Professional Documents
Culture Documents
DUKLJA
VII
Zbornik radova Nova antika Duklja VII Collection New Antique Doclea VII
Izdava: Publisher:
JU Muzeji i galerije Podgorice Museums and Galleries of Podgorica
Marka Miljanova 4 Marka Miljanova 4
81000 Podgorica, Crna Gora 81000 Podgorica, Montenegro
www.pgmuzeji.me
email: pgmuzej@t-com.me
tel: + 382 20 242 543
Urednik: Editor:
Dragan Radovi Dragan Radovic
Prevod: Translation:
Mirjana ivanovi, Ivana Cvetkovi Mirjana Zivanovic, Ivana Cvetkovic
Radule Bojovi, Ana Vlahovi Radule Bojovic, Ana Vlahovic
Dragan Radovi Dragan Radovic
Dizajn: Design:
Milica Vukanovi Milica Vukanovic
tampa: Print:
AP Print AP Print
Mladen ZAGARANIN
Mogila na rake - Kneevski tumul iz ranog bronzanog doba
Mogila na rake - Princely tumulus from the early bronze age.........................................7
Irena LAZAR
The mould-blown glass assemblage of the Roman acropolis in Budva
Skupina stakla duvanog u kalup sa rimske nekropole u Budvi.......................................21
Mirjana SANADER
O veteranskoj koloniji Ekvo, legijskom logoru Tiluriju i sinjskom polju izmeu njih
Preispitivanje starog problema
The veteran`s colony Aequum, the legionary fortress Tilurium and Sinj field in between
Re - examining an old problem........................................................................................39
Zlatko KOVANCALIEV
Bone sewing objects from Stobi
Kotani predmeti za ivenje iz Stobija.............................................................................55
Petra ZDRAVKOVI
O pomorskoj trgovini na istonom Jadranu u antici kroz istorijske izvore
A maritime trade on the eastern Adriatic coast in ancient times trough historical
sources............................................................................................................................75
Riccardo BELLCARI
Una valva di croce - reliquairio da Ostros al museo di Bar
Polovina naprsnog krsta - relikvijara iz Ostrosa, iz Zaviajnog muzeja u Baru...............95
Uputstvo saradnicima
Instructions for contributors...........................................................................................135
O veteranskoj koloniji Ekvo, The Veterans Colony Aequum,
legijskom logoru Tiluriju i Sin- the Legionary Fortress Tiluri-
jskom polju izmeu njih - pre- um and the Sinj Field in between.
ispitivanje starog problema Re-examining AN Old Problem
Saetak: Abstract:
Kljune rijei: arheologija, rimska provinci- Key words: archeology, Roman province,
ja, Dalmacija, Tilurij, Ekvo, sedma legija Dalmatia, Tilurium, Aequum, legio VII
39
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
40
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
41
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
Meutim, postoje i teze koje kau da je there are theses that the colony may have
kolonija mogla biti osnovana i u Neronovo been established during the time of Nero.2
vrijeme.2 Epigraphic studies have shown that
Epigrafska su istraivanja pokaza- the population of Aequum was registered
la da je stanovnitvo Ekva bilo upisano in the tribus Tromentina and Sergia.3 Eco-
u tribus Tromentina i Sergia.3 Grad je u nomically the city progressed very well
ekonomskom smislu dobro napredovao, a for example one of the Roman senatorial
jedna od najistaknutijih obitelji bili su Juliji.4 families, namely the Iulii, was one of the
U Ekvu i njegovoj okolici pronaen je veli- greatest families from Aequum.4
ki broj znaajnih arheolokih nalaza. Radi In Aequum and its surrounding ar-
se prije svega o epigrafskim spomenicima, eas a large number of remarkable archae-
kipovima i malim pokretnim nalazima od ological findings were found. Namely and
keramike, stakla, metala, kao i o novcu, primarily, stone inscriptions, great stone
a velika je veina nalaza datirana u doba sculptures and also small archaeological
principata. Zahvaljujui analizi tih spome- finds like pottery, glass, metal, as well as
nika smatra se da je ivot u koloniji zam- some coin hoards. The vast majority of
ro ve u kasnoj antici.5 Kasnija izgradnja the findings date to the age of Principate.
