3/1/2017 Zarez

dvotjednik za drutvena
i kulturna zbivanja

(/)

#440 na kioscima
22.3.2007.

Aleksandar Benai

Neuro-tijelo
Izvrstan uvod u suvremenu neuroznanost. Ideje o povezanost tijela i misli, i o tome da tjelesne funkcije utjeu na nain na koji
poimamo svijet imaju posljedice koje tek moemo naslutiti

Nedavni kongres neuroznanstvenika odran u Zagrebu poetkom oujka proao je gotovo

nezamijeeno u naim medijima, dok se istodobno moglo gledati na televiziji emisije u kojima su razni
alternativci nudili svoje vizije funkcioniranja ljudskoga mozga. Opi interes za tu temu postoji, o emu
svjedoi velika zastupljenost tih knjiga ak i na policama naih knjiara. No naalost veliki broj tih
knjiga pripada pseudo-znanosti i arlatanskim zloporabama ljudske naivnosti i nesree. To je tim gore
jer je danas neuroznanost propulzivan kompleksan skup znanosti koji obuhvaa ne samo neurologiju
nego i dijelove ili cjeline psihologije, biologije, filozofije, medicine, biokemije... Nove tehnologije, ali i
nove koncepcije omoguili su ogroman napredak naih spoznaja o mozgu. Taj napredak prethodnica
je i temelj budueg drutva. U mnogoemu nismo svjesni posljedica tog napretka i to nam on moe
donijeti, dobro i zlo - spoj mozga i raunala, uenje, lijeenje bolesti, dugovjenost, kontrolu svijesti,
programirane ljude.
U zahuktalom razvoju ovjek katkada treba stati, zapitati se tko je on, to ga to potie da ini uda
dobra i zla. Zato sam juer uvrijedio oca, a nisam htio, zato mi se zjenice ire kad vidim lijepu enu, zato ljude prodaju u
roblje i uivaju u tuim mukama, kako to da ljudi biraju budale za svoje voe. to to vlada naim emocijama i naim razumom.
Postaviti osnovno pitanje znai promijeniti koncepciju pristupa, posloiti podatke na novi nain. Na pragu tih pitanja nalazi se
knjiga Antonija Damasija Osjeaj zbivanja.
Evolucionistiki pristup problemu svijesti
Ona postavlja osnovno pitanje tko sam JA, to je to uope JA. No ova knjiga postavlja to osnovno filozofsko pitanje na znanstven
nain i na znanstven nain pokuava odgovoriti na njega. Antonio Damasio je lijenik neurolog, ali i neuroznanstvenik. U
svojim prouavanjima on spaja oba ta podruja, svoju bogatu kliniku praksu sa znanstvenim istraivanjima o tome kako
funkcionira mozak. Odgovor na to pitanje za njega kao lijenika ima praktinu vrijednost. Jer odgovor na pitanje kako
funkcionira svijest, zato i kako je gubimo, bitan je za lijeenje. No odgovor na to pitanje ima i fundamentalno znanstveno
znaenje. Isto tako to je filozofsko pitanje, ne samo prema povijesnoj tradiciji filozofije, nego ono zadire u svaku od temeljnih
grana filozofije, od gnoseologije, etike, estetike pa do ontologije i filozofske antropologije. Filozofskih implikacija svojih teorija
svjestan je i Damasio, kako se vidi iz njegovih drugih djela: Descartes Error: Emotion, Reason, and the Human Brain (1994.) i
Looking for Spinoza: Joy, Sorrow, and the Feeling Brain (2003.). U
Descartes Error on je dobrim dijelom i postavio teoriju koju nalazimo u Osjeaju zbivanja.
Damasio problemu svijesti pristupa na evolucionistiki nain. Razmatra elemente prasvijesti kod jednostaninih bia.
Izgrauje model zasnovan na koncepcijama homeostaze i stabilnosti sustava u odnosu prema okolini. Razrauje model za vie
organizme. Vii organizam mora u odnosu prema jednom objektu razraditi dvije vrste senzora, senzore za objekt s kojim je u
interakciji i senzore za vlastito tijelo, da bi znao u kojem je odnosu njegovo tijelo prema objektu. Mora se razviti jedan oblik
svjesnosti vlastitih granica. U elemetarnom obliku takav mehanizam razaznavanja vlastite tjelesnosti u odnosu prema okolini
postoji i kod jednostaninih organizama, koji moraju ouvati vlastitu stabilnu fizikalno kemijsku ravnoteu koja je razliita od
kaotine okoline.
Povezanost misli i tijela
Kod ovjeka postoje razni oblici ili stupnjevi svjesnosti za koje Damasio smatra da su se razvili evolucijom (protosvijest,
temeljno ja, autobiografsko ja...). Vaan postulat njegove teorije je povezanost misli i tijela. Svjesnost nije odvojena od tijela
nego je ine tjelesne funkcije koje se oituju kao osjeaji.

