Trinom - Kemija PDF

TRINOM d.o.o.
pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

1 URED i NASTAVA: Ulica Ruera Bokovia 3, Zagreb
www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875
Karmen Holenda, prof., studeni 2010.
Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati niti umnoavati na bilo koji nain,
bez pismenog doputenja nakladnika.
Za internu upotrebu.
KEMIJA
NA DRAVNOJ MATURI U RH
Svrha ovog prirunika je pomod uenicima da se upoznaju s detaljima i provedbom mature iz kemije.
Obrazovni ishodi
Obrazovni ishodi koji de se ispitivati obuhvadaju gimnazijsko gradivo kemije svih etiri godina kolovanja, a podijeljeni su u
slijedede tematske cjeline: tvari, graa atoma, periodni sustav elemenata, kemijske veze, graa molekula, plinovi tekudine krutine,
kemijska simbolika i temelji kemijskog rauna, kemijska reakcija, otopine, kiseline baze soli, kemijska ravnotea, termokemija,
kinetika kemijskih reakcija, elektrokemija, eksperimentalne tehnike, interdisciplinarni sadraji, deskriptivna kemija. Tematske cjeline su u
skladu sa Ispitnim katalogom za kemiju. U zadadama kemije na maturi provjerava se poznavanje i razumijevanje kemijskih pojmova,
kemijskih formula, jednadbi, zakona i teorija te sposobnost koritenja kemijskog simbolikog jezika pri kvantitativnom i kvalitativom
opisivanju tvari i kemijskih promjena. Trai se i sposobnost tumaenja tablinih i grafikih prikaza koji predstavljaju odnost meu
razliitim veliinama, vrstama podataka i informacijama.
Struktura ispita
Matura iz kemije polae se pismenim putem. Ispit se sastoji od dva dijela: I. dio zadatci viestrukog izbora, 90 minuta, 40
zadataka i II. dio zadatci otvorenog tipa, 120 minuta, oko 10 zadataka.
Tijekom rjeavanja prvog dijela ispita nije doputena uporaba depnog raunala. Tijekom drugog dijela ispita doputena je
uporaba depnog raunala, tablice periodnog sustava elemenata i crtadeg pribora (trokuti, ravnalo i sl.). Tablica PSE i tablica najedih
prirodnih konstanti koje su potrebne u kemijskom raunu, dobivaju se zajedno sa ispitom. Raspodjela ispitnih pitanja po kategorijama je:
20% zadataka pripada niim kategorijama znanja prema Bloomovoj taksonomiji, 60% zadataka propituje razumijevanje i uporabu znanja,
a posljednjih 20% zadataka su problemski zadatci. Zadaci s ponuenim odgovorima (a, b, c zadaci) donose jedan bod i takvih je 40
zadataka u prvom dijelu ispita to znai da je ukupan broj bodova u prvom dijelu ispita 40 (etrdeset). Drugi dio ispita sadri zadatke u
kojima treba u potpunosti odgovoriti na postavljeno pitanje punom reenicom, napisati jednadbe kemijskih reakcija, izraunati neke
vrijednosti, nacrtati strukture molekula, ispuniti tablice ili nacrtati grafikim prikazom rezultate mjerenja. Takvi zadaci donose razliit
broj bodova, od jednog boda do est bodova, a ukupno 60 (ezdeset) bodova. Suma bodova u prvom i drugom dijelu ispita je 100 (sto).
Koliko bodova je potrebno da bi se poloila matura iz kemije ovisi o rezultatima generacije. Preporua se postidi najmanje 50%
rijeenosti testa ili 50 bodova. U 2010. godini bilo je potrebno ostvariti namanje 21 bod da bi se poloila matura.
Kako se pripremiti za ispit

Tijekom priprema za maturu uenici mogu rabiti sve kemijske udbenike, prateda nastavna sredstva i materijale koje je tijekom
njihova kolovanja odobrilo MZO RH. Korisno je pregledati i osnovnokolske udbenike jer sadre mnotvo pokusa, njihovih opisa,
odgovarajude slike i zakljuke. Takoer je dobro pogledati natjecateljske zadade s dravnih natjecanja iz kemije koje se nalaze na
Internetu : www.eskola.chem.pmf.hr, pri emu treba obratiti panju na stil zadataka i oblik pitanja. Vedina zadataka za natjecanje je
zahtjevna pa treba znati da se takvi zadaci ne koriste za potrebe mature. Na internetskoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko
vrednovanje : www.ncvvo.hr takoer postoje zadade iz kemije preko kojih maturanti mogu provjeriti svoje znanje. Detaljnjije informacije
o Nastavnome planu i programu iz kemije za gimnazije mogu se pronadi na internetskoj stranici:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/kemija.pdf.
Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

TRINOM d.o.o. pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite
I. CJELINA: TVARI, KEMIJSKA SIMBOLIKA

Tvari
Sve to je oko nas bilo da je u sastavu ive ili neive prirode nainjeno je od tvari. Tvar je sve ono to ima masu i zauzima neki
prostor. Tvari se meusobno razlikuju po svojstvima (fizikalnim, kemijskim i biolokim). Neka fizikalna svojstva tvari su: gustoda, masa,
oblik, volumen, tvrdoda, lomljivost, savitljivost, istezljivost, toka talita, toka vrelita, elektrina provodnost, reakcija na privlanu silu
magneta. Neka kemijska svojstva tvari su: boja, zapaljivost, inertnost i reaktivnost. Neka bioloka svojstva tvari su: ljekovitost, otrovnost,
tetnost, zaguljivost.
Neke najpoznatije prirodne tvari su: drvo, voda, zrak, sol, mramor, zlato, sumpor, dijamant. Neke umjetne tvari su: lijekovi,
plastika, kozmetika, sredstva za pranje, iste kemikalije. Suvremeni ureaji i metode omoguduju da se posredno ili neposredno vidi
graa tvari. Danas se takvim ureajima moe dokazati starogrka ideja o estinoj grai. Zato kaemo da su tvari graene od malih
estica koje mogu biti atomi, ioni i molekule.
Prema svojem sastavu (grai) tvari u prirodi su najede smjese, a vrlo je malo istih tvari. Smjese tvari mogu biti heterogene i
homogene.
Heterogene smjese sadre dvije ili vie tvari, a estice tvari se mogu razlikovati okom, povedalom ili mikroskopom po svojoj
veliini, boji, obliku i drugim fizikalnim svojstvima. Heterogene smjese su najede krutog agregacijskog stanja ili imaju kombinaciju tvari
krutog i tekudeg agregacijskog stanja. Za primjer heterogene smjese moe se uzeti pijesak, granit ili vegeta. Heterogene smjese moemo
razdvajati na sastojke metodom filtracije, sedimentacije ili centrifugiranja, pri emu se estice razdvajaju na temelju neke fizikalne
osobine (npr. veliine).
Homogene smjese sadre dvije ili vie tvari pri emu su njihove estice vrlo male i ne mogu se vidjeti nikakvim pomagalima.
estice su meusobno pomijeane na molekularnoj razini. Homogene smjese su najede tekudeg agregacijskog stanja, ali ima i
plinovitih i vrstih smjesa, npr.: voda iz rijeke, zrak. Homogene tekude smjese moemo razdvojiti destilacijom na sastojke zbog osobine
razliite toke vrelita pojedine tekudine. Ostale metode razdvajanja homogenih smjesa su npr. kromatografija i kristalizacija.
iste tvari u prirodi su rijetke, ali ih ipak ima. Takve tvari sadre samo jednu vrstu estica. Neke prirodne iste tvari su zlato,
iva, sumpor. Kemikalije proizvedene u industriji vedinom su iste tvari. iste tvari se dijele na elementarne tvari (npr.; klor, natrij) i
kemijske spojeve (npr.; sumporna kiselina, natrijev bromid).
Razlikujemo fizikalne i kemijske promjene tvari. Kod fizikalnih promjena, vrsta tvari ostaje ista, a mijenja se agregacijsko stanje,
oblik ili neko drugo fizikalno svojstvo. Prilikom kemijskih promjena mijenja se vrsta tvari, od poetne, jedne ili vie tvari, nastaju nove
tvari drugaijih svojstava. Vie informacija o fizikalnim promjenama tvari govori se u cjelini broj VII.
Primjeri zadataka
1. Navedene tvari razvrstajte na elementarne tvari, kemijske spojeve, homogene i heterogene smjese.
Znakom X oznaite kojoj vrsti pripada pojedina tvar.
Tvar Homogena smjesa Elementarna tvar Kemijski spoj Heterogena smjesa
govea juha
motorno ulja
kvarcni pijesak
dijamantni prah
vodovodna voda
platina
kuhinjska sol
magla
2. Navedene tvari razvrstaj u pripadajude skupine tako da slovo koje se nalazi ispred tvari upie na odgovarajudu praznu crtu:
A nafta D kalcijev karbid G ugljikov(II)oksid Elementarne tvari:______________
B duik E morska voda H magnezij Kemijski spojevi:________________
C fuleren F sumpor I magla Smjese:________________________
3. Koje svojstvo uzorka nije upotrebljivo za identifikaciju tvari:
a) masa uzorka b) talite uzorka c) gustoda uzorka d) vrelite uzorka
4. Metali imaju slijededa karakteristina svojstva:
a) svi su metali krutine pri sobnoj temperaturi b) svi metali imaju visoko talite
c) vedina metala dobro provodi toplinu i elektrinu struju d) vedina metala ima gustodu samo malo vedu od gustode vode
5. Koji od ponuenih postupaka predstavlja fizikalnu promjenu?
a) gaenje vapna b) termika razgradnja modre galice
c) taljenje parafinske svijede d) dobivanje karamela zagrijavanjem edera
6. Koju je od navedenih smjesa tvari mogude sublimacijom rastaviti na sastojke?
a) pijesak i modru galicu b) naftalen i drvo
c) pijesak i strugotine eljeza d) smei i bijeli eder

7. Sedimentacija je izraz koji oznaava:

a) taloenje, a potjee od latinske rijei sedere to znai sjesti ili sjedati
b) sjedinjavanje, odnosno spajanje jednoga s drugim
c) rasprivanje, na primjer sitnih estica gline i pijeska u vodi
d) vrsta kemijske reakcije
8. Magnetom se moe razdvojiti smjesa:
a) sumpora i cinka b) cinka i zlata c) dijamanta i pijeska d) pijeska i bakra e) bakra i eljeza
9. Nakon destilacije morske vode destilat sadrava:
a) kristale kuhinjske soli b) otopinu istog natrijeva klorida
c) destiliranu vodu d) homogenu smjesu
10. Koju biste metodu predloili za dobivanje istog natrijeva nitrata (ilske salitre)? Natrijev nitrat je topljiv u vodi.
Primjenjuje se u proizvodnji duine kiseline i u prehrambenoj industriji za konzerviranje mesa?
a) filtriranje b) dekantiranje c) prekristalizacija
d) destilacija e) centrifugiranje f) isparavanje
Vjeba
1. Nabrojene tvari razvrstajte na elementarne tvari, kemijske spojeve, homogene i heterogene smjese.
Znakom X oznaite kojoj vrsti pripada pojedina tvar.
Tvar Homogena smjesa Elementarna tvar Kemijski spoj Heterogena smjesa
bronca
led
bizmut
granit
kuhinjski ocat
eder
zrak
sumpor
2. Od nabrojenih tvari elementarne tvari su:
a) kruh, sol, ulje i eder b) vitamini, proteini, masti i ugljikohidrati
c) voda, zemlja, zrak i vatra d) grafit, helij, dijamant i rompski sumpor
3. Koju je tvar mogude sublimacijom odvojiti iz smjese s pijeskom?
a) kuhinjsku sol b) jod c) eljezo d) gips
4. Dekantiranje je izraz koji oznaava:
a) postupak razdvajanja homogenih smjesa b) odjeljivanje (otakanje) bistre tekudine iznad taloga
c) vrsta kemijske reakcije d) postupak pripremanja suspenzije
5. Smjesu dviju tekudina koje se ne mijeaju razdvojit demo:
a) pomodu filtrirnog papira i lijevka za filtriranje b) dekantiranjem
c) centrifugiranjem d) pomodu lijevka za odjeljivanje
Kemijska simbolika
Kemijska simbolika ukljuuje slijedede znakove: kemijski simbol, kemijska formula, formulska jedinka, znak strelice u desno i znak
dvostruke nasuprotne strelice (za smjerove reakcija).
Dananje kemijske simbole u upotrebi osmislio je znanstvenik J. J. Berzelius. Temelj kemijskog simbola je prvo slovo latinskog naziva za
kemijski element. Ukoliko se poetna slova podudaraju, uzima se jo jedno slovo iz istog imena. Oznaka tvari usko je povezana sa
graom tvari.
Kemijskim simbolom oznaavaju se iste tvari, elementarne tvari: metali, ugljik, silicij i plemeniti plinovi. Te su tvari graene od
pojedinanih atoma meu kojima postoje veze ili ih uopde nema (npr.; Fe, C, Si, He).
Kemijskom formulom prikazuju se iste tvari, elementarne tvari i kemijski spojevi, tvari koji su graene od molekula. Unutar molekule je
ostvarena kovalentna veza, a izmeu molekula moe i ne mora biti dodatnih veza,
npr.; P4, S8, H2O, CH4.
Formulskom jedinkom prikazuju se tvari graene od iona. Pri tome formulska jedinka prikazuje najmanji omjer kationa i aniona u
ionskom spoju. Naboj kationa i aniona se meusobno ponitava, npr.; NaCl, CuSO4(H2O)5.
Empirijska formula je najmanji omjer atoma u nekoj molekuli.
Molekulska formula je stvaran omjer atoma u molekuli.
Strukturna formula spoja prikazuje sve atome i sve vrste kovalentnih veza u molekuli.
Valencija kemijskih elemenata je svojstvo atoma koje pokazuje s koliko se atoma vodika moe povezati. Vodik je jednovalentan. Postoje
jednovalentni, dvovalentni, trovalentni i vievalentni kemijski elementi.
1.Tablica: Valencije nekih kemijskih elemenata

Kemijski element Valencija Kemijski element Valencija
kalij I vodik I
kalcij II kisik II
aluminij III ugljik II, IV
bakar I, II fosfor III, V
eljezo II, III sumpor II, IV, VI
duik I, II, III, IV, V klor I, III, V, VII
Primjeri zadataka
1. Od koliko se atoma najede sastoje molekule sumpora? a) 5 b) 6 c) 7 d) 8
2. Koja je kemijska formula sumporaste (sulfitne) kiseline? a) H2SO4 b) H2SO3 c) H2SO5 d) H2S2O8
3. Koja je kemijska formula kromovog(III) hidroksida? a)Kr(OH)3 b)Kr(OH)6 c)Cr2(OH)6 d)Cr(OH)3
4. Napiite kemijske nazive navedenih spojeva:
a) Mg(HSO4)2 _________________ b) AgClO4 _________________ c) BaSO3 _________________
a) Mg(NO3)2 __________________ b) NH4NO2 ________________ c) Fe3(PO4)2_______________
6. (Matura 2010.)
a) Napiite odgovarajude kemijske nazive navedenih spojeva.
K2HPO4 ___________________________________
CaC2 ___________________________________
CH3CH2CH2COOH ___________________________________
b) Napiite odgovarajude kemijske formule navedenih spojeva.
2-metilpropan-1-ol ____________________________________
amonijev nitrit ____________________________________
magnezijev perklorat ____________________________________
7. Kolika je valencija fosfora u kalcijevom fosfatu, Ca3(PO4)2? a) I b)II c)III d)IV e) V
8. Kemijska formula anorganske kiseline je HIO3 . Njezine soli su ___________________, a kemijska formula
magnezijeve soli te kiseline je ____________________.
9. Kakva de biti kemijska formula spoja arsena s vodikom ukoliko arsen s kisikom tvori oksid ija je kemijska formula As2O3?
a) As2H b) AsH2 c) As2H4 d) AsH3
Vjeba
1. Ispravna kemijska oznaka za tvar fosfor je: a) F b) P c) F2 d) P4
2. Koja je kemijska formula hipokloritne kiseline? a) HCl b) H2Cl c) HClO d) HClO2
3. Koja od navedenih kemijskih formula ne oznaava molekulu? a) CH3OH b) NH3 c) CH4 d) CaF2
4. Skupinu pravilno napisanih kemijskih formula predstavlja niz:
a) HNO3, KO, MnO2, Fe2O3, H2S b) CuO, SrCl, HNO3, Na2S, CBr4
c) Ca(CN)2, KMnO4, S8, Fe(OH)3, CaCl2 d) Fe2SO4, CuCl, NH4, Mg2O, CsCl
5. Napiite odgovarajude kemijske formule navedenih spojeva:
a) stroncijev oksid ___________ b) natrijev peroksid ____________ c) kalcijev karbid __________
6. Napiite odgovarajude kemijske formule navedenih spojeva:
a) kalijev hidroksid ____________ b) duikov (IV) oksid ___________ c) jodna kiselina ____________
a) KMnO4 _________________ b) Na2S _________________ c) HCHO ______________________
8. Kemijski spoj nastaje kemijskom reakcijom jedne elementarne tvari iz 1. skupine (tvar X) i jedne elementarne tvari iz 16. skupine (tvar
Y) periodnog sustava elemenata. Koja od navedenih empirijskih formula odgovara nastalome spoju?
a) XY b) X2Y c) X2Y3 d) X3Y2

II. CJELINA: GRAA ATOMA

Atom je najmanja i neutralna graevna estica tvari. Sastoji se od jezgre i elektronskog omotaa. Jezgru ine elementarne estice
nukleoni (protoni i neutroni). Jezgra atoma je 104 puta manja od atoma, ali ini 99.95% mase atoma. Elektronski omota sastavljen je od
elektrona.
Protonski broj, Z (atomski broj, redni broj) opisuje broj protona u jezgri i broj elektrona u omotau atoma.
Z = N(p+) = N(e-)
Svi atomi istog protonskog broja ine kemijski element.
Nukleonski broj, A (maseni broj) je suma svih protona i neutrona u jezgri. A = N(p+) + N(no)
Vrsta tvari odreena je brojem protona u jezgri. Promjenom broja protona nastaje nova tvar. Promjenom broja neutrona nastaju izotopi
elementa. Promjenom broja elektrona nastaju ioni.
Mononuklidni elementi - atomi tih elemenata imaju samo jednu vrstu jezgre, tj. nemaju izotopa u prirodi. Takvi elementi su npr.: Al, As,
Be, Bi, Cs, F, P, I, Co, Mn, Na, Nb, Sc, Au i vedina umjetno stvorenih radioaktivnih elemenata.
Polinuklidni elementi imaju izotope.
Izotopi su atomi istog atomskog broja, ali razliitog masenog broja. Izotopi imaju ista kemijska svojstva, ali su im neka fizikalna svojstva
razliita. Najpoznatiji su izotopi vodika: procij 1H, deuterij 2H i tricij 3H.
Izobari su atomi razliitih kemijskih elemenata, ali istog masenog broja. Primjer izobara: 124Sn, 124Te,124Xe.
Maseni spektrometar ureaj koji identificira vrstu estica. Primjenom ovog ureaja otkriveni su izotopi i dokazano je da je vedina
prirodnih elemenata smjesa nuklida. Na taj nain su izraunate prosjene relativne atomske mase prirodnih elemenata.
Elektronska konfiguracija atoma opisuje raspored elektrona u elektronskom omotau atoma. Postoji sedam energetskih nivoa (ljusaka)
koje se oznaavaju sa brojevima od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q. Ljuske se dijele na podljuske, a podljuske na orbitale. U jednoj
orbitali mogu biti samo dva elektrona.
Prema Bohrovoj teoriji elektron moe u atomu zauzeti samo tono odreene energetske nivoe. Za opis poloaja elektrona u atomu
koriste se etiri kvantna broja koji opisuju ljusku, podljusku, orbitalu i spin elektrona.
Elektroni zadnje ljuske nazivaju se valentni elektroni i o njima ovise kemijska svojstva elemenata.
Hundovo pravilo popunjavaju se oni energetski nivoi koji imaju manju energiju.

