Professional Documents
Culture Documents
Rodu Capsicum pripada veliki broj vrsta (preko 25), a najznaajnije su:
- Capsicum annuum (jednogodinja)
- Capsicum frutescens (viegodinja)
- Capsicum pendulum (viegodinja)
- Capsicum pubescens (viegodinja)
- Capsicum chinense (viegodinja)
Od navedenih vrsta najrasprostranjenija je i ima najvei privredni znaaj Capsicum annuum 1
sa sledeim podvrstama (Popov):
Najljua sorta
Capsicum frutescens
Naga Jolokia, 1 milion SU,
Banglade
Capsicum pendulum
2
http://www.uniprot.org/taxonomy/4073
Capsicum pubescens
Kapsaicin. Ljutina paprike potie od kapsaicina, koji se nalazi u ilicama ili bonim pregradama ploda, u
specijalnim elijama koje su ugraene izmeu tkiva ilica. Ove elije lako pucaju, rasipajui svoju sadrinu po celom
plodu, to daje utisak da je ceo plod ljut. Ljutina kapsaicina se oseti i pri razblaenju 1:2.000.000.
Slabo je rastvoran u vodi. Dobro se rastvara u mastima, uljima i alkoholu. Ako se uzima u veoma malim koliinama
kapsaicin u organizmu poveava apetit, podstie peristaltiku creva, pomae varenje. Moe se primenjivati u leenju
reumatskih tegoba (utrljavanjem u kou ari i izaziva priliv krvi u potkono tkivo, stvarajui oseaj toplote). U veim
koliinama je tetan, naroito kod osoba sa oteenom sluzokoom probavnog trakta.
Ljutina paprike izraava se u SU jedinicama (Wilbur Scoville Skovilove jedinice). Broj SU jedinica dodeljuje se na
osnovu podatka koliko puta je treba razblaiti da se ne oseti ljutina. ili paprike sadre i do 1% kapsaicina 6i srodnih
jedinjenja (kapsaicinoida), to je oko 150.000 SU jedinica. ist kapsaicin ima ljutinu 16.000.000 SU jedinica.
Karotenoidi paprike
Najznaajnije bojene materije. Kvalitet ploda paprike odreuje se na osnovu sadraja karotenoida.
Zelena boja ploda paprike potie od hlorofila i karotenoida hloroplasta: ksantofili (lutein,
neoksantin, violaksantin) i -karoten.
Sazrevanjem plod dobija narandastu, a na kraju procesa intenzivnu crvenu boju. Ova promena se
deava uglavnom zbog sintetizovanih novih oksigenovanih karotenoida (sa keto grupama),
karakteristinih samo za papriku. Najvaniji meu njima su kapsantin i kapsorubin, koji ine 65-80%
ukupne boje crvene paprike.
Sadraj ukupnih karotenoida moe se poveati sa oko 30 mg/kg (u nezrelom plodu) na oko 1000mg/kg
(u zrelom plodu). U ishrani su znaajni pre svega zbog svoje provitaminske aktivnosti i antioksidativne
sposobnosti.
Italy,
11721 Netherlands
(staklenici), 1200
Romania, 20162
Turkey, 88000
Serbia, 18827
Greece; 30,7
Hungary; 40,0
Italy; 27,8
Netherlands
(staklenici);
275,0
50
7. nedelja
9. nedelja
11. nedelja
13. nedelja
15. nedelja
17. nedelja
19. nedelja
21. nedelja
23. nedelja
25. nedelja
27. nedelja
2008. godina
29. nedelja
31. nedelja
33. nedelja
35. nedelja
39. nedelja
41. nedelja
Cena paprike (ilje) na zelenoj pijaci u Vranju (din)
43. nedelja
45. nedelja
47. nedelja
49. nedelja
10
51. nedelja
53. nedelja
USLOVI USPEVANJA
Toplota
Paprika je biljka toplog
podneblja
Za nicanje semena potrebna
je temperatura preko 15oC
Najpovoljnija temperatura za
rast je od 20 do 25oC
Nedovoljna temperatura
utie na opadanje pupoljaka,
cvetova i zametaka
Temperature ispod 0oC
prouzrokuju uginue biljaka
Kolebanja dnevnih i nonih
temperatura negativno utie
na rast i razvie paprike
Vlaga
Ima velike potrebe za zemljinom vlagom
Sorte krupnijih plodova imaju i vee zahteve prema
vlazi
Niska vlanost vazduha praena visokim temperaturama
izaziva opadanje cvetova i zametaka (optimum je od 60
do 70%)
Plodored
Ne gajiti papriku u monokulturi, kao ni posle srodnih useva (paradajza, krompira, pl.patlidana)
Na istu parcelu se moe vratiti najmanje posle 4 godine
Najbolji predusevi za papriku su biljke iz familije leptirnjaa (graak, boranija, pasulj...), itarice,
viegodinje leguminoze i trave
Paprika je dobar predusev za veinu povrtarskih i ratarskih useva, posebno korenastih
Prema nameni:
za sveu potronju
za industrijsku preradu
Prema veliini ploda:
krupnog ploda
sitnog ploda
Prema duini vegetacije:
rane
srednje rane
kasne
Prema obliku ploda:
babure (prizmatinog oblika)
polubabure
dugake paprike (kanije, roge i ipke)
rotunde (paradajz paprike)
feferone
trenjolike
POLUBABURE I ILJE
Mavanka, Palananka, Buketna I,
Moravica, Parainka (Institut za
povrtarstvo, Smederevska palanaka),
Matica, Somborka (Institut za ratarstvo i
povrtarstvo, Novi Sad), Amanda
(Superior, Velika Plana), Nemezis F1,
Skytia F1, Teseo F1 (Enza Zaden),
Campona F1, Hajdu F1 (Duna-r), Century
RZ F1, Bronson RZ F1 (Rijk Zwaan),
Palanaka babura Pirouet F1 (Seminis), Ciklon F1, Cecil F1
(ZKI),... 19
DUGE I ROGE
Smederevka, Lola (Institut za povrtarstvo, Smederevska palanaka), Ekstaza,
Silvija (Superior, Velika Plana), Ringo F1 (Nirit seeds), Campari F1
(Seminis), Adina F1 (Nunhems), Arlequin F1, Corinto F1, Rendo F1 (Clause),
Kameleon F1 (Seminis), Cornus F1 (Nickerson Zwaan), ...
