Nacionalizam je negacija kranstva

Censored (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/censored/)
Countries (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/countries/)
Croatia (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/countries/croatia/)
Latest (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/latest/)

Nov 14, 2016 0 7448

(http://www.fairpress.eu/hr/wp-content/uploads/sites/10/2016/11/db2.jpg)
Autorica: Melita Funda. Foto: Privatni album Drage Bojia

Fra Drago Boji lan je franjevake zajednice Bosne Srebrene. Kao angairani intelektualac, Boji otvoreno i hrabro
progovara o politizaciji religije, svim oblicima nacionalizma kao i recentnim drutvenim problemima, kako na podruju
Bosne i Hercegovine tako i u Hrvatskoj te ostalim dijelovima nekadanje drave Jugoslavije. Njegovo kritiko promiljanje i
javno progovaranje zasmetalo je samom vrhu Rimokatolike crkve u BiH, koji ga je zbog neslaganja s njegovim stavovima i
tezama o odnosu Crkve i drave, o pitanjima religije i vjere i njihovoj zloupotrebi, 2013. godine grubo sankcionirao oduzevi
mu profesorsku katedru na Franjevakoj teologiji u Sarajevu gdje je predavao komunikologiju. Istovremeno je maknut i s
mjesta glavnog urednika nekad vrlo cijenjenog franjevakog mjesenog magazina Svjetlo rijei. Trenutno ivi i radi u
Jajcu, to je takoer posljedica spomenutih sankcija.

Sa sigurnou moemo konstatirati da Drago Boji predstavlja manjinu u Katolikoj crkvi, on je iznimka, jer doista nema
mnogo ljudi meu predstavnicima Crkve koji poput njega govore tako smjelo i tako otvoreno unato i usprkos svemu. Boji
je franjevac, teolog, publicist, direktor Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) Zajedno,
intelektualac par excellence, humanist i kranin. Doktorirao je 2009. na Teolokom fakultetu sveuilita u Beu, na temu
medija, tj. vjerskog tiska.

Povod za razgovor s fra Dragom Bojiem bila je nedavno odrana zagrebaka promocija njegove nove knjige Zlato i tamjan
kritiki osvrti na politiku i religiju. Knjiga sadri izabrane tekstove i intervjue koji su objavljeni u razdoblju od 2010. do
2016. godine u razliitim tiskanim i digitalnim medijima. Objavljena je u izdanju Centra za kritiko miljenje i portala
Tano.net. Pogovor za knjigu je napisao Viktor Ivani, dok idejno rjeenje omota i ilustracije u knjizi potpisuje Mirza
Ibrahimpai, poznati sarajevski akademski likovni umjetnik. Ibrahimpaievo likovno rjeenje za omot Bojieve knjige je
veoma zaniljivo jer na simboliki veoma jak nain objedinjuje tri pisma: bosanicu, irilicu i latinicu, a zainjen je i
nacionalnim i vjerskim simbolima to potie na razmiljanje i izravno upuuje na Bojieve tekstove koji su snana kritika
drutveno-politikih i religijsko-crkvenih fenomena u drutvu u kojem ivimo.
 (http://www.fairpress.eu/hr/wp-
content/uploads/sites/10/2016/11/zlat
o-i-tamjan-1.jpg)
Foto: Melita Funda

Postoje dokazi da je ovjeanstvo bilo religiozno jo od ledenog doba, dakle, od najranijih poetaka. Mi ivimo u 21.
stoljeu, u vremenu kad religija pripada javnoj sferi. Gospodine Bojiu, moete li nam pojasniti gdje je mjesto religiji u
javnoj sferi.