okolnih naselja koristila se graevinskim Thanks to an analysis of these monuments
materijalom kolonije, a danas se na mjestu it is believed that life in the colony ended
Ekva nalazi neznatno seoce imenom it- already in the late antiquity.5 Subsequent
luk. construction of the surrounding villages
Ubrzo nakon brojnih, sluajnih nala- used construction materials from the colo-
za vrlo kvalitetnih arheolokih spomenika ny, and today there is a little village called
u 18. i 19. st., su na podruju nekadan- itluk on the site of Aequum.
je rimske kolonije zapoela i arheoloka Soon after numerous accidental ar-
istraivanja. Prva je 1860. godine proveo chaeological finds (which were of very high
franjevac A. K. Matas.6 Nakon toga je quality), archaeological research on the
1911. godine istraivanja vodio A. P. Miu- site of the former Roman colony began in
ra koji je objavio i prvu monografiju Ekva.7 the 19th and 20th centuries. Research was
Izmeu 1912. i 1913. godine istraivanja je first conducted in 1860 by the Franciscan
vodio Austrijski arheoloki institut.8 A. K. Matas.6 After that, in 1911, research
Kasnije se, sve do dananjih dana, was led by A. P. Miura, who published
u Ekvu provode samo zatitna istraivan- the first monography about Aequum.7 Be-
ja potaknuta sluajnim nalazima.9 Ipak, u tween 1912 and 1913, research was led
strunoj se literaturi objavljuju brojni radovi by the Austrian Institute of Archaeology.8
o arheolokom materijalu naenom na Later and even to this day, only res-
prostoru te rimske kolonije. Iako su ti nalazi cue archaeological excavations are car-
donekle obogatili znanje o Ekvu, dananja ried out at Aequum, which are prompted by
random finds.9 However, in scholarly litera-
2 Alfldy 1965, 119; Wilkes 1969, 242; Vittinghoff 2 Alfldy 1965. 119; Wilkes 1969. 242; Vittinghoff
1977, 351. 1977, 3 51.
3 Alfldy 1965, 119. 3 Alfldy 1965, 119.
4 Alfldy 1968, 99-144. 4 Alfldy 1968, 99-144.
5 Cambi 2008,73-113. 5 Cambi, 2008, 73 -113.
6 Matas 1880, 1216. 6 Matas, 1880, 12-16.
7 Miura 1921. 7 Miura 1921.
8 Reisch 1913, 135144. 8 Reisch 1913, 135 144.
9 Miloevi 1980, 251-268; Miloevi 1986, 8587; 9 Miloevi, 1980, 251-268; Miloevi 1986, 85
Miloevi 1988, 129132. 87; Miloevi 1988, 129 132.
42
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
saznanja o njezinoj arhitekturi i urbanizmu ture numerous papers are being published
nisu vea od onih s poetka 20. st.10 on the small findings that were found in the
Kolonija je bila smjetena na sjever- area of this Roman colony. Although these
nom rubu Sinjskog polja, na poloaju koji findings have enhanced our knowledge of
se lagano sputa prema lijevoj obali rijeke Aequum, our knowledge about its archi-
Cetine. Bila je zatiena bedemom (420 x tecture and urbanism is not substantially
270 m). Istoni zid bedema u svojoj junoj greater than that which was formed in the
polovici je, u jednom trenutku iz jo uvi- early 20th century.10
jek nepoznata razloga -, dobio nepravil- Protected by a rampart (420 x 270
no, uglato, skoro trapezoidno proirenje. m), the colony was situated on the north-
Premda mjere tog proirenja nisu precizno ern edge of the Sinj Field, at a position that
utvrene, ini se da je njegova povrina gradually descends toward the left bank of
iznosila skoro etvrtinu ukupne povrine the Cetina River. At one point the south-
grada. Bedemi su imali troja gradska vra- ern half of the eastern wall of the rampart
ta, a ona koja su istraena pokazuju da su - for still unknown reasons - receives an
imala okrugle i kvadratne kule. ini se da improper angular, almost trapezoidal ex-
je grad imao pravilan raspored ulica s foru- tension. Although the measurements of
mom u svom sreditu. Forum s dimenzija- this extension have not been precisely de-
ma 90 x 60 m, smjeten u blizini dekuma- termined, it appears that its size was al-
na, imao je kolonade te sa svoje tri strane most a quarter of the total area of the city.