Spektri i graa elektronskog omotaa

Kontinuirani spektar
Spektar bijele svjetlosti sastoji se od sedam boja: crvene, naranaste, ute, zelene, plave, modre i ljubiaste koje neprekid no prelaze jedna
u drugu. Disperziju svjetlosti prvi je istraio I. Newton i time je objasnio hipotezu da je bijela svjetlost sastavljena od spe ktralnih boja.
Kako moemo rastaviti svjetlost Sunca ili arulje tako moemo rastaviti svjetlost i drugih izvora, npr. usijanih kovina, soli, plinova itd.
Prouavanjem spektara razliitih tvari bavi se spektroskopija.
Emisijski spektar
Krute ili tekude tvari usijane do bijelog ara emitiraju svjetlost koja daje spektar svih valnih duina, odnosno boja, slian Sunevu spektru.
Takav se spektar naziva kontinuirani ili neprekidni spektar jer kod njega jedna boja prelazi neprekidno u drugu. To znai da emisioni
spektar moe biti i kontinuirani spektar.
Plinoviti izvori svjetlosti daju diskontinuirani spektar koji moe biti linijski ili vrpasti. Linijski spektri sastoje se od nekoliko otrih crta.
Takav je spektar karakteristian za pojedine elemente i slui za njihovo dokazivanje. Vrpasti spektar daju spojevi koji se ni u uarenom
plinovitom stanju ne raspadaju. To je spektar molekula. Od elemenata takav spektar imaju duik i jod.
Apsorpcijski spektar
Ako se promatraju zrake bijele svjetlosti koje su prole kroz pare
nekog elementa, vidjet de se da spektar vie nije kontinuiran, ved
da ima tamne linije. Te se linije nalaze na onom mjestu gdje bi
inae bile svijetle linije u emisionom spektru. To znai da su se
apsorbirale one valne duine koje bi tvar emitirala kada bi sama
davala spektar.
Alotropija pojava pri kojoj isti kemijski element gradi razliite
tvari. Takve tvari tono odreenog elementarnog sastava imaju razliita svojstva (samo fizika, samo kemijska ili i fizika i kemijska) jer
postoje u razliitim oblicima. Na primjer kisik postoji u dvije alotropske modifikacije koje se meusobno razlikuju i po kemijskim i po
fizikim svojstvima: obini kisik i ozon.
Ostali primjeri alotropa ili alotropskih modifikacija :
a) za ugljik: grafit, dijamant, fuleren.
b) za fosfor: bijeli, crveni, crni.
c) za kositar: nemetalna siva modifikacija i metalna bijela modifikacija.
Polimorfija pojava da se ista tvar pojavljuje u vie kristalnih oblika. To je dakle alotropija kod koje se alotropi meusobno razlikuju po
kristalnom obliku. Primjer za polimorfiju:
a) sumpor - rompski i monoklinski,
b) kalcijev karbonat heksagonski kalcit i rompski aragonit.
Primjeri zadataka
1. Maseni broj jednoga atoma ugljika je 14. Koliko neutrona ima u jezgri atoma toga ugljika?
a) 9 b) 8 c) 7 d) 6
2. U prirodi su najbrojnije estice:
a) 13C, 18O2 b) 12C, 16O2 c) 13C, 16O2 d) 12C, 17O2 e) 12C, 18O2
3. Koji je simbol aniona koji ima 45 neutrona i 36 elektrona, a naboj mu je -1?
a) 45Br - b) 80Br - c) 35 Rh - d) 90 Rh - e) 90 Br
4. Elektroni: a) iste orbitale imaju paralelne spinove
b) u elektronskom omotau zauzimaju najnie mogude energijske nivoe
c) unutar jedne ljuske imaju jednaku energiju
d) u L ljusci smjeteni su u devet orbitala
e) u orbitale se rasporeuju tako da je broj sparenih spinova maksimala
5. Deuterij: a) je izobar vodika
b) ima jezgru koja se sastoji samo od jednog protona
c) ima maseni broj 3
d) u prirodi se pojavljuje u smjesi sa 1H
e) se razlikuje po kemijskim svojstvima od obinog vodika
6. (Matura 2010.) to je zajedniko neutralnim atomima izobara?
a) broj protona b) maseni broj c) broj elektrona d) redni broj
-
7 . Elektronska konfiguracija iona klora, Cl je:
a) 1s22s22p63s23p4 b) 1s22s22p63s23p5 c) 1s22s22p63s23p6 d) 1s22s22p63s23p7
8. (Matura 2010.)Koji niz prikazuje netonu elektronsku konfiguraciju atoma u osnovnome stanju?
a) [Ne] 3s1 3p3 b) [Ar] 3d10 4s2 4p2 c) [Kr] 4d3 5s2 d) [Xe] 6s1
9. (Matura 2010.)Koja elektronska konfiguracija odgovara osnovnome stanju atoma fosfora?
a) [Xe] 6s1 b) [Kr] 4d3 5s2 c) [Ar] 3d10 4s2 4p2 d) [Ne] 3s2 3p3

10. Elektronska konfiguracija atoma elementa X je 1s22s22p63s23p5. Kojoj skupini periodnoga sustava elemenata pripada element X ?
a) 17 b) 16 c) 15 d) 18
11. Koja je elektronska konfiguracija Fe3+ iona? a) [Ar] 4s2 b) [Ar] 3d6 4s2 c) [Ar] 3d4 d) [Ar] 3d5
12. Koja od navedenih elektronskih konfiguracija atoma, napisanih prema redoslijedu popunjavanja orbitala, pripada elementu koji se
nalazi u 14. skupini periodnog sustava?
a) 1s2 2s2 b) [Kr] 5s2 4d4 c) [Ar] 4s2 3d10 5p6 d) [Kr] 5s2 4d10 5p6 e) [Ne] 3s2 3p2 f) [Ar] 4s2 3d4
13. Koja tvrdnja nije tona:
a) Proton i elektron su estice jednake mase, ali suprotnog naboja.
b) Atomski broj, Z, je broj koji odreuje vrstu atoma i jednak je broju protona u atomskoj jezgri.
c) Atom elementa s atomskim brojem 20 ima dvadeset elektrona.
d) Elementi u istoj skupini periodnog sustava imaju jednak broj valentnih elektrona.
e) Relativna atomska masa kemijskog elementa, Ar, je broj koji pokazuje koliko je puta prosjena masa atoma tog elementa
veda od atomske jedinice mase, mu.
14. Prijelazu elektrona iz tredega u drugi energijski nivo u
emisijskome spektru atoma vodika odgovara linija pri 656 nm, a
prijelazu iz etvrtoga energijskog nivoa u drugi energijski nivo
odgovara linija pri 486 nm. Kakva je razlika energijskih nivoa E2,
E3, i E4 u atomu vodika?
a) E3 - E2 > E4 - E3
b) E3 - E2 < E4 - E3
c) E3 - E2 E4 - E3
15. (Matura 2010.)Posluite se periodnim sustavom elemenata i

rabedi kemijske simbole odgovorite na pitanja.
15.1. Atomi kojeg kemijskoga elementa imaju najvedi elektronski afinitet? _________________
15.2. Atomi kojeg kemijskoga elementa trede periode trebaju otpustiti 2 elektrona da postignu elektronsku
konfiguraciju najbliega plemenitoga plina? _____________________
15.3. Atomi kojega kemijskoga elementa druge periode imaju najvedi polumjer? ___________________
15.4. Atomi kojega kemijskoga elementa trede periode imaju najvedu prvu energiju ionizacije? _____________
15.5. Koji je metal najreaktivniji?__________________
15.6. Atomi kojega kemijskoga elementa trede periode imaju u osnovnome stanju elektronsku konfiguraciju
valentne ljuske 3s2 3p3? ___________________
Vjeba
1. Jednak broj protona i neutrona u atomu ima: a) 16O b) 13C c) 1H d) 23Na e) 7Li
2. Broj elektrona u valentnoj ljusci atoma 18Ar, 36Kr i 54Xe iznosi:
a) 2 b) 6 c) 8 d) 2 za atom Ar, a 8 za atome Kr i Xe e) 8 za atom Ar, 2 za atom Kr i 6 za atom Xe
3. Atome odreenog atomskog i masenog broja nazivamo:
a) nuklidima b) nukleonima c) nukleozidima d) izomerima e) izotopima
4. Polinuklidni element je: a) berilij b) natrij c) aluminij d) duik
5 . Neutron:
a) posjeduje elektrini naboj od 1.6x10-19C b) je sastavni dio jezgre atoma 1H
c) ima masu 1836 puta manju od atomske jedinice mase d) ima masu gotovo jednaku atomskoj jedinici mase
6. Ukupan broj orbitala u etvrtoj ljusci je: a) 4 b) 7 c) 9 d) 14 e) 16
7. Duik ima u p-orbitalama 2. ljuske:
a) tri sparena elektrona b) pet sparenih elektrona c) tri nesparena elektrona d)pet nesparenih elektrona
2 2 6 2 3
8. Elektronska konfiguracija atoma elementa X je 1s 2s 2p 3s 3p . Kojoj skupini periodnoga sustava elemenata pripada element X ?
a) 17 b) 16 c) 15 d) 18
9. Elektronska konfiguracija trede ljuske Fe3+ iona je: a) 4s2 b) 3d64s2 c) 3s23p63d4 d) 3s23p63d5
10. Elektronsku konfiguraciju valentne ljuske 5s25p5 ima: a) Sn b) Sb c) Te d) I e) Sn4+
11. Ako je n broj elektronske ljuske atoma, najvedi mogudi broj elektrona u odreenoj ljusci atoma je:
a) n b) 2n c) 2n-1 d) 2n2 e) 2n2-2

12. Koja je tvrdnja tona: 13. Tona je tvrdnja:

a) Kemijski elementi su smjesa jednakih udjela stabilnih a) izobari imaju jednaki broj elektrona
izotopa. b) izotope moemo izdvojiti kemijskim metodama
b) Izomeri su atomi istog elementa koji imaju razliite mase. c) M ljuska ima 9 orbitala
c) Nukleoni ne utjeu na kemijska svojstva elementarnih tvari. d) iste orbitale imaju iste spinove
d) Izobari su atomi jednakog masenog i atomskog broja. e) ion natrija oksidacijom daje elementarni natrij
e) Atomski broj nekog atoma jednak je broju protona u
atomskoj jezgri.
14. Broj svih estica u jezgri naziva se: 15. Proton:
a) redni broj a) posjeduje negativan elektrini naboj
b) atomski broj b) odreuje valenciju atom
c) oksidacijski broj c) priblino je iste mase kao i neutron
d) nukleonski broj d) nema elektrinog naboja
e) atomska teina e) iste je mase kao i elektron
16. Prijelazu elektrona iz tredega u drugi energijski nivo u emisijskome 17. Koji od ponuenih iona su izoelektronski sa Na+ :
spektru atoma vodika odgovara linija pri 656 nm, a prijelazu iz a) K+
etvrtoga energijskog nivoa u drugi energijski nivo odgovara linija pri b) Mg2+
486 nm. Razlika energije pojedinih energijskih nivoa je: c) Cl
a) veda izmeu tredega i drugoga nivoa d) S2-
b) veda izmeu etvrtoga i tredega nivoa
c) veda izmeu etvrtoga i drugoga nivoa
d) jednaka
III. CJELINA: PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

Periodni sustav elemenata je tablica u kojoj su prikazani poznati kemijski elementi, do danas ih je poznato 112. Prvu tablicu je napravio
ruski znanstvenik D. I. Mendeljejev u 19. stoljedu, a sadravala je tridesetak tada poznatih elemenata.
Vodoravni redovi PERIODE objedinjuju kemijske elemente koji imaju isti broj ljusaka u elektronskom omotau. Perioda ima sedam i
odgovaraju ljuskama u elektronskom omotau atoma.
Okomiti redovi GRUPE ili SKUPINE objedinjuju elemente slinih kemijskih svojstava. Grupa ima osamnaest. Prva i druga grupa
periodnog sustava obuhvadaju kemijske elemente koji popunjavaju s-orbitale. Od trede do dvanaeste grupe u periodnom sustavu nalaze
se prijelazni elementi iji atomi popunjavaju d-orbitale. Od trinaeste do osamnaeste grupe nalaze se elementi koji popunjavaju p-
orbitale. U tablici su kemijski elementi poredani prema rastudoj vrijednosti protonskog (atomskog) broja.
Veliine koje pokazuju periodinost svojstava elemenata:
a) Radijus atoma raste unutar grupe porastom rednog broja (prema dolje).
Unutar periode radijus atoma se smanjuje s lijeva na desno.
b) Elektronegativnost sposobnost atoma da oduzme elektrone drugog
atoma s kojim se vee. Unutar periode raste na desno, a unutar grupe raste
prema gore.
c) Afinitet prema elektronu energija koja se oslobaa kada se elektron
doda neutralnom atomu ili pozitivnom ionu. Unutar pojedine periode afinitet
prema elektronu raste na desno, a unutar grupe raste prema gore.
d) Energija ionizacije energija potrebna da se otrgne elektron od atoma u
plinovitom stanju. Ukoliko atom ima vie valentnih elektrona, mogude je
odrediti njihov broj prema iznosima njihovih energija ionizacija. Jedinica za energiju je elektronvolt (eV). Jedan elektronvolt je promjena
energije elektrona kada proe razliku elektrinog potencijala od 1V (1eV = 1.602 x 10-19 J).
Primjeri zadataka
1. Poredaj po veliini od najmanjega do najvedega slijedede atome i ione: Ne, Na+, O2-, Mg2+ ___________________________
2. Najmanju energiju ionizacije, od navedenih atoma ima:
a) litij b) fluor c) jod d) kalij e) vodik
3. Koji je od navedenih atoma najelektronegativniji? a) C b) I c) O d) Sr
4. Navedene su elektronske konfiguracija nekoliko atoma. Koji od njih ima najvedu prvu energiju ionizacije?
a) 1s2 b) 1s22s2 c) 1s22s1 d) 1s22s22p1
5. Kako smanjenje prve energije ionizacije utjee na reaktivnost atoma unutar prve skupine periodnoga sustava elemenata?
a) povedava reaktivnost b) smanjuje reaktivnost c) ne utjee na reaktivnost

6. Afinitet prema elektronu:

a) jednak je za sve elemente iste grupe b) jednak je za sve elemente iste periode
c) raste s povedanjem rednog broja iste grupe d) pada s povedanjem rednog broja iste periode
e) vedi je kod nemetala nego kod metala
7. Povedanjem rednog broja unutar pojedine grupe periodnog sustava:
a) radius atoma se smanjuje b) raste elektronegativnost c) pada energija ionizacije
d) raste afinitet prema elektronu e) smanjuje se broj izotopa
8. Navedene su elektronske konfiguracije pet elemenata. Za koji element oekujete najviu prvu energiju ionizacije:
a) 1s1 b) 1s2 c) 1s2 2s1 d) 1s2 2s2 e) 1s2 2s2 2p1
9. Tona je tvrdnja:
a) zemnoalkalijski metali su elementi 14. grupe periodnog sustava elemenata
b) atom kalija elektronegativniji je od atoma litija
c) svi atomi plemenitih plinova imaju oktet zadnje ljuske elektronskog omotaa
d) brom ima manju energiju ionizacije od fluora
10. Veliina atoma:
a) raste unutar jedne periode s desna na lijevo b) ovisi o broju protona i elektrona
c) je vede od pozitivnog iona istog elementa d) pada unutar grupe od porastom rednog broja
Vjeba
1. Koja od navedenih estica ima najvedi polumjer? a) Na+ b) N3- c) F- d) Ne
2. Veliina atoma:
a) raste unutar jedne periode s desna na lijevo b) ovisi o broju protona i elektrona
c) je manja od pozitivnog iona istog elementa d) pada unutar grupe od porastom rednog broja
e) klora veda je od iona klora
3. Unutar periode od 1. do 18. grupe:
a) energija ionizacije opada b) povedava se radijus atoma
c) smanjuje se pozitivni naboj jezgre d) raste pozitivni naboj jezgre
4. U periodnom sustavu elemenata:
a) elektronegativnost elemenata opada od I prema F
b) elektronegativnost raste od klora prema natriju
c) unutar pojedine grupe smanjuje se energija ionizacije s porastom rednog broja
d) periode sadre isti broj elemenata
5. Elementima prve grupe zajedniko je:
a) ista tvrdoda b) ista graa atoma c) ista energija ionizacije
d) isti broj elektrona u atomu e) isti broj elektrona u zadnjoj ljusci
6. Slinost elemenata iste grupe uvjetovana je:
a) jednakom elektronskom konfiguracijom vanjske ljuske b) jednakim brojem protona c) istim atomskim brojem
IV. CJELINA: KEMIJSKE VEZE

Meuatomske veze ionska, kovalentna i metalna
Kemijske veze meu atomima elemenata nastaju zbog tenje ka smanjenju energije sustava. Naime, vedina atoma elemenata nema
popunjenu zadnju ljusku elektronskog omotaa, pa eli postidi oktet zadnje ljuske (ili dublet kod vodika i helija).
Ionska veza
Ionsku veza nastaje izmeu atoma metala i atoma nemetala. Pri tome metal gubi elektrone i postaje kation, a nemetal prima elektrone i
postaje anion. Ionska veza je elektrostatske prirode. Zbog jakih privlanih sila meu ionima ionski kristali su tvrdi te imaju visoka vrelita
i talita. Ionski su spojevi dobro topljivi u vodi jer imaju polaran karakter. Ionska veza je jaa to je razlika elektronegativnosti elemenata
veda, a isto tako ionska je veza jaa to je vedi nabojni broj iona.
Kovalentna veza
Kovalentnu vezu ostvaruju meusobno atomi nemetala. Prilikom stvaranja kovalentne veze formira se zajedniki elektronski par tako da
svaki atom daje po jedan elektron u zajedniki elektronski par. Ravnopravnost podjele zajednikog elektronskog para ovisi o
elektronegativnosti elemenata.
Ovisno o broju zajednikih elektronskih parova koji povezuju atome razlikujemo jednostruku, dvostruku i trostruku kovalentnu vezu.
Duljina kovalentne veze je udaljenost izmeu jezgara vezanih kovalentnom vezom.