Drago Boji: Sociolozi tvrde da kroz cijelu povijest nikada nije postojalo vrijeme u kojem nije bila prisutna neka vrsta
religioznosti. Ona se, naravno, manifestirala i manifestira se na razliite naine. Trebalo bi nam mnogo vremena za
obuhvatniju analizu pa ak i kad bismo se zadrali samo unutar triju velikih monoteistikih religija. Smatram da je za 21.
stoljee ponajprije vano prihvatiti injenicu da je religija tu, da je ona dio drutvenog ivota. Ako se vratimo nekoliko
desetljea unatrag, 1960-ih i 1970-ih postojale su teorije koje su za Europu i Zapadni svijet predviale odumiranje religije i
religioznosti, marginalizaciju religije, meutim, autori tih teorija morali su u 1990-ima sami sebe ispraviti i konstatirati da
religija nije iezla, da se vraa na razliite naine i u oblicima koji nisu ranije postojali. Govorimo o raznim duhovnim
pokretima irom svijeta. tovie, ivimo u svijetu pluralizma religija koji proima sav ivot pa i kon ikti i ratovi imaju jaku
religijsku notu.

Nadalje, moramo uzeti u obzir da postoje razliite religije i vjerovanja. To je posebno vano za velike svjetske religije:
judaizam, kranstvo i islam. ivimo u pluralnom svijetu. Budui da pripadamo razliitim zajednicama, injenica je da je
sekularna drava najbolji okvir za suivot i meusobno uvaavanje i potovanje. Svugdje gdje se sekularnost umanjuje ili
pokuava dokinuti, postoji opasnost od teokratskih drutava, jednoreligijskih drutava koja e se nuno, prije ili kasnije,
morati ogrijeiti o prava onih koji su u manjini. Dakle, bit e dokinuta prava pripadnika drugih religijskih zajednica u
manjini ili onih koji uope ne ele pripadati religijskim zajednicama. Ukratko, istaknuo bih tri bitne stvari. Kao prvo, religija
je dio naeg svijeta, ona je sveprisutna i pred tom injenicom ne smijemo zatvarati oi. Drugo, postoje razliite religioznosti
i unutar toga trebamo traiti prostor za suivot i suradnju. I tree, dosadanje iskustvo nas je dovelo do uvida da je
sekularna drava i demokratsko pluralno drutvo utemeljeno na ljudskim pravima najbolji okvir drutvene zajednice.

Sekularnost neke drave otvara prostor za pravedno drutvo i trebala bi jamiti jednaka prava svim pripadnicima drutvene
zajednice. Tako bi sekularizacija, izmeu ostalog, trebala biti i neki oblik plodne suradnje izmeu drave i Crkve. Iz javnih
nastupa visoko pozicioniranih predstavnika Katolike crkve u Hrvatskoj, stjee se dojam da im je sekularizacija odbojna
ideja. Prema Vaem miljenju, zato je to tako?
 Drago Boji: Ako se vratimo u povijest, onda emo vidjeti da rane sekularne ideje nisu bile usmjerene protiv religije kao
takve, kao niti protiv kranstva. One su vie bile usmjerene protiv institucionaliziranih oblika vjerskih zajednica, protiv
jednog velikog sistema, aparata koji je imao mo i monopol. Do danas je ostala odreena napetost i antagonizam izmeu
sekularnih i vjerskih ideja. Iako, ako bolje pogledate sekularne vrijednosti, vrijednosti na kojima se eli graditi sekularno
drutvo, uoit ete da sekularne ideje i vrijednosti mnogo toga batine iz velikih monoteistikih religija. Smatram da je to
posebno vano za kranstvo budui da se sekularne vrijednosti i ljudska prava javljaju na prostoru unutar kojeg su u veini
krani. Tu je prisutna snana judeokranska tradicija. Odustajati u dananje vrijeme od sekularnih ideja, istovremeno
znai odustajanje od bitnih karakteristika judeokranske tradicije. Suvremena Katolika crkva na naim prostorima esto
inzistira na spomenutom antagonizmu prema sekularnim idejama, na predmodernim i predkoncilskim idejama o drutvu i
vjeri u njemu. Crkva to ini jer sekularne ideje ponekad poistovjeuje s prethodnom dravom i reimom unutar kojeg su
Katolika crkva i druge vjerske zajednice bile krajnje marginalizirane. Istina je da su vjerske zajednice i pojedinci pretrpjeli
strane posljedice, neki su ak izgubili i ivote. Meutim, u 21. stoljeu i dalje inzistirati na jednom takvom antagonizmu je
jako loe.

