You are on page 1of 22

NOVA ANTIKA

DUKLJA
VII
Zbornik radova Nova antika Duklja VII Collection New Antique Doclea VII

Izdava: Publisher:
JU Muzeji i galerije Podgorice Museums and Galleries of Podgorica
Marka Miljanova 4 Marka Miljanova 4
81000 Podgorica, Crna Gora 81000 Podgorica, Montenegro

www.pgmuzeji.me
email: pgmuzej@t-com.me
tel: + 382 20 242 543

Za izdavaa: For the publisher:


Sead okaj Sead Djokaj

Urednik: Editor:
Dragan Radovi Dragan Radovic

Redakcija: Editorial board:


Dejan Radievi, Filozofski fakultet Dejan Radicevic, Faculty of Philosophy in
Beograd Belgrade
Mirjana Sanader, Filozofski fakultet Mirjana Sanader, Faculty of Philosophy in
Zagreb Zagreb
Silvana Blaevska, NU Stobi Silvana Blazevska, NI Stobi
Milo ivanovi, Centar za konzervaciju i Milos Zivanovic, Center for conzervation
arheologiju Crne Gore and archaeology of Montenegro
Dejan Drakovi, nezavisni istraiva Dejan Draskovic, independent researcher

Prevod: Translation:
Mirjana ivanovi, Ivana Cvetkovi Mirjana Zivanovic, Ivana Cvetkovic
Radule Bojovi, Ana Vlahovi Radule Bojovic, Ana Vlahovic
Dragan Radovi Dragan Radovic

Dizajn: Design:
Milica Vukanovi Milica Vukanovic

tampa: Print:
AP Print AP Print

Tira: 300 Print run: 300

asopis se referira u: The journal is indexed in:


DYABOLA. Sachkatalog der Bibliothek - Rmisch - Germanische Kommission
des Deutschen Archologischen Instituts

asopis tampan uz finansijsku pomo: Magazine printed with support:


Sadraj / Contents:

Mladen ZAGARANIN
Mogila na rake - Kneevski tumul iz ranog bronzanog doba
Mogila na rake - Princely tumulus from the early bronze age.........................................7

Irena LAZAR
The mould-blown glass assemblage of the Roman acropolis in Budva
Skupina stakla duvanog u kalup sa rimske nekropole u Budvi.......................................21

Mirjana SANADER
O veteranskoj koloniji Ekvo, legijskom logoru Tiluriju i sinjskom polju izmeu njih
Preispitivanje starog problema
The veteran`s colony Aequum, the legionary fortress Tilurium and Sinj field in between
Re - examining an old problem........................................................................................39

Zlatko KOVANCALIEV
Bone sewing objects from Stobi
Kotani predmeti za ivenje iz Stobija.............................................................................55

Petra ZDRAVKOVI
O pomorskoj trgovini na istonom Jadranu u antici kroz istorijske izvore
A maritime trade on the eastern Adriatic coast in ancient times trough historical
sources............................................................................................................................75

Riccardo BELLCARI
Una valva di croce - reliquairio da Ostros al museo di Bar
Polovina naprsnog krsta - relikvijara iz Ostrosa, iz Zaviajnog muzeja u Baru...............95

Miglena Raykovska, Mishko Tutkovski, Mariana Filova, George Bevan


The physical reconstruction and photogrammetric documentation of a 6th Ce Baptismal
font (Kantharos) from Stobi
Fizika rekonstrukcija i fotogrametrijska dokumentacija posude za krtenje (Kantaros)
6. veka iz Stobja............................................................................................................119

Uputstvo saradnicima
Instructions for contributors...........................................................................................135
O veteranskoj koloniji Ekvo, The Veterans Colony Aequum,
legijskom logoru Tiluriju i Sin- the Legionary Fortress Tiluri-
jskom polju izmeu njih - pre- um and the Sinj Field in between.
ispitivanje starog problema Re-examining AN Old Problem

Prof. dr. sc. Mirjana Sanader UDK 904:355.312652(497.5)


Filozofski fakultet Zagreb
Katedra za antiku, provincijalnu i starokransku arheologiju
Ivana Luia 3, 10000 Zagreb HR
msanader@ffzg.hr

Saetak: Abstract:

Prema razmatranjima nekih cijen- According to considerations of some


jenih znanstvenika Colonia Aequum u respected scholars colonia Aequum in ro-
rimskoj provinciji Dalmaciji se mogla us- man province Dalmatia could only have
postaviti tek nakon odlaska sedme legi- been established following the departure
je iz njenog logora Tilurija. Razlog takvom of legio VII from their fortress Tilurium. The
miljenju je uvjerenje da je Sinjsko pol- reason for such thinking is their belief that
je, koje se nalazi izmeu ta dva mjesta, the Sinj Field, located between these two
moralo biti koriteno od strane sedme sites, must have been used by legio VII as
legije kao territorium legionis. Nakon to territorium legionis. As there have been
je dolo do novih otkria iz Tilurija i Ekva new findings from Tilurium and Aequum,
kao i do objave znaajnih radova, pojavi- and significant works on the subject have
la se mogunost da se ponovno ispita ova been published, we now have the possibil-
pretpostavka. U ovom radu e se stoga ity to re-examine some of these present-
koristiti najnoviji podaci s namjerom da se ed assumptions. This paper will therefore
pokua bolje osvijetliti veze izmeu Tiluri- utilize the latest data with the intent to at-
ja, Ekva i Sinjskog polja. tempt to bring to greater light the links be-
tween Tilurium, Aequum and the Sinj Field.

Kljune rijei: arheologija, rimska provinci- Key words: archeology, Roman province,
ja, Dalmacija, Tilurij, Ekvo, sedma legija Dalmatia, Tilurium, Aequum, legio VII