trgovine. Na forumu se nalazila i kurija, a The ramparts had three city gates, and
potvrene su terme i vodovod. Sjeveroza- research shows that round and square
padno od grada utvrena je i gradska towers bordered them. It appears that the
nekropola, a sjeveroistono suburbij. ini city streets were regularly laid out with a
se da su se u 17. st. jo uvijek bili nazirali forum at the center. The forum (90 x 60
ostaci antikih graevina.11 m), which is located near the decumanus,
U literaturi se o koloniji Ekvo govori had a colonnade and on three sides a tab-
kao o veteranskoj kolonija cara Klaudija. To ernae, and at the forum a curia was also
je bilo potkrijepljeno i injenicom da je do located. Research has also confirmed the
nedavno znanost poznavala tri nadgrobna existence of thermae and aquaductus. It
spomenika veterana sedme legije (CIL III has been established that in the northwest
14946; 9761; 2733) koja su pronaena u of the town was the city necropolis, and in
okolici ove kolonije. Sva su tri datirana u its northeast the suburbium. According to
vrijeme nakon 42. g. jer se sedma legija some accounts it appears that some re-
na tim natpisima spominje kao Claudia mains of antique buildings existed even in
pia fidelis. Meutim nedavno je objavljen the 17th century.11
jedan novi nadgrobni spomenik pronaen The colony Aequum is described
u Hrvacama, mjestu u neposrednoj blizini in literature as a veterans colony of Em-
Ekva.12 Radi se o nadgrobnom spomeniku peror Claudius. This was substantiated by
the fact that until recently science knew of
10 Abrami 1952, 317; Marovi 1958, 130-145;
Cambi 1980, 2744; Miloevi 1981, 1-136; Gabri 10 Abrami 1952, 317; Marovi 1958, 130-145;
1984, 273-284; Cambi 1984, 29; Cambi 1985, 415- Cambi 1980, 2744; Miloevi 1981, 1-136; Gabri
433; Topi 2008. 1984, 273-284; Cambi 1984, 29; Cambi 1985, 415-
11 A. Fortis je u svom putopisu protumaio jo uvi- 433; Topi 2008.
jek vidljive ruevine, koje su tvorile krug do kojeg je 11 In his itinerary, A. Fortis interpreted in a rather
dolazilo vie kanala za vodu, kao amfiteatar. (For- strange manner still visible ruins, which constituted
tis 1984,195.) a circle with multiple canals for water leading to it
12 Demicheli - Tonini 2008, 349 358. like an amphitheater (Fortis 1984, 195).
43
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
44
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
45
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
poeli stizati zanimljivi arheoloki nalazi.23 of this cohort dates from 243 AD.21
Bili su to prije svega brojni vojniki na- Today it seems that the legionary
dgrobni spomenici, novac i dijelovi vojne camp Tilurium never grew into a major
opreme. Od 1997. g. rimski legijski logor ancient settlement, as was the case with
Tilurij po prvi put postaje i objekt sustav- the Dalmatian legionary it camp Burnum,
nog arheolokog iskopavanja, a sklopu which developed into a prominent munic-
znanstvenog arheolokog istraivakog ipium.22 Increased populations in Tilurium
projekta. Od tada na svjetlo dana izlaze i appear only in the 17th century when the
obrisi logorske arhitekture.24 present village of Gardun began to devel-
Pregledom logorskog prostora i op thanks to the arrival of populations from
okolice utvreno je da je lokalitet Meine a part of Dalmatia known as Poljica.