2. Tablica: Jakost i duljina nekih kovalentnih veza

Veza Energija veze u kJmol-1 Duljina veze u pm
C=O 725 121
CC 344 154
C=C 615 133
C C 812 120
HH 436 73
N N 946 110
Kovalentni polumjer atoma je polovica razmaka dvaju istovrsnih atoma vezanih kovalentnom vezom.
Van der Waalsov polumjer je polovina udaljenosti izmeu jezgara dvaju istovrsnih atoma koji su u dodiru, ali nisu povezani.
Tvari nastale kovalentnom vezom sastoje se od molekula koje imaju odreenu strukturu i geometrijski oblik te odreeno usmjerenje u
prostoru. Kutovi meu vezama ovise o broju atoma u molekuli te broju zajednikih i slobodnih elektronskih parova oko sredinjeg
atoma. Meusobno se odbijaju nepodijeljeni elektronski parovi, nepodijeljeni elektronski parovi i vezni parovi te vezni parovi
meusobno.
Molekule tvari s kovalentnom vezom meusobno su slabo povezane i mogu se lako odijeliti. Zato su takve tvari esto plinovi i tekudine.
Ako pak imaju kruto agregatno stanje, onda lako sublimiraju, mekane su i imaju nisko vrelite i talite.
Nepolarne molekule s kovalentnom vezom nisu topljive u vodi, dok molekule koje su polarnog karaktera jesu topljive u vodi.
Donorska (koordinativna) kovalentna veza
Kovalentna veza kod koje zajedniki elektronski par potjee od samo jednog atoma. Primjeri molekula u kojima postoji osim obinih
kovalentnih veza i donorska kovalentna veza: ozon, O3, ugljikov monoksid, CO, duikov (V) oksid, N2O5 , duina kiselina, HNO3,
sumporna kiselina, H2SO4 i dr.
Polarnost kovalentne veze
Ako su atomi u molekuli iste elektronegativnosti podjela zajednikog elektronskog para je ravnomjerna te de molekula biti nepolarna.
Ako su atomi u molekuli razliite elektronegativnosti, zajedniki elektronski par privlai se vie jezgri elektronegativnijeg elementa pa je
molekula polarna. Polarne molekule imaju dva pola, razdvojeno teite pozitivnog i negativnog pola.
Polarnost molekule uzrokuju dva efekta: razlika u elektronegativnosti atoma u vezi i prostorna graa molekule.
Odstupanje od pravila okteta
Ukoliko centralni atom u molekuli nema oko sebe osam elektrona, kae se da postoji odstupanje od pravila okteta. Primjeri: berilijev
klorid, BeCl2, borov trifluorid, BF3, fosforov (V) klorid, PCl5, sumporov (VI) fluorid, SF6 .
Metalna veza
Ostvaruje se izmeu atoma metala. U kristalnoj reetki metala dolazi do preklapanja atomskih orbitala jer su bliske po energiji i stvaraju
se molekulske orbitale. Tako se iz pojedinih vrsta atomskih orbitala stvaraju elektronske vrpce (zone). U kristalnoj reetki metala ima
vie energijskih nivoa nego to ima elektrona da ih popune.
Valentna vrpca energetski nivoi koji su popunjeni elektronima.
Vodljiva vrpca prazni energijski nivoi. Oni omoguduju elektronima da pod utjecajem vanjskog elektrinog polja poprime vedi sadraj
energije i da putuju kroz kristal, pa metal provodi elektrinu struju. U metalima su valentna i vodljiva vrpca tako blizu (preklapaju se) da
elektroni bez zapreke prelaze iz jedne u drugu.
Ako izmeu valentne i vodljive vrpce postoji odreena energijska barijera koju elektroni moraju svladati da bi preli iz jedne u drugu,
elektrina vodljivost takve tvari se smanjuje. Takve se tvari zovu poluvodii.
Izolatori su tvari koje ne provode elektrinu struju jer je energetska barijera izmeu valentne i vodljive vrpce toliko velika da je elektroni
ne mogu svladati.
Meumolekulske veze vodikova veza, van der Waalsova sila
Vodikova veza
- elektrostatske prirode
- neto jaa od van der Waalsovih sila, ali slabija od meuatomskih veza
- spojevi meu ijim molekulama postoje vodikove veze imaju mnogo via talita i vrelita od oekivanih vrijednosti jer su i privlane
sile meu molekulama jae
- u sastavu molekule mora biti vodik i molekula mora biti polarne grae
Van der Waalsove sile
- slabije od meuatomskih veza
- ovise o veliini estica (to su estice vede, to je meu njima vie dodira pa su i privlane sile jae)
- o jakosti ovih sila ovise talita i vrelita tvari pa i agregatno stanje tvari - vrelita rastu porastom relativnih atomskih masa, odnosno
porastom veliine atoma i molekula.
Kristali ionski, molekulski, atomski
Ionski kristali
- to je naboj iona vedi, privlane sile su vede
- to je razmak izmeu iona suprotnog naboja manji (to je ion manji) privlane sile su vede

- primjerom: talita fluorida uvijek su via od talita klorida, fluorid ion je manji od klorid iona pa moe blie dodi kationu, to je metalni
ion manji moe blie dodi anionu pa je veza jaa i talite vie; oksidi imaju puno via talita i od klorida i od fluorida jer je vedi naboj
aniona kisika.
3. Tablica: Vrijednosti talita nekih tvari
Tvar Talite/oC Tvar Talite/oC Tvar Talite/oC

P4 44 Fe 1535 KF 857
S8 113 NaCl 801 RbF 760
Pb 327 KCl 768 MgO 2640
Al 660 RbCl 715 CaO 2580
Cu 1083 NaF 997 SrO 2430
Molekulski kristali
Meu atomima su jake kovalentne veze, a meu molekulama su slave van der Waalsove sile. Molekule ostaju stabilne u sva tri
agregatna stanja. Talita i vrelita su niska zbog slabih van der Waalsovih sila. To su mekane tvari, netopljive ili slabo topljive u vodi, a
dobro su topljive u organskim otapalima. Ne provode elektrinu struju jer nemaju slobodnih iona niti elektrona. U ovu vrstu kristala
ubrajamo i kristale plemenitih plinova. Iako su kristali graeni samo od atoma meu njima djeluju samo slabe van der Waalsove sile.
Atomski kristali
1. Sa kovalentnim vezama meu atomima - najpoznatiji primjeri su: grafit, dijamant i fuleren.
grafit dijamant [5,6]fuleren-C60-Ih

2. Sa metalnim vezama meu atomima - veze meu atomima su jae to je razmak izmeu atoma manji. Vedina metala tvori guste
slagaline: plono centrirana kubina slagalina (Ca, Ni, Pt, Cu, Ag, Au), volumno centrirana kubina slagalina (Fe, W, V, Cr) i
heksagonska slagalina (Mg, Ti, Co, Zn, Cd).
Primjeri zadataka
1. (Matura 2010.)U kojem je od navedenih spojeva prisutna kovalentna veza? a) CO2 b) BaO c) CaCl2 d) NaCl
2. (Matura 2010.) U kojem su nizu svi navedenih spojevi kovalentni?
a) HF, Na2O, CO2, H2S b) PH3, CCl4, HCHO, H2S c) MgO, H2O2, C2H2, H2SO3 d) CO, NO2, CS2, K2O2
+
3. Molekula s polarnim obiljejem je: a) H3O b) Cl2 c) CH4 d) PH3 e) NH4+
4. Izdvojite najpolarniju vezu u nizu: a) N H u NH3 b) P H u PH3 c) O H u H2O d) S H u H2S e) C H u CH4
5. Kovalentna veza prisutna je u molekuli: a) BeCl2 b) MgCl2 c) CaCl2 d) BaCl2
6. Dvostruka kovalentna veza je prisutna u molekuli:
a) vodika b) duika c) sumpornog dioksida d) vode e ) amonijaka

7. (Matura 2010.)U kojoj od navedenih jedinki za sredinji atom nije zadovoljeno pravilo okteta?
a) PH3 b) H2O c) SiH4 d) BF3
8. Ionski karakter veze najvie je izraen u: a) PCl3 b) BiCl3 c) SbCl3 d) AsCl3 e) NCl3
9. U kojem je od navedenih spojeva ionska veza najjaa? a) LiF b) LiI c) LiBr d) LiCl
10. (Matura 2010.) Koja od navedenih tvari im najvie talite? a) NaCl b) CaO c) Hg d) He
11. S obzirom na grau molekula, koja od navedenih tvari ima najvie talite? a) duik b) kisik c) vodik d) ozon
12. Koja od navedenih tvari ima najnie talite? a) natrijev klorid b) magnezijev klorid c) magnezijev oksid
13. Spojevi su navedeni ovim redom: NaBr, NaCl, MgO, NaI. U kojem su retku ispravnim redoslijedom navedene vrijednosti njihovih
talita? Sve su vrijednosti izraene u oC.
a) 750, 801, 2 852, 661 b) 661, 750, 2 852, 801 c) 801, 750, 2 852, 661 d) 661, 801, 2 852, 750
14. Kakvim su vezama povezane molekule u kristalu joda?
a) Van der Waalsovim b) vodikovim c) kovalentnim d) metalnim
15. (Matura 2010.) Molekule koje od navedenih tvari se povezuju vodikovim vezama?
a) vodika b) fluorovodika c) metana d) natrijeva hidrida
16. Koja vrsta meumolekulskih veza prevladava izmeu molekula tetraklorugljika, CCl4?
a) vodikove b) van der Waalsove c) kovalentne d) ugljik klor
17. Koja je tvrdnja tona?
a) u molekuli vodikovog peroksida kisikovi atomi povezani su meusobno dvostrukom kovalentnom vezom
b) duine baze komplementarnih lanaca u DNA povezane su vodikovim vezama
c) u amonijevom kloridu prisutne su iskljuivo kovalentne veze
d) kod ukapljenog plina helija nema nikakvih meuatomskih privlanih sila
e) atomi berilija s atomima halogenih elemenata povezuju se ionskom vezom
18. Makroskopska svojstva tvari ovise o njezinoj unutarnjoj grai, odnosno interakcijama izmeu njezinih graevnih jedinica.
a) Navedite jedan od naina kako se moe prepoznati da su molekule neke tvari povezane meumolekulskim
vodikovim vezama. _____________________________________________________________________________________
b) Navedite koja svojstva molekula najvie pridonose jakosti van der Waalsovih veza.
_________________________________________________________________________________________________________
19. Dovrite slijededu tablicu.
a) Predloite za svaku stupac po jednu tvar ije su graevne jedinke povezane ionskim, kovalentnim, van der Waalsovim ili metalnim
vezama ( prvi redak u tablici).
b) Za svaku predloenu tvar odredite koja od navedenih svojstava posjeduje ili ne posjeduje. Tablicu popunite znakovima koji de imati
slijedede znaenje: + (ako ima to svojstvo), - (ako nema to svojstvo) i ( ako ga ponekad ima). Svojstva odreujte kao ona koja bi
uzorak navedene tvari imao pri sobnoj temperaturi.
Predloena tvar
Tip veze; svojstvo tvari Ionski (A) Kovalentni (B) Van der Waalsov (C) Metalni (D)
Vrlo je tvrda
Dobro provodi struju
Ima visoko vrelite
Vodena otopina dobro
provodi struju
Moe se kovati
20. (Matura 2010.)Koliki je broj atoma u elementarnoj deliji kubine guste slagaline? a) 1 b) 2 c) 4 d) 6
21. Kristali natrija su kubine simetrije, a jedinina delija te kristalne strukture prosjeno sadri dva atoma natrija.
Kojemu od navedenih tipova kristalnih struktura pripada jedinina delija kristala natrija?
a) plono-centriranim strukturama b) prostorno-centriranim strukturama
c) primitivnim strukturama d) tipu strukture natrijevog klorida
22. Kristalnu strukturu nekog metala predoava plono centrirana kocka. Duljina brida kocke je 505 pm. Udaljenost
izmeu sredita najbliih atoma je:
a) 714.18 pm b) 357.07 pm c) 505,0 pm d) 437.34 pm
Vjeba
1. S koliko tokica mora biti okrueno slovo N u Lewisovome prikazu nitridnog iona? a) 6 b) 2 c) 5 d) 8
2. U kojoj su od navedenih tvari prisutne samo kovalentne veze?
a) u kalijevom hidroksidu b) u silicijevom dioksidu c) u amonijevom kloridu d) u natrijevom bromidu

3. U kojoj je od navedenih tvari prisutna polarna kovalentna veza? a) HF b) CO2 c) CH4 d) KCl
4. Trostrukoj kovalentnoj vezi odgovara tvrdnja:
a) jaa je od tri jednostruke veze b) stabilnija je i jaa od dvostruke veze c) dulja je od jednostruke veze
d) krada je od dvostruke veze e) dulja je od dvostruke veze
5. U kojem su nizu sve navedene molekule nepolarne?
a) HCl, H2, CO2 b) CO2, NO, BeF2 c) CO2, N2, CCl4 d) CCl4, BeF2, HCl
6. U kojoj je od navedenih primjera molekula najjaa kemijska veza? a) H2 b) O2 c) N2 d) Cl2
7. (Matura 2010.)U kojem je od navedenih spojeva ionska veza najslabija? a) LiF b) LiI c) LiBr d) LiCl
8. Koja od navedenih tvari ima najvie talite? a) dijamant b) jod c) eder d) bakar
9. Koja od navedenih tvari ima najnie talite? a) helij b) neon c) argon d) kripton
10. Spojevi su navedeni ovim redom: NaI, NaBr, Na2O, NaCl. U kojem su retku ispravnim redoslijedom navedene
vrijednosti njihovih entalpija kristalne reetke? Sve su vrijednosti entalpija kristalne reetke ( krH) izraene u kJ mol-1.
a) 736, 788, 686, 2 570 b) 2 570, 686, 788, 736 c) 686, 736, 2 570, 788 d) 788, 736, 2 570, 686
11. U kojoj su od navedenih tvari, u tekudem agregacijskom stanju, jedinke povezane vodikovim vezama?
a) HF b) NaH c) CaH2 d) CH4
12. U kojem se od navedenih parova molekule ne mogu meusobno povezivati vodikovom vezom?
a) molekula vode i molekula ugljikova dioksida b) molekula vodika i molekula kisika
c) molekula vode i molekula etanola d) molekula amonijaka i molekula etanola
13. Koja je od slijededih tvrdnji tona?
a) kristali joda su molekulski kristali b) u kristalu joda molekule su povezane vodikovim vezama
c) jod je pri sobnoj temperaturi i normalnom tlaku ljubiasta tekudina d) nabojni broj jodidnoga iona je -2
a) jakost Van der Waalsovih sila ovisi o udaljenosti izmeu estica
b) jakost Van der Waalsovih sila ovisi o mogudnosti deformiranja elektronskog oblaka
c) o jakosti Van der Waalsovih sila ovisi agregatno stanje pri uobiajenim uvjetima
d) to su molekule vede to su Van der Waalsove sile meu esticama slabije
e) o jakosti Van der Waalsovih sila ovise talite i vrelite tvari s molekulskom strukturom
15. Vrelite arsina (AsH3) je -65,5oC, vrelite fosfina (PH3) je -87,8oC, a vrelite amonijaka je -33,3oC.
a)Zato je vrelite amonijaka vie od vrelita arsina i fosfina?
__________________________________________________________________________________________
b) Zato je valentni kut u molekuli amonijaka vedi od valentnoga kuta u molekuli vode?
__________________________________________________________________________________________
16. Elementarna delija nekog metala je volumno centrirana kocka. Ako je prostorna dijagonala, D, za tu kocku duljine 600 pm,
koliko iznosi promjer atoma tog metala? ___________________________
17. Kristalnu strukturu nekog metala predoava volumno centrirana kocka. Duljina brida kocke je 351 pm.
Koliko iznosi udaljenost izmeu sredita najbliih atoma je:
a) 714.18 pm b) 303.97 pm c) 423,70 pm d) 248,19 pm
V. CJELINA: GRAA MOLEKULA

Vrlo je malo tvari graeno od izoliranih atoma. Takvi su samo plemeniti plinovi. Vedinu tvari izgrauju molekule. Molekule
nastaju pri meusobnom spajanju atoma nemetala pri emu se ostvaruje kovalentna veza. Molekula sadri dva ili vie atoma istog
elementa ili atome razliitih kemijskih elemenata. Tako razlikujemo dvoatomne i vieatomne molekule. Od atoma istog kemijskog
elementa nastaju dvoatomne molekule vodika, kisika, duika, fluora, klora, broma i joda. Fosfor ima etverolanu molekulu, a molekula
sumpora ima osam atoma. Od atoma razliitih elemenata nemetala graene su molekule velikog broja spojeva, oksida, hidrida, bromida,
klorida, nitrida (npr.: HCl, NH3, CH4, OF2, CO2). S obzirom da je o kovalentnoj vezi bilo rijei u prethodnom poglavlju, ovdje de se zadrati
samo na geometriji tih molekula.
Kovalentna veza ima strogu usmjerenost u prostoru. Kada molekula ima vie jednostrukih kovalentnih veza izmeu centralnog
atoma i susjednih atoma, kovalentne veze meusobno zatvaraju odreeni kut. Doe li do pomicanja atoma veza de puknuti.
Elementi 14. grupe periodnog sustava su etverovalentni. U spojevima de ostvarivati etiri jednostruke kovalentne veze s
jednovalentnim elementima. Kovalentne veze de meusobno zatvarati kut od 109,5o. Raspored veza u prostoru, tako da budu to dalje
jedna od druge, daje uglove tetraedra. Takvu strukturu imaju molekule metana, CH4, silana SiH4, germana GeH4, stanana SnH4 i
plumbana PbH4. Ostale molekule i ioni tetraedarske strukture: perklorat ion ClO4-, tiosulfat ion S2O32-, bijeli fosfor P4, amonijev kation
NH4+, fosfatni ion PO43-.