KANIJE (KAPIJE)
Palanaka kapija, Palanako udo, Kurtovska kapija, Duga bela, upska rana, Virdina,
Severija, Zlatna medalja, (Institut za povrtarstvo, Smederevska Palanka), Amfora, Una,
Kalifornijsko udo (Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad), Slonovo uvo, Madona
(Superior, Velika Plana), Karpex F1, Kaptur F1 (Seminis), Miina F1, Kraljica F1 (MIP seeds),
Porteca RZ F1, Corinna RZ F1, Kappy RZ F1 (Rijk Zwaan), Atris F1 (Nunhems), Darovita F1
(Nickerson Zwaan), Julianus F1 (Duna-r), Mitos F1 (ZKI), ...
FEFERONE INDUSTRIJSKE
Feferona crvena, PAPRIKE
Feferona uta, Horgoka slatka-2 (HS-2),
Rumenka, Karmen, Horgoka slatka-3 (HSH-
Zlata, Balkan... 3), Odvajajua slatka-1,
Peani grom, Tisa,
Gorogled, Palota F1,
ROKOVI PROIZVODNJE
Gustina sadnje
Pri proizvodnji u zatienom prostoru
rane sorte paprika se gaje u guem sklopu
(5-10 biljaka/m2)
Visoke sorte paprika za celosezonsku
proizvodnju gaje se u gustini od 4-6
biljaka/m2
Rasaivanje se obavlja u dvoredne ili
vieredne pantljike (35-40x20-30cm), ili u
palir (40-50x30-40cm sa rastojanjem
izmeu sredina traka od 140 do 160cm)
U najsavremenijim, visokim plastenicima i
staklenicima sa grejanjem, paprika se gaji u
gustini 3-3,5 biljke/m2, voenjem najee na
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 34
dva stabla. fakultet Univerziteta u Beogradu
Paradajz i paprika se u plastenicima esto gaje u
monokulturi. Ako se navodnjavanje sprovodi zajedno sa
fertigacijom, preko sistema kap po kap, preporuuje se
gajenje paprike u istim redovima kao i prethodne godine.
Na taj nain iskoristie se zalihe hraniva od prethodne
godine, a i soli koje su potiskivane vodom na periferiju
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 35
redova nee depresivno delovati na biljke.
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 36
fakultet Univerziteta u Beogradu
Postavljanje mal folije
NEGA USEVA
Maliranje zemljita (nastiranje)
Maliranje se moe vriti i u plastenicima i na
otvorenom polju. Osnovna prednost korienja mala
se ogleda u racionalnijem korienju vode, kontroli
korova, smanjenim tetama od bolesti, poveanju
koliine CO2, boljem iskoriavanju svetlosti....
Kao mal koristi se organski materijal (slama,
piljevina, kora...) ili plastine folije
Kod proizvoaa sa manje iskustva pri gajenju na
malu mogu nastati problemi, koji su obino
posledica loeg navodnjavanja
Pri nastiranju mal folijom ona treba u potpunosti
da nalegne na zemljite (bez vazdunih depova)
Kultiviranje i okopavanje
Ove mere imaju za cilj zadravanje vlage
rastresanjem povrinskog sloja zemljita, mehaniko
unitavanje korova.
Prvo kultiviranje se obavlja desetak dana posle
rasaivanja, a ostala posle svakog navodnjavanja ili
jae kie
Okopavanjem suzbijamo korove u redu i rastresamo
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 37
zemljite koje je u zoni korenovog vrata.fakultet Univerziteta u Beogradu
Navodnjavanje
Sa pojavom prvih plodova paprike usporava se rast korena.
