UDK s11.1634238 Studalrad Prien 8 spin 200 Pritwagenza tsa 6 studenoga 2002, Milica Mihaljevié Institut 2a hrvatski jezik jezikosiolje Strossmayeroy tp 2 {oom Zagich mmihajeniihr FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA (STANDARDNOG) JEZIKA § posebnim obzirom na znanstveno-popularnt i personalni podstil U radu se doje rth prikaz radova o funkcionalnim stilovima hrvatskoga st ddardnog ezka. Problematiia se odnos medu funkcionalnim slovima hratskog jeaika i hrvatskoga standardnog jezika. Navode se prinjer slash istradivanja poonavanja personalnoga podstlaadministrativnoga funkcionalnog sila i znaastveno-popularnogs Podkstilastudenata te predlade da se u nastavi hrvatskog jezika u srednjoSkoli vise Pozornosti posveti bas tim funkeionalnim stilovin, Uvod Posliednjih se godina u kroatisti¢kojliteraturi mnogo pisalo o funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika. Interes za funkcionalne stiove potakaut je serijom poticajnih Clanaka profesora Josipa Sila objavjenih w éasopisu Kalu 1996, 11997. godine. Funkcionalnim su se stilovima u nekoliko Glanaka bavile i Lada Badurina i Marina Kovatevié, a Ivo Pranjkovié obradio je sintakti¢ke znagajke funkcionalnih stilova. O problemu ukidanja znaéenjske razvedenosti standardnog jezika, njegove Polifunkcionalnosti i polivalentnosti govori Anita Peti-Stanti¢ (2002: 365-374), Buduti da se u veri sfunkcionalnim stilovima standardnog jezika mogu izred i ‘neki normativni sayjti, taj je problem obraden iu uvodnome poglavlju Hrvatskoga Jeziénog savjetnika (1999: 57-63). Funkcionalni stiovi wii su iu plan i program na- Stave hrvatskog jezika w gimnazij i Getverogodisnjim srednjim strukovnim ékolama, ‘Tim je planom predvidena obradba funkcionalne raslojenosti hrvatskog jezika, a ‘kao stilovi kojima treba obratiti posebnu pozornost navedeni su kajzevnoumjetni=‘lia Mihaljevié: Funkeionalistilovirvatskoga (standardnog) jezik Raspr. Inst ate joikos, ky, 28 (2002), ste 325-349 {&:i, razgovorni i publicstcki funkcionalni stil. U skladu s tim planom funkionalni Stilovi obradeni su iu kajizi Marka Samardzije Hrvatski jezik IV. (Ovim bih radom Zeljela pokazati da bi’ba’ administrativaome i znanstvenome stile (poxebno znanstveno-popalarnome ili pedagoskomee podstilu) trebalo posvetiti ‘yeéu pozornost jer je u njima odnos prema norm: strozi, pai je stoga teze i nauit ‘Osim toga, administrativni stil potreban je svim Skolovanim Ijudima, a zmanstveno- “popularnim stilom trebal bi biti napisani i ueniGki i studentski referati te matu- ralni i diplomski radovi. "Na kraj rada prikazat éu reaultate istradivanja koji pokazuju da je znanje adi nistrativnoga i znanstveno-popularnoga funkcionalnog stila zavrSenih srednjosko- Taca (studenata 1. godine) veoma lose. (Ovaj se dlanak nadovezuje na sve sto je 0 tome problemu objavljeno w Kroati- stickoj iteraturi, Stoga se u Glanku funkcionalnistilovi ne obraduju cjelovito, ne po- navjaju se teze skojima se slaem, a koje su iznesene w élancima