Croatian

to je duevna
bolest?
(What is a mental illness?)
to je duevna bolest?
Otprilike svaki peti Australac doivjet e neku duevnu
bolest, a veina nas e doivjeti neki problem duevnog
zdravlja u nekom razdoblju svog ivota.
Duevna bolest je opi naziv kojim se oznaava skupina
oboljenja isto tako kao to termin srana bolest oznaava
skupinu oboljenja i poremeaja koji pogaaju srce.
Duevna bolest je zdravstveni problem koji u velikoj
mjeri utjee na to kako se osoba osjea, razmilja, ponaa
i ophodi prema drugim ljudima. Dijagnoza se vri po
standardnim kriterijima. Termin duevni poremeaj
takoer se koristi kada se govori o tim zdravstvenim
problemima.
Problem duevnog zdravlja takoer utjee na to kako neka
osoba razmilja, kako se osjea i ponaa, ali u manjoj mjeri
nego to je to sluaj s duevnom bolesti.
Problemi duevnog zdravlja su uestaliji i tu spada
i pogoranje duevnog zdravlja koje moe nastati
privremeno kao reakcija na stresne situacije u ivotu.
Problemi duevnog zdravlja manjeg su intenziteta nego
duevne bolesti, ali se mogu razviti u duevnu bolest ako
se s njima ne postupi uinkovito.
Duevne bolesti uzrokuju veliku patnju osobama koje
obole od njih, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.
tovie, izgleda da ovi problemi postaju uestaliji.
Depresija e, kako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija,
do 2002. godine biti jedan od najveih zdravstvenih
problema u svijetu.
Duevne bolesti uzrokuju veliku patnju osobama koje
obole od njih, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.
tovie, izgleda da ovi problemi postaju uestaliji.
Depresija e, kako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija,
do 2002. godine biti jedan od najveih zdravstvenih
problema u svijetu.
Vrste duevnih bolesti
Duevnih bolesti ima raznih vrsta i razliitih stupnjeva
jaine. Neke od glavnih oblika su depresija, anksioznost,
izofrenija, bipolarni poremeaj raspoloenja, poremeaji
linosti i poremeaji jedenja.
Najee duevne bolesti su anksiozni i depresivni
poremeaji. Premda svatko povremeno doivi
snane osjeaje napetosti, straha ili tuge, to preraste u
duevnu bolest kada takvi osjeaji postanu tako silni
i uznemiravajui da je oboljelim osobama vrlo teko
obavljati svakodnevne aktivnosti kao to su posao, uivanje
u slobodnom vremenu i odravanje veza s drugima.
U krajnjim sluajevima osobe s depresivnim poremeajem
mogu ne biti u stanju ustati se iz kreveta ili fiziki voditi
rauna o sebi. Ponekad osobe s izvjesnim oblicima
anksioznih poremeaja nisu u stanju izai van iz kue, ili
pak upranjavaju opsesivne rituale kako bi smanjili strah.
Rjee su bolesti koje mogu ukljuivati psihozu. Tu spadaju
izofrenija i bipolarni poremeaj raspoloenja. Osobe koje
doive akutnu epizodu psihoze izgube dodir sa stvarnou
i vide svijet drugaije nego to je to normalno. Njihova
sposobnost da vide smisao u mislima, osjeajima i svijetu
oko sebe ozbiljno je naruena.
Psihotina epizoda moe ukljuivati zablude, kao to
je laan osjeaj krivnje, vlastite veliine ili da ih netko
proganja. Tu se moe raditi o halucinacijama, kada osoba
vidi, uje, namirie ili okusi neto to nije tu.
Psihotine epizode drugim ljudima mogu izgledati
prijetee i zbunjujue. Takvo je ponaanje teko razumjeti
ljudima koji s time nisu upoznati.
Lijeenje duevne bolesti
Veina duevnih bolesti moe se uinkovito lijeiti. Vano
je prepoznavanje ranih znakova i simptoma duevne
bolesti kao i rano uinkovito lijeenje. to se god ranije
pone s lijeenjem to su bolji rezultati.
Epizode duevne bolesti mogu se pojaviti i nestati u
razliitim razdobljima ljudskog ivota. Neke osobe doive
samo jednu epizodu bolesti i u potpunosti se oporave. Ali
kod drugih ona se ponavlja vie puta tijekom ivota.
Uinkovito lijeenje moe ukljuivati lijekove, kognitivne i
bihevioralne psiholoke terapije, psiho-drutvenu potporu,
rehabilitaciju psihijatrijske onesposobljenosti, izbjegavanje
razliitih imbenika rizika, kao to su tetno uzimanje
alkohola i drugih droga, te uenje vjetina samo-kontrole.