39
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

U zaleu Salone, glavnom gradu In the hinterland of Salona, the cap-


rimske provincije Dalmacije, bila su sm- ital city of the roman province of Dalmatia,
jetena i dva lokaliteta o kojima e biti rijei two Roman sites were located which will
u ovom radu: legijski logor Tilurij (Tilurium) be discussed in this paper. They are the le-
i veteranska kolonija Ekvo (Aequum). O gionary fortress Tilurium and the veterans
oba je ova rimska lokaliteta napisano vie colony Aequum. Several texts have been
radova, a u nekima od njih se ta dva lokali- written regarding these Roman sites, and
teta dovode i u izravnu vezu. Razlog tome in some of these texts the two sites have
lei u injenici to su u Ekvu i njegovoj been directly connected. The reason for
blioj okolici ivjeli i poneki veterani koji su this lies in the fact that some veterans who
sluili u sedmoj legiji (legio VII) koja je bila served in the legio VII in the nearby for-
stacionirana u oblinjem logoru Tilurij. Val- tress of Tilurium lived in Aequum and its vi-
ja u tom kontekstu posebno podsjetiti na cinity. At this point it should be recalled that
razmiljanja nekih strunjaka o tome da the thinking of some respected scholars is
se kolonija Ekvo mogla osnovati tek na- that colonia Aequum could only have been
kon odlaska sedme legije iz Tilurija. Takva established after the departure of legio VII.
se razmiljanja temelje na uvjerenju da se The reason for such thinking is their belief
sedma legija zapravo morala koristiti Sin- that the Sinj Field, located between these
jskim poljem, koje je tako bilo territorium two sites, must have been used by legio
legionis. A budui da je to isto polje bilo i VII as their territorium legionis. And this
gospodarska baza kolonije Ekva, to up- same field was the economic base of the
uuje po njihovu miljenju na zakljuak da colony of Aequum, which in their opinion,
kolonija i vojska nisu mogle koegzistirati na leads to the conclusion that the colony and
manje-vie istom podruju u isto vrijeme. the military could not have coexisted at the
Te su pretpostavke, logino je, istovreme- same time. These assumptions were also
no potakle i rasprave o vremenu osnutka the basis for discussions on the date of the
same kolonije Ekvo, kao i rasprave o da- establishment of the colony of Aequum,
tumu odlaska sedme legije iz logora Tilurij. as well as for discussions on the date of
Naime, u znanstvenoj su literaturi strun- departure of legio VII from the fortress of
jaci - prije svega staropovjesniari - vodili Tilurium. In fact, in scientific literature, ex-
polemike i oko ta dva datuma. perts - primarily historians - led the debate
Kako su se u meuvremenu pojavili surrounding these two dates.
novi nalazi i iz Tilurija i iz Ekva, te su ob- As there have been new findings
javljeni vani referentni radovi, ukazala from Tilurium and Aequum, and significant
se mogunost za preispitivanje nekih od works on the subject have been published,
spomenutih pretpostavki. Stoga emo se we now have the possibility to re-examine
posluiti najnovijim podacima s namje- some of these presented assumptions. We
rom da pokuamo dodatno osvijetliti veze will therefore utilize the latest data with the
izmeu Tilurija, Ekva i Sinjskog polja. intent to attempt to bring to greater light
the links between Tilurium, Aequum and
the Sinj Field.

40
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

Slika 1 Karta s poloajima itluka (Aequum), Garduna (Tilurium) i Sinjskog polja


Table 1 Map of itluk (Aequum), Gardun (Tilurium) and Sinjsko polje in between

O veteranskoj koloniji Ekvo The Veterans Colony

Colonia Claudia Aequum se smjes- Colonia Claudia Aequum is situated


tila na niskom breuljku uz zapadnu obalu on a low hill along the west bank of the
rijeke Cetine. Spominje je Ptolemej (Ptol. Cetina River. Ptolemy mentions it (Ptol.
2,16,7) ali i antiki itinereri (Itin. Anton. 2,16,7), as do ancient itineraries (Itin. An-
269,6; Tab. Peut. 5,3; Geogr. Rav. 4,16). ton. 269.6; Tab. Peut. 5.3; Geogr. Rav.
Na tom je mjestu rimsko naseljavanje vje- 4:16). At this place Roman settlement
rojatno zapoelo nakon izgradnje ceste probably began after the construction of a
koja je od Salone, glavnog grada rimske road, which from Salona, the capital city of
provincije Dalmacije, prelazei mostom the Roman province of Dalmatia, crossing
preko rijeke Cetine vodila u Servicij.1 Do a bridge over the Cetina River, led to Ser-
danas nije sa sigurnou utvreno kada vitium.1 To this day it is not clear when the
je tono kolonija osnovana. Zbog njezina colony was founded. Because of her name
imena, Colonia Claudia Aequum, pret- Colonia Claudia Aequum, it was assumed
postavljalo se da ju je osnovao Klaudije that it was founded by Claudius (41-54
(41. 54.), i to kao veteransku koloniju. AD), and as a veterans colony. However,

1 Miloevi 2000, 169-182. 1 Miloevi 2000, 169-182.

41
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

Meutim, postoje i teze koje kau da je there are theses that the colony may have
kolonija mogla biti osnovana i u Neronovo been established during the time of Nero.2
vrijeme.2 Epigraphic studies have shown that
Epigrafska su istraivanja pokaza- the population of Aequum was registered
la da je stanovnitvo Ekva bilo upisano in the tribus Tromentina and Sergia.3 Eco-
u tribus Tromentina i Sergia.3 Grad je u nomically the city progressed very well
ekonomskom smislu dobro napredovao, a for example one of the Roman senatorial
jedna od najistaknutijih obitelji bili su Juliji.4 families, namely the Iulii, was one of the
U Ekvu i njegovoj okolici pronaen je veli- greatest families from Aequum.4
ki broj znaajnih arheolokih nalaza. Radi In Aequum and its surrounding ar-
se prije svega o epigrafskim spomenicima, eas a large number of remarkable archae-
kipovima i malim pokretnim nalazima od ological findings were found. Namely and
keramike, stakla, metala, kao i o novcu, primarily, stone inscriptions, great stone
a velika je veina nalaza datirana u doba sculptures and also small archaeological
principata. Zahvaljujui analizi tih spome- finds like pottery, glass, metal, as well as
nika smatra se da je ivot u koloniji zam- some coin hoards. The vast majority of
ro ve u kasnoj antici.5 Kasnija izgradnja the findings date to the age of Principate.
okolnih naselja koristila se graevinskim Thanks to an analysis of these monuments
materijalom kolonije, a danas se na mjestu it is believed that life in the colony ended
Ekva nalazi neznatno seoce imenom it- already in the late antiquity.5 Subsequent
luk. construction of the surrounding villages
Ubrzo nakon brojnih, sluajnih nala- used construction materials from the colo-
za vrlo kvalitetnih arheolokih spomenika ny, and today there is a little village called
u 18. i 19. st., su na podruju nekadan- itluk on the site of Aequum.
je rimske kolonije zapoela i arheoloka Soon after numerous accidental ar-
istraivanja. Prva je 1860. godine proveo chaeological finds (which were of very high
franjevac A. K. Matas.6 Nakon toga je quality), archaeological research on the
1911. godine istraivanja vodio A. P. Miu- site of the former Roman colony began in
ra koji je objavio i prvu monografiju Ekva.7 the 19th and 20th centuries. Research was
Izmeu 1912. i 1913. godine istraivanja je first conducted in 1860 by the Franciscan
vodio Austrijski arheoloki institut.8 A. K. Matas.6 After that, in 1911, research
Kasnije se, sve do dananjih dana, was led by A. P. Miura, who published
u Ekvu provode samo zatitna istraivan- the first monography about Aequum.7 Be-
ja potaknuta sluajnim nalazima.9 Ipak, u tween 1912 and 1913, research was led
strunoj se literaturi objavljuju brojni radovi by the Austrian Institute of Archaeology.8
o arheolokom materijalu naenom na Later and even to this day, only res-
prostoru te rimske kolonije. Iako su ti nalazi cue archaeological excavations are car-
donekle obogatili znanje o Ekvu, dananja ried out at Aequum, which are prompted by
random finds.9 However, in scholarly litera-
2 Alfldy 1965, 119; Wilkes 1969, 242; Vittinghoff 2 Alfldy 1965. 119; Wilkes 1969. 242; Vittinghoff
1977, 351. 1977, 3 51.
3 Alfldy 1965, 119. 3 Alfldy 1965, 119.
4 Alfldy 1968, 99-144. 4 Alfldy 1968, 99-144.
5 Cambi 2008,73-113. 5 Cambi, 2008, 73 -113.
6 Matas 1880, 1216. 6 Matas, 1880, 12-16.
7 Miura 1921. 7 Miura 1921.
8 Reisch 1913, 135144. 8 Reisch 1913, 135 144.
9 Miloevi 1980, 251-268; Miloevi 1986, 8587; 9 Miloevi, 1980, 251-268; Miloevi 1986, 85
Miloevi 1988, 129132. 87; Miloevi 1988, 129 132.