S jedne strane imamo religijsku iskljuivost prema sekularnim idejama, a s druge sekularizam kao kvazireligiju koji religiju
eli iskljuiti iz ivota. To su dva tabora koja se ideoloki iskljuuju. Ni jedni ni drugi ne ulau dovoljan napor kako bi se
ozbiljno pozabavili bitnim pitanjima suvremenog hrvatskog drutva. Postoji jo jedan problem koji e vjerojatno ostati
vjeni problem u odnosu vjerskog i sekularnog. Vjerske zajednice, tj. velike religije imaju svoje antropologije, imaju svoju
sliku ovjeka i teko je oekivati, pogotovo u ovim naim sadanjim uvjetima, da e velike monoteistike religije odustati
od svoje slike ovjeka. Govorimo o slikama iz davnih vremena koje bi trebalo preispitati i iznova interpretirati. Mislim da je
izuzetno vano da se odustane od maksimalistikih, apsolutistikih zahtjeva da ta slika mora vrijediti za sve. Vjerske
zajednice imaju pravo na vlastiti pogled na stvari i svoju antropologiju ak i onda ako se s druge strane iz sekularne i
racionalne pozicije ini da to nije legitimno ili opravdano. Istovremeno, Crkva nema pravo da u Hrvatskoj ili bilo gdje
drugdje zahtijeva da se svi ljudi moraju uklopiti unutar njezine antropologije i prihvatiti njezine stavove, zakone i dogme.

Katolika crkva je dominantna crkva u Hrvatskoj. Sve ostale vjerske zajednice su u manjini. Snosi li Crkva odgovornost za
stavove svojih vjernika, nerijetko za njihovu iskljuivost, za njihov odnos prema drugima i razliitima od njih? Uzmajui u
obzir neka velika i ozbiljna pitanja kao to su pitanje abortusa i pitanje razliitih seksualnih orijentacija.

Drago Boji: ivimo rubna podruja susretita raznih religija i etnija to sa sobom nosi i bioloki strah od nestanka to
nacionalne ideologije ali i politika religija koriste. Odgovornost Katolike crkve je velika. Pritom mislim na one ljude u
Crkvi, poglavare i predstavnike crkvenih institucija, koji zastupaju katolike i koji odreuju ponaanje vjernika u pluralnom i
sekularnom drutvu. I u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini Katolika crkva je najodgovornija to se vjernici katolici nisu
suoili s vlastitom prolou. Nismo se suoili s tamnim stranama svoje vlastite prolosti. Crkva je odgovorna jer je
podravala i jo uvijek podrava romantiarske vizije vlastitog kolektiva iz prolosti. Odgovorna je i zbog toga to njezina
retorika esto nije retorika opratajueg i pomirujueg sjeanja i odnosa meu ljudima, nego zlopamenja i iskljuivosti.
Katolika crkva je propustila ponuditi vjerniko-teoloki odgovor na ustaki reim, ali i na zloine koji su se kasnije
dogaali. To je neto to teologija mora napraviti, to je njezino temeljno mjesto. To je pitanje ljudskog ivota i
meuljudskih odnosa, temeljno Isusovo pitanje Tko je moj blinji i to je s mojim blinjim? Veliko biblijsko pitanje to je s
mojim bratom? Tko je skrivio neiju smrt i odreeni zloin. Ako su to pripadnici moga kolektiva ili je netko iz mog kolektiva
u tome sudjelovao, mora se prihvatiti odgovornost. Takoer, ne smijemo zaboraviti da unutar Crkve, u njezinom slubenom i
laikom dijelu, postoje ljudi koji ovim pitanjima pristupaju na drugaiji nain, humano, odgovorno i kritiki.