Rijetko je mogue da se osoba s duevnom bolesti rijei
simptoma sama snagom svoje volje. Takvo neto tvrditi ni
u kom sluaju ne pomae.
Osobama s duevnom bolesti potrebno je isto
razumijevanje i podrka koji se daju osobama s fizikim
bolestima. Duevna bolest nije nita drugaija to nije
bolest zbog koje se treba nekog okrivljavati.
Osobe s duevnom bolesti mogu biti podlone
tetnom konzumiranju alkohola i drugih droga.To moe
zakomplicirati lijeenje, tako da je vano da se provede
uspjena kontrola konzumiranja alkohola i drugih droga.
Kod osoba s nekom duevnom bolesti povean je rizik
od samoubojstva, pogotovo u razdoblju uskoro nakon
dijagnoze ili otputanja iz bolnice.
Mitovi, pogreno shvaanje i
injenice o duevnom zdravlju
Mitovi, pogreno shvaanje i negativni stereotipi i stavovi
okruuju duevnu bolest. Posljedica toga je stigma,
diskriminacija i izolacija osoba s duevnom bolesti, a
takoer i njhovih obitelji i njegovatelja.
Uobiajena pitanja o duevnoj bolesti su:
Je li duevna bolest neki oblik onesposobljenosti uma ili
oteenja mozga?
Ne. To je bolest kao i svaka druga, poput napr. bolesti srca,
dijabetesa i astme.
Ali opet, suosjeanje, podrka i cvijee to se tradicionalno
daje osobama oboljelim od fizikih bolesti, esto se
uskrauje osobama s duevnom bolesti.physical illnesses
Jesu li duevne bolesti neizljeive i traju li do kraja ivota?
Ne. Mnogi se oboljeli u potpunosti oporave i nemaju
daljnjih epizoda bolesti ako se lijee pravilno i rano.
Kod drugih, duevna bolest se moe ponovno pojavljivati
tijekom ivota i potrebno je neprekidno lijeenje. To je
sluaj i s mnogim fizikim bolestima, poput dijabetesa i
bolesti srca. Duevna bolest se isto kao i ta dugotrajnija
zdravstvena stanja, moe staviti pod kontrolu tako da
dotini pojedinci i dalje ive ispunjen ivot.
Iako neke osobe postanu onemoale kao posljedica
dugotrajne duevne bolesti, mnogi koji doive ak i vrlo
teke epizode bolesti vode ispunjen i produktivan ivot.
Raaju li se osobe s duevnom bolesti?
Ne. Podlonost nekim duevnim bolestima, poput
bipolarnog poremeaja raspoloenja, moe biti nasljedna
u obitelji.
Ali, kod drugih osoba duevna bolest nastane iako ranije
nije bila prisutna u obitelji.
Mnogi imbenici doprinose nastanku duevne bolesti. U
njih spadaju stres, oaloenost nakon smrti bliske osobe,
raspad veze, fiziko i spolno zlostavljanje, nezaposlenost,
drutvena izolacija i ozbiljnija fizika bolest ili invaliditet.
Nae razumijevanje uzroka nastajanja duevne bolesti
neprestalno se unaprijeuje.
Moe li bilo tko oboljeti od duevne bolesti?
Da. Ustvari, svaki peti Australac moe oboljeti od duevne
bolesti u nekom razdoblju svog ivota. Kod svakog se
mogu pojaviti problemi s duevnim zdravljem.
Mnoge osobe radije prihvaaju oznaku da se radi o slomu
ivaca nego da je rije o duevnoj bolesti. Meutim, vano
je da se o duevnoj bolesti govori otvoreno, budui da se
tako smanjuje biljeg srama i pomae da oboljele osobe
ranije zatrae lijeenje.
Jesu li osobe s duevnom bolesti obino opasne?
Ne. Zbog takve pogrene percepcije nastaju najtetniji
stereotipi. Osobe s duevnom bolesti rijetko su opasne.
ak i one s najteim oblicima duevne bolesti rijetko su
opasne ako im se prui odgovarajue lijeenje i potpora.
Treba li osobe s duevnim bolestima izolirati od zajednice?
Ne. Veina osoba s duevnom bolesti brzo se oporavi
tako da im vie ne treba ni bolnika njega. Drugi, pak,
nakratko zavre u bolnici zbog lijeenja. Poboljanja u
lijeenju tijekom zadnjih desetljea dovela su do toga da
veina takvih osoba i dalje ivi u svojoj zajednici i nema
potrebe da ih se zatvara i izolira kao to se to obino radilo
u prolosti.
Vrlo malom broju osoba s duevnom bolesti je potrebna
bolnika njega, ponekad i protiv njihove volje.Usavravanja
u lijeenju ine da se to radi sve rjee i rjee i manje od
jedne na 1000 osoba lijei se na takav nain.