42
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

saznanja o njezinoj arhitekturi i urbanizmu ture numerous papers are being published
nisu vea od onih s poetka 20. st.10 on the small findings that were found in the
Kolonija je bila smjetena na sjever- area of this Roman colony. Although these
nom rubu Sinjskog polja, na poloaju koji findings have enhanced our knowledge of
se lagano sputa prema lijevoj obali rijeke Aequum, our knowledge about its archi-
Cetine. Bila je zatiena bedemom (420 x tecture and urbanism is not substantially
270 m). Istoni zid bedema u svojoj junoj greater than that which was formed in the
polovici je, u jednom trenutku iz jo uvi- early 20th century.10
jek nepoznata razloga -, dobio nepravil- Protected by a rampart (420 x 270
no, uglato, skoro trapezoidno proirenje. m), the colony was situated on the north-
Premda mjere tog proirenja nisu precizno ern edge of the Sinj Field, at a position that
utvrene, ini se da je njegova povrina gradually descends toward the left bank of
iznosila skoro etvrtinu ukupne povrine the Cetina River. At one point the south-
grada. Bedemi su imali troja gradska vra- ern half of the eastern wall of the rampart
ta, a ona koja su istraena pokazuju da su - for still unknown reasons - receives an
imala okrugle i kvadratne kule. ini se da improper angular, almost trapezoidal ex-
je grad imao pravilan raspored ulica s foru- tension. Although the measurements of
mom u svom sreditu. Forum s dimenzija- this extension have not been precisely de-
ma 90 x 60 m, smjeten u blizini dekuma- termined, it appears that its size was al-
na, imao je kolonade te sa svoje tri strane most a quarter of the total area of the city.
trgovine. Na forumu se nalazila i kurija, a The ramparts had three city gates, and
potvrene su terme i vodovod. Sjeveroza- research shows that round and square
padno od grada utvrena je i gradska towers bordered them. It appears that the
nekropola, a sjeveroistono suburbij. ini city streets were regularly laid out with a
se da su se u 17. st. jo uvijek bili nazirali forum at the center. The forum (90 x 60
ostaci antikih graevina.11 m), which is located near the decumanus,
U literaturi se o koloniji Ekvo govori had a colonnade and on three sides a tab-
kao o veteranskoj kolonija cara Klaudija. To ernae, and at the forum a curia was also
je bilo potkrijepljeno i injenicom da je do located. Research has also confirmed the
nedavno znanost poznavala tri nadgrobna existence of thermae and aquaductus. It
spomenika veterana sedme legije (CIL III has been established that in the northwest
14946; 9761; 2733) koja su pronaena u of the town was the city necropolis, and in
okolici ove kolonije. Sva su tri datirana u its northeast the suburbium. According to
vrijeme nakon 42. g. jer se sedma legija some accounts it appears that some re-
na tim natpisima spominje kao Claudia mains of antique buildings existed even in
pia fidelis. Meutim nedavno je objavljen the 17th century.11
jedan novi nadgrobni spomenik pronaen The colony Aequum is described
u Hrvacama, mjestu u neposrednoj blizini in literature as a veterans colony of Em-
Ekva.12 Radi se o nadgrobnom spomeniku peror Claudius. This was substantiated by
the fact that until recently science knew of
10 Abrami 1952, 317; Marovi 1958, 130-145;
Cambi 1980, 2744; Miloevi 1981, 1-136; Gabri 10 Abrami 1952, 317; Marovi 1958, 130-145;
1984, 273-284; Cambi 1984, 29; Cambi 1985, 415- Cambi 1980, 2744; Miloevi 1981, 1-136; Gabri
433; Topi 2008. 1984, 273-284; Cambi 1984, 29; Cambi 1985, 415-
11 A. Fortis je u svom putopisu protumaio jo uvi- 433; Topi 2008.
jek vidljive ruevine, koje su tvorile krug do kojeg je 11 In his itinerary, A. Fortis interpreted in a rather
dolazilo vie kanala za vodu, kao amfiteatar. (For- strange manner still visible ruins, which constituted
tis 1984,195.) a circle with multiple canals for water leading to it
12 Demicheli - Tonini 2008, 349 358. like an amphitheater (Fortis 1984, 195).