No, zabrinjavajue je da vodei ljudi u Katolikoj crkvi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, teoloka sveuilita u obje
drave, ako i pokazuju interes za vrlo sloena pitanja i drutvene teme poput pitanja seksualne orijentacije i abortusa,
odmah zauzimaju kruta stajalita i stvaraju ideoloke frontove pri emu se onda teko ostvaruje dijalog. Vie nego pitanja
vjere i odnosa prema Bogu, esto su to sredstva za ostvarenje drutvene moi. To su jako sloena i ozbiljna pitanja na koja
je vrlo esto nemogue donijeti jednostavne i jednoznane odgovore. Crkva moe braniti svoju antropologiju i svoj pogled
na ovjeka i njegovu stvarnost, ali tako da dopusti i dru-
(http://www.fairpress.eu/hr)
 gaiji i razliit pogled. I to treba initi s uvaavanjem. Ako se eli u pravom smislu slijediti put Isusa iz Nazareta i
evanenje, onda bi se moralo prihvaati i tuu razliitost i tue drugaije miljenje: razliite poglede, razliite orijentacije,
i jo pri tom biti milosrdan i suutan svugdje tamo gdje ti razliiti ljudi imaju muke i nevolje i gdje su diskriminirani,
obespravljeni, zakinuti. Tamo bi predstavnici Crkve trebali dizati svoj glas.

Rije katolik, ondnosno katoliki znai univerzalan. Pa ipak, Katolika crkva u Hrvatskoj vrlo esto svoje univerzalno
poslanje sputa na nacionalno, i na toj se razini uglavnom zadrava. Moe li se to iim opravdati?

Drago Boji: Da, katoliki je grka rije za sveopi, univerzalni pa i kozmiki. Nacionalno je uvijek partikularno. Isus jest bio
idov, ali njegov nauk je u punom smislu katoliki, dakle, univerzalan, poruka Boje dobrote za sve ljude, a ne samo za
izabrane i privilegirane nacionalne pripadnike. Nacionalizam je negacija kranstva. Sprega s nacionalnim se ne moe
niim opravdati. To je najvee zlo svake crkve, kroz ljudsku povijest pa tako i danas. U tom smislu, Katolika crkva u
Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini je zaglibila u najodvratnije oblike nacionalizama koji se niim ne mogu opravdati. Takvo je
ponaanje potpuno suprotno katolikoj vjeri, kranskoj poruci i onome to je propovijedao i inio Isus iz Nazareta.
Naalost, to je neto to moda najvie i najsnanije obiljeava Katoliku crkvu na ovim prostorima. I taj e problem biti
prisutan dok god se Crkva toga ne oslobodi. Kad kaem oslobodi, ne mislim pritom na negiranje onog to se zove
inkarnacijski moment vjere, kranstvo i katolianstvo u pojedinom narodu, kulturi i jeziku, onoga to se u Novom Zavjetu i
u koncilskim dokumentima naziva Boji narod, narod kao putujua i otvorena zajednica Isusovih uenika, a ne kao
nacionalna masa koja ne doputa pristup drugim nacijama ili se umiljeno uzdie iznad njih. Kad se nacionalno povezuje s
vjerskim, kad se to dvoje izjednaava, onda nastaju zloupotrebe i mnoga druga zla. Ta je sprega uvijek ila politikim
putem, a motivirana je eljom za moi i monopolom. Ljude, posebno mlade ljude, treba uiti da trae svoj osobni put vjere,
onaj put vjere koji je svojim uenicima pokazao Isus iz Nazareta. Isusov put vjere je vrlo osoban put, nije to put narodnih
masa.

U pojedinim medijskim napisima papu Franju nazivaju liberalnim. Nisam sigurna da je to ispravno. Papa Franjo u svojim
govorima i javnim nastupima ostavlja dojam razumnog, otvorenog i pametnog ovjeka. On progovara o starim problemima
na nov nain, na nain na kakav nismo dosad navikli kad je u pitanju vrhovni poglavar Katolike crkve. Kako Vi vidite
aktualnog papu?