koji mu prethode, vee se samo analizira ono Sto mi se éini spornim. Neki se pojmovi pokusavaju ‘dodatno pojesniti, a 0 nekim se aspektima iznose druktija misljenj. ‘Odnos funkcionalnih stilova i hrvatskoga standardnog jezika Kao polaziste za objasnjenje nekih odnosa mote nam poslutiti definicja:“Stan- ddasdni je jezik autonoman vid jezika, syjesno normiran i polifunkeionalan, stabilan tu prostoru i elastigno stabilan u vremenu” (Samardzija 1999: 7). ‘Standardni je jezik odreden syjesnim normiranjem, pa se moze reéi da je svaki standard jezik skup norma od kojih svaka normira jedan njegov odsjetak. Stan- ‘Gard’ se jezik uti, a normiranje se provodi syjesno i sustavno odgovarajucim nor- ‘mativnim (preskriptivaim) priruénicima. ‘Obiéna se nabvraja pet funkcionalnihstiloya hrvatskog jezika, koji se razlikuju ss obzirom na odnos prema norm, To su knjizevnoumjetniéki, razgovorni, public Cisticki, administrativn i znanstveni funkeionalni stil. Kovagevié i Badurina (2002: 4189) isliéu da se takvo} “Skolsko;” podjeli ne moze odre¢i obuhvatnost i operati- ‘ynost, no da je ona optereéena mnogim manjkavostima. BaS zbox te operativnosti Tu ovome sam se radu posludila tom podjelom iako sam syjesna simplificiranosti { shematiziranosti takve pogjele, spornostiteze 0 postojanu knjizenoumjetnizkoga fankeionalnog slila te éinjenice da ti stilovi ne tvore iste kategorije’. Navedeni funkeionaln stilovi mogu pripadati standardnomu jezik’, ali smatram da svaki stil ‘mode jednim dijelom bit i iskijuéen iz standard, npr. dijalekatna poezija pripada 7 Glaanik Mainarsta prosjte porta Republike Hrvatske, Posebno iadanje br.2, 1. kokowaza 1995, ‘Stk nevne, Zager“ rkcional alojeost ks, Sl tsk. Fuskconaln slow vatskogs ‘Seoikednog gah Glavneleboke zeae kriewnoumjtnikogs,pubistkows fezzovornogs ‘Sila: Kolokiian argon. Vulgarzm * Med tim stilovima testo doaz do prekapans,astaki se od nh mote podijltna pedstilone, » Poifunkeionalnost je jd od tesla obits standardnog jez. 306Milica Mihaljevi: Punkcionalnistilvi hrvatskoga (standardnog) jezika ‘Raspr. Ins. hrvat. ez. ezikoa, kn, 28 (2002), ste. 325-343) knjizevnoumjetnitkomu funkcionalnom stl, ali ne pripada knjizeynoumietniskomu funkcionalnom stilu standardnog jezika; Zargonizmi pripadaju razgovomnomu funk- cionalnom stu, ali za razliku od kolokvijalizama ne pripadaju standardnomu jeziku, pa stoga ne pripadaju ni razgovornomu funkcionalnom stilu standardnog jezika, Razgovor na dijalektu pripada razgovornomu funkcionalnom stiu, ali ne 1 razgovornomu funkcionalnom stilu standardnog jezika, Tono je da je u knjize- ‘yno-umjetnickome funkcionalnom stluindividualna sloboda najveéa, potpuna, neo- sgranigena, ali Gini mi se da tada ne mozemo govoriti o knjiZevnoumjetnickome funkcionalnom sti standarcinog jezik jr je standardni jezik po definiciji ogranisen ormom. Spornostteze o pripadnosti knjiZevnoumjetnickoga funkcionalnog stila, standardaomu jeziku istiéu vi autori Koji su o tome problemu pisai. Cinjenica je da