43
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

s portretom Lucija Vetija Sekunda (Lucius three sepulchral monuments (stelae) to


Vettius Secundus), a on je, kako itamo na the veterans of the VII Legion, legio VII,
natpisu, bio veteran sedme legije. Dakle, (CIL III 14946, 9761, 2733), which were
Lucije Vetije Sekundo se naselio u okolici found in the vicinity of Aequum. All three
Aequuma prije 42. godine, kad je legija do- have been dated to after 42 AD since the
bila svoj poasni naslov! Zahvaljujui ovom legio VII in their inscriptions is mentioned
novom podatku moemo pretpostaviti da as Claudia pia fidelis. However, an import-
je uz Sinjsko polje i ranije postojalo naselje ant text was recently published on sepul-
veterana, dakle prije nego li je osnovana chral monuments (stela) found in Hrvace,
kolonija. a place in the near vicinity of Aequum.12 It
is a sepulchral monument with a portrait of
O legijskom logoru Tiluriju Lucius Vettius Secundus. He was, as can
be seen from the inscription, a veteran of
Logor je bio podignut na prijelazu iz the legion VII, but from a time before the
stare u novu eru, najkasnije u prvim go- legion received its honorary title since this
dinama 1. st.13 Ovaj je lokalitet kao rijeni is not mentioned. The conclusion is there-
prijelaz zabiljeen na Antoninonovu itiner- fore that Lucius Vettius Secundus settled
aru (Itin. Anton. 337,5) pod nazivom Ponte in the area before 42 AD! Thanks to this
Tiluri. Drugdje je ipak zabiljeen kao logor, new data we can assume there was a vet-
na primjer na Peutingerijanovoj karti (Tab. erans settlement in the that field of Sinj
Peut. 6,3) koja ga spominje kao Tilurio. prior to the establishment of the colony.
U kozmografiji nepoznatog Ravenjanina
(Raven. An. Cos. IV,16) se spominju i pri- The Legionary Fortress Tilurium
jelaz preko rijeke kao Ponteluri ali i legijski
logor kao Tilurion. Ime logora spominje se The camp was built at the transition
i na jednom miljokazu datiranom u sredinu from the old to the new era, at the latest
3. st. pronaenom u Runoviima kod Imo- during the first years of the first century.13
tskoga (a tilur/io/m/ilia/ p/assuum/).14 This locality as a river crossing was re-
Sam logor je bio smjeten povie grada corded in Itin. Anton. (337,5) as the Ponte
Trilja na rijeci Cetini (Hippus) na prostra- Tiluri. However, on other maps it is iden-
nom i poneto kosom platou. Taj je poloaj tified as a camp: as in Tab. Peut. (6,3), in
imao izuzetnu strateku vanost, jer je which it is referred to as Tilurio. In Rav. (IV,
omoguavao nadzor prijelaza preko rijeke 16) the river crossing is also mentioned as
Cetine, odnosno kontrolu putovanja prema Ponteluri, but also a legionary camp as Ti-
unutranjosti provincije Dalmacije.15 lurion. The name of the camp is also men-
Za sada se misli da je u Tiluriju tioned in a milestone dated to the middle of
najranije boravila deveta legija, legio IX the 3rd century and found in the village of
Hispana (CIL III 13977), nakon ega ju je Runovii nearby Imotski (a tilur/io/ ... m/ilia/
zamijenila legio VII.16 U vrijeme osvajanja p/assuum/.)14 The very camp was located
unutranjosti Dalmacije kao i rimskih pro- above the city of Trilj on the Cetina River
dora na Dunav, Tilurij je, zajedno s legi- (Hippus) on an expansive and somewhat
13 Rimski povjesniar Plinije je napisao da je slanted plateau. This position was of ex-
Tilurium prije dolaska Rimljana funkcionirao i kao 12 Demicheli and Tonini 2008, 349 358.
delmatska gradina: ... Tribulium, nobilitata proeliis 13 Roman historian Pliny (NH III 142) wrote that be-
castella. (NH III 142) fore the arrival of the Romans Tilurium functioned
14 Abrami 1926/27, 142. also as a delmatian hill fort: (...)Tribulium, nobilitata
15 Sanader 2006, 59-66. proeliis castella.
16 Zaninovi 1996, 280-291. 14 Abrami 1926/27, 142.

44
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

jskim logorom Burno i kastelima Andetrij ceptional strategic importance because it


i Bigeste, morao za Rim odigrati vanu enabled surveillance of the crossing of the
ulogu u zatiti osvojenih podruja na Cetina River that is, control over travel to
obali Jadrana od strane nezadovoljnog the interior of the province of Dalmatia.15
domaeg stanovnitva.17 Povijesna vrela For now, it is believed that the ear-
ne javljaju kada je legio VII, koja je od 42. liest roman soldiers of Tilurium were legio
g. nositeljica i poasnog naslova Claudia IX Hispana (CIL III 13977), after which
Pia Fidelis, napustila Tilurij.18 U potrazi za they were replaced by legio VII.16 During
preciznim datumom odlaska legije iz Tiluri- the time of the conquest of the interior
ja, istraivai su se koristili i podacima o of Dalmatia, as well as at the time of the
njezinu dolasku u Meziju.19 Odlazak legi- Roman invasion of the Danube region, to-
je iz Dalmacije smjeta se u vremenskom gether with the legionary fortress Burnum
rasponu od 45. do 66. g., dok posljednji and the castels of Andetrium and Bigeste,
rad koji je raspravljao o njezinu kretanju, Tilurium must have played an important
napisan je 1999., zagovara tezu da je legi- role for Rome in the protection of its con-
ja napustila Tilurij u prvom desetljeu prve quests on the eastern coast of the Adriatic
polovice 1. st.20 Inae, legiju su zamijenile from dissatisfied local populations.17 His-
razliite kohorte, od kojih je u Tiluriju na- torical sources do not mention when legio
jdue boravila cohors VIII voluntariorum VII, which from 42 AD held the honorary
civium romanorum. Posljednji spomen te title Claudia Pia Fidelis, abandoned Tiluri-
kohorte datira iz 243. g.21 um.18 In search for a date of departure of
Danas se ini da legijski logor Ti- legio VII from Tilurium, researchers have
lurij nikada nije prerastao u vee antiko used data of their arrival in Moesia.19 The
naselje, kao to je to bio sluaj s drugim departure of the legions from Dalmatia is
dalmatinskim legijskim logorom Burnom, for now dated fairly widely, at a time be-
koji se razvio u ugledni municipij.22 Jaa tween 45 and 66 AD. However, in a recent
naseljenost Tilurija pojavljuje se tek u 17. work that discusses the movements of le-
st. kada se na njemu poinje razvijati da- gio VII, written in 1999, the author opts for
nanje selo Gardun, zahvaljujui prido- the thesis that the legion abandoned Tiluri-
lom stanovnitvu iz dijela Dalmacije zva- um in the first decade of the first half of the
nog Poljica. 1st century.20 The legion was replaced by
Lokalitet je doao u fokus znanst- different cohorts, of which the longest Tilu-
venih razmatranja nakon to su iz Gar- rium residents were cohors VIII voluntario-
duna i njegove okolice u oblinje muzeje rum civium romanorum. The last mention

17 Sanader 2002, 713-717; Peria 2008, 507-517. 15 Sanader 2006, 59-66.


18 Za vrijeme Klaudijeve vladavine namjesnik Dal- 16 Zaninovi 1996, 280-291.
macije Lucije Aruntije Kamilo Skribonijan pokuao 17 Sanader 2002, 713-717; Peria 2008, 507-517.
je 42. g. protiv cara podignuti pobunu, nadajui 18 During the time of Claudius reign the gover-
se potpori dviju legija (legio VII i legio XI) koje su nor of Dalmacia Lucius Arruntius Camillus Scribo-
tada bile stacionirane u Dalmaciji. Meutim, pobu- nianus attempted an uprising in 42 AD hoping for
na je bila uguena nakon to su mu legije otkazale the support of the two legions (legio VII and legio
poslunost. Kao uspomenu na taj svoj postupak, XI), who were stationed in Dalmatia at that time.
na privrenost caru, te su dvije legije od 42. g. nos- The uprising was supressed after the legions end-
ile poasni naslov claudia pia fidelis. ed their loyalty to him. In recognition of their loyalty,
19 Nesselhauf, 1941, 41-46; Alfldy 1965, 105 the Emporer bestowed to both legions the honorary
107; Wilkes 1974, 258-274; Mirkovi, IMS II. 36. title claudia pia fidelis.
20 Wilkes 1999, 95-104. 19 Nesselhauf 1941, 41-46; Alfldy 1965, 105107;
21 Zaninovi 2007, 181-184. Wilkes1974, 258-274; Mirkovi, IMS II.36.
22 Zaninovi 1996, 227-279. 20 Wilkes 1999, 95-104.

