You are on page 1of 69

PAPRIKA - Capsicum annuum, fam Solanaceae

Rodu Capsicum pripada veliki broj vrsta (preko 25), a najznaajnije su:
- Capsicum annuum (jednogodinja)
- Capsicum frutescens (viegodinja)
- Capsicum pendulum (viegodinja)
- Capsicum pubescens (viegodinja)
- Capsicum chinense (viegodinja)
Od navedenih vrsta najrasprostranjenija je i ima najvei privredni znaaj Capsicum annuum 1
sa sledeim podvrstama (Popov):
Najljua sorta
Capsicum frutescens
Naga Jolokia, 1 milion SU,
Banglade

Capsicum pendulum
2
http://www.uniprot.org/taxonomy/4073
Capsicum pubescens

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 3


http://www.uniprot.org/taxonomy/4073
fakultet Univerziteta u Beogradu Capsicum chinense
POREKLO

I centar porekla: Juna Amerika, centralna Amerika.


II centar porekla: Azija (zapadna Indija)

Botaniko ime Capsicum dobila je od grkih rei


kapso, kaptein (ljutina, gutati) i
kapsakes (mahuna)

Grka re peperi i latinska piper, koje znae crni biber.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 4


fakultet Univerziteta u Beogradu
ZNAAJ
Visoka nutritivna i bioloka vrednost paprike ogleda se u znaajnom sadraju ugljenih hidrata, belanevina, biljnih
vlakana, ulja, organskih kiselina, mineralnih materija, vitamina, pigmenata, kapsaicina i eterinih ulja.

Voda. U sirovoj industrijskoj paprici se kree 82-92%


U osuenom proizvodu iznosi max. 11% (JUS E.H6.101, 1975).
Ugljeni hidrati . Od ukupne koliine eera koje plod paprike
sadri, oko 90-98% ini glukoza, a ostatak saharoza. Na poetku
formiranja ploda sadraj eera je oko 20% (raunato na suvu
materiju), da bi kasnije, u fazi zrelosti, dostigao maksimum od 40%.
Kod zainske paprike je naroito vaan sadraj eera jer znaajno
utie na zainske osobine. Uslovi uzgoja, kao i sortne karakteristike,
bitno utiu na sadraj eera. Celuloza je u paprici prisutna u koliini
10-18% (raunato na suvu materiju).
Proteini . Plod paprike je bogat u azotnim materijama
(belanevine, aminokiseline, ..). Sadraj proteina u paprici u odnosu
na suvu materiju je 16-17% u perikarpu i 18% u semenu.
Lipidi. Mlevena zainska paprika sadri proseno oko 10-14% ulja.
Sadraj ulja u perikarpu je oko 6%, dok je u semenu 20-30%, od
ega je najvie nezasiene masne kiseline sa 18 C-atoma, tj. linolne
(18:2).
Organske kiseline. Organske kiseline imaju velikog uticaja na
formiranje ukusa paprike. Plodovi su relativno siromani organskim
kiselinama, najvei je sadraj jabune i limunske kiseline.
Mineralne materije. Perikarp ploda paprike sadri 5-6%
mineralnih materija, raunato na suvu materiju. Od makroelemenata
zastupljeni su: kalijum, natrijum, kalcijum, fosfor, magnezijum,
gvoe, aluminijum, hlor, sumpor. Najzastupljeniji mikroelementi 5
su: bakar, cink, kobalt, mangan.
Sadraj vitamina C u paprici je 4-6 puta vea nego kod limuna.
Vitamin mg/100g
C 100 300
B1 0,07 0,15
B2 0,04 0,07
E 0,30 8,24
Pantotenska kiselina 0,12 0,14
Niacin 0,20 0,76
Amid nikotinske kiseline 1,40
Karoten 3,00 37,00

Kapsaicin. Ljutina paprike potie od kapsaicina, koji se nalazi u ilicama ili bonim pregradama ploda, u
specijalnim elijama koje su ugraene izmeu tkiva ilica. Ove elije lako pucaju, rasipajui svoju sadrinu po celom
plodu, to daje utisak da je ceo plod ljut. Ljutina kapsaicina se oseti i pri razblaenju 1:2.000.000.

Slabo je rastvoran u vodi. Dobro se rastvara u mastima, uljima i alkoholu. Ako se uzima u veoma malim koliinama
kapsaicin u organizmu poveava apetit, podstie peristaltiku creva, pomae varenje. Moe se primenjivati u leenju
reumatskih tegoba (utrljavanjem u kou ari i izaziva priliv krvi u potkono tkivo, stvarajui oseaj toplote). U veim
koliinama je tetan, naroito kod osoba sa oteenom sluzokoom probavnog trakta.

Kapsaicin, dihidrokapsaicin, nordihidrokapsaicin, homokapsaicin i homodihidrokapsaicin pripadaju grupi jedinjenja


kapsaicinoida. Ukupan sadraj kapsaicinoida u paprici kree se izmeu 0,1 i 1,0%, od toga kapsaicin i dihidrokapsaicin
ine 80-90% (www. chezwilliams.com).

Ljutina paprike izraava se u SU jedinicama (Wilbur Scoville Skovilove jedinice). Broj SU jedinica dodeljuje se na
osnovu podatka koliko puta je treba razblaiti da se ne oseti ljutina. ili paprike sadre i do 1% kapsaicina 6i srodnih
jedinjenja (kapsaicinoida), to je oko 150.000 SU jedinica. ist kapsaicin ima ljutinu 16.000.000 SU jedinica.
Karotenoidi paprike
Najznaajnije bojene materije. Kvalitet ploda paprike odreuje se na osnovu sadraja karotenoida.