toka odakle se prostor logora kaskadno The locality came into focus of sci-
penje prema sjeveru do 440 m nadmorske entific discussion only after interesting ar-
visine. Nasuprot tome se od Meina pre- chaeological findings from Gardun and its
ma jugu, prema lokalitetu Podvornice, surroundings began arriving at nearby mu-
teren sputa na 377 m nadmorske visine.25 seums.23 These were primarily a number
Iskopavanja su pokazala da su se graditel- of gravestones of soldiers, stone inscrip-
ji logora sluili nasipavanjem i gradnjom tions, coins and military equipment. From
supstrukcija s ciljem niveliranja hodne 1997, the Roman legionary camp Tilurium
povrine. becomes for the first time part of an scien-
Logor se prostirao na otprilike 12 ha tific archaeological research project. Since
i bio je utvren bedemom trapezoidnog ob- then, contours of fortress architecture have
lika. Na sjeverozapadu je djelomino sau- emerged to see the light of day.24
vana i vanjska kula jednog od ulaza. Mo- A survey of the camp and surround-
numentalna konstrukcija sjeverozapadnog ing areas record the locality of Meine as
dijela bedema bila je podignuta uz pomo the point from where the camp cascades
vodoravno i okomito postavljenih drvenih to the north and rises to a height of 440
greda unutar vrstog opusa cementicija. m above sea level. Opposite to this, from
Taj je bedem na jugoistonoj strani sau- Meine the terrain slopes southwards to-
van samo u dijelovima utemeljenja ali po- ward the locality of Podvornica at 377 m
kazuje se da je bio irok 3 m. Unutar sa- above sea level.25 Excavations have shown
mog logora, u njegovu sreditu, naeni that the builders of the camp utilized fill-
su ostaci podnog mozaika s djelominim ing and constructing of substructions with
prikazom ivotinje (bika?) i rubnim ukrasi- an aim to level the walking surface. The
ma s bijelim i crnim rombovima. Otkriveni camp extended to approximately 12 hect-
su i ostaci rimske cisterne za vodu u obliku ares and was fortified by a wall of a trap-
nepravilnog pravokutnika (cca. 25x20 m). ezoidal shape. A partially preserved outer
Cisterna je bila ukopana u zemlju zdravi- tower of one of the gates is found in its
cu. U jugoistonom dijelu logora uz sam northwest. The monumental construction
bedem istraen je sklop vojnikih baraka. of the northwestern part of the wall was
Tijekom dvadesetogodinjeg arhe- made with the help of wooden horizontal
olokog istraivanja ovoga legijskog logora and vertical beams that rested within the
pronaeno je mnotvo manje ili vie dobro
21 Zaninovi 2007,181-184.
22 Zaninovi 1996, 227-279.
23 Ibid 280-291. 23 Zaninovi 1996, 280-291.
24 Sanader 2003, 21-63; Sanader 2009, 45-50. 24 Sanader 2003, 21 - 63; Sanader 2009, 45-50.
25 Sanader 2003, 1218. 25 Sanader, 2003, 12 18.
46
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
sauvanih nalaza.26 To se odnosi prije sve- solid opus coementicium. The foundation
ga na keramiku, metalne nalaze ali i novac. of the southeast side of the bastion is only
Analiza pokretnih nalaza ali i graevinskih partially preserved, but it shows to have
ostataka potvruje intenzivan logorski iv- been 3 m wide. Within the very fortress in
ot u prvoj polovici 1. st. U to je vrijeme u its center the remains of a floor mosaic with
logoru djelovala i klesarska radionica, o a partial depiction of an animal (a bull?)
emu svjedoe stotine sauvanih vojnikih and border with rhomboid white and black
natpisa i arhitektonskih ukrasa meu ko- decorations were found. Also discovered
jima se istiu ostaci tropeja (tropeion).27 were the remains of a Roman water cis-
Nalazi isto tako svjedoe o daljnjim, iako tern, in the shape of an irregular rectangle
smanjenim, logorskim aktivnostima i u 2. (cca. 25x20 m). The cistern was dug in the
i 3. st. Predmeti koji potjeu iz razdoblja ground soil. In the southeastern part of the
kasne antike su, meutim, rijetkost, a po camp, alongside the rampart, a complex of
svoj je prilici ve u to vrijeme logor poeo military barracks has been researched.
sluiti kao izvor graevinskog materijala.28 During the twenty years of archae-
Analiza pokretnog materijala koji je ological investigation of this legionary
doao na svjetlo dana tijekom arheolokih camp a multitude of more or less well-pre-
istraivanja od 1997. do 2010. potvru- served finds were.26 This applies primarily
je veliku koncentraciju vojske tijekom 1. to ceramics, found metal findings and also
st. koja se u drugoj polovici 1. st. poela money. An analysis of small findings and
smanjivati.29 Ove analize odgovaraju i zak- construction remains confirms an inten-
ljucima koji su proizali iz podataka s ep- sive fortress life in the first half of the 1st
igrafskih spomenika, a svjedoe o boravku century. During this time, the fortress op-
sedme legije tijekom 1. st., te kasnijem do- erated a masonry workshop, as evidenced
lasku u Tilurij manjeg broja vojske odnos- by hundreds of preserved military inscrip-
no pomonih eta.30 tions and architectural decorations, among
Spomenimo i to da je tijekom pre- which is the notable remain tropeion.27 The
gleda terena utvreno da se izmeu findings also testify to further, although re-
junog bedema logora i lokaliteta Podvor- duced, camp activities in the 2nd and 3rd
nica prostire i vrlo plodno polje koje se mo- centuries. Objects that originate from the
glo koristiti i kao canabae legionis. Njego- period of late antiquity are, however, rare,
va povrina iznosi oko 30 hektara.31 and at this time the camp started to serve
the population as a source of building ma-
O sinjskom polju terials.28 Analysis of small findings found
during archaeological excavations from
Sinjsko se polje nalazi u zaleu 1997 till 2010 confirms the high concen-
Salone, nekadanjeg glavnog grada pro- tration of the military during the first cen-
vincije Dalmacije, da ostanemo u antikim tury, which began to decline in the second
koordinatama kad je Salona bila vanija od half of the 1st century.29 This analysis cor-
responds to the conclusions derived from
26 Sanader 2003, 109-338; imi Kanaet 2010; data from the epigraphic monuments that
Sanader et alii 2014, 147346.