Drago Boji: Ne bih papu stavljao u okvire stereotipizirajuih pogleda tipa liberalan-konzervativan. I inae s tim terminima
treba biti oprezan. Papa Franjo u svojim nastupima i govorima pokazuje veliku humanost. On je kranin i nastoji slijediti
evanelje i evaneoske ideale, Isusa iz Nazareta i dobru tradiciju crkve, a pri tome stalno govori o onome to nije bilo dobro
u povijesti i to nije dobro danas. On je to najavio i sad vidimo da je mislio vrlo ozbiljno kada je rekao da e se nastojati
vie zalagati za milosre i durtvenu pravdu. Smatram da je odabrao dvije za suvremeni svijet vrlo vane teme. Vidimo
zastraujuu nepravdu koja je u uvjetima globaliziranog neoliberalnog kapitalistikog svijeta sve izraenija i prisutnija.
Svjedoci smo i totalne odsutnosti milosra i suuti, temeljnih osobina kranstva i uope vjere. Ono na emu inzistira Isus
iz Nazareta u odnosu prema blinjem, tie se upravo pravde i milosra. Pravednost zahtijeva da jedni drugima dajemo ono
to nekome (svakome) pripada, a milosre da inimo i vie od toga, da inimo dobro ljudima i onda kad to po naoj ljudskoj
logici ne zasluuju. Smisao vjere je initi milosre ljudima, iskazati ljubav prema blinjemu. I zato papa Franjo svojim
nastupima ne nailazi na odbravanje, usuujem se rei, veeg dijela ljudi u Crkvi zato to takvim govorom i takvim rijeima
izravno kritizira njihovu sadanju praksu: od naina na koji ive, kako nastupaju, kako govore, o moi i monoplou koji imaju.
S druge strane, papa Franjo je nepoeljan vladajuim ekonomskim i politikim elitama naeg svijeta uope. Njegovi govori i
njih uznemiruju. Logika kojom papa Franjo pie, govori i nastupa, nije logika suvremenog svijeta. Logika suvremenog svijeta
je logika pro ta i dobiti. To je logika ljudi koji su voeni pohlepama i sve veim bogaenjem. To je logika koja ne brine
previe za ovjeka i prava ljudi. Teoloki reeno, to je logika koju ne zanima blinji. Osim u smislu koliko blinji moe
koristiti, koliko ga se moe eksploatirati do krajnjih granica i trenutka kad biva odbaen jer vie nije potreban, jer je postao
suvian. Papa Franjo je u naem svijetu viestruko pozitivan incident koji svojim govorima i svojim nastupima ipak, nadam
se, uspijeva probuditi barem jedan dio ljudi i potaknuti ih na razmiljanje o svim tim bitnim temama. Koliko e od toga
ostati unutar Katolike crkve, o tome je doista teko govoriti. Volio bih da Katolika crkva sve vie i vie slijedi ono o emu
govori papa Franjo. Bilo bi dobro da se ljudi koji vode Katoliku crkvu povedu za njegovim primjerom. Zamislite samo kako
(http://www.fairpress.eu/hr)
bi bilo dobro da na naim prostorima, ovdje u Hrvatskoj, ali i u Bosni i Hercegovini, imamo nekoliko biskupa koji bi govorili i
 nastupali kako to ini papa Franjo. To bi jednim dijelom opustilo i relaksiralo nategnute odnose u naim drutvima. To bi
prije svega imalo utjecaj na katolike i krane u ovim zemljama, potaklo bi ih na preispitivanje, da zauzmu samokritiku
distancu prema samima sebi. Mislim da bi u naim drutvima openito svim ljudima puno znailo kad bi s oltara sluali
rijei koje govori papa Franjo.

U bazilici Srca Isusova u Palmotievoj ulici u Zagrebu tradicionalno se slui misa zadunica za ustakog poglavnika Antu
Pavelia. Oni predstavnici Katolike crkve koji slue tu misu, argumentiraju to na nain da je to misa zadunica kao i za
svakog drugog pokojnika te da to nema veze s nikakvim slavljenjem i velianjem. Prikazivanje mise zadunice za osobu koja
je bila na elu zloinakog reima sablanjava vei dio hrvatske javnosti, a organiziraju se i prosvjedi na dan odravanja
mise. Kako komentirate konkretan sluaj s misom za Pavelia i jesu li moda ponekad slini sluajevi medijski
prenapuhani?