Elementi 15. grupe periodnog sustava elemenata su trovalentni. Osim tri nesparena elektrona u vanjskoj ljusci imaju jo jedan
nepodijeljeni elektronski par. Elementi 15. grupe ostvarivat de tri jednostruke kovalentne veze s jednovalentnim elementima. Oblik
molekule u prostoru bit de slian trostranoj piramidi. Zbog odbijanja nepodijeljenog elektronskog para sa ostvarenim kovalentnim
vezama (podijeljeni elektronski par), valentni kut je neto manji od tetraedarskog i iznosi 107 o. Takve su strukture molekule amonijaka
NH3, fosfina PH3, arsina AsH3, stibina SbH3 i bizmutina BiH3. Iste de strukture biti ukoliko se vodik zamijeni atomom halogenog
jednovalentnog elementa, npr. NCl3, NF3. S obzirom da atom 15.grupe elemenata ima tri valentna elektrona, jo je u mogudnosti
ostvariti kombinaciju dvostruke i jednostruke veze, ali se tada struktura mijenja. Ostale molekule i ioni koji imaju oblik trostrane
piramide: kloratni ion ClO3-, sulfitni ion SO32-.
Atomi elemenata 16. grupe periodnog sustava imaju est valentnih elektrona. Do stabilne elektronske konfiguracije (oktet)
nedostaje im dva elektrona. Od est elektrona u zadnjoj ljusci dva su nesparena i oni ostvaruju kovalentne veze. Mogu nastati dvije
jednostruke kovalentne veze s jednovalentnim elementima, H 2O, H2S, H2Se, H2Te, ili moe nastati jedna dvostruka kovalentna veza, O2.
Oblik molekule vode, H2O, i slinih molekula (SnCl2, SO2), ovisi o suodnosu nepodijeljenih i podijeljenih elektronskih parova centralnog
atoma u molekuli. Kut izmeu kovalentnih veza je 105o, a oblik molekule je V-oblik. Ostale molekule V-oblika: duikov dioksid NO2,
klor(IV)oksid ClO2, ozon O3, nitritni ion NO2- .
Kod molekula koje odstupaju od pravila okteta, centralni atom nije okruen sa osam elektrona, ved sa manjim ili vedim brojem.
Linearne molekule de biti ostvarene ako centralni atom ima dva elektronska para, npr. BeCl 2. Kut izmeu veza je 180o. Linearnu
strukturu ima jo molekula etina, C2H2 (H-C C-H), ali to je zbog trostruke veze izmeu atoma ugljika i njihovog tetraedarskog rasporeda.
Molekula ugljikovog dioksida, CO2 linearne je grae zbog dvije dvostruke veze koje ostvaruje atom ugljika ( O=C=O). Ostale linearne
molekule i ioni: ugljikov disulfid CS2, cijanovodik HCN, azidni ion N3-, duikov(I)oksid N2O.
Planarne de biti molekule koje imaju sve atome smjetene u jednoj ravnini. Molekule BCl3 i BF3 su trokutaste i planarne grae
pri emu je atom bora u sredini, a atomi fluora ili klora u vrhovima trokuta. Planarna je molekula etena, C 2H4 zbog kombinacije jedne
dvostruke i dvije jednostruke kovalentne veze koju ostvaruje svaki atom ugljika u molekuli. Zbog iste kombinacije veza, planarni je i svaki
drugi dio molekule aldehida, ketona, karboksilne kiseline ili estera na mjestu dvostruke veze ugljika i kisika. Cijela je molekula planarna
kod metanala (formaldehid) HCHO i benzena C 6H6, jer svaki ugljik ostvaruje jednu dvostruku i dvije jednostruke veze. Planarnu strukturu
ima jo: karbonatni ion, CO32-, sumporov trioksid, SO3.
Kada centralni atom ima pet elektronskih parova, oni se razmjetaju jedan od drugoga najdalje, u vrhove trigonske bipiramide.
Takav razmjetaj nalazimo u molekula PCl5, SF4, ClF3, PF5 i kod
I3- iona.
Molekule kod kojih je est elektronskih parova oko
centralnog atoma imat de kovalentne veze usmjerene prema
vrhovima oktaedra. Takve su molekule SF6, IF5 te ion ICl4-.
Sedam elektronskih parova, kao u molekuli IF7 razmjeta se u

vrhove pentagonske bipiramide.
Ostali oblici molekula

Vodikov peroksid, H2O2 - u jednoj ravnini su atomi kisika i
jedan atom vodika. Drugi atom vodika stri iz ravnine pod
kutom od 94o. Struktura lii na djelomino otvorenu knjigu
pri emu bi atomi kisika bili na spoju stranica, a atomi vodika
na nasuprotnim listovima knjige.
Molekula sumpora, S8 prstenasta molekula neravne strukture. etiri atoma su u donjoj ravnini, a preostala etiri atoma su iznad.
Meusobno su spojeni gornji i donji atomi cik-cak linijom jednostrukih kovalentnih veza.
Fosfor(III)oksid, P4O6 odvodi se od tetraedarske strukture molekule P4 na taj nain da se izmeu svake veze fosfor-fosfor umetne jedan
atom kisika.
Fosfor(V)oksid, P4O10 struktura ovog spoja odvodi se od strukture P4O6 ali se jo na svaki atom fosfora vee jedan atom kisika.
Hidrazin, N2H4 molekula nije simetrina, atomi duika spojeni su jednostrukom kovalentnom vezom, a svaki duik vee dva vodika.
Prikae li se molekula pomodu Newmanove projekcijske formule vodikovi atomi jednog duika sa vodikovim atomima na drugom duiku
tvorit de nezgodnu gauche (go) konformaciju. Dva vodika na jednom duiku meusobno zatvaraju kut od 120 o.
Primjeri zadataka
1. (Matura 2010.) Koja od navedenih molekula ima linearnu prostornu grau? a) BeF2 b) H2S c) H2O d) SO2
2. Kakve su grae molekule amonijaka? a) planarne b) tetraedarske c) piramidne d) oktaedarske
3. Koji od navedenih parova ne predstavlja molekule podjednake geometrije?
a) SiH4, CCl4 b) CO2, SO2 C) O3, NO2 d) PCl3, NF3

4. U kojem od navedenih Lewisovih prikaza dolazi do odstupanja od pravila okteta?

X :X X :X

A. B. C. D.
5. Planarna molekula je: a) etan b) eten c) etin d) cikloheksan
6. U kojoj od navedenih tvari su sve veze oko svih atoma ugljika usmjerene prema kutovima tetraedra?
a) metilcikloheksan b) 1,2,3-tripalmitoglicerol c) grafit d) alanin e) toluen f) anilin
7.1. Masa dvoatomne molekule u plinovitoj fazi neke elementarne tvari je 1,0651 x 10-22 g.
Odredite o kojoj je tvari rije: _____________________
7.2. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu dvoatomnih molekula tvari iz zadatka 7.1.
7.3. Napiite jednadbu kemijske reakcije gorenja elementarne tvari iz zadatka 7.1.i 7.2. u istom kisiku.
Obvezno naznaite agregacijska stanja. __________________________________________________________
7.4. Katalitikom oksidacijom produkta koji nastaje u zadatku 7.3. nastaje tvar koja reagira s vodom pri emu
nastaje jaka kiselina. Napiite kemijsko ime tvari koja nastaje katalitikom oksidacijom produkta iz zadatka
7.3.___________________________
7.5. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu molekula tvari koja nastaje katalitikom oksidacijom u zadatku 7.4.
Vjeba
1. Koja je od navedenih jedinki planarne geometrije? a) SO32- b) SiCl4 c) CO32- d) H2O2
2. Kako opisujemo grau molekule NCl3?
a) trigonskom bipiramidom b) trigonskom piramidom c) oblikom slova T d) kao planarnu
3. Grau trostrane piramide ima: a) berilijev klorid b) borov trifluorid c) oksonijev ion d) voda
4. Svi atomi se nalaze u jednoj ravnini kod molekule:
a) metan b) cikloheksan c) benzen d) metanol e) etin
5. Molekula BF3 je:
a) tetraedarske grae b) planarne i trokutaste grae c) graom slina molekuli amonijaka d) piramidalne grae
6. Nacrtajte Lewisove strukturne formule molekula navedenih spojeva i predvidite njihovu geometrijsku grau.
a) fosforov(V) klorid b) klorov (III) fluorid c) ozon
7.1. Masa etveroatomne molekule neke elementarne tvari je 2,0572 x 10-22g, odredite koja je to tvar. ________
7.2. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu etveroatomne molekule te tvari.
7.3. Napiite jednadbu kemijske reakcije gorenja te elementarne tvari u istome kisiku.
Obavezno napiite agregacijska stanja tvari ___________________________________________________________
7.4. Napiite kemijski naziv produkta koji nastaje u zadat6ku 7.3. ____________________________________________
7.5. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu molekule produkta koji nastaje u zadatku 7.4.
VI. CJELINA: PLINOVI, TEKUDINE, KRUTINE

Krutine, tekudine i plinovi meusobno se razlikuju po fizikalnim svojstvima. Pri prouavanju kemijskih reakcija esto je vano
znati agregacijsko stanje tvari koja u reakciji sudjeluje ili nastaje. Stoga se pri pisanju kemijske jednadbe uz oznaku tvari pie i oznaka
agregacijskog stanja na poloaju desno dolje u zagradi. Znak s za kruto stanje, znak l za tekude stanje i znak g za plinovito stanje.
Na primjer oznaka: H2O (s) oznaava kruto stanje vode, tj. led.
Neke tvari su u prirodi prisutne samo u jednom agregacijskom stanju i ne mogu prelaziti u druga stanja promjenom
temperature ili tlaka. Ukoliko se utjee na te tvari one se kemijski mijenjaju. Na primjer, brano ima samo kruto agregacijsko stanje, a
jod ima kruto i plinovito agregacijsko stanje. Voda je primjer tvari koja ima sva tri agregacijska stanja.
Za razliita agregacijska stanja karakteristian je razliit razmjetaj estica. Istraivanja su pokazala da se u vedini krutih tvari
estice najgude slau i to tako da je njihov meusobni razmjetaj strogo ureen na odreenoj udaljenosti. Isti se razmjetaj ponavlja u
sva tri smjera u prostoru. Meu esticama krute tvari vladaju jake privlane sile. Ureeni razmjetaj estica zove se kristalna reetka.
U tekudini su estice tvari takoer gusto sloene, ali ureeni razmjetaj odrava se samo na maloj udaljenosti. Pojedini dijelovi
meusobno su kaotino rasporeeni. Razmjetaj estica podloan je stalnim promjenama jer meu njima djeluju slabije privlane sile
nego meu esticama krute tvari.
U plinu su estice daleko jedna od druge. Volumen plina ovisi samo o volumenu posude u kojoj se nalazi. estice plina se kredu
potpuno kaotino i sudaraju se sa stijenkama posude stvarajudi na taj nain tlak. Meu esticama plina djeluju vrlo slabe ili gotovo
nikakve privlane sile.

Pri sobnoj temperaturi tvari se nalaze u jednom od navedenih agregacijskih stanja. Opdenito tvari mogu prijedi iz jednog
agregacijskog stanja u drugo agregacijsko stanje zagrijavanjem ili hlaenjem. Zagrijavanjem krute tvari njezine estica primaju energiju i
time se povedava kinetika energija estica. Mjera za prosjenu kinetiku energiju estica je temperatura sistema.
Taljenje
Ako se kruta tvar zagrijava i mjeri se njezina temperatura, opaa se da
odjednom prestaje daljnji rast temperature iako se i dalje dovodi toplina. To je zbog
toga to se energija troi na ruenje kristalne reetke tvari. Temperatura se nede
povisiti sve dok se sva kruta tvar ne rastali. Pri taljenju kruta tvar prelazi u tekudinu.
Tada estice tvari poinju tako jako titrati da se vie meu njima ne moe odrati
sreenost na vedoj udaljenosti koja je karakteristina za krute tvari.
iste tvari tale se uvijek pri istoj temperaturi ako se tlak odrava stalnim.
Temperatura pri kojoj kruta tvar prelazi u tekudinu naziva se talite. Temperatura
talita jednaka je temperaturi skrudivanja.
Isparavanje
Kada se tekudina ostavi na zraku ona sama od sebe isparava. Iskustvo
pokazuje da se pri tome tekudina hladi. U plinovito stanje mogu prijedi estice
tekudine koje se nalaze na njezinoj povrini. U nekom vremenu te estice nakupe dovoljno energije da mogu prevladati privlane sile
okolnih estica tekudine. Pri tome se prosjena kinetika energija estica u tekudini smanji jer su u plinovito stanje prele estice sa
vedom kinetikom energijom od prosjene. Zato se isparavanjem tekudina hladi. Pri viim temperaturama tekudina bre isparava.
Iznad tekudine u posudi uvijek se nalazi odreeni broj estica u plinovitom stanju. Kae se da tekudina pokazuje tlak para. Tlak para
tekudine ovisi o temperaturi i uvijek raste s porastom temperature. Kada tlak para tekudine postane jednak atmosferskom tlaku tada
tekudina prokljua ( vrenje). Vrelite tekudine je temperatura pri kojoj je tlak para te tekudine jednak atmosferskom tlaku.
Ako se tekudini koja kljua dovodi toplina, tekudina de isparavati, ali se njezina temperatura nede povisiti sve dok sva tekudina ne prijee
u plinovito stanje.
Snizi li se tlak iznad tekudine tako da se posuda s tekudinom evakuira, tekudina de prokljuati na nioj temperaturi nego to je inae
njezino vrelite. Isto tako ako se povisi tlak iznad tekudine ona de prokljuati na vioj temperaturi nego to je njezino vrelite.
Sublimacija
Tlak para pokazuju i krute tvari koje sublimiraju. To je zbog toga jer su privlane sile izmeu estica jako male. Na primjer
naftalen (naftalin), sredstvo protiv moljaca mirie po cijeloj prostoriji jer estice naftalena prelaze iz krutog u plinovito stanje. Taj prijelaz
agregacijskih stanja nazivamo sublimacija.
Fazni dijagram
Led, voda i vodena para su tri razliite faze iste tvari. Faza je
dio sistema koji su svakoj svojoj toki ima isti kemijski sastav i ista
fizikalna svojstva. Bez obzira na isti kemijski sastav leda, vode i
vodene pare to su tri razliite faze jer imaju razliita fizikalna svojstva.
Fazni dijagram prikazuje agregacijsko stanje tvari pri odreenom tlaku
i odreenoj temperaturi. Trojna toka u faznom dijagramu prikazuje
vrijednost temperature i tlaka kada su u ravnotei kruta, tekuda i
plinovita faza. Svaka tvar ima samo jednu trojnu toku.
Primjeri zadataka
1. Svim tekudinama je svojstven:
a) stalan oblik i volumen
b) stalan oblik i promjenjiv volumen
c) promjenjiv oblik i volumen
d) promjenjiv oblik, ali i pod najvedim tlakom gotovo nepromjenjiv volumen
2. Uzorak neke tvari ima slijedede fizike karakteristike: tekudina je pri sobnoj temperaturi, ima dobru elektrinu provodnost, visoko
vrelite, slabo hlapi. Koja od navedenih tvari odgovara tom opisu? a) iva b) brom c) voda d) bizmut
3. Sublimacija je prijelaz tvari: a) l g b) g s c) s g d) s l e) l s
4. Jednadba: H2O(s) H2O(g) prikazuje: a) taljenje leda b) elektrolizu vode c) sublimaciju vode d) kristalizaciju vode
5. Pri normalnom tlaku sublimirati moe: a) kalcij b) amonijev klorid c) natrijev klorid d) glicerol e) toluen
6. Tona je tvrdnja:
a) tvari u prirodi dolaze u istom stanju b) smjesa tvari ima vie talite od istih tvari
c) sublimacija je prijelaz tvari iz tekudeg u plinovito stanje d) topla voda ima vedu gustodu od hladne
e) snienjem tlaka vrelite tvari se sniava

7. Prikazan je fazni dijagram ugljikovog (IV) oksida. Iz dijagrama slijedi da:
tlak/Pa
1.5 x 105
1.26 x105
1.0 x 105
-80 -57 -20 temperatura/oC

a) povedanjem tlaka od 1.0 x 105 Pa do 1.5 x 105 Pa pri -20oC, ugljikov (IV) oksid prelazi iz tekudeg u plinovito agregatno stanje
b) pri tlaku od 1.5 x 105 Pa, ugljikov (IV) oksid nije u tekudem agregacijskom stanju niti pri jednoj temperaturi
c) pri tlaku od 1.4 x 105Pa, ugljikov (IV) oksid nije u plinovitom agregacijskom stanju niti pri jednoj temperaturi
d) povedanjem temperature od -80oC pri tlaku 1.1 x 105 Pa, ugljikov (IV) oksid prelazi iz vrstog u plinovito agregacijsko stanje
e) povedanjem temperature od -70oC do -60oC pri tlaku od 1.5 x 105 Pa, ugljikov (IV) oksid prelazi iz vrstog u plinovito agreg. stanje
Vjeba
1. Pri normalnom tlaku sublimirati moe: a) kamfor b) voda c) toluen d) natrijev klorid
2. Vrelite je:
a) temperatura pri kojoj neka tekudina vrije ili kljua pri bilo kojem tlaku
b) temperatura pri kojoj neka tekudina vrije ili kljua pri normalnom atmosferskom tlaku
c) temperatura pri kojoj neka tekudina isparava
d) temperatura pri kojoj se pare kondenziraju u tekudinu
3. Navedena promjena: NH4Cl (s) NH4Cl (g) opisuje:
a) prijelaz iz tekude faze u plinovitu fazu b) sublimaciju vrste faze bez meu pojave tekude faze
c) taljenje kristala pri visokim temperaturama d) sakupljanje estica tekude faze u vrstu tvar pri niskim temp.
4. Pri sobnoj temperaturi tekudina je: a) fluor b) klor c) brom d) jod e) astat
5. Sublimacija je:
a) isparavanje vrste faze bez meu pojave tekude faze b) temp. pri kojoj su kruta, tekuda i plinovita faza u ravnotei
c) temperatura pri kojoj je tlak para otopine 101 kPa d) temperatura pri kojoj vrije neka azeotropna smjesa
e) snienje temperature vrenja
6. U prirodi se u elementarnom stanju pojavljuju
a) iva i sumpor b) iva i natrij c) kalcij i srebro d) kalij i srebro e) magnezij i mangan
VII. CJELINA: TEMELJI KEMIJSKOG RAUNA