Korienjem hromatografskog metoda se moe izvesti odvajanje pigmenata paprike i mogu se


identifikovati sledee komponente: kapsantin, kapsorubin, zeaksantin, lutein, kriptoksantin, -karoten i
-karoten.

Zelena boja ploda paprike potie od hlorofila i karotenoida hloroplasta: ksantofili (lutein,
neoksantin, violaksantin) i -karoten.

Sazrevanjem plod dobija narandastu, a na kraju procesa intenzivnu crvenu boju. Ova promena se
deava uglavnom zbog sintetizovanih novih oksigenovanih karotenoida (sa keto grupama),
karakteristinih samo za papriku. Najvaniji meu njima su kapsantin i kapsorubin, koji ine 65-80%
ukupne boje crvene paprike.

Sadraj ukupnih karotenoida moe se poveati sa oko 30 mg/kg (u nezrelom plodu) na oko 1000mg/kg
(u zrelom plodu). U ishrani su znaajni pre svega zbog svoje provitaminske aktivnosti i antioksidativne
sposobnosti.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 7


fakultet Univerziteta u Beogradu
BiH, 3867 Bulgaria
(staklenici), 3751 Croatia, 3365
Greece, 3900
Hungary, 5200

Italy,
11721 Netherlands
(staklenici), 1200

Romania, 20162
Turkey, 88000

Serbia, 18827

Povrine pod paprikom u nekim zemljama Evrope [ha] 8


Dr ore Moravevi, Poljoprivredni
fakultet Univerziteta u Beogradu
Serbia; 8,0 Turkey; 20,4 Bulgaria
BiH; 10,3 (staklenici); 15,9
Romania; 11,8
Croatia; 10,6

Greece; 30,7

Hungary; 40,0

Italy; 27,8

Netherlands
(staklenici);
275,0

Proseni prinosi paprike u nekim zemljama Evrope [t/ha]


Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 9
fakultet Univerziteta u Beogradu
0
100
150
200
250
300

50
7. nedelja

9. nedelja

11. nedelja

13. nedelja

15. nedelja

17. nedelja

19. nedelja

21. nedelja

23. nedelja

25. nedelja

27. nedelja

2008. godina
29. nedelja

31. nedelja

33. nedelja

35. nedelja

fakultet Univerziteta u Beogradu


2009. godina
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni
37. nedelja

39. nedelja

41. nedelja
Cena paprike (ilje) na zelenoj pijaci u Vranju (din)

43. nedelja

45. nedelja

47. nedelja

49. nedelja
10

51. nedelja

53. nedelja
USLOVI USPEVANJA

Toplota
Paprika je biljka toplog
podneblja
Za nicanje semena potrebna
je temperatura preko 15oC
Najpovoljnija temperatura za
rast je od 20 do 25oC
Nedovoljna temperatura
utie na opadanje pupoljaka,
cvetova i zametaka
Temperature ispod 0oC
prouzrokuju uginue biljaka
Kolebanja dnevnih i nonih
temperatura negativno utie
na rast i razvie paprike

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 11


fakultet Univerziteta u Beogradu
Svetlost
Zahteva dosta svetlosti, ali manje u odnosu na
paradajz
U naim klimatskim uslovima svetlost je
limitirajui faktor za gajenje paprike samo
tokom zimskih meseci
Tokom leta pri jakoj sunevoj insolaciji
plodovi mogu dobiti oegotine. Ova pojava se
spreava zasenjivanjem ili guom sadnjom
(samozasenjivanje).

Vlaga
Ima velike potrebe za zemljinom vlagom
Sorte krupnijih plodova imaju i vee zahteve prema
vlazi
Niska vlanost vazduha praena visokim temperaturama
izaziva opadanje cvetova i zametaka (optimum je od 60
do 70%)

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 12


fakultet Univerziteta u Beogradu
TEHNOLOGIJA GAJENJA
Izbor zemljita
Odgovaraju joj strukturna, ocedna zemljita bogata organskom materijom
Za ranu proizvodnju izbegavati teka, hladna zemljita
Paprika gajena na zemljitu koje je bogato glinom ima intenzivnije obojene plodove (znaajno za
preradu)
Optimalna kiselost zemljita je od 6 do 7 pH jedinica.

Plodored
Ne gajiti papriku u monokulturi, kao ni posle srodnih useva (paradajza, krompira, pl.patlidana)
Na istu parcelu se moe vratiti najmanje posle 4 godine
Najbolji predusevi za papriku su biljke iz familije leptirnjaa (graak, boranija, pasulj...), itarice,
viegodinje leguminoze i trave
Paprika je dobar predusev za veinu povrtarskih i ratarskih useva, posebno korenastih

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 13


fakultet Univerziteta u Beogradu
Obrada zemljita

Ima za cilj stvaranje


najpovoljnijih uslova za klijanje i
nicanje semena, tj. prijem
rasaenih biljaka.
Sa osnovnom obradom u jesen
dodati organsku materiju
(stajnjak) i deo mineralnih
materija, pre svega fosfor i
kalijum (proizvodnja na
otvorenom polju)
U prolee se izvodi predsetvena
priprema i to u martu, ukoliko
planiramo direktnu setvu
semena, odnosno u aprilu, ako
proizvodnju obavljamo preko
rasada
Inkorporacija herbicida i
insekticida se izvodi sa
predsetvenom pripremom
zemljita
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni Gaenje, tj. sabijanje 14
zemljita
fakultet Univerziteta u Beogradu svesti na minimum
Dezinfekcija Solarizacija

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 15


fakultet Univerziteta u Beogradu
ubrenje
Zbog duge vegetacije, slabijeg korenovog sistema, intenzivnog navodnjavanja, paprika ima velike potrebe za hranivima
Najvee potrebe za hranivima su u periodu cvetanja, formiranja plodova i zrenja
Zgoreli stajnjak u koliini do 50t/ha se unosi sa osnovnom obradom
Norma mineralnih ubriva zavisi od planiranog prinosa, plodnosti zemljita, naina proizvodnje, sorte...
Do momenta rasaivanja sa osnovnom i predsetvenom obradom uneti 80-100% proraunatih potrebnin hraniva (pre
svega fosfora i kalijuma - PK)
Tokom vegetacije prihranjivanjem nadoknaujemo ona hraniva koja biljka tokom rasta i razvia koristi

Koliko paprika prinosom iznese hraniva iz zemljita?