Biljka se ne zaliva da
Navodnjavanja moraju biti izvedena pravovremeno potrebnom koliinom
vode. Vlanost zemljita se moe odrediti iskustveno, ili preko ureaja i
bi se prihranila!
obraunskih formula. U fazi ukorenjavanja, cvetanja i zametanja treba
odravati vodni reim zemljita na 75-80% poljskog vodnog kapaciteta, a u
fazi plodonoenja 85%.
Paprika je najosetljivija na nedostatak zemljine vlage posle
presaivanja i naravno u fazi cvetanja i razvoja plodova. Ukoliko u prvoj fazi
rasad pati zbog nedostatka vode produie se vegetacija i redukovae se
prinos useva.Nedostatak zemljine vlage u fazi cvetanja i rasta plodova
dovodi direktno do opadanja cvetova (redukovanje broja plodova) i do
masovnije pojave vrne trulei plodova. Plodovi su sitniji i loijeg kvaliteta.
Na lakim zemljitima paprika se navodnjava ee, veim koliinama
vode, dok na teim ree, manjim koliinama vode. Na lakem zemljitu jae
je i ispiranje hraniva, pa i ubrenje mora biti intenzivnije. Na srednje tekim
zemljitima paprika se navodnjava na 7-10 dana s koliinom vode od 20 do
25 litara/m2.
Kad je potpuno razvijena biljka paprike tokom letnjeg dana potroi vie
od pola litre vode
Postoji vie naina navodnjavanja:
1. Sistemom kap-po-kap sa prihranom (najdelotvorniji)
2. Brazdama i potapanjem (tradicionalno i jednostavno)
3. Vetakom kiom (ako drugi nain ne postoji)
Navodnjavnjem sistemom kap-po-kap obezbeuje se optimalan
odnos vode i vazduha u zemljitu, dobro ukorenjavanje. Posle rasaivanja (2-3 nedelje)
Preko ovog sistema se mogu primeniti vodotopiva mineralna zalivanja treba redukovati kako bi se
ubriva u svrhu prihranjivanja useva (fertigacija).
Voda za navodnjavanje treba da je kvalitetna. Vodovodska voda zbog inicirao razvoj korenovog sistema
sadraja hlora nije preporuljiva za navodnjavanja. Navodnjavanja hladnom (razvijeniji korenov sistem=manje
bunarskom vodom vriti tokom noi i u ranim jutarnjim satima (najmanji
temperaturni okovi). problema u plodonoenju sa trulei
vrha ploda).
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 38
fakultet Univerziteta u Beogradu
ema sadnje paprike babure (hibrid) na otvorenom polju
32-33cm
50cm
40
Folija 1-1,2m
Prihranjivanje
Svaka faza razvoja biljke zahteva odreen odnos hraniva!
Od faze poetnog porasta, pa do kraja berbe prema uputstvu strunog lica dodavati fertigacijom i folijarnom prihranom
KALCIJUM. esta je pojava u paprici trule vrha ploda. Kalcijum ima strukturnu ulogu u elijskoj grai i ukoliko
41ga u
zemljitu ima u dovoljnim koliinama, tete od trulei vrha ploda bie minimalne.
Specifine mere nege
Formiranje i voenje biljke
Ovo je mera koja se primenjuje u visokim plastenicima i staklenicima zbog velike bujnosti hibrida. Na taj nain
se dobije vei broj krupnijih, ujednaenijih i kvalitetnijih plodova po biljci .Potpora moe biti u obliku palira od
manile ili ice. Nema opteg obrasca za formiranje uzgojnog oblika paprike.
1)Primer rezanja ranih hibrida u tipu babure:
Pustimo biljku da se posle rasaivanja ukoreni i razgrana
Kada grane dostignu veliinu od 20-25 cm izaberemo dve najjae, a ostale zakinemo na drugom kolencu s tim
da na zakinutim izdancima ostavimo listove, ali uklonimo cvetove
Na 2 stabla koja smo ostavili zakidamo bone izdanke iznad drugog kolenca
Na glavnim stablima na svakom kolencu ostavimo jedan plod
2)Primer rezanja ranih hibrida u tipu kapije i ljutih u tipu ipke:
Na svim formiranim granama ostavljamo i beremo 2 ploda (prodaju se na komad)
Nakon ubiranja po dva ploda najslabije grane se otklanjaju i ostavljaju se samo dve najae
Dalje voenje je kao kod prethodnih hibrida (rana babura)
Opta pravila
Ostavljati dovoljno vegetativne
mase (lia)
Pravovremeno uklanjati viak
grana
Orezivanje prilagoditi
osobinama hibrida
Kod babura se ostavlja manji
broj plodova u poreenju sa Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 43
ipkama i kapijama (HRF tip) fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 44
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 45
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 46
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 47
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 48
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 49
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 50
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 51
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 52
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 53
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 54
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 55
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 56
fakultet Univerziteta u Beogradu
Bor (nedostatak)
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 57
fakultet Univerziteta u Beogradu
Magnezijum (nedostatak)
Viak azota