45
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

poeli stizati zanimljivi arheoloki nalazi.23 of this cohort dates from 243 AD.21
Bili su to prije svega brojni vojniki na- Today it seems that the legionary
dgrobni spomenici, novac i dijelovi vojne camp Tilurium never grew into a major
opreme. Od 1997. g. rimski legijski logor ancient settlement, as was the case with
Tilurij po prvi put postaje i objekt sustav- the Dalmatian legionary it camp Burnum,
nog arheolokog iskopavanja, a sklopu which developed into a prominent munic-
znanstvenog arheolokog istraivakog ipium.22 Increased populations in Tilurium
projekta. Od tada na svjetlo dana izlaze i appear only in the 17th century when the
obrisi logorske arhitekture.24 present village of Gardun began to devel-
Pregledom logorskog prostora i op thanks to the arrival of populations from
okolice utvreno je da je lokalitet Meine a part of Dalmatia known as Poljica.
toka odakle se prostor logora kaskadno The locality came into focus of sci-
penje prema sjeveru do 440 m nadmorske entific discussion only after interesting ar-
visine. Nasuprot tome se od Meina pre- chaeological findings from Gardun and its
ma jugu, prema lokalitetu Podvornice, surroundings began arriving at nearby mu-
teren sputa na 377 m nadmorske visine.25 seums.23 These were primarily a number
Iskopavanja su pokazala da su se graditel- of gravestones of soldiers, stone inscrip-
ji logora sluili nasipavanjem i gradnjom tions, coins and military equipment. From
supstrukcija s ciljem niveliranja hodne 1997, the Roman legionary camp Tilurium
povrine. becomes for the first time part of an scien-
Logor se prostirao na otprilike 12 ha tific archaeological research project. Since
i bio je utvren bedemom trapezoidnog ob- then, contours of fortress architecture have
lika. Na sjeverozapadu je djelomino sau- emerged to see the light of day.24
vana i vanjska kula jednog od ulaza. Mo- A survey of the camp and surround-
numentalna konstrukcija sjeverozapadnog ing areas record the locality of Meine as
dijela bedema bila je podignuta uz pomo the point from where the camp cascades
vodoravno i okomito postavljenih drvenih to the north and rises to a height of 440
greda unutar vrstog opusa cementicija. m above sea level. Opposite to this, from
Taj je bedem na jugoistonoj strani sau- Meine the terrain slopes southwards to-
van samo u dijelovima utemeljenja ali po- ward the locality of Podvornica at 377 m
kazuje se da je bio irok 3 m. Unutar sa- above sea level.25 Excavations have shown
mog logora, u njegovu sreditu, naeni that the builders of the camp utilized fill-
su ostaci podnog mozaika s djelominim ing and constructing of substructions with
prikazom ivotinje (bika?) i rubnim ukrasi- an aim to level the walking surface. The
ma s bijelim i crnim rombovima. Otkriveni camp extended to approximately 12 hect-
su i ostaci rimske cisterne za vodu u obliku ares and was fortified by a wall of a trap-
nepravilnog pravokutnika (cca. 25x20 m). ezoidal shape. A partially preserved outer
Cisterna je bila ukopana u zemlju zdravi- tower of one of the gates is found in its
cu. U jugoistonom dijelu logora uz sam northwest. The monumental construction
bedem istraen je sklop vojnikih baraka. of the northwestern part of the wall was
Tijekom dvadesetogodinjeg arhe- made with the help of wooden horizontal
olokog istraivanja ovoga legijskog logora and vertical beams that rested within the
pronaeno je mnotvo manje ili vie dobro
21 Zaninovi 2007,181-184.
22 Zaninovi 1996, 227-279.
23 Ibid 280-291. 23 Zaninovi 1996, 280-291.
24 Sanader 2003, 21-63; Sanader 2009, 45-50. 24 Sanader 2003, 21 - 63; Sanader 2009, 45-50.
25 Sanader 2003, 1218. 25 Sanader, 2003, 12 18.

46
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

sauvanih nalaza.26 To se odnosi prije sve- solid opus coementicium. The foundation
ga na keramiku, metalne nalaze ali i novac. of the southeast side of the bastion is only
Analiza pokretnih nalaza ali i graevinskih partially preserved, but it shows to have
ostataka potvruje intenzivan logorski iv- been 3 m wide. Within the very fortress in
ot u prvoj polovici 1. st. U to je vrijeme u its center the remains of a floor mosaic with
logoru djelovala i klesarska radionica, o a partial depiction of an animal (a bull?)
emu svjedoe stotine sauvanih vojnikih and border with rhomboid white and black
natpisa i arhitektonskih ukrasa meu ko- decorations were found. Also discovered
jima se istiu ostaci tropeja (tropeion).27 were the remains of a Roman water cis-
Nalazi isto tako svjedoe o daljnjim, iako tern, in the shape of an irregular rectangle
smanjenim, logorskim aktivnostima i u 2. (cca. 25x20 m). The cistern was dug in the
i 3. st. Predmeti koji potjeu iz razdoblja ground soil. In the southeastern part of the
kasne antike su, meutim, rijetkost, a po camp, alongside the rampart, a complex of
svoj je prilici ve u to vrijeme logor poeo military barracks has been researched.
sluiti kao izvor graevinskog materijala.28 During the twenty years of archae-
Analiza pokretnog materijala koji je ological investigation of this legionary
doao na svjetlo dana tijekom arheolokih camp a multitude of more or less well-pre-
istraivanja od 1997. do 2010. potvru- served finds were.26 This applies primarily
je veliku koncentraciju vojske tijekom 1. to ceramics, found metal findings and also
st. koja se u drugoj polovici 1. st. poela money. An analysis of small findings and
smanjivati.29 Ove analize odgovaraju i zak- construction remains confirms an inten-
ljucima koji su proizali iz podataka s ep- sive fortress life in the first half of the 1st
igrafskih spomenika, a svjedoe o boravku century. During this time, the fortress op-
sedme legije tijekom 1. st., te kasnijem do- erated a masonry workshop, as evidenced
lasku u Tilurij manjeg broja vojske odnos- by hundreds of preserved military inscrip-
no pomonih eta.30 tions and architectural decorations, among
Spomenimo i to da je tijekom pre- which is the notable remain tropeion.27 The
gleda terena utvreno da se izmeu findings also testify to further, although re-
junog bedema logora i lokaliteta Podvor- duced, camp activities in the 2nd and 3rd
nica prostire i vrlo plodno polje koje se mo- centuries. Objects that originate from the
glo koristiti i kao canabae legionis. Njego- period of late antiquity are, however, rare,
va povrina iznosi oko 30 hektara.31 and at this time the camp started to serve
the population as a source of building ma-
O sinjskom polju terials.28 Analysis of small findings found
during archaeological excavations from
Sinjsko se polje nalazi u zaleu 1997 till 2010 confirms the high concen-
Salone, nekadanjeg glavnog grada pro- tration of the military during the first cen-
vincije Dalmacije, da ostanemo u antikim tury, which began to decline in the second
koordinatama kad je Salona bila vanija od half of the 1st century.29 This analysis cor-
responds to the conclusions derived from
26 Sanader 2003, 109-338; imi Kanaet 2010; data from the epigraphic monuments that
Sanader et alii 2014, 147346.
27 Cambi 1984, 77-90. bear witness to the residence of legio VII
28 Sanader 2000, 225-237. 26 Sanader 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010;
29 Sanader, 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010; Sanader et alii 2014, 147 346.
Sanader et alii 2014, 147346. 27 Cambi 1984, 77-90.
30 Cambi 1994,147181; Fadi 1995, 166-167; 28 Sanader 2000, 225-237.
Tonini 2009, 1447-1459; Tonini 2011. 29 Sanader 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010;
31 Sanader 2003, 12 18. Sanader et alii 2014, 147 346.