10t ploda paprike 40-60kgN, 20-30kgP2O5, 50-70kgK2O

Najjednostavniji nain ubrenja:


- Osnovnim ubrenjem unosimo stajnjak, a 1/2 azotnih i 2/3 fosfornih i kalijumovih ubriva do
rasaivanja. Ostatak azota dodajemo u dva prihranjivanja, a fosfora i kalijuma u jednom
- I prihranjivanje je 3-4 nedelje nakon rasaivanja (samo azot)
- II prihranjivanje u fazi intenzivnog cvetanja i zametanja plodova (ostatak azota i 1/3 PK)
- Sa zatitom od bolesti i tetoina vrimo i folijarnu prihranu makro i mikro elementima
16
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni
fakultet Univerziteta u Beogradu
Zahtevna Paprika puno trai, ali moe dati i do 18 kg
M. Bedov, Karakterne osobine plodova po biljci
Zimogroljiva Osetljiva je na niske temperature, te prestaje
sa rastom ispod 14 C
Nena Napadaju je brojne bolesti i tetoine pa se
proizvodnja sve vie seli u plastenike
Hirovita Nije lako proizvesti puno kvalitetnih plodova i za
to treba imati dobru taktiku
Ipak je
veoma
volimo !

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 17


fakultet Univerziteta u Beogradu
SORTIMENT PAPRIKE

Prema nameni:
za sveu potronju
za industrijsku preradu
Prema veliini ploda:
krupnog ploda
sitnog ploda
Prema duini vegetacije:
rane
srednje rane
kasne
Prema obliku ploda:
babure (prizmatinog oblika)
polubabure
dugake paprike (kanije, roge i ipke)
rotunde (paradajz paprike)
feferone
trenjolike

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 18


fakultet Univerziteta u Beogradu
S O RT I M E N T PA P R I K E
BABURE
Palanaka babura, Danica, orokari (Institut za povrtarstvo, Smederevska palanaka),
Anita, Atina, Vranjska, NS bela babura, (Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad),
Devetka (Superior, Velika Plana), Taltos, Boni, Brillant F1, Apolo F1, (ZKI), Istra F1,
Madona F1, Silba F1, Idil F1 (Clause), Bianca F1, Vedrana F1, Milica F1, Dallas F1 (Enza
Zaden), Bobita F1, Bibic F1, Dusko F1 (Duna-r), Belladonna F1, Maradonna F1 (Seminis),
Blondy F1, Barbie F1 (Syngenta), Gemini F1, Claudio F1 (Nunhems), Tambora F1 (Bejo
Zaden), SalanaF1 (Sakata), KT-1 F1, Valentin F1, Mango F1, Dominy F1 (Nirit seeds), Ramona
F1 (Cora seeds), .....

POLUBABURE I ILJE
Mavanka, Palananka, Buketna I,
Moravica, Parainka (Institut za
povrtarstvo, Smederevska palanaka),
Matica, Somborka (Institut za ratarstvo i
povrtarstvo, Novi Sad), Amanda
(Superior, Velika Plana), Nemezis F1,
Skytia F1, Teseo F1 (Enza Zaden),
Campona F1, Hajdu F1 (Duna-r), Century
RZ F1, Bronson RZ F1 (Rijk Zwaan),
Palanaka babura Pirouet F1 (Seminis), Ciklon F1, Cecil F1
(ZKI),... 19
DUGE I ROGE
Smederevka, Lola (Institut za povrtarstvo, Smederevska palanaka), Ekstaza,
Silvija (Superior, Velika Plana), Ringo F1 (Nirit seeds), Campari F1
(Seminis), Adina F1 (Nunhems), Arlequin F1, Corinto F1, Rendo F1 (Clause),
Kameleon F1 (Seminis), Cornus F1 (Nickerson Zwaan), ...

KANIJE (KAPIJE)
Palanaka kapija, Palanako udo, Kurtovska kapija, Duga bela, upska rana, Virdina,
Severija, Zlatna medalja, (Institut za povrtarstvo, Smederevska Palanka), Amfora, Una,
Kalifornijsko udo (Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad), Slonovo uvo, Madona
(Superior, Velika Plana), Karpex F1, Kaptur F1 (Seminis), Miina F1, Kraljica F1 (MIP seeds),
Porteca RZ F1, Corinna RZ F1, Kappy RZ F1 (Rijk Zwaan), Atris F1 (Nunhems), Darovita F1
(Nickerson Zwaan), Julianus F1 (Duna-r), Mitos F1 (ZKI), ...

dr ore Moravevi, Poljoprivredni


fakultet BU, Povrtarstvo - PIO 20
IPKE
Sirena F1, Romana, Kobra (Institut za povrtarstvo, Smederevska
Palanka), Krunica, Plamena (Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi
Sad), Cigana (Superior, Velika Plana), Pinir F1, Kiowa F1, Homera F1
(Enza Zaden), Fortesse F1, Inferno F1 (Seminis), Biskra F1, Nadeen F1,
Piquito F1 (Clause), Novi Kun F1 (Nickerson Zwaan), Kais F1 (Seminis),
Yanka F1, Thunder F1, Rush F1 (Rijk Zwaan), Jepeto F1, (Nirit seeds), ...