27 Cambi 1984, 77-90. bear witness to the residence of legio VII
28 Sanader 2000, 225-237. 26 Sanader 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010;
29 Sanader, 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010; Sanader et alii 2014, 147 346.
Sanader et alii 2014, 147346. 27 Cambi 1984, 77-90.
30 Cambi 1994,147181; Fadi 1995, 166-167; 28 Sanader 2000, 225-237.
Tonini 2009, 1447-1459; Tonini 2011. 29 Sanader 2003, 109 - 338; imi Kanaet 2010;
31 Sanader 2003, 12 18. Sanader et alii 2014, 147 346.
47
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
dananjeg Splita. Ime je dobilo po gradiu during the 1st century, but also to the sub-
Sinju koji dominira meu ostalim malim sequent arrival of a small number of extra
mjestima na tom podruju. Polje je velikim troops and military in Tilurium.30
svojim dijelom smjeteno na lijevoj obali, It should be mentioned that the
104 kilometra duge, rijeke Cetine (Hyppus survey found that between the southern
flumen). U antici je na platou uz njegove fortress wall and the locality of Podvorni-
june rubove bio smjeten legijski logor ca (where a canabae legionis could have
Tilurium, a uz njegov sjeverni rub kolonija been located) a very fertile field spreads
Aequum. 32 I danas je to plodno zemljite, out, with an area of about 30 ha.31
koje se prostire na 863,75 km, gospodar-
ski vrlo znaajno za grad Sinj ali i okolna The Sinj Field
mjesta, ba kako je bilo i u antici. Zahval-
jujui nekolicini natpisa iz raznih dijelova The Sinj Field is geographically sit-
Rimskoga Carstva na kojima se spominje uated in the hinterland of Salona, speaking
pojam territorium legionis, ali i prata legio- in an ancient context, or in the hinterland
nis, strunjaci su diskutirali o zemljitu koje
30 Cambi 1994, 147 181; Fadi 1995, 166-167;
Tonini 2009, 1447-1459.
32 Prohi Miho Peh 1995, 67-86. 31 Sanader 2003, 12 18.
48
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
49
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
mogla initi opravdanom, pogotovo stoga Dalmatia. The date of departure of this le-
to je u blizini drugoga legijskoga logora u gion seemed very important to scholars
Dalmaciji, Burna, u kojemu je boravila le- because they thought that this same Sinj
gio XI, pronaen natpis koji spominje pra- Field must have been used by the veter-
ta legionis. 34 Napomenimo da je rasprava ans colony Aequum. According to them,
o iskoritavanju Sinjskog polja od strane the colony could not have been estab-
sedme legije bila i temeljem za utvrivanje lished until after the departure of the legio
datuma odlaska legije iz Dalmacije. Taj se from Tilurium, because the Sinj Field could
datum inio strunjacima vrlo vanim jer not supply both civilians and legionars.35
su smatrali da se tim istim Sinjskim poljem
morala koristiti i veteranska kolonija Ekvo. Conclusion
Po njima je kolonija mogla biti osnovana,
kako je reeno, tek nakon odlaska legije In conclusion, it must be stated that
iz Tilurija, jer Polje nije moglo istovreme- the latest research invoked in this study
no zadovoljavati potrebe opskrbe i civila i shows that some of the old theses could
vojske.35 come into question. The latest archaeolog-
ical data on the veterans colony Aequum
Zakljuak and the legionary fortress Tilurium, which
were analyzed in this paper, show sever-
Najnoviji arheoloki podaci o veter- al new facts. Above all else, we now know
anskoj koloniji Ekvo i legionarskom logoru that the veterans of the VII Legion settled
Tilurij, koje smo analizirali u tekstu, po- on the territory of the Sinj Field prior to
kazali su nekoliko novih injenica. Danas Emperor Claudius establishment of the
naime znamo da su se veterani sedme veterans colony Aequum. This data, how-
legije (legio VII) naseljavali na teritoriju ever, cannot be attached to a thesis of the
Sinjskog polja i prije nego je car Klaudije Sinj Field as a territorium legionis of the
dao osnovati veteransku koloniju Ekvo. VII Legion, but it seems that it very well
Taj podatak dodue ne moe biti glavnim may testify to the veterans settlement as
dokazom tezi o Sinjskom polju kao o terri- one means of Roman control of a province
torium legionis legionara sedme legije, ali which at that time was still called Illyricum.