Drago Boji: Takvi sluajevi odreenim medijima slue, i s jedne i s druge stane, tj. s lijeve i desne strane, za leinarenje i
dodatno antagoniziranje drutvenih odnosa. Misa se moe prikazati za svakog ovjeka, ali ne tako kako ju prikazuju
spomenuti ljudi. Oni te mise ne dre za ovjeka kao svakog ovjeka, jer Paveli nije taj svatko, nego za Poglavnika,
odnosno zloinca. To je zastraujue i uznemirujue. Unutar krugova Katolike crkve i unutar nekih krugova hrvatskog
naroda, simpatizira se poglavnika Pavelia i ustatvo. Od te strane injenice ne smijemo bjeati. Muka je tim vea jer
Katolika crkva, odnosno njezini predstavnici, nisu po tom pitanju napravili ono to su trebali davno napraviti, kako je to
primjerice uinila Crkva u Njemakoj u odnosu prema nacizmu. Crkva se naprosto nije suoila s tim u svojim vlastitim
redovima, jasno i nedvosmisleno, kako je to uinila Crkva u Njemakoj. Oito je da je jo i danas u Katolikoj crkvi sva
pozornost usredotoena na vlastitia stradanja, stradanja vlastitog naroda, a da se gotovo nikako i vrlo rijetko govori o zlu
pojedinaca iz vlastitiog naroda, o kolektivnoj odgovornosti hrvatskog naroda za ustaku dravu. Hrvati nisu kao narod krivi,
postoje pojedinci koji su poinili zloine i koji nose krivnju, ali svi mi imamo kolektivnu odgovornost. To je najbolje
obrazloio Karl Jaspers u sluaju Njemake odnos krivice i odgovornosti. Danas se u Katolikoj crkvi jako rijetko govori o
kolektivnoj odgovornosti. S druge strane, danas se vie ne smije rei da je netko antifaist, jer ga se automatski etiketira
onim najgorim to se dogaalo u komunistikim reimima. Istodobno, naa drutva se sve vie faiziraju. Zato je vano
govoriti o antifaizmu i njegovim najboljim tekovinama. Katolika crkva se ne smije odrei antifaizma jer je toliko katolika
i katolikih sveenika bilo meu antifaistima i jer je to bolji dio povijesti Crkve na ovim prostorima.

Jedno od aktualnih pitanja je pitanje vjeronauka u koli. Je li vjeronauku mjesto u kolama, a vjerskim simbolima u javnom
prostoru, tj. dravnim institucijama?

Drago Boji: Ovakvom, konfesionalnom tipu vjeronauka nije mjesto u kolama, a dalo bi se raspravljati i o tome da li mu je
takvom mjesto i u crkvama s obzirom na neke sadraje koje nudi. Ali vjerske zajednice zadravaju pravo da konfesionalni
vjeronauk organiziraju pri crkvenim i vjerskim institucijama. Sekularna drava mora biti svjetonazorski neutralna. kole
trebaju imati neku vrstu religijskog obrazovanja, u smislu da se o religiji openito i religijskim zajednicama steknu
objektivne informacije. Ne mislim da je jednostavno dokinuti postojei konfesionalni tip vjeronauka jer se uz to vee
egzistencija tisua ljudi koji od toga ive. Ali mislim da treba zapoeti taj proces a da se pritom nikoga ne oteti. To je
dunost drave i drava u suradnji s vjerskih zajednicama mora traiti drugaije i bolje rjeenje u skladu s principima
sekularne drave a da se pritom ne povrijede ni ljudska ni vjerska prava.

Vjerski turizam je po svemu sudei jedan od bitnih segmenata ukupnog turizma, svuda u svijetu, ne samo kod nas. Svetita
privlae mnotvo ljudi, vjernika, a o vjerskom turizmu se sve vie pie i govori, najee zbog njegove ekonomske
isplativosti. Koji je Va stav o tom vidu turizma i gdje je u svemu tome poosobljena vjera pojedinca/ke? Moemo li na ovom
mjestu govoriti o komercijalizaciji vjere, religije ili ne?

Drago Boji: Ljudi su oduvijek hodoastili i u tom smislu se nae vrijeme ne razlikuje bitno od prolih vremena, osim
dijelom u nainu hodoaenja. Razliiti su motivi hodoaenja, ima tu i znatielje, elje za putovanjima, ali ima i potrage
za smislom ivota i ivotnom utjehom. U tom kontekstu, hodoaenje ima smisla. Naravno, u svemu tome postoji i ta
(http://www.fairpress.eu/hr)
 druga strana o kojoj govorite estradizacija i komercijalizacija hodoaa i ovjekove vjere. Dananje vrijeme omoguuje
da se mijeaju potraga za svetim, turistiko putovanje i trgovina. Za to su najodgovorniji uvari i upravitelji svetita, oni
koji upravljaju teologijom i duhovnou svetita, porukama i zavjetnim darovima.