Masa atoma, masa molekule, relativna atomska masa, relativna molekularna masa
Relativna atomska masa, Ar, vrijednost je koja iskazuje koliko puta prava masa atoma u sebi sadri unificiranih atomskih jedinica mase.
Unificirana atomska jedinica mase, u (mu) prirodna je konstanta koja iznosi jednu dvanaestinu mase atoma ugljika, 12C. (Novo ime je
jedinica Dalton, Da)
u = 1.6605 x 10-27 kg ili 1.6605 x 10-24 g
Masa atoma, ma, rauna se mnoenjem relativne atomske mase i unificirane atomske jedinice mase, ma= Ar x u. Relativna molekularna
masa, Mr, dobiva se zbrajanjem relativnih atomskih masa onih elemenata koji ine molekulu.
Masa molekule, mf, umnoak je relativne molekularne mase i unificirane atomske jedinice mase: mf = Mr x u.
Maseni udio elementa u spoju, maseni udio tvari u otopini, elementarna analiza spoja i odreivanje formule spoja
Maseni udio elementa u spoju jednak je omjeru relativne atomske mase elementa i relativne molekulske mase spoja (vodedi rauna o
zastupljenosti elementa u spoju).
Maseni udio otopljene tvari u otopini jednak je omjeru mase tvari i mase otopine.
Ar(element) x N(element) m (otopljene tvari)

w = ____________________________________ x 100% w = ______________________________________ x 100%
Mr (spoj) m(otopljene tvari) + m(otapala)

Elementarnom analizom spoja odreuje se vrsta kemijskog elementa u spoju i maseni udio tog elementa u spoju. Empirijska formula
prikazuje najmanji brojevni omjer atoma kemijskih elemenata koji ine spoj.
Molekulska formula prikazuje toan brojevni omjer atoma kemijskih elemenata koji ine kemijski spoj.
Etape u raunu odreivanja empirijske formule:
postavi se omjer brojnosti svih elemenata u spoju
maseni udio elementa dijeli se s njegovom relativnom atomskom masom
dobivene vrijednosti se dijele sa najmanjom meu njima
rezultati se zaokruuju na cijele brojeve
dobiveni brojevi su indeksi u empirijskoj formuli
Odreivanje molekulske formule mogude je jedino uz poznavanje vrijednosti relativne molekulske mase. Usporeuje se vrijednost
zadane relativne molekulske mase u zadatku sa relativnom molekulskom masom empirijske formule. Ponekad su empirijska i molekulska
formula iste. Vedinom je molekulska formula nekoliko puta veda od empirijske formule.
Mnoina tvari, molarna masa, molarni volumen plina
Mnoina tvari , n (mol) jedan mol neke tvari sadri onoliko estica koliko ima estica u 0.012 kg ugljika = Avogadrov broj ( 6. 022x1023)
Molarna masa, M (gmol-1) je masa jednog mola neke tvari. Poto atomi razliitih tvari imaju razliitu masu, i molarne de mase biti
razliite.
Molarni volumen plina, Vmo (dm3mol-1) je volumen koji zauzima jedan mol nekog plina pri standardnim uvjetima od 0 oC i 101 325 Pa i
iznosi 22.4 dm3mol-1.
Avogadrov zakon: plinovi jednakih volumena pri istoj temperaturi i tlaku sadre jednak broj estica.
Definicija mnoine tvari poznatim veliinama: m N V
n= _______ = ________= ________
M NA Vmo
Stehiometrija kemijske promjene - raun u kemijskoj jednadbi

Za pravilno rjeavanje zadataka ovog tipa prvo je potrebno ispravno napisati jednadbu kemijske reakcije. Stoga treba poznavati oznake
tvari i urediti jednadbu prema zakonu o ouvanju mase. Tako demo dobiti omjere mnoina tvari reaktanata i produkata.
Napiemo li neku kemijsku promjenu ovim znakovima: 2 A + 3 B 5 C + D
a) vidimo da je omjer mnoina tvari reaktanata 2:3, a kod produkata je 5:1.
b) koeficijente u ovoj jednadbi: 2,3,5, 1 moemo itati kao mnoine tvari, kao broj molekula ili kao molarni volumen ukoliko je tvar u
plinovitom agregatnom stanju.
c) vrijednosti relativnih molekularnih masa reaktanata i produkata u stalne su veliine i mogu posluiti u raunanju mase ili mnoine
tvari.
Opda plinska jednadba, plinski zakoni
Plinovitom agregatnom stanju svojstvena je promjenjivost volumena i oblika. Stanje nekog plina odreeno je njegovom temperaturom,
volumenom, tlakom i mnoinom tvari koja se nalazi u tom sustavu. Te su veliine meusobno povezane. Jednadba koja prikazuje
povezanost tih veliina za sva stanja plina naziva se opda plinska jednadba:
pV =nRT
R je prirodna plinska konstanta koja iznosi 8.314 J K-1 mol-1 (vidi tablicu prirodnih konstanti na poetku skripte)
T je termodinamika temperatura koja je u ovakvom odnosu sa Celsiusovom temperaturom: T = t + 273.15 K
p je oznaka za tlak koji se iskazuje SI jedinicom paskal (Pa).
V je volumen plina koji se iskazuje u kubnim metrima (m3).
n je mnoina tvari koja se iskazuje jedinicom mol.
Boyle Mariotteov zakon : umnoak tlaka i volumena stalne koliine plina pri stalnoj temperaturi je konstantan.
p1V1 = p2 V2
Charles-Gay-Lussacov zakon : pri konstantnom tlaku volumen nekog plina proporcionalan je temperaturi.
V1 V2
______
= ______
T1 T2
Ukoliko se za neki plin mijenja stanje tlaka i temperature, ta de se promjena odraziti i na volumen plina. Promjena bilo koje veliine
utjee na promjenu ostalih dviju veliina.
p 1 V1 p 2 V2
________ _________
=
T1 T2

Primjeri zadataka
1. Koliki je maseni udio vodika u hidrazinu, N2H4? a) 7,5% b) 10,0% c) 12,5 % d) 15,0%
2. Izraunajte empirijsku formulu spoja u kojem je maseni udio vodika 2.44%, sumpora 39.02 % i kisika 58.54%.
a) H2SO3 b) H2SO4 c) H2S2O7 d) H2S2O3 e) H2S2O5
3. Relativna atomska masa kisika je: a) 32 g b) 32 g/mol c) 32 d) 16 g e) 16
4. Relativna molekulska masa magnezijevog fosfata tetrahidrata iznosi:
a) 262,85 b) 334,84 c) 406,97 d) 298,84
5. Masa jednog atoma natrija iznosi:
a) 3.82 x 10-20g b) 3.82 x 10-21g c) 3.82 x 10-22g d) 3.82 x 10-23g e) 3.82 x 10-24g
6. (Matura 2010.)Koja je masa tri mola molekula vodika? a) 1,01 g b) 3,03 g c) 4,04 g d) 6,06 g
7. Masa od 2 g vodika pri s.u. zauzima volumen od:
a) 11.2 cm3 b) 11.2 dm3 c) 22.4 dm3 d) 44.8 dm3 e) 2.00 dm3
8. (Matura 2010.)Kolika je brojnost atoma vodika u uzorku mase 17 g?
a) 6 . 1023 b) 1,2 . 1024 c) 1,8 . 1024 d) 2,4. 1024
9. (Matura 2010.)U jednoj ampulici nalazi se jedan gram vodika, a u drugoj jedan gram kisika. Kakav je odnos brojnosti atoma vodika i
kisika u navedenim uzorcima? a) N(H) = N(O) b) N(H) < N(O) c) N(H) > N(O)
10. (Matura 2010.)Koji uzorak navedenih plinova ima, pri istim uvjetima tlaka i temperature, najmanju gustodu ukoliko su im mnoine
jednake? a) butan b) ugljikov dioksid c) vodik d) amonijak
11. (Matura 2010.) Pri kojim de uvjetima tlaka i temperature uzorak plina zauzimati najmanji volumen?
a) pri niskome tlaku i niskoj temperaturi b) pri visokome tlaku i niskoj temperaturi
c) pri niskome tlaku i visokoj temperaturi d) pri visokome tlaku i visokoj temperaturi
12. Koji de od navedenih uzoraka plinova pri istim uvjetima zauzimati najvedi volumen?
a) 1 g amonijaka b) 1 g kisika c) 1 g vodika d) 1 g ugljikova dioksida
13. Koliki de, pri normalnim uvjetima ( t =0oC, p =101325 Pa), biti volumen vodika razvijenog elektrolizom 18 g vode?
a) 11,2 L b) 22,4 L c) 5,06 L d) 33,6 L
14. Elektrolizom 54 g vode ukupni volumen nastalih plinova pri s. u. iznosi:
a) 100.8 dm3 b) 44.8 dm3 c) 201.6 dm3 d) 67.2 dm3 e) 6 dm3
15.(Matura 2010.)Koja kemijska formula odgovara hidratnoj soli koja nastaje vezanjem 18,0 g vode na 10,6 g
bezvodnoga natrijeva karbonata?
a) Na2CO3 . H2O b) Na2CO3 . 5H2O c) Na2CO3 . 10H2O d) Na2CO3 . 2H2O
16.(Matura 2010.) Kemijskoj reakciji koja se zbiva pri temperaturi od 0oC i od 101 325 Pa, odgovara slijededa jednadba kemijske
reakcije: A (g) + 2 B (s) 3 C (g). . Koliko de litara produkta nastati ako potpuno izreagiraju 2 mola jedinki plinovite tvari A?
a) 33,6 L b) 44,8 L c) 67,2 L d) 134, 4 L
17. (Matura 2010.) S komadida tvari nepoznatoga identiteta noem je odstranjen povrinski sloj. Oideni komadid tvari ubaen
je u vedu au s vodim kojoj je prethodno dodan fenolftalein. Ubaena tvar burno je reagirala i brzo kruila po povrini vode.
Fenolftalein se obojio. U jednome se trenutku zaostali dio komadida tvari zaustavio uz stijenku ae i potom zapalio.
Plamen je bio ute boje.
17.1. O kojoj je tvari rije? ___________________________
17.2. Napiite jednadbu kemijske reakcije za kemijsku promjenu koja je opisana u ovom zadatku.
__________________________________________________________________________________________
17.3. Komadid tvari navedene u 5. zadatku reagirao je s vodom pri emu je nastalo 1000 cm3 plina pri 17oC i 90 kPa. Kolika je masa
navedene tvari koja je reagirala s vodom?
18. Lakohlapljiva tekudina, eter (C4H10O), nalazi se u boci pri 25oC i tlaku od 31064 Pa. Koja je gustoda para etera? Ar(C) =12,0; Ar(H) = 1,0;
Ar(O) = 16,0
a) 1,05 g/dm3 b) 705 g/dm3 c) 22,1 g/dm3 d) 0,93 g/dm3 e) 253 g/dm3
19. Dva spoja imaju empirijsku formulu CH2. Jedan ima gustodu 1.25 g/dm3, a drugi 1.875 g/dm3 pri s. u.
Molekulske formule tih spojeva su: a) C3H8 i C2H4 b)C2H4 i C4H8 c)C3H6 i C2H4 d) C2H6 i C4H8
Vjeba
1. Maseni udio pojedinih elemenata u etanolu je:
a)w(C)= 0.52, w(O)= 0.35, w(H)= 0.13 b)w(C)= 0.49, w(O)= 0.36, w(H)= 0.15
c)w(C)= 0.55, w(O)= 0.32, w(H)= 0.13 d)w(C)= 0.51, w(O)= 0.36, w(H)= 0.13
2. Organski spoj empirijske formule CH2O relativne molekulske mase 90.08 ima molekulsku formulu:
a) CH2O b) C2H4O2 c) C3H6O3 d) C4H8O4 e) C5H10O5

3. Relativna molekulska masa klora je: a) 35. 45 b) 70. 9 g/mol c) 35.35 g/mol d) 70.9 e) 39.09
4. Koliko iznosi masa jednog atoma cirkonija izraena u gramima? __________________________________
5. Kolika je molarna masa sumporovog (VI) oksida? a) 80 g b) 80 g/mol c) 80 mol-1 d) 80
6. Gustoda uzorka neke tvari iskazuje se kao:
a) omjer volumena i mase uzorka tvari b) omjer teine i volumena uzorka tvari
c) omjer mase i volumena uzorka tvari d) omjer teine i mase uzorka tvari
7. Koliko molekula sadri 5 dm3 plina pri s.u.?
a) 1.344 x 10 23 b) 1.443 x 10 23 c) 3.144 x 10 23 d) 3.414 x 10 23 e) 4.311 x 10-23
8. Koliko je potrebno odvagati kalijeva jodida za jedan mol te tvari?
a) 126.90 g b) 205.10 g c) 166.00 g d) 166.00 kg e) 39.10 g
15
9. Koliki volumen, pri normalnim uvjetima, zauzima 10 molekula nekog plina?
a) 22,4 m3 b)1 m3 c) 0,003 72 m3 d) 3,73 .10-11 m3
10. Za standardni molarni volumen sve je tono osim:
a) zauzima volumen od 22.4 L b) ovisi o tlaku
c) sadri Avogadrov broj estica d) izraava se u mol- 1 pri 25oC i 101.3 Pa
11. Kvalitativnom analizom utvreno je da pola mola formulskih jedinki nekog minerala eljeza ima masu 43,9 g.
Koja je empirijska formula analiziranoga minerala eljeza?. Molarna masa eljeza je 55,85 g mol-1.
a) FeS b) Fe2S3 c) Fe2S4 d) Fe3S4
12. Za izgaranje 2.4g magnezija troi se kisika:
a) 3.2 g b) 1.6 g c) 16 g d) 32 g e) 8 g
13. Smjesa duika i vodika sadri 0.48 mola vodika. Ako pri visokoj temperaturi i tlaku sav vodik prijee u amonijak,
koja je minimalna mnoina duika u poetnoj smjesi i koja je najveda moguda mnoina dobivenog produkta?
a) 0.16 mola N2 ; 0. 16 mola NH3 b) 0.16 mola N2 ; 0. 48 mola NH3
c) 0.08 mola N2 ; 0. 16 mola NH3 d) 0.16 mola N2 ; 0. 32 mola NH3
14. Reakcija 2NO(g) + Cl2(g) 2NOCl(g) se dogaa u spremniku stalnog volumena pri stalnoj temperaturi. Ako je
poetni tlak plinske smjese 1 bar konani tlak je:
a) vii od poetnog b) jednak poetnom c) 1 bar d) 101 325 Pa e) nii od poetnog
15. Klorovodinu kiselinu HCl(aq) prireujemo uvoenjem klorovodika u vodu, a klorovodik moemo prirediti izravnom reakcijom
klora i vodika.
a) Napii jednadbu te kemijske reakcije: ______________________________________________
b) U prikladnoj posudi pomijeano je 10,08 g vodika i 425,4 g klora. Kemijska reakcija ostvarena je pomodu svjetlosti.
Izraunaj kolika je masa tvari u posudi nakon reakcije.
c) Izraunaj masene udjele tvari koje se nalaze u posudi po zavretku reakcije.
d) Koristedi se Lewisovom simbolikom prikai strukturne formule molekula reaktanata.
VIII. CJELINA: KEMIJSKA REAKCIJA

Kemijska se promjena dogaa kada iz jedne ili vie tvari nastaje jedna ili vie novih tvari posve drugaijih svojstva. Tvari koje ulaze u
reakciju nazivaju se reaktanti, a tvari koje nastaju nazivaju se produkti.
Kemijska se promjena prikazuje jednadbom kemijske reakcije pri emu su reaktanti na lijevoj strani, a produkti na desnoj strani
jednadbe. Ukoliko ima vie tvari na strani reaktanata ili produkata, izmeu oznaka tvari pie se znak plus. Izmeu reaktanata i produkta
stoji znak strelice usmjeren na desno.
Primjer jednadbe kemijske reakcije: 2Na + 2H2O 2NaOH + H2.
Ovaj primjer ujedno predstavlja ireverzibilnu kemijsku reakciju, tj. reakciju koja tee samo u jednom smjeru.
Povratne reakcije imaju znak dvosmjerne strelice i oznaavaju stanje dinamike ravnotee.
Primjer povratne (reverzibilne) reakcije: NaOH + HCl NaCl + H2O .
Jednadba kemijske reakcije uvijek prikazuje najmanju koliinu reaktanata i produkata za neki kemijski proces, tj. kae se da jednadba
prikazuje jedininu kemijsku pretvorbu. Koeficijenti u jednadbi kemijske reakcije mogu se itati kao mnoine tvari ili kao brojnost estica.
Jednadba kemijske reakcije ujedno je napisana i prema zakonu o ouvanju mase, to znai da je masa reaktanata jednaka masi produkata.
Prema vrsti kemijske reakcije moemo opdenito podijeliti na sinteze i analize. Kemijska sinteza je vrsta reakcije spajanja dvije ili vie tvari
u jednu novu tvar. Kemijska analiza je opdenito proces rastavljanja jedne tvari na dvije ili vie novih tvari.
S obzirom na uvjete pri kojima reakcija zapoinje ispred rijei sinteza i analiza dodaju se prefiksi, npr.: elektro- , foto- Tako je reakcija
rastavljanja tvari uz pomod istosmjerne elektrine struje = elektroliza, a reakcija spajanja dvije tvari uz pomod svjetla = fotosinteza.
Termika razgradnja ili termika dekompozicija je razgradnja tvari djelovanjem topline.

Svaku kemijsku reakciju prati promjena topline sustava. Postoje kemijske reakcije koje u svojem tijeku oslobaaju toplinu i one koje je
troe. Egzotermne i endotermne kemijske promjene detaljnije su opisane u XII. cjelini ovog prirunika. Za sve kemijske promjene
karakteristino je stvaranje novih tvari, izmjena energije izmeu reaktanata i okoline te stalan omjer masa reaktanata i produkata.
Primjeri zadataka
1. Crte prikazuje ovisnost mnoinske koncentracije dviju tvari u vremenu t u reakcijskoj smjesi
stalna volumena. Koja je tvar u suviku i koja je mjerodavni reaktant?
U suviku je tvar _______.
Mjerodavni reaktant je tvar _____.