se ini da moe svjedoiti o veteranskom We are also of the opinion that the
naseljavanja tog prostora kao jednom od act of establishing the colony Aequum does
naina rimske kontrole provincije koja se u not necessarily mean that legio VII had to
to vrijeme jo uvijek nazivala Ilirik. leave to allow the newly founded colony
Isto tako drimo da osnivanje ko- use of the Sinj Field. Even if we interpreted
lonije Ekvo ne mora nuno znaiti da je the inscriptions referring to territorium le-
legio VII morala otii i prepustiti koloniji gionis in a way that the legionnaires them-
Sinjsko polje. Ako natpise koji spomin- selves only cared for their supplies (thus,
ju territorium legionis i protumaimo na if it is interpreted exclusively in terms of
nain da su legionari sami morali brinuti economic resources), the Sinj Field, which
o svojoj logistici, svojoj opskrbi, Sinjsko encompasses an area of approximately
polje, koje ima povrinu od oko 863 km, 863 square kilometers, is large enough to
dovoljno je bilo prostrano za prehranjivan- nourish many tens of thousands of people,
which far exceeds the number of Roman
34 Zaninovi 1985, 63-79.
35 Alfldy 1965. 119; Wilkes 1969, 242; Galster- 35 Alfldy 1965, 119; Wilkes 1969, 242; Galster-
er 1971, 7991; Vittinghoff 1977, 351; Southern er 1971, 7991; Vittinghoff 1977, 351; Southern
2006, 113. 2006., 113.
50
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
je vie desetaka tisua ljudi. Osim toga, legions or even the population of the colony
i uz sam legijski logor Tilurij nalazile su of Aequum. Additionally, there were fertile
se plodne povrine, koje su vojsci mogle areas beside the legion fortress of Tilurium
posluiti barem za ispau ivotinja, a koje - which could have served the military, at
povrine neki strunjaci nazivaju prata le- least for animal grazing (prata legionis). In
gionis. Ovim smo tekstom htjeli dati prilog other words, legionnaires of the VII legion
spomenutoj znanstvenoj raspravi, jer je were not only dependent on the large Sinj
razvidno da ona jo ne moe biti zavrena. Field, but they also had at their disposal
fertile land in their immediate vicinity that
they probably exploited. With this text we
wanted to make a contribution to the men-
tioned scientific debate, because it is evi-
dent that it cannot be finished yet.
51
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
1965.
G. Alfldy, Tilurium - der antike Name des Legionslager Gardun bei Trilj in der Provinz
Dalmatien, Bonner Jahrbcher 165, 1965, 105107.
G. Alfldy, Senatoren in der rmischen Provinz Dalmatia, Epigraphische Studien 5, 1968,
99144.
M. Abrami, Antike Kopien griechischer Skulpturen in Dalmatien, Festschrift fr Rudolf
Egger, Wien 1952, 317328.
F. Brard, Territorium legionis: camps militaires et agglomerations civiles aux premiers
sicles de lempire, Revue dhistoire ancienne 3, 1992, 75-105.
F. Buli, Scavi a itluk di Sinj (Colonia Claudia Aequum o Aeauitas), Bulletino di archae-
ologia e storia dalmata 8, 1885, 7.
N. Cambi, Dvije skulpture iz antikog Aequuma, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmat-
insku 74, 1980, 2744.
N. Cambi, Odjeci Skopasa i Lizipa na skulpturama Herakla iz Dalmacije, Radovi Filozof-
skog fakulteta u Zadru 23, 1983-84, 29-30.
