Professional Documents
Culture Documents
Cilj ovoga rada je otkriti kakvu su svrhu njegovi radovi imali kada ih je Salvijan pisao
odnosno zato ih je on uope pisao, a istovremeno je potrebno i odgovoriti na pitanje da li
njegova djela predstavljaju poetak srednjevjekovnog tumaenja kranstva. Takoer emo
pokuati odrediti povijesnu tonost Salvijanovog prikaza barbara u De gubernatione Dei koji
je vrlo pozitivan u odnosu na njegov opis rimljana. Naposljetku emo pokuati odrediti
sveukupnu povijesnu vrijednost informacija koje nam donosi Salvijan u svojim djelima.
Salvijanov ivot
Njegovo mjesto i vrijeme roenja nisu precizno odreeni, no pretpostavlja se da je roen
krajem 4. st. ili poetkom 5. st., a za mjesto roenja se najee uzima Trier ili Koln. Salvijan
je porijeklom bio iz plemike obitelji, sveenikom postaje tek kasnije. Uz retoriko
obrazovanje poznavao je i pravo, mogue je da je i on sam bio pravnik. On i njegova ena
Paladija su zbog njihove ogorenosti rimskim drutvom odluili dati svo svoje vlasnitvo
crkvi, te vie nisu ivjeli kao mu i ena. 418. prefekt Galije seli svoju rezidenciju iz Triera u
Aries, a s njim kreu i neke rimske obitelji, meu njima i Salvijan i njegova obitelj. Salvijan i
njegova obitelj na kraju stiu na otoje Lerins gdje su postojali samostani i gdje je Salvijan
1 Juraj Pavi, Tomislav Zdenko Tenek, Patrologija (Zagreb: Kranska sadanjost,
1993), 269.
Nakon ovog djela dolazi njegovo glavno djelo De gubernatione Dei. Ovo djelo je napisano
oko 450. kao odgovor na pitanja tadanjih krana, koji su tada suoeni sa propadanjem
Zapadnog rimskog carstva poeli sumnjati u vjeru. Djelo se sastoji od 8 knjiga. 7 Glavna
poruka ovog djela je da su nevolje koje su snale carstvo Boja kazna za veliki broj loih
krana. On usporeuje trenutno stanje Crkve u njegovo vrijeme sa Crkvom u apostolskom
vremenu, suprotstavlja istu Crkvu apostolskog doba Crkvu njegovog doba koja u njegovom
pogledu moralno propada.8Salvijan ak iznosi neke vrlo pozitivne stavove o Barbarima. On
ih smatra moralno superiornijima, bez obzira na injenicu da oni slijede Arijansko kranstvo,
a Rimljani slijede pravovjerni oblik kranstva. U njegovim oima oni su bili superiorniji
4Salvian, On theGovernmentof God, prijevod i uvod Eva M. Sanford (New York:
Columbia University Press, 1930),
http://www.tertullian.org/fathers/salvian_gov_00_intro.htm (posjet 7. 3. 2017).
9MichaelMass, 283.
11Glenn W. Olsen,
ReformafterthePatternofthePrimitiveChurchintheThoughtofSalvianof Marseilles,
TheCatholicHistoricalReview vol. 68, br. 1 (1982), 2.
12Glenn W. Olsen,
ReformafterthePatternofthePrimitiveChurchintheThoughtofSalvianof Marseilles,
TheCatholicHistoricalReview vol. 68, br. 1 (1982), 10.
13 MichaelMass, 278.
novog tumaenja kranstva koji zavrava sa papom Grgurom Velikim, koji je prvi papa koji
ne razlikuje rimljane i barbare u moralnom smislu.14
Uz ovo moramo jo spomenuti i da Salvijanu uope nije bilo u interesu da on prikae barbare
onima kakvi oni zaista jesu, njegov cilj je potaknuti rimljane na reformu. De gubernatione
Dei je djelo koje je bilo poziv na reformu, na povratak na neki stari ideal Crkve koji je
navodno postojao u Apostolsko doba. Svrha djela nije bila dati pouzdan i toan opis barbara,
svrha djela je bila propagiranje reforme, te stoga nije udno da nedostaje objektivnosti u
Salvijanovu opisu moralnog stanja barbara.
14 MichaelMass, 283.