Je li stigma jedan od najveih problema s kojim se
suoavaju osobe s duevnom bolesti?
Da. Jedna od najveih prepreka za osobe koje se
oporavljaju od duevne bolesti jeste nailaenje na
negativne stavove kod drugih ljudi. To esto znai da
su osobe s duevnom bolesti suoene s izolacijom i
diskriminacijom samo zato to boluju od neke bolesti.
Pozitivni stavovi i oni koji ulijevaju nadu od strane obitelji,
prijatelja, pruatelja usluga, poslodavaca i drugih lanova
drutva prema osobama s duevnom bolesti od kritine
su vanosti za osobe s duevnom bolesti i podrku kod
oporavka.
to se moe uiniti u vezi
stigme vezane uz duevnu
bolest?
Shvatiti duevnu bolest kao da se radi o bilo kojoj drugoj
bolesti ili zdravstvenom problemu i otvoreno govorite o
njoj.
O duevnoj bolesti govoriti otvoreno sa svakim koga
sretnete iznenaujue je koliko je mnogo ljudi
pogoeno duevnom bolesti, naroito poremeajima
depresije i tjeskobe koji su dosta raireni.
Educirati drutvenu zajednicu kako bi se prevladali
negativni stereotipi zasnovani na pogrenim
shvaanjima.
Promovirati duevnu bolest i zdrave stavove kroz
djetinjstvo i kao odrasli.
Dati potporu razvijanju otpornosti i nauiti kako se nositi
sa stresom u vezama, situacijama i zbivanjima.
Pomagati prijateljima i obitelji s duevnom bolesti kako
bi im se to ranije pruila njega i lijeenje.
Osigurati da se osobama s duevnom bolesti prui
potpora i usluge lijeenja visoke kvalitete kako bi se
pospjeio oporavak.
Pruati aktivnu podrku obiteljima i njegovateljima
osoba s duevnom bolesti, koji i sami takoer mogu
osjeati zbunjenost, uznemirenost i stigmu koja prati
duevnu bolest.
Suprotstaviti se diskriminaciji na svim poljima ivota,
ukljuujui zapoljavanje, naobrazbu, te osiguravanje
stvari, usluga i ustanova za pomo.
Poticati istraivanja o duevnim bolestima da bi se
pomoglo u razumijevanju kako te bolesti utjeu na ljude
i kako se mogu sprijeiti i/ili uinkovito lijeiti.
Gdje se obratiti za pomo O ovoj brouri
Your general practitioner. Ovo je prva iz niza broura o duevnoj bolesti koje financira
Svom lijeniku ope prakse. vlada Australije u sklopu Nacionalne strategije o duevnom
zdravlju.Informacije o pojedinim duevnim bolestima mogu
U svom drutvenom zdravstvenom centru se nai u drugim brourama, ukljuujui:
U svom drutvenom centru za duevno zdravlje. to je anksiozni poremeaj?
Za informacije o uslugama, vidite Drutvenu pomo i to je bipolarni poremeaj raspoloenja?
socijalne usluge kao i brojeve 24-satne hitne slube u svom
lokalnom telefonskom imeniku. to je depresivni poremeaj?
Za hitnu savjetodavnu pomo nazovite Lifeline na 13 11 to je poremeaj jedenja?
14. Lifeline sluba vam takoer moe dati kontakte, daljne to je poremeaj linosti?
informacije i pomo.
to je izofrenija?
Drugi korisni izvori informacija o duevnom zdravlju su:
SANE Australia
www. Sane.org Besplatne primjerke svih broura moete dobiti od:
Udruenje za duevne bolesti Australije
(Mental Illness Fellowship of Australia) Odjela za duevno zdravlje i radnu snagu Ministarstva za
www.mifa.org.au zdravstvo i starenje pri vladi Australije:
Javni odjel Australskog i novozelandskog kraljevskog
Mental Health and WorkforceDivision
koleda za psihijatre
(The public area of the Royal Australian and New Zealand Australian Government
College of Psychiatrists) Department of Health and Ageing:
GPO Box 9848
www.ranzcp.orgAuseinet CANBERRA ACT 2601
www.auseinet.com Tel 1800 066 247
Australian Government Healthinsite: Fax 1800 634 400
www.healthinsite.gov.au www.health.gov.au/mentalhealth

If you need an interpreter contact TIS on For copies in other languages contact:
Telephone 13 14 50 Multicultural Mental Health Australia
Tel: (02) 9840 3333
For more translated information, try the following links: http://www.mmha.org.au
http://www.mmha.org.au/
http://www.mhcs.health.nsw.gov.au/mhcs/topics.html
http://www.healthtranslations.vic.gov.au/
http://www.healthysa.sa.gov.au/default.asp