47
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

Slika 2 Poloaj plodnog polja uz juni bedem legijskog logora Tilurij


Table 2 Map of a fertile field situated close to the south Wall of fortress Tilurium

dananjeg Splita. Ime je dobilo po gradiu during the 1st century, but also to the sub-
Sinju koji dominira meu ostalim malim sequent arrival of a small number of extra
mjestima na tom podruju. Polje je velikim troops and military in Tilurium.30
svojim dijelom smjeteno na lijevoj obali, It should be mentioned that the
104 kilometra duge, rijeke Cetine (Hyppus survey found that between the southern
flumen). U antici je na platou uz njegove fortress wall and the locality of Podvorni-
june rubove bio smjeten legijski logor ca (where a canabae legionis could have
Tilurium, a uz njegov sjeverni rub kolonija been located) a very fertile field spreads
Aequum. 32 I danas je to plodno zemljite, out, with an area of about 30 ha.31
koje se prostire na 863,75 km, gospodar-
ski vrlo znaajno za grad Sinj ali i okolna The Sinj Field
mjesta, ba kako je bilo i u antici. Zahval-
jujui nekolicini natpisa iz raznih dijelova The Sinj Field is geographically sit-
Rimskoga Carstva na kojima se spominje uated in the hinterland of Salona, speaking
pojam territorium legionis, ali i prata legio- in an ancient context, or in the hinterland
nis, strunjaci su diskutirali o zemljitu koje
30 Cambi 1994, 147 181; Fadi 1995, 166-167;
Tonini 2009, 1447-1459.
32 Prohi Miho Peh 1995, 67-86. 31 Sanader 2003, 12 18.

48
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

je vojska koristila kao gospodarski resurs.33 of Split, speaking in a contemporary con-


Naglasimo da se ta rasprava odvijala uz text, and it was named after the town of
pomo epigrafskih svjedoanstava, jer an- Sinj, which dominates among other small
tiki pisci ne spominju odredbe vezane uz towns in the area. A large part of the field
vojniko zemljite. lies along the left bank of the 104 km long
Cetina River (Hyppus flumen). In antique
times, as was previously pointed out, on a
plateau along its southern edge, the legion-
ary camp Tilurium was located, and along
its northern edges the colony Aequum. 32
Today, as in ancient times, this is an
area of fertile land of the size of 863.75 km
and is economically very important for the
city of Sinj and the surrounding villages.
Thanks to several inscriptions from
various parts of the Empire in which the
term territorium legionis, as well as prata
legionis, is mentioned, experts have dis-
cussed the various legal possibilities and
economic means of the exploitation of
fertile lands in the vicinity of the fortress-
es and castles.33 It should be emphasized
that these discussions took place with the
help of epigraphic sources, while antique
literary sources do not mention provisions
relating to military land.
In these debates there was discus-
sion about the Sinj Field as an important
element in the life of Roman units in this
Slika 3. Stela Gaja Laberija; djeaka s lop- area of the province, primarily the legio
tom; mjesto nalazita je ili Aequum ili Tilurium,
VII, whose field, as was hypothesized, was
danas u zidu kue Perkovi, Sinj
used also as military territory. Such think-
Figure 3. Stela Gaius Laberius; a boy with a
ing seemed most justified especially since
ball; the location of the site is either Aequum
or Tilurium, today, in the wall of the house in the vicinity of another legionary fortress
Perkovic, Sinj in Dalmatia (Burnum, where the legio XI
resided) an inscription was found which
mentions prata legionis.34 We should men-
tion that the discussion on the use of the
U citiranim raspravama se govori Sinj Field by legio VII was the basis to
o Sinjskom polju koje je, kako je uvodno determine the date of its departure from
reeno, razmatrano kao vojniki teritorij
32 Prohi Miho Peh 1995, 67-86.
koji je koristila sedma legija. Diskusija se 33 Schulten 1894, 481-516; Mocsy 1953, 179-199;
33 Schulten 1894, 481-516; Mocsy 1953, 179- Garcia-Bellido 1961, 114161; Mocsy 1967, 211-
199; Garcia-Bellido 1961, 114161; Mocsy 1967, 214; Rueger 1968; Mocsy 1972, 134-167; Zani-
211-214; Rueger 1968; Mocsy 1972, 134-167; novi 1985, 63-79; Mason 1988, 163-189; Brard,
Zaninovi 1985, 63-79; Mason 1988, 163-189; F. 1992, 75 105; Vittinghoff 1994, 124-139;
Brard, F. 1992, 75105; Vittinghoff 1994, 124-139; 2001.
2001. 34 Zaninovi 1985, 63-79.