U kranstvu, za razliku od nekih drugih religija, nije propisano hodoae, jer je kranska vjera vjera u osobu Isusa Krista.
Za ovjekovu vjeru nije odluujue na koja e hodoaa otii i hoe li uope hodoastiti. Boga se ponajprije susree u
konkretnom ivotu, ondje gdje se ivi i u ljudima s kojima se ivi. U razgovoru sa Samarijankom u Svetom Pismu, Isus
relativizira vanost svetih mjesta i kae da nije odluujue za vjeru to gdje se ljudi klanjanju nego da se klanjaju Ocu
(Bogu) u duhu i istini. Sva su mjesta ovog svijeta Boja mjesta, a on se, o tome svjedoi Sveto Pismo, objavljuje esto ondje
gdje ga se ne trai, u zaboravljenim, marginaliziranim i zapostavljenim mjestima i ljudima.

TAGS DRAGO BOJI (HTTP://WWW.FAIRPRESS.EU/HR/BLOG/TAG/DRAGO-BOJIC/)

MELITA FUNDA (HTTP://WWW.FAIRPRESS.EU/HR/BLOG/TAG/MELITA-FUNDA/)

(HTTPS://TWITTER.COM/INTENT/TWEET?TEXT=NACIONALIZAM JE NEGACIJA
KRANSTVA&URL=HTTP%3A%2F%2FWWW.FAIRPRESS.EU%2FHR%2FBLOG%2F2016%2F11%2F14%2FNACIONALIZAM-JE-NEGACIJA-
KRSCANSTVA%2F&VIA=FAIRPRESSHR)

(HTTP://WWW.FACEBOOK.COM/SHARER.PHP?
U=HTTP%3A%2F%2FWWW.FAIRPRESS.EU%2FHR%2FBLOG%2F2016%2F11%2F14%2FNACIONALIZAM-JE-NEGACIJA-KRSCANSTVA%2F)

(HTTP://PLUS.GOOGLE.COM/SHARE?URL=HTTP://WWW.FAIRPRESS.EU/HR/BLOG/2016/11/14/NACIONALIZAM-JE-NEGACIJA-
KRSCANSTVA/)

(HTTP://PINTEREST.COM/PIN/CREATE/BUTTON/?URL=HTTP://WWW.FAIRPRESS.EU/HR/BLOG/2016/11/14/NACIONALIZAM-JE-
NEGACIJA-KRSCANSTVA/&MEDIA=HTTP://WWW.FAIRPRESS.EU/HR/WP-CONTENT/UPLOADS/SITES/10/2016/11/DB2.JPG)

PREVIOUS ARTICLE
Osloboen francuski novinar koji je priveden prilikom izvjetavanja iz Turske: Zaplijenjeni su mu mobiteli i laptop, a nije mu
dano nikakvo obrazloenje. (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/osloboden-francuski-novinar-koji-je-priveden-
prilikom-izvjestavanja-iz-turske-zaplijenjeni-su-mu-mobiteli-i-laptop-a-nije-mu-dano-nikakvo-obrazlozenje/)

NEXT ARTICLE
Branko een o praenju novinarki CINS-a: Nitko vie nigdje ne ide sam, a "osjetljivi" intervjui se posebno komplicirano
izvode, uz sudjelovanje povelikog broja novinarki i novinara. (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/branko-cecen-o-
pracenju-novinarki-cins-a-nitko-vise-nigdje-ne-ide-sam-a-osjetljivi-intervjui-se-posebno-komplicirano-izvode-uz-
sudjelovanje-povelikog-broja-novinarki-i-novinara/)

SIMILAR ARTICLES

NO COMMENTS
(http://www.fairpress.eu/hr)
 Leave a Reply
You must be logged in (http://www.fairpress.eu/hr/wp-login.php?
redirect_to=http%3A%2F%2Fwww.fairpress.eu%2Fhr%2Fblog%2F2016%2F11%2F14%2Fnacionalizam-je-negacija-
krscanstva%2F) to post a comment.