2. Metan, CH4, reagira s kisikom, O2, a produkti reakcije su voda i ugljikov dioksid.
2.1. Napii jednadbu kemijske reakcije gorenja metana:_________________________
2.2. Ako imamo tri zatvorene posude (P) pri istim uvjetima tlaka i temperature:
P1:2 molekule CH4 i 4 molekule O2
P2: 1 molekula CH4 i 4 molekule O2
P3: 4 molekule CH4 i 2 molekule O2
2.3. Po zavretku reakcije, u kojoj posudi nalazimo najmanji ukupni broj molekula neizreagiranih reaktanata?
3. Dovrite jednadbu kemijske reakcije fotosinteze koja se odvija u listovima biljaka:
___ CO2 (g) + ___ H2O(l) ___________ + __________
4. Napiite jednadbu kemijske reakcije pirolize kalcijevog karbonata. Obvezno naznaite agregacijska stanja tvari.
___________________________________________________________________
5.(Matura 2010.) Na stolu je pronaen uzorak bijele vrste tvari za koju je pretpostavljeno da je natrijev klorid.
Odgovorite na slijededa pitanja.
5.1. Kako je mogude dokazati da je vrsta tvar ionski spoj?____________________________________________________________
5.2. Kojom de bojom natrijev klorid obojiti plamen? ______________________________
5.3. Imenujte reagens kojim dete, talonom reakcijom, dokazati da su u vodenoj otopini prisutni kloridni ioni.
___________________________________________________
5.4. Napiite jednadbu kemijske reakcije iz zadatka 5.3. i naznaite u njoj agregacijska stanja reaktanata i produkata.
____________________________________________________________________
5.5. Koji ion ima vedi polumjer, natrijev kation ili kloridni ion? _____________________
Vjeba
1. Crte prikazuje ovisnost mnoinske koncentracije etiriju tvari

o vremenu u reakcijskoj smjesi stalna volumena.
Napiite odgovarajudu jednadbu kemijske reakcije.
______________________________________________
2. Reakcija atoma elementa X () s atomima elementa Y () prikazana je crteom na slici:
Koja jednadba kemijske reakcije opisuje zadanu promjenu?

a) 3X + 8Y X3Y8 b) 3X + 6Y X3Y6 c) X + 2Y XY2 d) 3X + 8 Y 3XY2 + 2Y
Obrazloi svoj odgovor: __________________________________________________________________

3. Dovrite jednadbu kemijske reakcije kalijevog permanganata i klorovodine kiseline:
___ KMnO4 (s) + ___ HCl(aq) ______ + ______+ ______ + H2O(l)

4. Napiite jednadbu kemijske reakcije analize modre galice. Obvezno naznaite agregacijska stanja tvari.
__________________________________________________________________
5. Komadid kalcija ubaen je u toplu vodu. Zamijedeno je nastajanje bezbojnoga plina, a tekudina oboji fenolftalein.
5.1.Napiite odgovarajudu jednadbu kemijske reakcije. Obavezno napiite i agregacijska stanja tvari.
_________________________________________________________________________
5 .2. Koliki je volumen razvijenoga plina, pri 0oC i 101 325 Pa, ako je cijeli komadid kalcija mase 200 mg izreagirao?
___________________________________________________________________________
5.3. Kada se u tekudinu nastalu tijekom reakcije iz zadatka 3.1. uvodi bezbojni i neotrovni plin, nastaje bijeli talog i smanjuje se
njezina lunatost. Napiite odgovarajudu jednadbu kemijske reakcije. Obavezno napiite i agregacijska stanja reaktanata i produkata.
_________________________________________________________________________
5.4. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu aniona iz bijeloga taloga koji nastaje u zadatku 3.3!
IX. CJELINA : OTOPINE

Disperzni sustavi, vrste otopina
Disperzni sustav sastoji se od otopljene tvari (disperzne faze) i otapala (disperznog sredstva). Opdenito je otapalo ona tvar koje ima vie
u sustavu. Mogude su sve kombinacije agregacijskih stanja tvari osim plina u plinu, jer se plin sam po sebi iri. Neki disperzni sustavi:
dim, pjena, aerosol, magla.
Otopine su homogene smjese istih tvari. U svakom svom dijelu homogene smjese imaju isti kemijski sastav i ista fizika svojstva.
Prema koliini otopljenih tvari otopine mogu biti nezasidene, zasidene i prezasidene.
Prema veliini estica otopljenih tvari otopine mogu biti prave otopine, koloidne otopine i suspenzije. Prave otopine imaju estice
otopljenih tvari manje od 1 nm.
Koloidne otopine imaju veliinu estica otopljenih tvari od 1 do 200 nm (od 10 -9 do 10-7 m), a suspenzije vede od 200 nm. Koloidne
otopine se mogu odvojiti od pravih otopina procesom dijalize.
Prema vrsti estica otopljenih tvari otopine mogu biti elektroliti (sadre ione) i neelektroliti (sadre atome ili molekule).
Topljivost tvari
Tvari polarne grae (soli, kiseline, baze) dobro se otapaju u polarnim otapalima kao to je voda. Tvari nepolarne grae (vosak, ulje)
dobro se otapaju u nepolarnim otapalima kao to su benzen, ugljikov disulfid i tetraklormetan.
Ako je otapanje endoterman proces topljivost tvari raste s porastom temperature. Ako je otapanje egzoterman proces, topljivost tvari se
smanjuje porastom temperature.
Topljivost plinova u tekudinama ovisi o tlaku. Prema Henryjevom zakonu topljivost plinova u tekudinama proporcionalna je parcijalnom
tlaku plina. Henryjev zakon ne vrijedi za plinove koji kemijski reagiraju sa otapalom (HF, HCl, H2S, SO2, SO3, CO2, NH3).
Raoulov zakon: tlak para otapala proporcionalan je mnoinskom udjelu otapala u otopini. Drugim rijeima, otopina ima vie vrelite i
nie ledite od istoga otapala.
Koligativna svojstva otopina (ovise o broju estica otopljene tvari, a ne o njihovim kemijskim svojstvima):
o Snienje tlaka para otapala
o Povienje temperature vrelita otapala
o Sniavanje toke skrudivanja otapala
o Pojava osmotskog tlaka
Azeotropne smjese otopine konstantnog vrelita i sastava.
Krioskopska konstanta snienje ledita odreenog otapala koje dobijemo kada se jedan mol neke tvari otopi u 1000 g otapala.
(krioskopska konstanta vode je Kf (H2O)= 1.86 K kg mol-1)
Eublioskopska konstanta povienje vrelita odreenog otapala koje dobijemo kada se jedan mol neke tvari otopi u 1000 g otapala.
(eublioskopska konstanta vode je Kb (H2O)= 0.512 K kg mol-1)
Iskazivanje sastava otopine: mnoinska koncentracija otopine, masena koncentracija otopine, molalitet, pH, osmotski tlak
Fizika veliina Oznaka Definicija Jedinica
Mnoinska koncentracija otopljene tvari B cB cB = nB : V mol dm-3
Masena koncentracija otopljene tvari B B B = mB : V g dm-3
Molalitet otopljene tvari B u otapalu A bB b B = n B : mA mol kg-1
Maseni udio otopljene tvari B u otapalu A wB mB ------

w B = _______________
m B + mA

Vrijednost pH je negativan logaritam od koncentracije vodikovih (oksonij) iona u otopini. Ova veliina iskazuje kiselost otopina. Skala pH
vrijednosti je od 1 do 14. Podruje 7 je neutralno, od 1 do 6 je kiselo, a od 8 do 14 je bazino.
Osmotski tlak neke otopine ovisi o koncentraciji estica i temperaturi. Otopina ima vedi osmotski tlak ako je u njoj otopljen vedi broj
estica. Kada se dvije otopine razliitih koncentracija odijele polupropusnom membranom, otapalo iz otopine manje koncentracije
prelazi u otopinu vede koncentracije.
Molekule otopljene tvari ne mogu prodi kroz membranu pa zato stvaraju pritisak na njezinu povrinu. Izmeu osmotskog tlaka i
koncentracije otopine za otopine koje nisu elektroliti vlada ovaj odnos:
= c R T (Pa)
Za elektrolitne otopine u formulu osmotskog tlaka valja ukljuiti koeficijent koji govori o koliini iona osloboenih disocijacijom
molekula: = i c R T. Na primjer, pri disocijaciji molekule natrijeva klorida oslobaaju se dva iona pa je vrijednost konstante,
i = 2 (NaCl Na+ + Cl- ).
Dvije otopine koje imaju isti osmotski tlak nazivamo izotonine otopine. Sa staninom tekudinom izotonine su otopine 0,9% NaCl i 5,3%
glukoze.
Primjeri zadataka
1. to je magla?
a) tekudina rasprena u tekudini b) plin raspren u tekudini
c) tekudina rasprena u vrstoj tvari d) voda rasprena u zraku
2. Kakva je otopina bila u epruveti ukoliko je nakon mudkanja dolo do njezinoga zamudenja bez promjene temperature?
a) prezasidena b) zasidena c) nezasidena d) pothlaena
3. Po 400 mL vode uliveno je u dvije odmjerne tikvice, jednu od 500 mL i jednu od 1000 mL. Tikvice su zaepljene i ostavljene
stajati na laboratorijskom stolu. Koliki je tlak para vode u tikvicama nakon 12 sati?
a) vedi je u vedoj tikvici b) vedi je u manjoj tikvici c) jednak je u obje tikvice d) nije ga mogude predvidjeti
4. U laboratorijsku au nasuto je, naizmjence, nekoliko slojeva usitnjenoga leda i kuhinjske soli. U kojem de temperaturnome
intervalu biti temperatura sadraja ae nakon 5 minuta?
a) od -20oC do 0oC b) od 0oC do 10 oC c) od 10oC do 30oC
5. (Matura 2010.) Mnoinske koncentracije etiriju navedenih vodenih otopina su jednake i iznose 0,1 mol L-1. Koja de od njih najbolje
voditi elektrinu struju? a) H2CO3 b) HNO3 c) H2S d) NH3
6.Crte prikazuje temperaturnu ovisnost topljivosti bakrova(II) sulfata u vodi.
Topljivost je izraena masenim udjelima zasidenih vodenih otopina (wsat).
6.1. Pri kojoj de temperaturi maseni udio soli
u zasidenoj otopini biti 25%? _________
6.2. Koliko se grama CuSO4 pri 50oC moe
maksimalno otopiti u 50 g vode?________
6.3. Kako nazivamo otopinu iji je maseni
udio soli 33% pri 60oC? _______________
7. Koja od navedenih otopina ima jednako vrelite kao i vodena otopina natrijeva
klorida mnoinske koncentracije c(NaCl) = 0,6 mol/L ?
a) FeCl3 (aq) c = 0,4 mol/L b) C6H12O6 (aq) c = 0,4 mol/L
c) K2SO4 (aq) c = 0,4 mol/L d) KNO3 (aq) c = 0,4 mol/L
8. Nainjena je smjesa od 25 mL vode i 50 mL etanola. Koji od ponuenih volumnih omjera izraava sastav prireene smjese?
a) V(voda) : V(etanol) = 1:2 b) V(voda) : V(etanol) = 1:3
c) V(voda) : V(etanol) = 2:1 d) V(voda) : V(etanol) = 3:1
9. Koji od ponuenih mnoinskih koncentracija odgovara vodenoj otopini prireenoj otapanjem 5,85 g natrijevog klorida
u 100 mL vode?
a) 0,1 mol L-1 b) 1,0 mol L-1 c) 0,01 mol L-1 d) 0,001 mol L-1
10. Izraunajte mnoinsku i masenu koncentraciju otopine dobivene mijeanjem 50 mL vodene otopine HCl mnoinske
koncentracije 2,0 mol/L i 150 mL vodene otopine HCl mnoinske koncentracije 0,10 mol/L.
11. (Matura 2010.) Kolika je u g dm-3 masena koncentracija 12%-tne vodene otopine octene kiseline ija gustoda iznosi 1,015 g cm-3?
a) 0,122 g dm-3 b) 1,22 g dm-3 c) 12,2 g dm-3 d) 122 g dm-3
12. Maseni udio amonijaka u nekoj vodenoj otopini je 0,25, a njezina gustoda je 0,91 kg L -1.Koliko je volumen amonijaka pri 27oC i tlaku
od 1013 hPa, potrebnoga za pripravu jedne litre te otopine?
13. Mijeanjem pola litre vodene otopine kalijeva hidroksida, mnoinske koncentracije 0,02 mol/L i pola litre vodene otopine
bromovodika jednake mnoinske koncentracije prireena je otopina Y. Kolika je koncentracija nastale soli u prireenoj otopini Y?

14.(Matura 2010.) Pripremljena je vodena otopina saharoze u prostoriji temperature 20oC. Postignuta gustoda otopine je 1,02 g cm-3, a
maseni udio saharoze u njoj je 0,05. Relativna molekulska masa saharoze je 342, a krioskopska konstanta vode 1,86 K kg mol -1.
14.1. Koliki je osmotski tlak ove otopine?
14.2. Izraunajte ledite te otopine.
15. Barijev sulfat je vrlo slabo topljiv talog.
a) Napiite jednadbu kemijske reakcije nastajanja barijeva sulfata reakcijom vodenih otopina natrijeva sulfata i barijeva klorida.
Obavezno napiite i agregacijska stanja reaktanata i produkata.
__________________________________________________________
b) Izraunajte masu natrijev sulfata potrebnu za taloenje barijeva sulfata iz 100 mL vodene otopine barijeva klorida ija je
masena koncentracija 20,820 g L-1.
16. Iz dviju otopina natrijeva klorida, od kojih je prva masenoga udjela 0.9%, a druga masenoga udjela 14%, treba prirediti 600 g
otopine masenoga udjela 5,0%. Koliko grama svake otopine treba uzeti?
Vjeba
1. Prilikom izvoenja pokusa, za koji je potrebna otopina pripravljena otapanjem 2 g K 2Cr2O7 u 100 ml koncentrirane sumporne kiseline,
iz kapaljke je na stol pala jedna kap te otopine. to je najvanije uiniti?
a) obudi kutu i staviti zatitne naoale b) staviti zatitne rukavice
c) odmah krpom obrisati stol d) kap odstraniti pomodu druge iste kapaljke
2. to de se dogoditi kada u prezasidenu vodenu otopinu limunske kiseline ubacimo kristalid limunske kiseline?
a) kristalid de se otopiti b) poet de kristalizacija limunske kiseline c) sustav de se ohladiti
3. U tri epruvete prireene su otopine triju tvari (kalijeva nitrata, limunske kiseline i natrijeva tiosulfata). Svaka otopina prireena je na
jednak nain. U svakoj je epruveti pomijeano 5 mL vode i 2 g tvari. Nakon toga je sadraj svake epruvete zagrijan te je dobivena bistra
otopina. Epruvete su ostavljene na stalku da se, tijekom nodi, ohlade. Sutradan je utvreno da se talog pojavio samo u jednoj epruveti.
to moe, sa sigurnodu, redi na temelju takvog rezultata pokusa?
a) dvije su otopine nezasidene b) jedna otopina je nezasidena c) jedna je otopina zasidena d) dvije su otopine zasidene
4. U ai 1 se nalazi vodovodna voda, a u ai 2 zasidena vodena otopina edera. U kojoj ai otopina ima nie ledite?
a) u ai 1 b) u ai 2 c) ledita otopina u aama su jednaka
5. Jednaku vrijednost imaju:
a) vrelita vodene otopine NaCl i iste vode b) talita vodenih otopina jednakih mnoinskih koncentracija NaCl saharoze
c) vrelita vodenih otopina NaCl (c=0,6 mol/L)2SO4 ( c=0,4 mol/L) d) talita istog metala i njegove legure
6. Vrelite neke tvari pri standardnim uvjetima je:
a) temperatura pri kojoj tvar prelazi iz krutog u tekude stanje b) temperatura koja je jednaka temperaturi ovrdivanja
c) temperatura pri kojoj dolazi do ruenja kristalne reetke d) jedno od mogudih agregatnih stanja tvari
e) temperatura pri kojoj je tlak para tekudine jednak atmosferskom tlaku
7. Otopi li se 1 mol nekog neelektrolita u 1 kg nekog otapala, ledite takve otopine bit de:
a) vie od ledita otopljene tvari za vrijednost ebulioskopske konstante dane otopljene tvari
b) nie od ledita otopljene tvari za vrijednost ebulioskopske konstante dane otopljene tvari
c) vie od ledita otapala za vrijednost ebulioskopske konstante danog otapala
d) nie od ledita otopljene tvari za vrijednost krioskopske konstante dane otopljene tvari
e) nie od ledita otapala za vrijednost krioskopske konstante danog otapala
8. Koji maseni omjer izraava sastav 50%-tne vodene otopine edera? a) 3:2 b) 2:3 c) 2:1 d) 1:1
9. Maseni udio klorovodika u koncentriranoj solnoj kiselini je 36%. Koliko puta treba razrijediti tu tekudinu da se pripravi 9%-tna otopina?
a) 6 b) 5 c) 4 d) 3
10. Mnoinska koncentracija vodene otopine sumporne kiselina je 0,50 mol/L. Kolika je masena koncentracija te otopine?
a) 0,50 g L-1 b) 98 g L-1 c) 490 g L-1 d) 49 g L-1
11. Pripremljeno je 100 g vodene otopine natrijeva klorida, masenoga udjela W= 0.050. Pripravljena je otopina razrijeena s dodatnih
100 g vode. Koliko grama natrijeva klorida ima u 100 g tako dobivene razrijeene otopine?
12. Otapanjem 92 g tvari u 100 g vode pripravljena je otopina X. Molarna masa otopljene tvari bila je 46 g/mol, a gustoda 1,085 g/ cm3.
Kolika je priblina mnoinska koncentracija pripravljene otopine X?
13. Otapanjem 2,2 g neke tvari dobiveno je 250 mL vodene otopine mnoinske koncentracije 0,020 mol/L. Izraunaj relativnu
molekulsku masu otopljene tvari.

