanja ponoviti. Ako nema pada pritiska u odnosu na poetnu
vrijednost ( uz korekciju pritiska zbog uticaja temperature ) i vidljivih iscurenja i roenja smatra
se da je instalacija zadovoljila ispitivanje na nepropusnost.
6.2.52. Postolje i elementi KPS moraju biti uzemljeni uz obezbjeenje prikljunog mjesta za
izjednaavanje potencijala, u postupku punjenja rezervoara auto-cisternom za distribuciju
TNGa;
6.2.53. Izvan prostora bezbjednosnih i zatitnih udaljenosti KPS jedinica mora biti
postavljena sklopka za iskljuivanje elektrine energije u sluaju nude, kojim se
istovremeno iskljuuje napajanje pumpe i zatvara elektromagnetni ventil na izlazu tene
faze iz rezervoara;
6.2.54. KPS jedinica mora biti certifikovana, odnosno ispitana od akreditovane i/ili
ovlatene domae organizacije, ili da posjeduje vaei strani dokument o usaglaenosti,
odnosno koja ispunjava uslove predviene posebnim propisima o posudama pod
pritiskom i o protiveksplozivnoj zatiti;
6.2.56. Proba postrojenja i cjevovoda poslije zavrenih radova izvodi se u cilju ispitivanja
rada postrojenja, pravilnosti odravanja, pravilnosti izvrenih radova u smislu funkcionalnosti;
6.2.58. Poslije uspjeno izvrene probe postrojenja, o emu se mora sainiti zapisnik
izmeu izvoaa radova i nadzornog organa, pristupit e se probnom pogonu;
6.2.59. Kvalitetni prijem postrojenja izvrit e se kad spoljna temperatura bude +20 0C;
0
Kritina temperatura C 95,6 152
Hemijski sastav:
Sadraj inertnih gasova, najvie 0.2 % teiskih jedinica;
Sadraj ugljovodonika, C1 i C2 najvie 3.0 % teinskih jedinica;
Sadraj ugljovodonika C4 najvie 65 % teinskih jedinica;
Sadraj ugljovodonika C5 najvie 1 % teinskih jedinica;
Sadraj ugljovodonika C3 ostatak do 100 %.
Fizikalno-hemijske osobine:
pritisak pare na 40 0C, najvie 14.7 kp/cm2;
ogled otparavanja, najvie 1.1 0C;
korozija (Cu traka na 40 C/1 sat), najvie
0
br. 1b;
sadraj ukupnog sumpora, najvie 50 mp/kp;
sadraj ulja, najvie 50 mp/kp;
smole ne sadri;
amonijak ne sadri;
voda iznad 30 0C u tragovima;
alkalije ne sadri;
miris- smjesa propan-butana u prodaji mora imati dovoljno intezivan miris kako bi se
omoguilo otkrivanje svih njenih mjeavina sa vazduhom ve u koncetracijama koje
su vee od jedne petine donje granice paljenja. Izuzetno ukoliko odorant smeta
procesu u kojem se smjesa propan-butana koristi tada se navedena smjesa moe
isporuiti bez mirisa.
HdTNG=99,35 MJ/m3 (23729 kcal/m3n)- Pogonska toplotna mo;
HdTNG=27,60 KWh/m3.
Upotreba:
gorivo za proizvodnju toplote i za osvjetljenje;
gorivo za motore sa unutranjim sagorijevanjem;
sirovina za specijanu upotrebu u industriji.
[k g/ dm] D ensity
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
Vapour pressure
[bar]
36
32
28
24
20
16
12
8
4
-4
-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80 [C]
[k g/ dm]
D ensity
0.84
0.8
0.76
0.72
0.68
0.64
0.6
0.56
0.52
0.48
0.44
0.4
0.36
0.32
0.28
0.24
24
22
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
-100 -80 -60 -40 -20 0 20 40 60 80 100 120 140 [C]
Najvea dozvoljena koliina skladitenog tenog naftnog gasa po jednom rezervoaru za temperaturu
skladitenja T=10 [0C]:
SV p
V max= [ lit ]
K100
Gmax =2370[kg]
d=1000
V max4
3600w
[mm] Raunski unutranji prenik cijevi;
m 500 3
V= = =0,9 [m /h ] Maksimalna zapremina tene faze plina u jednom rezervoaru;
556,4
d sp
s pr = c1 c2 [mm ]
K Proraunska dimenzija stijenke cijevi;
20 p
S
d sp
c 1 =0,085 [ mm]
K
20 p
S
Dimenzija stijenke usvojene cijevi vea je od proraunske dimenzije stijenke cijevi s> spr ;
Stvarna brzina strujanja TNG-a u cijevi je manja od usvojene brzine strujanja w wst ;
V max4
w st =1000 [m/ sec] Stvarna brzina strujanja TNG-a u usvojenoj cijevi;
d 2u3,6
d=10,3 [mm ]
c 1 =0,028 [mm ]
s pr =1,36[ mm]
ss pr zadovoljava;
w st =0,23[ m/sec ]
w w st zadovoljava;
Potisna strana
d s =33,7 [mm ] Spoljanji prenik cijevi;
c 1 =0,022 [mm]
s pr =1,28[ mm]
ss pr zadovoljava;
w w st zadovoljava;
d u=26,922,3=22,3[mm] d s /d u =26,9/22,3=1,206
c 1=0,021[mm]
s pr =1,18 [mm ]
s > s pr zadovoljava;
Skladini rezervoar:
3 2
P=25 [m /min.m ] Koliina isputanja plina po 1 [m2] tlocrtne povrine rezervoara
pri atmosferskom pritisku i temperaturi T= 15 [0C] DxL<10;
3
Z =136,35[m /min.]
Usvajam sigurnosni ventil DN32 kapaciteta isputanja 150 [m3/min.] sa podeenim pritiskom otvaranja
16,7 [bar];