N. Cambi, Gardunski tropej, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva 8, 1984, 7-90.
N. Cambi, Antika skulptura u Arheolokoj zbirci Franjevakog samostana u Sinju, Zbornik
Kai XVII, 1985, 415433.
N. Cambi, Stele iz kasnoantike grobnice u Dugopolju, Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku 86, 1993/1994, 147181.
N. Cambi, Attis or someone else on funerary monuments from Dalmatia?, Romanisation
und Resistenz, Kln 2003, 511-520.
N. Cambi, Biljeke o skulpturalnoj batini, Arheoloka zbirka franjevakog samostana u
Sinju, M. Topi (ed.), Sinj 2008, 73-113.
D Demicheli - D Tonini, Stela veterana VII. Legije Lucija Vetija Sekunda iz Hrvaca kod
Sinja, Archaeologia Adriatica 2, 2008. 349358.
N. Gabri, Colonia Claudia Aequum. Pregled dosadanjih iskopavanja, sluajnih nalaza i
usputnih zapaanja, Izdanja hrvatskog arheolokog drutva 8, 1984, 273284.
H. Galsterer, CIL 2733 und die Entstehung der Kolonie in Aequum, Zeitschrift fr Papyrol-
ogie und Epigraphik 7, 1971, 7991.
A. Garcia-Bellido, El Exercitus Hispanicus desde Augusto E Vespasiano, Archivo de
Espanol Arqueologia 34, 1961, 114161.
I. Fadi, Novi natpisi VII. legije iz Tilurija, Diadora 16-17, 1994/1995, 166-167.
I. Fadi, Spomenici VII legije na podruju Tilurija, Diadora 18-19, 1997, 77119.
A. Fortis, Put po Dalmaciji, Split 1984.
. . ,. :
? 6, 2001. (http://ancientrome.ru/publik/kolobov/
kolob04f.htm)
I. Marovi, Skupni nalaz sestercija iz itluka, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
60, 1958, 130145.
D. J. P. Mason, Prata Legionis in Britain, Britannia 19, 1988, 163-189.
A. K Matas, itluk (kod Sinja u Dalmaciji), Viestnik Hrvatskog Arkeolokog drutva II,
1,1880, 216.
A. Miloevi, Pregled arheolokih istraivanja u Cetinskoj krajini, Gunjain Zbornik, Split
1980, 251-268.
A. Miloevi, Arheoloki spomenici gornjeg i srednjeg toka rijeke Cetine, Zbornik Cetinske
52
Mirjana SANADER, The veterans... Nova antika Duklja VII, 2016.,
BIBLIOGRAPHY
A. Miloevi, itluk. Najnovija istraivanja Aequum-a, Arheoloki pregled 27, 1986, 85
87.
A. Miloevi, itluk. Colonia Claudia Aequum, Arheoloki pregled 29, 1988, 129132.
A. Miloevi, Pons Tiluri, Histria antiqua 17, 2000, 169182.
M. Mirkovi, Incriptiones Moesiae Superiores II, Beograd, 1978, 36.
A. P. Miura, Colonia Romana Aequum Claudium (itluk), Graz - Be 1921.
A. Mocsy, Das Territorium Legionis und die Canabae in Pannonien, Acta Archeologica
Hungarica 3, 1953, 179-199.
A. Mocsy, Zu den prata legionis, Studien zu den Militaergrenzen Roms, Vortraege des 6.
Internationalen Limeskongress in Sueddeutschland, 1967, 211-214.
A. Mocsy, Das Problem der militaerischen Territorien in Donauraum, Acta Antiqua Aca-
demiae Scientarum Hungaricae 20, 1972, 134-167.
H. Nesselhauf, Die Legionen Moesiens unter Claudius und Nero, Laureae Aquincenses
II, 1941, 41-46.
V. Pakvalin, Stele arhitektonske kompozicije u formi edikule iz Muzeja na Humcu kod
Ljubukoga, 100 godina Muzeja na Humcu (1884 1984), Ljubuki 1985, 65-94.
D. Peria, Je li delmatsko podruje presjekao rimski limes?, Archaeologia Adriatica 2,
2008, 507-517.
E. Prohi - S. Miho - Z. Peh, Normalization and Trace Element Contamination of Soils in
a Karstic Polje An Example from the Sinjsko Polje, Croatia, Geologica Croatica 48/1,
1995, 6786.