PARADAJZ PAPRIKE (ROTUNDE)


Beli kalvil, Zeleni rotund, Novosaanka, Olimpia, Alma, Rua F1,
Kapica F1, Ester F1, Bihar F1, ..

FEFERONE INDUSTRIJSKE
Feferona crvena, PAPRIKE
Feferona uta, Horgoka slatka-2 (HS-2),
Rumenka, Karmen, Horgoka slatka-3 (HSH-
Zlata, Balkan... 3), Odvajajua slatka-1,
Peani grom, Tisa,
Gorogled, Palota F1,

dr ore Moravevi, Poljoprivredni


21
fakultet BU, Povrtarstvo - PIO
NAINI I ROKOVI PROIZVODNJE PAPRIKE

U Srbiji se paprika uglavnom proizvodi iz rasada, osim industrijske


paprike (oko 5.000ha) koja se proizvodi najee direktnom setvom
semena. Proizvodnja se obavlja:
Na otvorenom polju
U zatienom prostoru

ROKOVI PROIZVODNJE

Mesto proizvodnje Setva rasada Pikiranje Rasaivanje Poetak berbe


Otvoreno polje 25.III 5. IV Moe, ali retko se 25.V 10.VI 15.VII
izvodi
Otvoreno polje 15.III 25.III Samo za ranu 15.V 25.V 1.VII
proizvodnju
Tuneli 10.I. 1.II 5.II 25.II 20.III 5.IV 30.V 15.V
bez grejanja
Plastenici 20.X 5.XI 10.XI 25.XI 15.XII 1.I 15.II 1.III
sa grejanjem 15.XII 1.I 10.I 1.II 15.II 1.III 20.IV 1.V
Staklenici 1.VIII 15.VIII 20.VIII 10.IX 1.X 15.X 5.XII 20.XII
sa grejanjem 1.XI - 15.XI 25.XI 10.XII 1.I 15.I 5.III 20.III
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 22
fakultet Univerziteta u Beogradu
PROIZVODNJA RASADA
Rasad se moe proizvoditi u svim oblicima zatienog prostora. U objektima gde se vri grejanje
vazduha i zemljita odgaja se rasad najboljeg kvaliteta. Za ranu zimsko prolenu proizvodnju
paprike treba koristi rasad zatienog korenovog sistema. Taj rasad se proizvodi u kontejnerima,
saksijama i tresetnim kockama. Po pravilu je to pikiran rasad.
Za proizvodnju na otvorenom polju koristi se upan rasad (golih ila), najee nepikiran.

UPAN RASAD paprike starosti 60 dana treba da ima


najmanje est pravih listova tamno zelene boje, bez
simptoma bolesti sa elastinim stablom visine oko 20cm.
PIKIRAN RASAD u momentu sadnje treba da ima
najmanje 8 pravih listova i formirane cvetne pupoljke.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 23


Pravilno odnegovan rasad fakultet Univerziteta u Beogradu
Temperaturni uslovi za proizvodnju rasada paprike

Duina nicanja Temperatura vazduha [OC]


u danima
Do 5-7 dana posle nicanja Posle toga do kaljenja
nicanja
dan no sunano oblano no
10-12 oko 25 15-18 13-16 22-26 18-20 14-16

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 24


fakultet Univerziteta u Beogradu
SVETLOST Pri proizvodnji rasada u zimskim mesecima (decembar-februar)
intenzitet svetlosti je jako nizak (6000-8000 lux-a), a duina dana
kratka (7-8 asova). Paprika zahteva optimalnu osvetljenost od
30.000, a minimum od 5.000 luksa. Pokrivni materijal (folija, staklo)
treba da je ist i potpuno providan.
to je manje svetlosti (vea oblanost) temperaturu u rasadniku
treba sniziti.

Supstrati i zemljino-ubrevite smee za setvu semena i odgajanje


rasada treba da su sterilisani i da ne sadre patogene i tetoine.
Dezinfekciju manje koliine supstrata najbolje je obaviti pomou
bureta sa vodenom parom ili pak nekim dozvoljenim hemijskim
sredstvom (ortocid ili cineb, 50g/m2 leje ili previkur N, 25g/10 l vode).

UTICAJ SUPSTRATA NA KVALITET RASADA


SUPSTRATI

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 25


fakultet Univerziteta u Beogradu
Proizvodnja rasada u leji
Tradicionalan nain proizvodnje rasada
U zimskim mesecima proizvodnja se obavlja u toploj, u prolee u mlakoj, leti u hladnoj leji
Kod nas se najee koriste jednostrane (obine) u odnosu na dvostrane (holanski tip) tople leje.
Jednostrane mogu biti nadzemne i ukopane
Klasina leja je pokrivena prozorskim oknima, mada se moe pokriti i plastikom
Za zagrevanje leje koristi se sve stajnjak (najbolje konjski, najee govei) sabijen sa maksimalno 65kg
tereta, ili kod savremenih leja razni elektrini grejai
Zemljino ubrevita smea koja pokriva stajnjak i u koju se seje seme priprema se najee od nezaraene
batenske zemlje, zgorelog stajnjaka i peska, ili treseta (2:2:1). Mogu se koristiti i gotovi supstrati. Debljina
supstrata za setvu se kree od 15 do 25cm
Leja treba da je ravna, iroka do 150cm
Seme se seje u markirane redove, runo, ili mainski
Setvena norma je 10-15g/m2 sa pikiranjem (rana) i 6-8g/m2 bez pikiranja rasada (kasna proizvodnja)
Pikiranje se obavlja u leju na rastojanje 5x5cm, kocke npr. 7x7cm ili u saksije prenika 10cm (rana
proizvodnja)
Tabela 4. Potrebne koliine sveeg stajnjaka za zagrevanje leje
Tip tople leje Vreme pripreme leje Debljina sloja Koliina stajnjaka
stajnjaka [cm]
kg m3
Ukopane (ruski tip) decembar-januar 50-70 500-700 0,9-1,3
februar 40-50 400-500 0,7-0,9
mart 30-40 300-400 0,5-0,7
Nadzemne (pariski tip) decembar-januar 50-70 800-1000 1,5-1,9
februar 40-50 600-800 1,2-1,5 26
mart 20-30 300-500 0,6-0,9
Kontejnerska proizvodnja rasada

Za ranu zimsko-prolenu proizvodnju paprike rasad se proizvodi u kontejnerima.