http://www.zarez.hr/clanci/neurotijelo 1/3
3/1/2017 Zarez

Osjeaj je kompleksan skup postupaka kojima se usklauje odgovor tijela na vanjske poticaje. U mozgu na neki nain postoji
tjelesna mapa, ili neuronska mapa tijela, signali se izmjenjuju izmeu tijela i mozga, mozga i okoline. itavo tijelo daje odgovor
na nastalu situaciju.
Damasio kao lijenik neurolog s bogatom klinikom praksom primjenjuje saznanja dobivena klinikim istraivanjima. Velik dio
knjige ine opisi raznih bolesti i oteenja mozga te ponaanja njegovih pacijenata. Poevi od oteenja onih dijelova mozga
zaduenih za najvie intelektualne funkcije, svako poglavlje zadire sve dublje i dublje. Potanko opisujui ponaanje pacijenata
Damasio jasno pokazuje koje funkcije pojedino oteenje ili bolest blokira. To nije neka novost u neurologiji, no bit tog
opisivanja je u tome to Damasio skida sloj po sloj u potrazi za svijeu. Jasno pokazuje da oteenje dijelova mozga zaduenih
za najvie intelektualne funkcije ne uzrokuje gubitak samosvijesti. Za neke funkcije koje su u znanstvenim razmatranjima
isticane kao vaan dio ljudske svijesti pokazuje da nemaju takvu ulogu, to jasno proizlazi iz klinikog ispitivanja pacijenata.
Damasio razotkriva i nekoliko oblika i razina svijesti.
Empirijski i teorijski dijelovi
Damasio pie itko, knjiga se dade itati kao neko publicistiko djelo, osobito onima koje zanima ta tematika. Opisi ponaanja
pacijenata dobro su romansijerski obraeni. U dodatku na kraju knjige zainteresirani itatelj moe nai poblia objanjenja
neurolokih i neuroznanstvenih pojmova koji se nalaze u knjizi. No unato lakoi itanja, knjigu je za potpuno razumijevanje
potrebno nekoliko puta pozornije proitati. To je moda trud koji ovjek ne bi bio spreman posvetiti jednoj knjizi koja
popularizira znanost, ali ova knjiga nije samo to - taj e se trud svakako isplatiti. Knjiga je pisana u nekoliko razina, koje prate
nekoliko smjerova. Opisuju se povijesti bolesti, zatim njihova neuroloka pozadina, a sve to prati Damasijeva teorija koja je
sama po sebi sloena.
Damasio ne nudi brza rjeenja za budunost svijeta, on se toga i ne dotie. Niti nudi jednostavan pogled na ljudsko ponaanje
koji bi ga svodio na nekoliko banalnih objanjenja i veliku zagonetku. On nije mislilac koji s prstom na elu iz svojeg naslonjaa
nudi dubinu svoje misli svojim poklonicima. To je djelo sukus izrastao iz mnogobrojnih Damasijevih istraivanja, ali isto tako i
iz istraivanja tisua drugih neuroznanstvenika i kliniara. Neke se Damasijeve postavke moda nee pokazati tonima, ali u
knjizi je lako razaznati empirijski dio od teorijskog. Jasne su poveznice i jednog i drugog te sustav argumentacije. Zato knjiga
moe sluiti i kao jedan uvod u neuroznanost. Nekome tko se nije nikada susreo s neuroznanosti preporuio bih da prvo
proita dodatke na kraju knjige.
Ideje koje e tek postati podrazumijevajue
Iako se ovo djelo u mnogim prikazima naveliko hvali, pa i smatra jednim od temeljnih djela napisanim u posljednjim
desetljeima, mislim da mnogi nisu potpuno shvatili njegove implikacije. Damasijeve teorije jo nisu ule u svakodnevnu
prtljagu prosjenog intelektualca. Kao i sve kljune koncepcije kojih se svakodnevno drimo, i ove e ideje kad postanu dio
naega nesvjesnog poimanja svijeta, taj svijet izmijeniti. Kad ih jednom prihvatimo ini nam se da su oduvijek bile tu i ne
moemo zamisliti da bi neki drugi mogli misliti drugaije, niti moemo shvatiti zbog ega su tako ogoreno branili svoja
stajalita. To je poput ideje da je zemlja lopta, ponaamo se u skladu s tom idejom a da toga nismo niti svjesni.
Ideje o povezanost tijela i misli, i o tome da tjelesne funkcije utjeu na nain na koji poimamo svijet imaju posljedice koje tek
moemo naslutiti.

preuzmi
pdf (/system/issue/pdf/202/202.pdf)

podijeli

bookmark

Zarez - Dvotjednik za kulturu i drutvena zbivanja

Vodnikova 17, HR-10000 Zagreb
tel: +385 1 4855 449, 4855 451
e-mail: redakcija@zarez.hr (mailto:redakcija@zarez.hr)

http://www.zarez.hr/clanci/neurotijelo 2/3