49
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

mogla initi opravdanom, pogotovo stoga Dalmatia. The date of departure of this le-
to je u blizini drugoga legijskoga logora u gion seemed very important to scholars
Dalmaciji, Burna, u kojemu je boravila le- because they thought that this same Sinj
gio XI, pronaen natpis koji spominje pra- Field must have been used by the veter-
ta legionis. 34 Napomenimo da je rasprava ans colony Aequum. According to them,
o iskoritavanju Sinjskog polja od strane the colony could not have been estab-
sedme legije bila i temeljem za utvrivanje lished until after the departure of the legio
datuma odlaska legije iz Dalmacije. Taj se from Tilurium, because the Sinj Field could
datum inio strunjacima vrlo vanim jer not supply both civilians and legionars.35
su smatrali da se tim istim Sinjskim poljem
morala koristiti i veteranska kolonija Ekvo. Conclusion
Po njima je kolonija mogla biti osnovana,
kako je reeno, tek nakon odlaska legije In conclusion, it must be stated that
iz Tilurija, jer Polje nije moglo istovreme- the latest research invoked in this study
no zadovoljavati potrebe opskrbe i civila i shows that some of the old theses could
vojske.35 come into question. The latest archaeolog-
ical data on the veterans colony Aequum
Zakljuak and the legionary fortress Tilurium, which
were analyzed in this paper, show sever-
Najnoviji arheoloki podaci o veter- al new facts. Above all else, we now know
anskoj koloniji Ekvo i legionarskom logoru that the veterans of the VII Legion settled
Tilurij, koje smo analizirali u tekstu, po- on the territory of the Sinj Field prior to
kazali su nekoliko novih injenica. Danas Emperor Claudius establishment of the
naime znamo da su se veterani sedme veterans colony Aequum. This data, how-
legije (legio VII) naseljavali na teritoriju ever, cannot be attached to a thesis of the
Sinjskog polja i prije nego je car Klaudije Sinj Field as a territorium legionis of the
dao osnovati veteransku koloniju Ekvo. VII Legion, but it seems that it very well
Taj podatak dodue ne moe biti glavnim may testify to the veterans settlement as
dokazom tezi o Sinjskom polju kao o terri- one means of Roman control of a province
torium legionis legionara sedme legije, ali which at that time was still called Illyricum.
se ini da moe svjedoiti o veteranskom We are also of the opinion that the
naseljavanja tog prostora kao jednom od act of establishing the colony Aequum does
naina rimske kontrole provincije koja se u not necessarily mean that legio VII had to
to vrijeme jo uvijek nazivala Ilirik. leave to allow the newly founded colony
Isto tako drimo da osnivanje ko- use of the Sinj Field. Even if we interpreted
lonije Ekvo ne mora nuno znaiti da je the inscriptions referring to territorium le-
legio VII morala otii i prepustiti koloniji gionis in a way that the legionnaires them-
Sinjsko polje. Ako natpise koji spomin- selves only cared for their supplies (thus,
ju territorium legionis i protumaimo na if it is interpreted exclusively in terms of
nain da su legionari sami morali brinuti economic resources), the Sinj Field, which
o svojoj logistici, svojoj opskrbi, Sinjsko encompasses an area of approximately
polje, koje ima povrinu od oko 863 km, 863 square kilometers, is large enough to
dovoljno je bilo prostrano za prehranjivan- nourish many tens of thousands of people,
which far exceeds the number of Roman
34 Zaninovi 1985, 63-79.
35 Alfldy 1965. 119; Wilkes 1969, 242; Galster- 35 Alfldy 1965, 119; Wilkes 1969, 242; Galster-
er 1971, 7991; Vittinghoff 1977, 351; Southern er 1971, 7991; Vittinghoff 1977, 351; Southern
2006, 113. 2006., 113.

50
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

je vie desetaka tisua ljudi. Osim toga, legions or even the population of the colony
i uz sam legijski logor Tilurij nalazile su of Aequum. Additionally, there were fertile
se plodne povrine, koje su vojsci mogle areas beside the legion fortress of Tilurium
posluiti barem za ispau ivotinja, a koje - which could have served the military, at
povrine neki strunjaci nazivaju prata le- least for animal grazing (prata legionis). In
gionis. Ovim smo tekstom htjeli dati prilog other words, legionnaires of the VII legion
spomenutoj znanstvenoj raspravi, jer je were not only dependent on the large Sinj
razvidno da ona jo ne moe biti zavrena. Field, but they also had at their disposal
fertile land in their immediate vicinity that
they probably exploited. With this text we
wanted to make a contribution to the men-
tioned scientific debate, because it is evi-
dent that it cannot be finished yet.

51
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

G. Alfldy, Bevlkerung und Gesellschaft der rmischen Provinz Dalmatien, Budapest


BIBLIOGRAFIJA

1965.
G. Alfldy, Tilurium - der antike Name des Legionslager Gardun bei Trilj in der Provinz
Dalmatien, Bonner Jahrbcher 165, 1965, 105107.
G. Alfldy, Senatoren in der rmischen Provinz Dalmatia, Epigraphische Studien 5, 1968,
99144.
M. Abrami, Antike Kopien griechischer Skulpturen in Dalmatien, Festschrift fr Rudolf
Egger, Wien 1952, 317328.
F. Brard, Territorium legionis: camps militaires et agglomerations civiles aux premiers
sicles de lempire, Revue dhistoire ancienne 3, 1992, 75-105.
F. Buli, Scavi a itluk di Sinj (Colonia Claudia Aequum o Aeauitas), Bulletino di archae-
ologia e storia dalmata 8, 1885, 7.
N. Cambi, Dvije skulpture iz antikog Aequuma, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmat-
insku 74, 1980, 2744.
N. Cambi, Odjeci Skopasa i Lizipa na skulpturama Herakla iz Dalmacije, Radovi Filozof-
skog fakulteta u Zadru 23, 1983-84, 29-30.
N. Cambi, Gardunski tropej, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 8, 1984, 7-90.
N. Cambi, Antika skulptura u Arheolokoj zbirci Franjevakog samostana u Sinju, Zbornik
Kai XVII, 1985, 415433.
N. Cambi, Stele iz kasnoantike grobnice u Dugopolju, Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku 86, 1993/1994, 147181.
N. Cambi, Attis or someone else on funerary monuments from Dalmatia?, Romanisation
und Resistenz, Kln 2003, 511-520.
N. Cambi, Biljeke o skulpturalnoj batini, Arheoloka zbirka franjevakog samostana u
Sinju, M. Topi (ed.), Sinj 2008, 73-113.
D Demicheli - D Tonini, Stela veterana VII. Legije Lucija Vetija Sekunda iz Hrvaca kod
Sinja, Archaeologia Adriatica 2, 2008. 349358.
N. Gabri, Colonia Claudia Aequum. Pregled dosadanjih iskopavanja, sluajnih nalaza i
usputnih zapaanja, Izdanja hrvatskog arheolokog drutva 8, 1984, 273284.
H. Galsterer, CIL 2733 und die Entstehung der Kolonie in Aequum, Zeitschrift fr Papyrol-
ogie und Epigraphik 7, 1971, 7991.
A. Garcia-Bellido, El Exercitus Hispanicus desde Augusto E Vespasiano, Archivo de
Espanol Arqueologia 34, 1961, 114161.
I. Fadi, Novi natpisi VII. legije iz Tilurija, Diadora 16-17, 1994/1995, 166-167.
I. Fadi, Spomenici VII legije na podruju Tilurija, Diadora 18-19, 1997, 77119.
A. Fortis, Put po Dalmaciji, Split 1984.
. . ,. :
? 6, 2001. (http://ancientrome.ru/publik/kolobov/
kolob04f.htm)
I. Marovi, Skupni nalaz sestercija iz itluka, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
60, 1958, 130145.
D. J. P. Mason, Prata Legionis in Britain, Britannia 19, 1988, 163-189.
A. K Matas, itluk (kod Sinja u Dalmaciji), Viestnik Hrvatskog Arkeolokog drutva II,
1,1880, 216.
A. Miloevi, Pregled arheolokih istraivanja u Cetinskoj krajini, Gunjain Zbornik, Split
1980, 251-268.
A. Miloevi, Arheoloki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine, Zbornik Cetinske

52
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,

krajine 2, Sinj 1981, 1-136.