Koriste se kontejneri od stiropora, ili plastike sa razliitim prenikom otvora (3-4cm)
Zbog malih zapremina otvora supstrat kojim se kontejneri pune mora biti fine strukture i
odgovarajue plodnosti
Rasad se pikira kada biljka ima razvijene kotiledone listie i zaet prvi pravi list
Specijalnim izbijaima pred pikiranje biljice se vade iz otvora uz minimalno oteenje
korena
Pikiranje se obavlja u saksije prenika 10cm
Na ovaj nain se proizvodi rasad zatienog korenovog sistema

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 27


Izbijai kontejnerskog rasada Kontejneri od stiropora
fakultet Univerziteta u Beogradu
Saksije i tresetne kocke u proizvodnji rasada

Koriste se saksije od plastike, keramike,


papira, treseta (Jiffy pot) prenika oko10cm
Slue da se u njih pikira rasad
Za najraniju proizvodnju koriste se saksije
vee zapremine
Kod proizvodnje u zimskim mesecima
nedostatak svetlosti se moe ublaiti
postavljanjem manjeg broja saksija i kocki po
m2

Najee se koriste tresetne kocke dimenzije 6-


10x5-8cm
Kocke se prave mainski od odgovarajue tresetne
smee
Od 1m3 smee dobije se oko 1100 kocki
U tresetne kocke se rasad paprike pikira iz leje ili
kontejnera
Formirane kocke se postavljaju u objekat za
proizvodnju (staklenik, plastenik...) na stolove, ili na 28
tlo presvueno plastinom folijom
Pet najvanijih odluka pre poetka gajenja
paprike:
1) Posejati svoje seme ili kupiti upakovano?
Upakovano seme renomiranih semenskih firmi je proverenog
sortnog kvaliteta, tretirano zatitnim sredstvima.
2) Sorta ili hibrid?
Imamo odlinu ponudu domaih sorata. Hibridi se gaje na
maloj ukupnoj povrini, prvenstveno u savremenim
plasteniko-staklenikim objektima.
3) Novi hibrid sa starim nainom proizvodnje?
Noviji hibridi (F1) su pre svega namenjeni za intenzivnu
proizvodnju. Tek uz zalivanje sistemima kap po kap,
prihranjivanjem vodotopivim ubrivima kroz sistem za
navodnjavanje i u visokim plastenicima, hibridi dostiu svoj
visoki potencijal rodnosti. Zbog toga ih uvek treba prvo
proveriti u sopstvenim uslovima na manjoj povrini.
4) Njiva ili plastenik?
U plastenicima lake obezbeujemo optimalne uslove
proizvodnje. Prinos i kvalitet su bolji, a plodove dobijamo
ranije i beremo due u odnosu na njivsku proizvodnju.
5) Direktna setva ili rasad?
Intenzivna proizvodnja u zatienom prostoru iskljuivo se
odvija preko rasada, jer se tako najracionalnije koriste
sredstva i dobija kvalitetan proizvod.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 29


fakultet Univerziteta u Beogradu
SETVA RASADA

Za setvu treba koristiti zdravstveno ispravno,


deklarisano seme, dobre klijavosti i energije klijanja
1 gram semena sadri 120 do 200 semenki
Pri proizvodnji iz direktne setve semena utroi se od
2,5 do 3,2kg/ha semana, dok se za proizvodnju preko
rasada utroi 1-1,2kg semena/ha

Dezinfekcija semena natrijum hidroksidom (NaOH)


Pre setve seme se potopi u 2% rastvor NaOH u trajanju
od 15 minuta. Posle toga seme se dobro ispere hladnom
vodom, prosui i seje. Ovim postupkom unitavaju se
patogeni na povrini semena.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 30


fakultet Univerziteta u Beogradu
PIKIRANJE
Mera kojom se regulie i omoguava odgovarajui vegetacioni
prostor za normalan i nesmetan rast i razvoj biljaka.
Faza razvijenih kotiledonih listia i zaetaka prvih pravih
listova je period kada treba izvriti pikiranje rasada
Pikiranje se vri u leju, saksije ili kocke
Pre pikiranja rasad treba zaliti (posebno proizveden u leji),
lagano vaditi iz supstrata sa dosta zemlje, kako bi se korenov
sistem to manje otetio
Pikiranje u leji se izvodi pod prst ili malom sadiljkom.
Zemlja se malo sabije i zalije
Posle pikiranja vlanost vazduha se poveava na 90%, a
temperatura vazduha se sputa na 16-18oC