14. a) Slike prikazuju ae s vodenim otopinama. Svaka tokica predstavlja jednu esticu otopljene tvari.
...... . .. ..
.... ... . ...
.. ... . .. . . . .
500 mL 500 mL 500 mL 500 mL 250 mL

otopina A otopina B otopina C otopina D otopina E
Mnoinska koncentracija otopljene tvari najmanja je u otopini _______.
b) Dodamo li otopini A 500 mL vode, njena mnoinska koncentracija postat de jednaka koncentraciji otopine_____.
c) Pomijeamo li otopine A i B, dobivena otopina imat de jednaku mnoinsku koncentraciju kao i otopina____.
15. Otapanjem 23,759 g neke tvari dobiveno je 250,0 mL vodene otopine mnoinske koncentracije 0,900 mol/L.
15.1. Izraunajte molarnu masu otopljene tvari.
15.2. Kojoj od ovih tvari: Na2CO3, NaClO3, H2SO4 ili H3PO4 odgovara izraunata molarna masa? ____________
15.3. Nacrtajte Lewisovu strukturnu formulu aniona tvari izabrane u zadatku 15.2.
16. U tablici su dani maseni udjeli zasidenih otopina (wsat) kalijeva nitrata pri razliitim temperaturama.
t /oC 10 20 30 40
wsat(KNO3)/% 17,6 24,2 31,3 38,6
Ako je u 120 g vode pri 50oC otopljeno 60 g kalijeva nitrata, koliko de se grama soli istaloiti kada se otopina ohladi do 20oC?
X. CJELINA: KISELINE I BAZE, pH, PUFERI

Elektrolitika disocijacija je proces rastavljanja ionski graene tvari na slobodne ione u otopini. Pri tome su osloboeni ioni okrueni
molekulama vode ili drugog otapala.
Brnstedova teorija kiselina i baza: kiseline su proton donori, a baze su proton akceptori.
Lewisova teorija kiselina i baza: kiselina je svaka tvar koja moe primiti elektronski par (elektron akceptor). Baza je svaka tvar koja moe
dati elektronski par (elektron donor).
Kiseline nastaju:
- reakcijom oksida nemetala i vode, na primjer : P4O10 + 6 H2O 4 H3PO4
- otapanjem hidrida nemetala u vodi, na primjer: HCl (g) + H2O (l) H3O+ (aq) + Cl- (aq)
Jakost kiselina ovisi o stupnju disocijacije molekula kiseline na ione. Najvedi broj oksonijevih iona vieprotonske kiseline otputaju u
prvom stupnju disocijacije.
Stupanj disocijacije se oznaava znakom alfa i iskazuje se u postocima. O broju disociranih molekula ovisi kiselost otopine i njezina
mnoinska koncentracija oksonijevih iona, a time i pH vrijednost.
Najjae kiseline su: HClO4 , HI, HBr, HCl, H2SO4, HNO3
Srednje po jakosti su kiseline: H2SO3, H3PO4, CH3COOH
c = co x
Slabe kiseline su: H2CO3 , H2S, H2O
Indikatori za kiseline su:
- metiloran, mijenja boju iz naranaste u crvenu
- plavi lakmus, mijenja boju iz plave u crvenu
- univerzalni indikator, mijenja boju iz ute u crvenu.
Mjerenjem elektrine provodljivosti moe se vidjeti da destilirana voda vrlo slabo provodi struju. Kroz otopinu struju provode samo ioni,
pa stoga proizlazi da je ista voda slabo disocirana:
H2O (l) + H2O (l) H3O +(aq) + OH- (aq)
Ionski produkt vode (Konstanta vode), Kw = [H3O+] [OH-] , pri 25oC ima vrijednost: Kw = 1 x 10-14 mol2 dm-6
U vodenoj otopini koncentracije iona su meusobno zavisne. Ako se poveda koncentracija oksonijevog iona, smanjit de se koncentracija
hidroksidnog iona i obratno. Na taj nain je vrijednost konstante vode uvijek ista, bez obzira na pH otopine.
Otopine u kojima je koncentracija oksonijevih iona jednaka koncentraciji hidroksidnih iona nazivamo neutralnim otopinama. Iz
praktinih razloga kemiari koriste skalu za izraavanje koncentracije oksonijevih iona koja je definirana slijededim izrazom:
pH = - log ( [H3O+] mol dm-3).
Baze
Najede baze - vodene otopine hidroksida metala (luine).

Luine nastaju:
a) reakcijom metala 1. i 2. grupe s vodom : 2Na + 2H2O 2NaOH + H2
b) reakcijom oksida metala s vodom : CaO + H2O Ca(OH)2
c) otapanjem hidroksida metala u vodi: NaOH (s) Na+(aq) + OH-(aq)
Jakost luina takoer ovisi o stupnju disocijacije baze u vodi.
Jake baze su: CsOH, RbOH, KOH, NaOH, LiOH, Ba(OH)2, Sr(OH)2, Ca(OH)2
Slaba baza: NH4OH
Indikatori za baze su:
- fenolftalein, mijenja boju iz bezbojne u ljubiastu
- crveni lakmus, mijenja boju iz crvene u plavu
- univerzalni indikator, mijenja boju iz ute u plavu
- metiloran, mijenja boju iz naranaste u utu
Ravnotea u otopinama kiselina i baza moe se iskazati koncentracijskom konstantom ravnotee, Kc . Ako je vrijednost konstante
pozitivna i velika, onda je kiselina jaka i obratno. Konstanta moe imati razliite fizikalne jedinice (ovisno o raunu), a moe biti i broj
bez fizikalnih jedinica.
HA + H2O H3O+ + A- BOH B+ + OH-
[ H3O +] [ A-] [ B+] [ OH-]

__________________ __________________
Kc = Kc =
[HA] [BOH]
Puferi su otopine stalnog iznosa pH vrijednosti. Njihova pH vrijednost se znaajno ne mijenja dodatkom kiseline ili baze. Pufer je smjesa
slabe kiseline i njezine soli ili smjesa slabe baze i njezine soli.
Neutralizacija
Neutralizacija je reakcija izmeu kiseline i baze kojom nastaje voda i sol. Neutralizacija je egzotermna promjena.
Primjer: 2 KOH + H2SO4 2 H2O + K2SO4
U reakciji neutralizacije kiselinu moe zamijeniti oksid nemetala, a bazu moe zamijeniti oksid metala,
na primjer: SO3 + CaO CaSO4
Soli
Metode dobivanja soli:
1. reakcija metala i nemetala : 2Na + Cl2 2 NaCl
2. reakcija metala i kiseline: Zn + 2 HCl H2 + ZnCl2
3. reakcija metalnog oksida i kiseline: CuO + HNO3 Cu(NO3)2 + H2O
4. reakcija hidroksida metala i kiseline: Mg(OH)2 + 2 HCl MgCl2 + 2H2O
Hidroliza soli podrazumijeva reakciju soli s molekulama vode. Prilikom hidrolize soli ponovno nastaje kiselina i baza, a pH otopine ovisi o
jakosti kiseline i baze tj. o njihovom stupnju disocijacije. Tako otopine soli mogu pokazivati kiselu, neutralnu ili bazinu reakciju.
Primjer reakcije hidrolize soli:
1. kada nastaje neutralna otopina: NaCl + 2H2O Na+ + Cl- + H3O+ + OH-
2. kada nastaje bazina otopina: Na2CO3 + 2H2O 2Na+ + OH- + H2CO3
3. kada nastaje kisela otopina: (NH4)2SO4 +4H2O 2NH4OH + 2H3O+ + SO42-
Primjeri zadataka
1. Koja de od navedenih tekudina obojiti fenolftalein?
a) solna kiselina b) natrijeva luina c) otopina kuhinjske soli d) tekudina iz akumulatora
2. to je kiselo-bazni indikator?_____________________________________________________________
3. Koja je od navedenih jedinki, prema Brnsted-Lowryevoj teoriji kiselina i baza, konjugirana baza hidrogensulfatnog iona?
a) molekula sumporne kiseline b) sulfatni ion c) molekula vode d) hidroksidni ion
4. Koja je od navedenih jedinki, prema Brnsted-Lowryevoj teoriji kiselina i baza, konjugirana baza hidrogenkarbonatnog iona?
a) karbonatni ion b) molekula karbonatne kiseline c) molekula vode d) hidroksidni ion
5. Koja de od navedenih tvari, ako se otopi u vodi, dati kiselu otopinu?
a) kalcijev klorid b) natrijev karbonat c) natrijev sulfat d) amonijev klorid
6. Koje od navedenih jedinki uzrokuju promjenu pH-vrijednosti otopine tijekom otapanja natrijevoga cijanida u vodi?
a) HCN b) H3O+ c) CN- d) Na+
7. Koja od navedenih otopina kalijevih soli moe posluiti za neutralizaciju uzorka solne kiseline?
a) otopina sulfata b) otopina nitrata c) otopina bromida d) otopina fosfata
-1
8. Pripravljena je solna kiselina mnoinske koncentracije 0.001 mol L . Uzet je dio te otopine i razrijeen je sto puta. Kolika je pH
vrijednost otopine dobivene razrjeivanjem? a) 3 b) 4 c) 5 d) 6

9. Prireena je vodena otopina natrijeva sulfata otapanjem soli u destiliranoj vodi. Prireena otopina ostavljena je
stajati na laboratorijskom stolu. U kojem de podruju pH-vrijednosti biti pH- vrijednost te otopine nakon nekoliko sati?
a) manjem od 5 b) izmeu 5 i 7 c) izmeu 7 i 9 d) vedem od 9
10. Pri 25oC pH-vrijednost vodene otopine neke tvari je 4. Koja od navedenih vrijednosti mnoinskih koncentracija hidroksidnih
iona odgovara toj otopini?
a) c(OH-) = 10-8 mol dm-3 b) c(OH-) = 10-9 mol dm-3 c) c(OH-) = 10-10 mol dm-3 d) c(OH-) = 10-11 mol dm-3
11. (Matura 2010.)Pri temperaturi od 25oC pH- vrijednost neke vodene otopine je 5. Kolika je , izraeno u mol dm-3, mnoinska
koncentracija hidroksidnih iona u toj otopini? a) 10-14 b) 10-9 c) 10-5 d) 10-4
12. (Matura 2010.) Neka vodena otopina ispitana je plavim lakmusovim papiridem koji je u kontaktu s njom pocrvenio. U otopinu je uz
mijeanje dodan natrijev hidrogenkarbonat. U kontaktu s tako prireenom otopinom crveni je lakmusov papirid poplavio. Koju je tvar
potrebno dodati kako bi dobivena otopina ponovno obojila lakmusov papirid u crveno?
a) otopinu octa b) vodu vapnenicu c) otopinu lakmusa d) vodeno staklo
13. (Matura 2010.) Koliko je litara destilirane vode potrebno dodati dvjema litrama vodene otopine ija pH- vrijednost iznosi 2 kako bi
se priredila otopina ija de pH-vrijednost iznositi 3? a) 2 b) 8 c) 18 d) 22
14. (Matura 2010.) Otapanjem koje od navedenih soli u vodi ne de dodi do promjene pH-vrijednosti?
a) CH3COONa b) NaNO3 c) NaHCO3 d) NaCN
15. (Matura 2010.)Pri kojoj je od navedenih pH-vrijednosti vodena otopina najkiselija? a) 1 b) 3 c) 9 d) 11
16. Produkt topljivosti crvenoga srebrovoga kromata je Ksp(Ag2CrO4) = 7,8 .10-5 mol3L-3, a produkt topljivosti bijeloga srebrovoga klorida
je Ksp(AgCl) = 1,1 . 10-10 mol2L-2. to de se od navedenoga dogoditi s crvenim talogom kad u epruvetu koja sadri otopinu i talog
srebrovoga kromata dodamo otopinu natrijevoga klorida?
a) nita se nede dogoditi b) crveni talog de nestati c) povedat de se koliina crvenoga taloga
17. (Matura 2010.)Natrijev fosfat dodaje se tvrdoj vodi, a slui za omekavanje vode koja se rabi u tehnike svrhe. Vievalentni kationi
prisutni u tvrdoj vodi povezuju se s fosfatnim anionima iz natrijeva fosfata pri emu nastaju vrlo slabo topljivi spojevi koji se istaloe.
17.1. Reagira li navedena otopina Na3PO4 kiselo, lunato ili neutralno? _______________
17.2. Napiite jednadbu kemijske reakcije kojom dete objasniti odgovor na prethodno pitanje. ____________________________
17.3. Napiite jednadbe kemijskih reakcija kojima dete opisati zato je otopina hidrogenfosfata lunata, a otopina
dihidrogenfosfata kisela. ______________________________________________________________
17.4. Lewisovim simbolima prikaite strukturu molekule fosforne kiseline.
17.5. Kojim demo geometrijskim tijelom opisati prostornu grau molekule fosforne kiseline?
18. Kolika je pH-vrijednost otopine dobivene mijeanjem 100 mL vodene otopine HCl mnoinske koncentracije 20 mmol/L i 200 mL
vodene otopine Ca(OH)2 mnoinske koncentracije 10 mmol/L?
19. Kolika je pH-vrijednost vodene otopine kalcijeva hidroksida prireene otapanjem 3,7 g kalcijeva hidroksida u 2,0 L destilirane vode?
20. Pri istoj temperaturi vodena otopina kiselina HAx [c(HAx)= 1,0 mol dm-3] ima manju pH- vrijednost od vodene otopine kiselije HAy
[c(HAy)= 1,0 mol dm-3]. Koji od navedenih izraza ispravno opisuje navedeni odnos?
a) Ka (HAx) = Ka (HAy) b) Ka (HAx) < Ka (HAy) c) Ka (HAx) > Ka (HAy)
21.1. to su, u smislu Brnsted-Lowryeve teorije kiselina i baza, molekule metilorana u kiselome mediju?
__________________________________________________________________________________________
21.2. Kada u destiliranu vodu dodamo natrijev karbonat, on de se otopiti. to su u smislu Brnsted-Lowryeve teorije kiselina i baza, u
tom sluaju molekule vode? ________________________________________________
22.3. Napiite jednadbu kemijske reakcije kojom dete prikazati dobivanje amonijeve luine.
__________________________________________________________________________________________
21.4. Pomijeano je 50 mL vodene otopine solne (klorovodine) kiseline ija je mnoinska koncentracija 0,2 mol L -1 i 50 mL amonijeve
luine iste mnoinske koncentracije. Je li dobivena otopina kisela, neutralna ili lunata i hode li promijeniti boju plavoga lakmusova
papira?
__________________________________________________________________________________________
21.5. Je li vodena otopina modre galice kisela, neutralna ili lunata?
Vjeba
1. Koja de od navedenih vodenih otopina obojiti fenolftalein?
a) otopina barijevoga klorida b) otopina natrijevoga nitrata
c) otopina duikovoga(II) oksida d) otopina natrijevoga karbonata
2. Kakve de boje biti metiloran u otopini kalijevoga karbonata?
a) ute b) crvene c) naranaste d) ruiaste
3. Navedite barem etiri kiselo-bazna indikatora osim fenolftaleina:_____________________________________________

4. to od navedenoga nastaje reakcijom sumporovog dioksida i vode?

a) sumporasta (sulfitna) kiselina b) sumporna (sulfatna) kiselina
c) sumporovodina kiselina d) pirosumporna kiselina
5. Koja je od navedenih jedinki, prema Brnsted-Lowryevoj teoriji kiselina i baza, konjugirana baza hidrogensulfitnog iona?
a) H2SO4 b) SO4- c) SO32- d) H2SO3
6. Koja de od navedenih tvari otapanjem u vodi dati lunatu otopinu?
a) amonijev klorid b) kalcijev klorid c) kalijev cijanid d) kalijev klorid
7. Koja de od navedenih tvari, ako ju se pomijea s vodom, povedati njezinu pH-vrijednost?
a) SO2 b) NH3 c) CH4 d) H2S
8. to de nastati mijeanjem jednakih volumena vodenih otopina natrijeva klorida i barijeva klorida ije su mnoinske koncentracije 0,1
mol L-1?
a) kisela otopina b) lunata otopina c) neutralna otopina d) mutna otopina
9. Koja od navedenih otopina kalijevih soli moe posluiti za neutralizaciju uzorka kalijeve luine?
a) otopina hidrogenkarbonata b) otopina hidrogensulfata
c) otopina hidrogenfosfata d) otopina acetata
10. (Matura 2010.) Koja od navedenih jednadbi kemijskih reakcija prikazuje neutralizaciju?
a) 2 Ca + O2 2 CaO b) HNO3 + H2O H3O+ + NO3-
c) Zn + 2 HCl ZnCl2 + H2 d) C3H7COOH + NaOH C3H7COONa + H2O
11. (Matura 2010.) Pretpostavimo da je stupanj disocijacije kiseline 1. Koliko de molekula te kiseline biti disocirano u
1L vodene otopine ija je mnoinska koncentracija 0,1 mol L-1?
a) 1,20 . 1022 b) 3,01 . 1022 c) 6,02 . 1023 d) 1,20 . 1024
12. Pomijeano je 50 mL vodene otopine solne kiseline ija je mnoinska koncentracija 0,2 mol/L i 50 mL barijeve luine iste mnoinske
koncentracije. U dobro pomijeanu dobivenu otopinu dodano je nekoliko kapi fenolftaleina. Objasnite je li dolo do njegova obojenja?
13. Mijeanjem vodenih otopina barijeva klorida i natrijeva sulfata nastaje bijeli talog. Koja od ponuenih jednadbi kemijske reakcije
opisuje nastajanje bijeloga taloga?
a) Na+(aq) + Cl- (aq) NaCl (s) b) Na+(aq) + SO42- (aq) Na2SO4 (s)
2+ 2-
c) Ba (aq) + SO4 (aq) BaSO4 (s) d) Ba2+(aq) + SO32-(aq) BaSO3 (s)
14. Kada pomijeamo vodene otopine aluminijeva klorida i natrijeva karbonata, pojave se bijeli elatinozni talog i mjehuridi plina. Koja je
od navedenih jednadbi kemijske reakcije primjerena opisanoj kemijskoj promjeni?
a) 2 AlCl3 + 3 Na2CO3 + 3 H2O 6 NaCl + 2 Al(OH)3 + 3 H2 + 3 CO2 b) 2 AlCl3 + Na2CO3 + H2O 2 NaCl + 2 Al(OH)3 + CO2
c) 2 AlCl3 + 3 Na2CO3 + 3 H2O 6 NaCl + 2 Al(OH)3 + 3 O2 + 3 CO2 d) 2 AlCl3 + 3 Na2CO3 + 3 H2O 6 NaCl + 2 Al(OH)3 + 3 CO2
15. Konstante disocijacije kiselina HAx i HAy imaju ove vrijednosti: Ka (HAx)= 1,0 . 10-2 mol L-1 i Ka (HAy) = 1 . 10-3 mol L-1 . Na temelju toga
moemo redi :
a) da HAx slabije disocira od HAy b) da HAx disocira sto puta jae od HAy
c) da HAy disocira deset puta jae od HAx d) da HAy slabije disocira od HAx
XI. CJELINA: TERMOKEMIJA