BIBLIOGRAPHY
A. Miloevi, itluk. Najnovija istraivanja Aequum-a, Arheoloki pregled 27, 1986, 85
87.
A. Miloevi, itluk. Colonia Claudia Aequum, Arheoloki pregled 29, 1988, 129132.
A. Miloevi, Pons Tiluri, Histria antiqua 17, 2000, 169182.
M. Mirkovi, Incriptiones Moesiae Superiores II, Beograd, 1978, 36.
A. P. Miura, Colonia Romana Aequum Claudium (itluk), Graz - Be 1921.
A. Mocsy, Das Territorium Legionis und die Canabae in Pannonien, Acta Archeologica
Hungarica 3, 1953, 179-199.
A. Mocsy, Zu den prata legionis, Studien zu den Militaergrenzen Roms, Vortraege des 6.
Internationalen Limeskongress in Sueddeutschland, 1967, 211-214.
A. Mocsy, Das Problem der militaerischen Territorien in Donauraum, Acta Antiqua Aca-
demiae Scientarum Hungaricae 20, 1972, 134-167.
H. Nesselhauf, Die Legionen Moesiens unter Claudius und Nero, Laureae Aquincenses
II, 1941, 41-46.
V. Pakvalin, Stele arhitektonske kompozicije u formi edikule iz Muzeja na Humcu kod
Ljubukoga, 100 godina Muzeja na Humcu (1884 1984), Ljubuki 1985, 65-94.
D. Peria, Je li delmatsko podruje presjekao rimski limes?, Archaeologia Adriatica 2,
2008, 507-517.
E. Prohi - S. Miho - Z. Peh, Normalization and Trace Element Contamination of Soils in
a Karstic Polje An Example from the Sinjsko Polje, Croatia, Geologica Croatica 48/1,
1995, 6786.
E. Reisch, Die Grabungen des sterreichischen archologischen Institutes whrend der
Jahre 1912 und 1913, Jahresheften des sterreichischen archologischen Institutes, 16,
1913, 135-144.
Ch. B. Rueger, Germania Inferior. Untersuchungen zur Territorial- und Verwaltungsges-
chichte Niedergermaniens in der Prinzipatzeit, Koeln 1968.
M. Sanader, Kasnocarska grobnica iz Vojnia, Opuscula archaeologica 2324, 1999
2000, 225237.
M. Sanader, Tilurium, Burnum, Bigeste a new Contribution to the Dating of the Dalmate-
an Limes, Limes XVIII, Proceedings of the XVIIIth International Congress of Roman Fron-
tier Studies held in Amman, Jordan, BAR International Series 1084 (II), 2002, 713717.
M. Sanader, Grabsteine der legio VII aus Tilurium. Versuch einer Typologie, Romanisa-
tion und Resistenz, Kln 2003, 501511.
M. Sanader, Tilurium 1. Istraivanja. Forschungen 1997 2001, Zagreb 2003.
M. Sanader - Z. imi Kanaet - D. Tonini. Das Projekt Tilurium. Ein Kurzer Einblick in
die Keramikfunde, Rei Cretarie Fautorum Acta 39, 2005, 295-300.
M. Sanader, The roman legionary fortress at Tilurium state of research, D. Davison - V.
Gaffney - E. Marin (eds.), Dalmatia. Research in the roman Province 1970 2001. BAR
series 1576, 2006, 5966.
M., Sanader, Manschaftsbaracken mit Strebepfeilern aus Tilurium, Proceedings of the
20th International Congres of Roman Frontier Studies, 2009, 4550.
M. Sanader - D. Tonini, Waffendarstellungen auf Steindenkmlern aus Tilurium, Xan-
tener Berichte 16, 2009, 171-174.
M. Sanader - D. Tonini - Z. Buljevi - S. Ivevi - T. eparovi, Tilurium III. Istraivanja
2002 2006., I II. Zagreb 2014.
A. Schulten, Das Territorium legionis, Hermes XXIX/4, 1894, 481-516.

53
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...

P, Southern. The Roman Army. A Social and Institutional History, Santa Barbara Denver
BIBLIOGRAFIJA

- Oxford 2006.
Z. imi Kanaet, Tilurium II. Keramika 1997. - 2006. sv. I. i II., Zagreb 2010.
D. Tonini, Ziegelstempel rmischer Militreinheiten in der Provinz Dalmatien, A. Morillo
- N. Hanel - E. Martin (eds.), LIMES XX Estudios sobre la frontera romana/ Roman Fron-
tier Studies III, 2009, 1447-1459.
D. Tonini, Spomenici VII. legije na podruju rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
M. Topi (ed.), Arheoloka zbirka Franjevakog samostana u Sinju, Sinj 2008..
F. Vittinghoff, Municipalisierung des lateinischen Donau-Balkanraumes, ANRW II, 16,
1977, 351.
F. Vittinghoff, Das Problem des Militarterritoriums in der vorseverischen Kaiserzeit, F.
Vittinghoff (ed), Civitas Romana. Stadt und politisch-soziale Integration im Imperium Ro-
manum der Kaiserzeit. Stuttgart 1994, 124-139.
J. Wilkes, Dalmatia, London 1969.
J. Wilkes, Boundary stones in Roman Dalmatia (I. The Inscriptions), Arheoloki vestnik
25, 1974, 258-274.
J. Wilkes, The Roman army as a community in the Danube lands: the case of the Sev-
enth Legion, A. K. Goldsworthy, and I. P. Haynes, (eds.), The Roman army as community,
Portsmouth Rhode Island 1999, 95-104.
M. Zaninovi, Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija,
Opuscula Archaeologica 10, 1985, 63-79.
M. Zaninovi, Vojni znaaj Tilurija u antici, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996, 280291.
M. Zaninovi, Beneficiarii consularis na podruju Delmata, Prilozi Instituta za arheologiju
u Zagrebu 24, Zagreb 2007, 181-184.

54

You might also like