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 31


fakultet Univerziteta u Beogradu
NEGA RASADA

Provetravanjem odravati temperaturu u


optimalnim granicama
Od setve pa do pojave prvih pravih listova
zalivanje je ee (sa manje vode), a posle tog
perioda zalivanje se vri ree, a obilnije
Ukoliko se leje u toku noi pokrivaju asurama
potrebno ih je pre izlaska sunca skinuti
Prihranjivanje (proizvodnja u leji) se obavlja
sa 10 litara vode/m2 leje u kojoj je rastvoreno 20-
30 g NPK 15:15:15 ukoliko je rasad slab i
svetlozelen. Posle prihranjivanja leju dobro zaliti
da se ne zadre ostaci ubriva na liu
Prihranjivanje preko lista (folijarno) se moe
obavljati tenim ubrivima na svakih 10-14 dana
Gotovi supstrati pri kontejnerskoj i saksijskoj
proizvodnji treba da sadre hraniva do kraja
rasadniarskog perioda
Zatitu od bolesti i tetoina vriti
preventivno. Posebnu panju obratiti na zatitu
od mieva, koji rado jedu posejano seme paprike,
postavljanjem mamaca
Korovi se unitavaju herbicidima, plevljenjem
ili spaljivanjem
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 32
fakultet Univerziteta u Beogradu
KALJENJE RASADA
Rasad se pre rasaivanja postepeno privikava na
nove ivotne uslove pod kojima e nastaviti rast i
razvie. Ova mera je posebno znaajna kod
proizvodnje rasada za otvoreno polje ili zatien
prostor bez grejanja.
Kaljenje poinje dve nedelje pred rasaivanje
postepenim, pa zatim sve jaim provetravanjem i
sniavanjem temperature supstrata i vazduha
Prihranjivanje kalijumovim ubrivima pojaae
otpornost na nepovoljne uslove, posebno niske
temperature
Dobro okaljen i odnegovan rasad presauje se na
stalno mesto gde e se lako prilagoditi
novonastalim ivotnim uslovima.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 33


fakultet Univerziteta u Beogradu
RASAIVANJE
Nedelju dana pre sadnje obaviti pripremu zemljita
Izvriti, ukoliko je potrebno, tretiranje zemljita herbicidima
Iskontrolisati brojnost zemljinih tetoina
Preporuuje se upanje rasada u gajbice dan pre rasaivanja (bolji prijem)
Saenje se vri posle kie ili zalivanja, u veernjim satima
Ako je zemljite jako suvo, treba ga zaliti pre rasaivanja, pustiti da se prosui, pa tek onda pristupiti sadnji
Sadnja se obavlja runo ili mainski
Rasad se sadi do kotiledonih listova

Gustina sadnje
Pri proizvodnji u zatienom prostoru
rane sorte paprika se gaje u guem sklopu
(5-10 biljaka/m2)
Visoke sorte paprika za celosezonsku
proizvodnju gaje se u gustini od 4-6
biljaka/m2
Rasaivanje se obavlja u dvoredne ili
vieredne pantljike (35-40x20-30cm), ili u
palir (40-50x30-40cm sa rastojanjem
izmeu sredina traka od 140 do 160cm)
U najsavremenijim, visokim plastenicima i
staklenicima sa grejanjem, paprika se gaji u
gustini 3-3,5 biljke/m2, voenjem najee na
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 34
dva stabla. fakultet Univerziteta u Beogradu
Paradajz i paprika se u plastenicima esto gaje u
monokulturi. Ako se navodnjavanje sprovodi zajedno sa
fertigacijom, preko sistema kap po kap, preporuuje se
gajenje paprike u istim redovima kao i prethodne godine.
Na taj nain iskoristie se zalihe hraniva od prethodne
godine, a i soli koje su potiskivane vodom na periferiju
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 35
redova nee depresivno delovati na biljke.
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 36
fakultet Univerziteta u Beogradu
Postavljanje mal folije
NEGA USEVA
Maliranje zemljita (nastiranje)
Maliranje se moe vriti i u plastenicima i na
otvorenom polju. Osnovna prednost korienja mala
se ogleda u racionalnijem korienju vode, kontroli
korova, smanjenim tetama od bolesti, poveanju
koliine CO2, boljem iskoriavanju svetlosti....
Kao mal koristi se organski materijal (slama,
piljevina, kora...) ili plastine folije
Kod proizvoaa sa manje iskustva pri gajenju na
malu mogu nastati problemi, koji su obino
posledica loeg navodnjavanja
Pri nastiranju mal folijom ona treba u potpunosti
da nalegne na zemljite (bez vazdunih depova)

Kultiviranje i okopavanje
Ove mere imaju za cilj zadravanje vlage
rastresanjem povrinskog sloja zemljita, mehaniko
unitavanje korova.
Prvo kultiviranje se obavlja desetak dana posle
rasaivanja, a ostala posle svakog navodnjavanja ili
jae kie
Okopavanjem suzbijamo korove u redu i rastresamo
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 37
zemljite koje je u zoni korenovog vrata.fakultet Univerziteta u Beogradu
Navodnjavanje
Sa pojavom prvih plodova paprike usporava se rast korena.
Biljka se ne zaliva da
Navodnjavanja moraju biti izvedena pravovremeno potrebnom koliinom
vode. Vlanost zemljita se moe odrediti iskustveno, ili preko ureaja i
bi se prihranila!
obraunskih formula. U fazi ukorenjavanja, cvetanja i zametanja treba
odravati vodni reim zemljita na 75-80% poljskog vodnog kapaciteta, a u
fazi plodonoenja 85%.
Paprika je najosetljivija na nedostatak zemljine vlage posle
presaivanja i naravno u fazi cvetanja i razvoja plodova. Ukoliko u prvoj fazi
rasad pati zbog nedostatka vode produie se vegetacija i redukovae se
prinos useva.Nedostatak zemljine vlage u fazi cvetanja i rasta plodova
dovodi direktno do opadanja cvetova (redukovanje broja plodova) i do
masovnije pojave vrne trulei plodova. Plodovi su sitniji i loijeg kvaliteta.
Na lakim zemljitima paprika se navodnjava ee, veim koliinama
vode, dok na teim ree, manjim koliinama vode. Na lakem zemljitu jae
je i ispiranje hraniva, pa i ubrenje mora biti intenzivnije. Na srednje tekim
zemljitima paprika se navodnjava na 7-10 dana s koliinom vode od 20 do
25 litara/m2.
Kad je potpuno razvijena biljka paprike tokom letnjeg dana potroi vie
od pola litre vode
Postoji vie naina navodnjavanja:
1. Sistemom kap-po-kap sa prihranom (najdelotvorniji)
2. Brazdama i potapanjem (tradicionalno i jednostavno)
3. Vetakom kiom (ako drugi nain ne postoji)
Navodnjavnjem sistemom kap-po-kap obezbeuje se optimalan
odnos vode i vazduha u zemljitu, dobro ukorenjavanje. Posle rasaivanja (2-3 nedelje)
Preko ovog sistema se mogu primeniti vodotopiva mineralna zalivanja treba redukovati kako bi se
ubriva u svrhu prihranjivanja useva (fertigacija).
Voda za navodnjavanje treba da je kvalitetna. Vodovodska voda zbog inicirao razvoj korenovog sistema
sadraja hlora nije preporuljiva za navodnjavanja. Navodnjavanja hladnom (razvijeniji korenov sistem=manje
bunarskom vodom vriti tokom noi i u ranim jutarnjim satima (najmanji
temperaturni okovi). problema u plodonoenju sa trulei
vrha ploda).
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 38
fakultet Univerziteta u Beogradu
ema sadnje paprike babure (hibrid) na otvorenom polju