E. Reisch, Die Grabungen des sterreichischen archologischen Institutes whrend der
Jahre 1912 und 1913, Jahresheften des sterreichischen archologischen Institutes, 16,
1913, 135-144.
Ch. B. Rueger, Germania Inferior. Untersuchungen zur Territorial- und Verwaltungsges-
chichte Niedergermaniens in der Prinzipatzeit, Koeln 1968.
M. Sanader, Kasnocarska grobnica iz Vojnia, Opuscula archaeologica 2324, 1999
2000, 225237.
M. Sanader, Tilurium, Burnum, Bigeste a new Contribution to the Dating of the Dalmate-
an Limes, Limes XVIII, Proceedings of the XVIIIth International Congress of Roman Fron-
tier Studies held in Amman, Jordan, BAR International Series 1084 (II), 2002, 713717.
M. Sanader, Grabsteine der legio VII aus Tilurium. Versuch einer Typologie, Romanisa-
tion und Resistenz, Kln 2003, 501511.
M. Sanader, Tilurium 1. Istraivanja. Forschungen 1997 2001, Zagreb 2003.
M. Sanader - Z. imi Kanaet - D. Tonini. Das Projekt Tilurium. Ein Kurzer Einblick in
die Keramikfunde, Rei Cretarie Fautorum Acta 39, 2005, 295-300.
M. Sanader, The roman legionary fortress at Tilurium state of research, D. Davison - V.
Gaffney - E. Marin (eds.), Dalmatia. Research in the roman Province 1970 2001. BAR
series 1576, 2006, 5966.
M., Sanader, Manschaftsbaracken mit Strebepfeilern aus Tilurium, Proceedings of the
20th International Congres of Roman Frontier Studies, 2009, 4550.
M. Sanader - D. Tonini, Waffendarstellungen auf Steindenkmlern aus Tilurium, Xan-
tener Berichte 16, 2009, 171-174.
M. Sanader - D. Tonini - Z. Buljevi - S. Ivevi - T. eparovi, Tilurium III. Istraivanja
2002 2006., I II. Zagreb 2014.
A. Schulten, Das Territorium legionis, Hermes XXIX/4, 1894, 481-516.
53
Nova antika Duklja VII, 2016., Mirjana SANADER, O veteranskoj...
P, Southern. The Roman Army. A Social and Institutional History, Santa Barbara Denver
BIBLIOGRAFIJA
- Oxford 2006.
Z. imi Kanaet, Tilurium II. Keramika 1997. - 2006. sv. I. i II., Zagreb 2010.
D. Tonini, Ziegelstempel rmischer Militreinheiten in der Provinz Dalmatien, A. Morillo
- N. Hanel - E. Martin (eds.), LIMES XX Estudios sobre la frontera romana/ Roman Fron-
tier Studies III, 2009, 1447-1459.
D. Tonini, Spomenici VII. legije na podruju rimske provincije Dalmacije, Split 2011.
M. Topi (ed.), Arheoloka zbirka Franjevakog samostana u Sinju, Sinj 2008..
F. Vittinghoff, Municipalisierung des lateinischen Donau-Balkanraumes, ANRW II, 16,
1977, 351.
F. Vittinghoff, Das Problem des Militarterritoriums in der vorseverischen Kaiserzeit, F.
Vittinghoff (ed), Civitas Romana. Stadt und politisch-soziale Integration im Imperium Ro-
manum der Kaiserzeit. Stuttgart 1994, 124-139.
J. Wilkes, Dalmatia, London 1969.
J. Wilkes, Boundary stones in Roman Dalmatia (I. The Inscriptions), Arheoloki vestnik
25, 1974, 258-274.
J. Wilkes, The Roman army as a community in the Danube lands: the case of the Sev-
enth Legion, A. K. Goldsworthy, and I. P. Haynes, (eds.), The Roman army as community,
Portsmouth Rhode Island 1999, 95-104.
M. Zaninovi, Prata legionis u Kosovom polju kraj Knina s osvrtom na teritorij Tilurija,
Opuscula Archaeologica 10, 1985, 63-79.
M. Zaninovi, Vojni znaaj Tilurija u antici, Od Helena do Hrvata, Zagreb 1996, 280291.
M. Zaninovi, Beneficiarii consularis na podruju Delmata, Prilozi Instituta za arheologiju
u Zagrebu 24, Zagreb 2007, 181-184.
54