se w razgovornome funkcionalnom sti mogu Cuti etenice kao oso jes vakom. Pitan je moemo lito pribwatiti Kao znaéajku razgovornoga funk- cionalnog stila hrvatskoga standarcinog jezika. Usvojemu radu Silé navodi da administrativn funkcionalni sti Zlji da bude Sto jednostavniji dokida i ujednaéuje svaku gramatiku (komunikaciski nebitru) raznolikost. “Za nj ne postojirazlika izmedu kateworije Zivoga i kategorife netivoga kad je rije€ 0 zamjenicamacveznicima koji i kakav:(..) Upravo smo poéeli adit na ‘materiialu kojeg ste nam nedavno pasta” (1996: 354). 'Nespora je Ginjenica da se takve reéenice pojevjuju uv administrativnome funk elim rei da to testi imaj knjiirmoumjetniks eilednos ida se ad okie ‘ni ekstovina er samo da ol ina eke zpaeakesostene kr 2evnounetickomfuncionslnom Septet subjekivaost, emocionalno!). Student nesyjesnonasoje eral modelekninoun {tng fenkeonaln sla unjesto model admstamogafunksonalng stl 338Milica Mibaljevié: Funkcionalai stil! hrvatskoga (standardnog)jezia ‘Raspr. Inst hrvat je. jzikos, kaj, 28 (2002), se, 325-34 ‘TezikKojim se sali osim hrvatskog je i englesk ‘Osim hrvaskog luli se ¥engleskim jezikom / Sluzim se engleskim jzikom (buduci da je hrvatski erik materinski te da je na njemu molba i napisana milim da je to nepotrebno navi) Matoralna radnja ‘Maturalni rad Maturirala sam s onze Maturtala sam sodliaim wapjesom “Moja tema se zvala "Moja je tema bila. Najveds dostignuce w aredajoy je osvojeno Lmjesto imi ‘Osvojila sam Te mjesto "NajveGiuspjeh mi je bilo hupanijsko natjecane i zemljopisa i matematike Najvedi ajo uspeh bio sudjeloranje na 2upaniskom natjecanja iz-zmljpisa i matematike ‘Nemam polozen vozadk spt (ne pile se ono Sto ne zaamo itime se smo bavili) (O Walted te Sole govoriu palog {injenica da ja kao njen bi polaznik _govorim dv strana jzika “Govorim dva sirana jezik (alligno se snalazim na podrutjima informatike i engleskog jetika Odligao se sutim rafunalom todligno ovorim engleski jezik ‘Oa sam se vrai svojoj Matiet domovini i njezinom glavuom grad ‘Veaila sam se w Zagreb “Mislim: da ovaj posao duhowno i fig ispunjava dovjeka ‘Misi da taj posao dabowno ified ‘spunjava Sovjka (Subjektimno, ra bi bilo najbole izostaviti) ‘Osiownu Skolu vio sam -w Zagrebu, ae sam zave8io i XV. gianazia ‘Osnovnu Skolu i XV. gimaaalju aslo sam 1 Zagrobu ‘Ove godine upsala sam fakultet ‘Upisala sam se na fakultet 2002, godine Pohadala sam izaveila Sola Zavesila am fol. Pohadala sam taj engloskog jezika jeg sad tetno govorim Pohuadala samt teGajengleskog jeska kot sad tn0 govorim Posiedjem manje Zam Poznate su mi osnove ajematkog Poznajem oxnove njematkog jerk Mobi pridajem 2vatopis ‘Mobi prilazem Zvotopi. Pribvait cu svaki posao kojijo prinjereno plagen s obzirom na tefinu rada ‘Gubjektivno, nepatrcbno) 339Milica Mibaljevié: Funkcionalnistilovi hrvatskoga (standardnog)jezika ‘Raspr. Ins. hrvat. jez, jezikos kn, 28 (2002), ste. 325-343 ‘Roden sam 17-ipnja 1984, u pradu Zadra Roden sam 17. ipnja 1984. w Zadra ‘Roden sam sredinom feta 1984, godine Roden sam 15. srpnja 1984. godine ‘Rodena san 17. listopada 1983, pakrackoj botnet Rodena sam T7.listopada 1985. uPakracu ‘Rodeona san Varabdinu, Osnovn Seale _zavtila sam takoder u Varazdin. "Rodena sam u Varaddin gaje sam zaveila {i osnowa skolu Rodena samt u Zagrebu prije dvadeset godine Rodena sam xu Zagreb "Roden saat 17 lipaja 1983, u Karloveu, "Rogen sam 17 lpaja 1983. u Kavloweu 'U Karloveu sam zavrlla osnovan skola, ‘ade sam avila osnovnu So ‘Smairam da sam fleksbiina esoba ibr20 in ‘subjektivo, pa ne odgovara znatjkama stil) ‘Srednjaskotsko obrazovanje akodor sam pis zara ‘Sredoju Skolu upisala sam (we web pis i zaeila ako nije promijenjeno :mjesto boravka) ‘Sivan jezil Koji se hui jes, Sludin s engleskim, ajematiim. ‘Suradivala sam na radio valovima ‘Suradivala sam na radi ose tie jezka,aktival sam znalac engleskog jezika ‘Gowvorim englesk jezik “Tema... mije bila maturalna radnja hao sam maturalni rad ma lem, “Tijekom olovanja imala sam prlike nai englesk jezik koji se dobro stim ‘Dobro govorim englesia jezik “Trenutno sam student svoutlisia avanog evs sti "Tenulatno sudiram na Finish ssuiena "Ti godine wenirala sam Karate | postgla bre reaultate "TH godine tenirala vam Karate te imam arantasti pojas/ esvojila sam 3.mjesto ra kadetskom prvenstvu Hrvatske (dobro je kad god je to moguée navestikonkretan podatak, ane samo opéenito dobre ruta) TU Ljetopisu Pre gimnarije objavjena je ‘moja pjesma koja je pohvaljena od strane profesorskog viet T Ljetopisa Prve gimnanje objaviena je moja pjesoa koju je pohvalloprofesorsko vijece U Skol su me nauél 1 Skoll sam wa U Zagrebu sam siekla mnogo paatela (Ei natelo impenonalnost, a nowno je za shu 2a koju se pike Fivotopis) 340‘Milica Mibaljevié: Funkeionaln slow hrvaskoga (standardnog) jzita [Raspr. Inst, hrvat. ez, ezikos, kn, 28 (2002), str 325-343, Upisala sam smjer Kroatologe Upisala sam se na smjer kroatobaija/ _pisala sam kroatologija ‘Upisao sam se etna gimnaaiju ‘Upisao sam seu V. gimnazfa ‘Upoznata sam s radon Zora radi ‘Uz mnogo truda i tada, kao to vidite, Zeljela bih raditi kao profesorica adam se da 6a postati dobra profesorica, ‘Uz strane jezike, glumila sam uv “Govorim strane jezik (navesti koje). ptujugem kazalist, Giumita sam u putujuéem kazalit, ‘Velkim vlogenim trudom uspjela sam | Srednj Skoluzavrila sam 2001 godine zaveit Skolu ‘Volim putovaij upeznavati druge kulture | (Volim potovall upeznavat drage kulture : ‘pa sam iz 1g razloga bio sudionikom | pa sam 2bog toga) bio sudionikem brojnih ‘ojnih medunarodnih seminara ‘medunarodnih seminara, (prvi je dio reéenice subjektivan, pa se mots izotavitl) Za maturalni rad odabrala sam tema” ‘to je bila val dobra tema, Toma je bila ‘ro slotens i zahtjevala je mnogo rada Za maturalni rad odabrala sam ‘emu Za maturalni rad odluéla sam se a tom | Maturalai rad napisala sam na toma. 7 Za maturalni rad odabrala sam ‘em... Zaboravio sam napomenutl (Gubjebtio, izostavitt) Zavella