STAY CONNECTED

(https://www.facebook.com/pages/Fairpresseu/1512129215681713) (https://twitter.com/FairpressEU)

LATEST

MEDIA DAILY: Anti-Watergate: Trumpov udarac amerikom novinarstvu; Marko Ljubi izabran za potpredsjednika HNiPA;
Obuljen Korinek najavila donoenje medijske strategije (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/media-daily-anti-
watergate-trumpov-udarac-americkom-novinarstvu-marko-ljubic-izabran-za-potpredsjednika-hnipa-obuljen-korzinek-najavila-
donosenje-medijske-strategije/)
Nov 14, 2016

Branko een o praenju novinarki CINS-a: Nitko vie nigdje ne ide sam, a osjetljivi intervjui se posebno komplicirano
izvode, uz sudjelovanje povelikog broja novinarki i novinara. (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/branko-cecen-o-
pracenju-novinarki-cins-a-nitko-vise-nigdje-ne-ide-sam-a-osjetljivi-intervjui-se-posebno-komplicirano-izvode-uz-sudjelovanje-
povelikog-broja-novinarki-i-novinara/)
Nov 14, 2016

Nacionalizam je negacija kranstva (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/nacionalizam-je-negacija-krscanstva/)

Nov 14, 2016

Osloboen francuski novinar koji je priveden prilikom izvjetavanja iz Turske: Zaplijenjeni su mu mobiteli i laptop, a nije mu
dano nikakvo obrazloenje. (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/osloboden-francuski-novinar-koji-je-priveden-
prilikom-izvjestavanja-iz-turske-zaplijenjeni-su-mu-mobiteli-i-laptop-a-nije-mu-dano-nikakvo-obrazlozenje/)
Nov 14, 2016

UNCUT: Katja Kuec (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/13/uncut-katja-kusec/)

Nov 13, 2016

(http://www.fairpress.eu/hr)
 This news portal has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this news portal are
the sole responsibility of Partnership for Social Development and can in no way be taken to re ect the views of the
European Union.

Contact us: info@fairpress.eu (mailto:info@fairpress.eu)

FEATURED

MEDIA DAILY: Anti-Watergate: Trumpov udarac amerikom novinarstvu; Marko Ljubi izabran za potpredsjednika HNiPA;
Obuljen Korinek najavila donoenje medijske strategije (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/media-daily-anti-
watergate-trumpov-udarac-americkom-novinarstvu-marko-ljubic-izabran-za-potpredsjednika-hnipa-obuljen-korzinek-
najavila-donosenje-medijske-strategije/)
Nov 14, 2016

Branko een o praenju novinarki CINS-a: Nitko vie nigdje ne ide sam, a osjetljivi intervjui se posebno komplicirano
izvode, uz sudjelovanje povelikog broja novinarki i novinara. (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/branko-cecen-
o-pracenju-novinarki-cins-a-nitko-vise-nigdje-ne-ide-sam-a-osjetljivi-intervjui-se-posebno-komplicirano-izvode-uz-
sudjelovanje-povelikog-broja-novinarki-i-novinara/)
Nov 14, 2016

Nacionalizam je negacija kranstva (http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/11/14/nacionalizam-je-negacija-

krscanstva/)
Nov 14, 2016

POPULAR CATEGORIES

Croatia (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/countries/croatia/) 1197

Countries (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/countries/) 1165

Latest (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/latest/) 721

MoM (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/mom/) 571

Gray (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/gray/) 514

FP IRIS (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/fpistrazivaci/) 91

Editors Choice (http://www.fairpress.eu/hr/blog/category/editors-choice/) 28

Copyright 2014 - Partnership for Social Development

Impressum (http://www.fairpress.eu/hr/impressum/) Pravila koritenja (http://www.fairpress.eu/hr/pravila-koristenja/)

Kontakt (http://www.fairpress.eu/hr/kontakt/) RSS (http://www.fairpress.eu/hr/feed)

(http://www.fairpress.eu/hr)