32-33cm

50cm

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 39


fakultet Univerziteta u Beogradu
Armaturni profil kao konstrukcija za
agrotekstil i nosa kanapa za
vezivanje paprike.

40
Folija 1-1,2m
Prihranjivanje
Svaka faza razvoja biljke zahteva odreen odnos hraniva!

1) FAZA UKORENJAVANJA. Startujemo sa jaom dozom fosfora (1:4:1).


Povean sadraj fosfora u zemljinom vodenom rastvoru pospeuje razvoj korena i ukorenjavanje rasaene biljke. Njegov
znaaj u fazi ukorenjavanja se poveava sa hladnoom zemljita.
2) FAZA POETNOG PORASTA. Do zametanja plodova ujednaen odnos NPK (1:1:1).
Ova faza traje do poetka intenzivnog cvetanja i oplodnje. Priblino je podjednako usvajanje osnovnih elemenata ishrane.
Fosfor ima znaajnu ulogu u procesu cvetanja tako da je na dalje on konstantno prisutan.
3) FAZA OD ZAMETANJA DO PORASTA PRVIH PLODOVA. Do prve berbe vie kalijuma i azota (2:1:3)
Kalijum pospeuje boju, ukus, kvalitet i trajnost plodova paprike. Sa viim temperaturama i jaom svetlou poveava se
potronja azota.
4) FAZA INTENZIVNOG PLODONOENJA. U plodonoenju jo vie kalijuma (2: 1: 4)
to je vie plodova na biljci, vea je i potranja za kalijumom.

Od faze poetnog porasta, pa do kraja berbe prema uputstvu strunog lica dodavati fertigacijom i folijarnom prihranom
KALCIJUM. esta je pojava u paprici trule vrha ploda. Kalcijum ima strukturnu ulogu u elijskoj grai i ukoliko
41ga u
zemljitu ima u dovoljnim koliinama, tete od trulei vrha ploda bie minimalne.
Specifine mere nege
Formiranje i voenje biljke
Ovo je mera koja se primenjuje u visokim plastenicima i staklenicima zbog velike bujnosti hibrida. Na taj nain
se dobije vei broj krupnijih, ujednaenijih i kvalitetnijih plodova po biljci .Potpora moe biti u obliku palira od
manile ili ice. Nema opteg obrasca za formiranje uzgojnog oblika paprike.
1)Primer rezanja ranih hibrida u tipu babure:
Pustimo biljku da se posle rasaivanja ukoreni i razgrana
Kada grane dostignu veliinu od 20-25 cm izaberemo dve najjae, a ostale zakinemo na drugom kolencu s tim
da na zakinutim izdancima ostavimo listove, ali uklonimo cvetove
Na 2 stabla koja smo ostavili zakidamo bone izdanke iznad drugog kolenca
Na glavnim stablima na svakom kolencu ostavimo jedan plod
2)Primer rezanja ranih hibrida u tipu kapije i ljutih u tipu ipke:
Na svim formiranim granama ostavljamo i beremo 2 ploda (prodaju se na komad)
Nakon ubiranja po dva ploda najslabije grane se otklanjaju i ostavljaju se samo dve najae
Dalje voenje je kao kod prethodnih hibrida (rana babura)

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 42


fakultet Univerziteta u Beogradu
Loe orezivanje redukuje
prinos!
Ako ostavimo mali broj plodova, ili
ukoliko redukujemo lisnu masu
izazvaemo opadanje cvetova i
plodova.

Neki naini orezivanja paprike

Opta pravila
Ostavljati dovoljno vegetativne
mase (lia)
Pravovremeno uklanjati viak
grana
Orezivanje prilagoditi
osobinama hibrida
Kod babura se ostavlja manji
broj plodova u poreenju sa Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 43
ipkama i kapijama (HRF tip) fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 44
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 45
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 46
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 47
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 48
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 49
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 50
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 51
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 52
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 53
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 54
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 55
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 56
fakultet Univerziteta u Beogradu
Bor (nedostatak)
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 57
fakultet Univerziteta u Beogradu
Magnezijum (nedostatak)