sam TX, gimnaziju koju sam | Pohadala sam IX. gimnazij, Matric sam smatureala (odin velo dabrim ...) uspjehom. Zavella sam oaliénim wspjehom Zavrila sam s odiénim uspiehom Zavella sant osnownu SKolw u.,. Nakon | Zaveila sam Osnovnw Sol... Upisata saa zayrSene osnovne Skoe upsala sam se u.._| seu. Zvila sam srednju strugnu sprema, | Imam stednju struénu spremu /Zaviila ‘optu gimnaziu Srednja skola koju sam | sam opéu gimnaziju avila jest opca gimnazija “Zavilio sam Skolu obranivil matucu s vo | Maturirso sam swlo dobrim uspjehom dobtim. Zen se Si radom wa rabanaly Zsa se SMB rabunalom | Zam raat a ragunaly Zaljla bin we obras obairom na “Fava se na natjetaobjaven.. bjavieni natjezah Zivimn w Luk, mjesto pokraj Zapresica | Zivim w Laki pokraj Zapreica 341Milica Mihaljevié: Fnkcionalni stilovi hrvatskoga (standardnog)jezika "Raspr. Inst, hv, jez,ezikos, kn, 28 (2002), ste 325-343 U gornjoj tablici nisu navedene sve nego samo najée%e ili najtipitnje po- _grekke, Iz tablice je vidljvo da studenti Gesto upotrebljavaju komplicirane regenice, mnogo ponavijanja i nepotrebnil rjeti. Zakijuéak U radu sam Zeljela pokazati da je potrebno u svakome funkeionalnom stil razluéiti poZeline od nepozelinih znaéajka te razgraniiti Konkretne ostvaraje funk- cionalnog stila za koje se moze reéi da pripadaju standardu od sluéajeva kad oni ne pripadaju standard. Treba istaknuti da Kod govornika hrvatskogjezika 08 uvijek ‘ne postoji dovolino jasno izrazena svijest o funkeionalnoj raslojenost staidardnog jezika (tu twrdnju u zakljucku svojega rada isticu i Kovacevié i Badurina’. U radu ‘se analiziraju tipigne pogreske u studentskim referatima, Fivotopisima i prijavama ‘za posao, O pogreskama se moze govoriti samo sa stajalista funkcionalnoga stila Standardnog jezika. Nastoji se pokazati da je funkcionalnim stilovima koji imaju StroZi odnos prema normi (administrativnome i znanstvenome) potrebno posvetit vike pozomosti u nastavnim planovima i programima jer je te stilove teze nausit ‘potrebni su svakomu Skolovanom Govjcku, a Sadanje poznavanje ti stilova ne 23° dovoljava, IM, Koraéevis (1998) Funksionaln sintasarazgovornoge sila, Jena norma “oanjies, Zbornik radova, Hevasko drut 2a primjenjenu lingvstko, Zagreb — ‘Rijeka 19.28 Badurin, LM Kowa (200) Publics sil— problematzaciapojn, Ried fllokt ‘den, 3, Zooenik radova, Pozo fakultet Sveucsisa Rijs, Riek: 19-25 ‘Bai, K. (1997) Beets sti. Pokus areden, Koo, 2 5-16. Cook, 6, (192) The Discouse of Advertsing, Routledge, London and New York Franti, A. (199) Antonin ueklamama, Teoria magucnastprinene pagal, hori adova, Hatskodrusivo za pimijenjen ings, Zagreb ~ Rijeka: 281-245, Hiudeéek,L, Minalevi, M. Pili, J (2001) Hrvatski jek IY, Prof, Zagreb. Hudeéek,L, Mibajvié,M.i Pi). (2002) Hroatskeak I, Primi a neste, Prot Zagreh Hudetck, L, Mihalovig, M. i Vukojevg, Liv. ur) (1999) Hrs jeién saver Tost 2 vats jezik i jeakoslole~ Skolske movie ~ Pergamens, Zag. Ivaneti, N. (2002) Promjene komunikaciskihoblika: die vaijante votopisa, Pick flo: Tosti dani, 4, Zhornik radova, Flozofski fakultet Sweuzilistau Rijeci, Rijeka: 135-146 Kovacevié, M. i Badurina,L. (1999) Temeljna pitanja funkcionalne diferenejacie jezik, Teorja i moguénest primjene pragmalingisike, Zhornk radova, Hrvatsko drusvo 7a primjenjenu lingvstku, Zagreb ~ Rijeka: 405-418, 342‘Milica Mihaljvié: Funkeionaln stow hrvatskoga (standard) jezik [Raspr. Inst. hrvat. ez. jezikos., kn. 28 (2002), st, 325-343, Kovacevig, M, i Badurina, (2001) Jezini paradoksi administrativnoga sila, Dig hrvatski slavistigki Kongres, born radova I, Osijek: 479-487 Kovagevie, M.i Badurina, L. (2002) Akademski diskurs, Reel filoloski dani, 4, Zhornik ‘adore, Filozofst fakultet Sveuilista u Rijeci, Rijeka: 189-206, -Minaljevig, M, (1998) Terminolaii prinnik, Hevaska svousliinsnaklada, Zagreb. Mit M, 095 Anti kn ramet opens, Tore nop ene pregmatinguiske, Zbornik radova, Hrvatsko drusvo a primjenjemulingvistiku, ‘Rijeka ~ Zagreb: 815-823. Peti-Stanti, A. (2002) Punkcionalno preslojavanje suvremenoga standarda, Rij folk ‘dan, 4, Zoornieradova, Flozofsks fakultet Sues jee, Rijeka: 3-374 ranjkovis I (1997) 12 tipologije konstuativnh iskazau tkstovima razgovomnoga til, Tet “iss, Zbornik rade, Havatsko drusvo za primjenjenalingvstiku, Zagred: 409-415, Pranjkovig, I (2001) Fonkcionalni silo i sintaksa, u: Druga hnaiska shladnja. Sinaktizhe ‘asprave, Hrvatska sveutlina naklada, Zagreb: 89-95, Samarcij, M (ur) (1999) Nonne norman hvetskoga saardnag jek, Mi, Zagreb. Samara, M. (1998) Hast jerk 1, Sols kia, Zagee Siig J, 1996) Polfunkeionalnosthwvatskogastandardnog jerks, Kol, f= 244-248, Sli J (1996) Administrativ stilhrvatskogastandatdnog jezka, Kolo, 4: 349-358, ‘Siig J, 1997) Knizevaoumjetig (beets) sti hvatskogastandardnog jezik, Koo, 1350-368, Siig, J. (1997) Znanstveni stil hrvatskoga standardnogjezika, Kolo, 2: 397-415, Siig, J (1997) Novinarsk stl hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 3: 397-418. Silig, J. (1997) Rezgovorni sil hrvatskoga standardnog jezika, Koo, 4: 483-496 Sil, J. (1998) Leksik i norma, Radovi Zavada 2a slavensk flog, 32: 169-1 Sig J, (1998) Resenicaifunkcionalni silo hrvatskogastandardnogjeika, Kolo 1: 435-441. ‘iis, (1998) vated standaedjosiki rvatska nara, Kolo, 4 428-430, FUNCTIONAL STYLES OF (STANDARD) CROATIAN Swnmary ‘The author gives a short survey ofall works dealing with functional styles in standard CCeoatian She stresses the need to distinguish between functional styles ofthe standard Ian- ‘guage and functional styles which are excluded from the standard language. She challenges the theses thatthe language of advertising belongs to the administrative functional style. In the end she gives an analysis of the language and syle of students’ papers, applications and curiam vitae. Kijudne rijedi: hrvatski standardni jezik, funcional stilovi, administrativn fank- sional sit Keywords; Standard Croatian, functional styles, administrative functional style 343