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 58


fakultet Univerziteta u Beogradu
Trule vrha paprike Stvara ogromne tete. Nastaje pucanjem
elijskog zida usled neredovnog zalivanja uz nedostatak kalcijuma.
Ovu estu pojavu moemo spreiti dodavanjem kalcijum nitrata od
faze razvoja od 7-9 listova 0,6% svakih 7 dana. Takoe i upotrebom
sistema kap po kap ili redovnijim zalivanjem u letnjim mesecima
smanjujemo pojavu pucanja elija usled naglog poveanja koliine
vode (tj.poveanja elijskog pritiska- turgora). Oteene plodove ne
uklanjati, jer su manje anse da se to dogodi na novim.
Oegotine od sunca javljaju se na otkrivenim delovima ploda. Najvee se
tete javljaju na sortama krupnog ploda gde lisna masa ponekad ne moe da
pokrije sve plodove.
Oteenja prizemnog dela mladih biljaka od visokih temperatura, mogu se
pomeati sa oteenjima od pogrizajuih sovica.
Opadanje cvetova javlja se nakon rasaivanja prebujnog rasada usled niskih
temperatura ili zemljine sue.
Oteenja od pesticida javljaju se pri njihovoj nepravilnoj primeni.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni Trule vrha ploda


59
fakultet Univerziteta u Beogradu
Oteenje od insekticida

Viak azota

Oteenje od herbicida (Reglone)

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 60


fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 61
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 62
fakultet Univerziteta u Beogradu
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 63
fakultet Univerziteta u Beogradu
Grinje

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 64


fakultet Univerziteta u Beogradu
tete od kukuruznog plamenca
Dr ore (Ostrinia nubilalis)
Moravevi, Poljoprivredni 65
fakultet Univerziteta u Beogradu
BERBA
Berbu je najbolje obavljati svakih 4-6 dana. Kod nas se paprika najee bere i klasira runo. U ukupnim
trokovima radne snage berba iznosi 50-60 %. Pri takvoj berbi treba obratiti panju da plod ne kidamo, nego
da plod odseemo otrim noem sa stabljikom duine 3 cm (kod krupnoplodnih paprika). Feferone se mogu
brati i jednokratno. Biljke se poupaju sa njive i donesu na jedno mesto gde se vri otkidanje plodova.
Postoje i kombajni za berbu feferone i zainske paprike. Beremo po sunanom vremenu, nikako posle kie.
Paprika se moe brati u tehnolokoj i u fiziolokoj zrelosti (npr od zelene ka crvenoj boji). Prinos
fizioloki zrelih plodova je za 20-25% manji u odnosu na papriku obranu u tehnolokoj zrelosti. Ne treba
ostavljati prezrele plodove na biljci, jer e to usporiti formiranje ostalih plodova.
Prinosi na otvorenom polju od 50 tona su mogui. U zatienom prostoru prinosi se kreu od 70 do
200t/ha. Prinosi su direktno zavisni od vremena proizvodnje, tehnologije gajenja i sortimenta.
Priprema plodova za trite se sastoji u pranju, klasiranju i pakovanju.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 66


fakultet Univerziteta u Beogradu
UVANJE I PAKOVANJE
Paprika se najbolje uva na temperaturi od 8-10 C i relativnoj vlanosti od 90-95%. Babure se ne
mogu uvati due od 2-3 nedelje. Na niim temperaturama od 8 C tkivo paprike je podlonije
bolestima. U svetu se na povrinu ploda ponekad nanosi sloj voska da bi se spreilo suenje i due
zadrala sveina.
Papriku ne treba skladititi sa jabukama, krukama ili paradajzom zbog toga to oslobaaju gas etilen
koji ubrzava promenu boje i zrenje paprike.

Upotreba polietilenskih vrea je najpraktinije reenje za uvanje i transport, jer se najbolje


odrava vlanost. Paprika se takoe moe pakovati u plastine mreaste dakove i gajbice. Plodove treba
paljivo slagati da peteljke ne bi otetile plod.

Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 67


fakultet Univerziteta u Beogradu
Paprika (Capsicum annum L.)
Extra klasa
Plodovi paprike klase ekstra mora biti odlinog
kvaliteta. Treba da potiu od jedne sorte, da su dobro razvijeni, sa
tipinim sortnim karakteristikama. Plodovi takoe moraju da budu
glatki, mesnati, ujednaeni po obliku, krupnoi, boji i ukusu (sladak
ili ljut) i moraju da budu sa peteljkom.
Prema krupnoi plodova, paprika klase ekstra treba da
ima sledee karakteristike:
1) paprika babura - da sadri 7-8 plodova u jednom kg.
2) paradajz-paprika - da sadri 12-13 plodova u jednom kg.
3) duga paprika - da sadri o 8-9 plodova u jednom kg.
U jedinici pakovanja slatke paprike moe biti do 1%
ljutih paprika, a u jedinici pakovanja ljute paprike do 3% slatkih
paprika.
I (prva) klasa
Plodovi treba da su dobro razvijeni, tipini za sortu,
ujednaeni po obliku i krupnoi. U jedinici pakovanja slatke
paprike moe biti do 1% ljutih paprika, a u jedinici pakovanja ljute
paprike do 3% slatkih paprika. Tolerie se do 2% plodova paprike
sa manjim mehanikim oteenjima ili sa naprslinama, koji ne
umanjuju upotrebnu vrednost proizvoda.
Prema krupnoi plodova paprika prve klase treba da
ima sledee karakteristike:
1) paprika babura - da sadri 10-11 plodova/kg.
2) paradajz-paprika da sadri 14-15 plodova/kg.
3) duga paprika, koja sadri od 10-12 plodova/ kg.
4) feferoni, sitne paprike.
68
Paprika se pakuje u letvarice za povre, ili u kartonske
kutije. Ljute paprike, sitnijih plodova mogu se pakovati i u kese.
Dr ore Moravevi, Poljoprivredni 69
fakultet Univerziteta u Beogradu

You might also like