Energija kemijske reakcije
Termokemija je dio kemije koji prouava oslobaanje, troenje ili izmjenu energije pri kemijskim reakcijama.
U termokemijskim jednadbama navode se :
a) agregacijska stanja tvari b) temperaturu pri kojoj se reakcija odvija c) promjena entalpije (H)
Entalpija je promjena toplinskog sadraja u sustavu. To je toplina koja se tijekom fizikalne ili kemijske promjene oslobodi ili vee pri
konstantnom tlaku.
Ako se toplina dovodi sustavu entalpija ima pozitivan predznak i to je endoterman proces (H > 0).
Ako se toplina oduzima sustavu, entalpija ima negativan predznak i to je egzotermni proces (H < 0).
Standardne molarne entalpije nastajanja svih elementarnih tvari jednake su nuli.
fHm = molarna entalpija stvaranja
cHm = molarna entalpija sagorijevanja
bH = entalpija veze
sHm =molarna entalpija taljenja
lHm = molarna entalpija isparavanja
Standardna molarna entalpija nastajanja spoja jednaka je toplini koja se oslobodi kad iz elemenata nastane 1 mol spoja.
Hess-ov zakon: prirast entalpije u nekom procesu jednak je razlici standardnih molarnih entalpija produkata i standardnih molarnih
entalpija reaktanata.
rH = fH (produkti) fH (reaktanti)

Entropija i Gibbsova energija

Spontano se dogaaju one promjene koje uzrokuju povedanje nereda (kaotinosti). Stupanj nereda ili kaotinosti mjeri se fizikalnom
veliinom koja se zove entropija, a oznaavamo je znakom S. Entropija je funkcija stanja sustava i ne ovisi o putu kojim su reaktanti
preli u produkte.
Drugi zakon termodinamike: pri svakome realnom spontanom procesu entropija izoliranog sustava uvijek raste.
Spontane egzotermne promjene pokrede velik porast entropije koji stvaraju u okolini.
Spontane endotermne promjene pokrede velik porast entropije koji stvaraju u samoj reakcijskoj smjesi.
Gibbsova energija je dio entalpije sustava koji se moe koristiti za povedanje entropije, odnosno za obavljanje rada. Gibbsova energija
daje kriterije o spontanosti kemijskih reakcija.
G = H TS
Ako je vrijednost G negativna, reakcija se odvija spontano od reaktanata prema produktima.
Ako je vrijednost G jednaka nuli, reakcija se nalazi u stanju ravnotee.
Ako je vrijednost G pozitivna, reakcija se ne odvija spontano.
Ako je H < 0 i S > 0 promjena se odvija spontano pri svakoj temperaturi.
Ako je H < 0 i S < 0 promjena se odvija spontano samo pri niskoj temperaturi
Ako je H > 0 i S > 0 promjena se odvija spontano samo pri visokoj temperaturi
Ako je H > 0 i S < 0 promjena nije spontana pri bilo kojoj temperaturi
Primjeri zadataka
1. Entalpija kondenzacije za promjenu H2O (g) H2O (l) je:
a) negativna te je promjena endotermna b) negativna te je promjena egzotermna
c) pozitivna te je promjena endotermna d) pozitivna te je promjena egzotermna
2. Entalpije isparavanja vode, benzena i etera iznose 40.7kJ/mol, 30.7 kJ/mol i 25.9 kJ/mol. Koja tvrdnja nije tona:
a) vrelite vode je pri atmosferskom tlaku najvie b) eter ima vie vrelite od benzena
c) benzen ima vie vrelite od etera d) vrelite vode je vie od vrelita benzena
e) vrelita vode, etera i benzena ovise o atmosferskom tlaku
3. (Matura 2010.)Koja je od navedenih promjena egzotermna?
a) taljenje leda b) kondenzacija vode c) vrenje propanola d) sublimacija kamfora
4. Odredite reakcijsku entalpiju za proces C2H4(g) + H2O(l) C2H5OH (l) ako su :
fH (H2O)= -285.8 kJmol-1 fH (C2H4)= -277.6 kJmol-1 fH (C2H5OH)= + 52.3 kJmol-1
-1 -1 -1
a) +615.7 kJmol b) 615,7 kJmol c) + 567.1 kJ mol d) 567.1 kJmol-1
5. Za koji od slijededih procesa S ima negativan predznak?
a) Br2 (l) Br2 (g) b) O2 (g) 2 O (g) c) N2 (g; 10 bar) N2 (g; 1 bar)
d) N2 (g) + 3 H2 (g) 2NH3 (g) e) C (s) + H2O (g) CO (g) + H2 (g)
6. Za entropiju je tona tvrdnja:
a) Prirast entropije ovisi o putu pretvorbe. b) Jednaki prirast entalpije uzrokuje isti prirast entropije u razliitim okolnostima.
c) Prirast entropije okoline razmjeran je temperaturi. d) Entropija raste ekspanzijom plina.
e) Molarna entropija izraava se jedinicom kJ/mol
7. Neki je proces egzoterman i praden je porastom entropije. Navedeni proces:
a) nije spontan, G < 0 b) je spontan, G > 0 c) nije spontan, G > 0
d) je spontan, G < 0 e) je spontan, G=0
8.(Matura 2010.) Termikom razgradnjom kalcijeva karbonata nastaju
ugljikov dioksid i kalcijev oksid. Graf prikazuje ovisnost mase razvijenoga
ugljikova dioksida o vremenu arenja.
8.1.Kolika je masa ugljikova dioksida razvijenoga tijekom 80 minuta
arenja kalcijeva karbonata? ___________________
8.2. Napiite jednadbu kemijske reakcije iz zadatka 8.1.
________________________________
8.3. Rabedi vrijednosti standardnih entalpija stvaranja spoja izraunajte
reakcijsku entalpiju za reakciju termikog raspada kalcijeva karbonata
pri temperaturi od 25oC i tlaku od 101 kPa.
fH(CaO) = - 635,5 kJ mol-1 fH(CO2) = - 393,5 kJ mol-1
-1
fH(CaCO3) = - 1206,9 kJ mol
8.4. Kako se naziva proces koji ima pozitivnu vrijednost reakcijske
entalpije? _____________________________
8.5. Nacrtajte entalpijski dijagram za zadatak 8.3.

Vjeba
1. Standardna entalpija stvaranja elemenata:
a) ima karakteristinu vrijednost za svaki element b) manje je od nule za sve elemente
c) vie je od nule za sve elemente d) iznosi nula za sve elemente
e) iznosi jedan za sve elemente
2. to znai tvrdnja da reakcijska entalpija stvaranja duikova (IV) oksida iznosi 33,2 kJmol -1 ?
a) da je reakcija stvaranja egzotermna b) da se zbiva pri temperaturi od 33,2oC
c) da je za nastajanje 1 mola tvari potrebno 66,6 kJ energije d) da je reakcija stvaranja endotermna
3. Entropija sustava raste pri:
a) taljenju b) smrzavanju c) kondenzaciji d) kristalizaciji e) hlaenju
4. Za entropiju vrijedi tvrdnja:
a) to je manja vrijednost entropije, vedi je stupanj nereda sustava
b) to je veda vrijednost entropije, veda je vjerojatnost napredovanja procesa
c) entropija ne ovisi samo o stanju sustava
d) prirast entropije ovisi o putu pretvorbe
e) povedava se pri prijelazu tvari iz tekudeg u vrsto stanje
5. S > 0 vrijedi za reakciju:
a) sublimaciju snijega b) kondenzaciju vodene pare c) kristalizaciju prezasidene otopine soli
d) smrzavanje vode u led e) niti jedan odgovor nije toan
6. Ako je pri konstantnom tlaku neki proces nespontan pri svakoj temperaturi, onda je on:
a) egzoterman i praden povedanjem entropije b) endoterman i praden smanjenjem entropije
c) egzoterman i praden smanjenjem entropije d) endoterman i praden povedanjem entropije
e) endoterman uz nepromijenjenu entropiju
7. Neka je reakcija spontana pri niskim, a nespontana pri visokim temperaturama ako je:
a) rH< 0 i rS < 0 b) rH > 0 i rS > 0 c) rH< 0 i rS > 0 d) rH> 0 i rS < 0
8. Za proces opisan slikom uz navedene uvjete, promjena entropije okoline:
a) veda je od nule b) manja je od nule c) jednaka je nuli d) ne moe se predvidjeti
A B
VA = VB T okolina > T sustav

stijenke sustava su dijatermike, tj. dozvoljavaju prijenos topline
XII. CJELINA: Kemijska ravnotea

Neki sustav je u ravnotei ako ne dolazi do izmjene tvari ili energije s okoliem.
Konstanta ravnotee kemijske reakcije definirana je pri stalnoj temperaturi, omjerom umnoka koncentracije produkata i reaktanata
potenciranih njihovim stehiometrijskim koeficijentima.
Opda formula konstante ravnotee za reakciju: aA + bB cC + dD glasi :
Na poloaj ravnotee moe se utjecati djelovanjem na sustav izvana:
[C]c [D]d
- promjenom koncentracije neke tvari ______________
Kc =
- promjenom tlaka (ukoliko je barem jedna tvar plin) [A]a [B]b
- promjenom temperature
Le Chatelier-ovo naelo glasi: kada se na neki sustav u ravnotei djeluje izvana on de reagirati tako da se to djelovanje smanji.
Utjecaj promjene temperature na ravnoteu u kemijskoj reakciji:
a) egzotermna reakcija smanjenje temperature pomie ravnoteu na stranu produkata, a povedanje na stranu reaktanata.
b) endotermna reakcija povedanje temperature pomie ravnoteu na stranu produkata, a smanjenje temperature na stranu
reaktanata.
Utjecaj promjene tlaka na dinamiku ravnoteu u kemijskoj reakciji:
a) ako se tijekom reakcije smanjuje volumen plinovitih produkata povedanje tlaka pomie ravnoteu na stranu produkata ( i
obratno)
b) ako se tijekom reakcije povedava volumen plinovitih produkata onda smanjenje tlaka pomie ravnoteu na stranu produkata ( i
obratno).

Primjeri zadataka
1. Navedite kako konstanta ravnotee egzotermne reakcije ovisi o slijededim fizikalnim veliinama:
a) o tlaku __________________________________________________________
b) o temperaturi ____________________________________________________
c) o koncentracijama reaktanata____________________________________
d) o koncentracijama produkata ____________________________________
2. Na poloaj ravnotee ne moe se djelovati:
a) promjenom temperature b) promjenom tlaka c) odvoenjem jednog od produkata
d) povedanjem koncentracije reaktanata e) uporabom katalizatora
3. Ako se poveda tlak, u kojem de procesu pomak ravnotee biti na stranu produkata?
a) 2NO2 (g) 2NO(g) + O2(g) b) H2(g) + I2(g) 2HI(g)
c) PtO2(s) + 2 Cl2 (g) PtCl4(s) + O2(g) d) 2HCl(g) H2(g) + Cl2(g)
4. Za sustav u ravnotei A + BC, ravnotene koncentracije su c(A)=0.01; c(B)=0.02; c(C)=0.03. Konstanta ravnotee ima vrijednost:
a) 150 mol dm-3 b) 15 mol dm-3 c) 150 mol-1 dm3 d) 15 mol-1 dm-3 e) 150
5.Veliko povedanje tlaka u reakcijskome sustavu zaustavilo je neku kemijsku reakciju. to se na temelju toga moe zakljuiti o toj
kemijskoj reakciji?
a) da je katalitika b) da se zbiva u tekudoj fazi
c) da se usporava porastom temperature d) da je barem jedan od produkata plinovit
6. Slika prikazuje ovisnost koncentracije dviju tvari u reakcijskoj smjesi stalna volumena o vremenu t.
6.1. Napiite odgovarajudu jednadbu kemijske reakcije.
___________________________________________
6.2. Izraunajte konstantu ravnotee.
7. Slika prikazuje ovisnost koncentracije triju tvari u reakcijskoj smjesi stalna volumena o vremenu t.
____________________________________________
8. (Matura 2010.)U kojem se primjeru promjenom tlaka ne moe djelovati na kemijsku ravnoteu?
a) CH4 (g) + 2 O2 (g) CO2 (g) + 2 H2O (g) b) 2 O (g) + 2 O2 (g) 2 O3 (g)
c) 2 BaO2 (s) 2 BaO (s) + O2 (g) d) 4 NH3 (g) + 5 O2 (g) 4 NO (g) + 6 H2O (g)
9. (Matura 2010.) Nastajanje klorovodika zbiva se prema slijededoj jednadbi kemijske reakcije:
H2 (g) + Cl2 (g) 2 HCl (g). Koja de od navedenih promjena povedati udio molekula produkta u reakcijskoj smjesi?
a) povedanje tlaka b) snienje tlaka c) dovoenje klora d) odvoenje vodika
10. (Matura 2010.)Za nastajanje sumporovodika vrijedi slijededa jednadba kemijske reakcije: H 2 (g) + S (s) H2S (g) ; r H <0.
Koja de od navedenih promjena povedati ravnotenu koncentraciju molekula produkta u reakcijskoj smjesi?
a) povedanje tlaka b) smanjenje tlaka c) snienje temperature d) povienje temperature
Vjeba
1. Neka tvar nastaje prema reakciji: 2A(g) B(g). Kakav je utjecaj smanjenja tlaka u reakcijskom sustavu na tu kemijsku promjenu?
a) povedanje mnoinskog udjela produkta b) nema utjecaja na ovu kemijsku promjenu
c) smanjenje mnoinskog udjela produkta
2. Brojana vrijednost konstante ravnotee neke kemijske reakcije ovisi samo o:
a) koncentraciji reaktanata b) tlaku komponenata u reakcijskoj smjesi
c) upotrebljenom katalizatoru d) temperaturi
3. Izdvojite reakciju u kojoj se ravnotea pomie u desno povedanjem temperature, a promjena tlaka nema utjecaja na ravnoteu:
a) 3H2 (g) + N2 (g) 2 NH3 (g) H= - 92 kJ/mol
b) N2O4 (g) 2 NO2 (g) H= + 92 kJ/mol
c) 2SO2 (g) + O2 (g) 2SO3 (g) H= + 57 kJ/mol
d) SO2(g) +NO2(g) NO(g) +SO3(g) H= - 78 kJ/mol
e) H2 (g) + I2 (g) 2HI (g) H= + 61 kJ/mol

4. Koja tvrdnja vezana za kemijsku ravnoteu nije tona:

a) Na poloaj kemijske ravnotee moe se djelovati promjenom koncentracije reakcijskih komponenata, tlaka i temperature.
b) Zagrijavanjem se smanjuje iskoritenje endotermnim reakcijama.
c) U toku kemijske reakcije uspostavlja se dinamika ravnotea.
d) Dodatkom katalizatora ne moe se utjecati na poloaj ravnotee.
e) O smjeru pomaka ravnotee pod utjecajem vanjskih inilaca govori Le Chatelierov princip.
5. Standardna reakcijska entalpija za reakciju: C2H2(g) + 5/2 O2(g) 2CO2(g) + H2O(l), iznosi rH= -1300 kJ/mol. to de pogodovati
pomicanju ravnotee u smjeru nastajanja produkata, a nakon uspostavljanja ravnotee sustava u zatvorenoj reakcijskoj posudi pri 25oC?
a) zagrijavanje b) smanjenje tlaka
c) povedanje volumena reakcijske posude d) dodatak katalizatora
e) odvoenje vode f) dodatak inhibitora
6. (Matura 2010.) Zadana je kemijska reakcija : 2 SO2 (g) + O2 (g) 2 SO3 (g) ; r H <0.
Kako na njezinu kemijsku ravnoteu, prema Le Chatelierovome naelu, utjee porast temperature reakcijskoga sustava?
a) pomie ravnoteu prema reaktantima b) pomie ravnoteu prema produktima c) ne utjee na kemijsku ravnoteu
7. Slika prikazuje ovisnost koncentracije dviju tvari u reakcijskoj smjesi stalna volumena o vremenu t.
____________________________________________
7 .2. Izraunajte konstantu ravnotee.
8. Crte prikazuje ovisnost mnoinske koncentracije triju tvari o

vremenu t u reakcijskoj smjesi stalna volumena.
_________________________________________
XIII. CJELINA: KINETIKA KEMIJSKIH REAKCIJA

Brzina kemijske reakcije je brzina promjene koncentracije reaktanata i produkata. Odnosno, to je brzina kojim se reaktanti
troe, a produkti nastaju. Mjeri se mnoinom reaktanata ili produkata utroenih ili nastalih u jedinici vremena. Iskazuje se jedinicom mol
s-1. Brzina kemijske reakcije ovisi o energiji aktivacije, meusobnoj orijentaciji molekula u trenutku sudara, koncentraciji reaktanata,
temperaturi, dodirnoj povrini reaktanata i prisutnosti katalizatora. Na promjenu brzine kemijske reakcije utjee promjena koncentracije
tvari, promjena tlaka kod plinovitih smjesa, promjena temperature, agregatno stanje tvari i graa molekula.
Matematika zakonitost (jednadba) kojoj se pokorava brzina neke kemijske reakcije moe se odrediti samo eksperimentom.
Na osnovi stehiometrijske jednadbe reakcije ne moe se nita zakljuiti o brzini kemijske reakcije. Vedina kemijskih reakcija dogaa se u
vie koraka, a svaki korak najede ukljuuje raspad jedne estice ili meusobnu reakciju dviju estica. Najsporija reakcija u nizu odreuje
brzinu ukupne reakcije.
Reakcije za koje je brzina proporcionalna koncentraciji jednog reaktanta zovu se reakcije prvog reda. Opdenito vrijedi da
povedanje koncentracije reaktanata dovodi do povedanja brzine kemijske reakcije. U reakcijama meu plinovima povedanje tlaka
proizvodi isti uinak. Kada brzina reakcije ovisi o koncentraciji dvaju reaktanata onda se takva reakcija naziva reakcija drugog reda. Kada
ima vie od dva reaktanata, tada suma njihovih stehiometrijskih koeficijenata daje red reakcije.
Elektroliza je primjer reakcije koja se zbiva stalnom brzinom i ne ovisi o koncentraciji reaktanata. Takve se reakcije nazivaju
reakcijama nultog reda.
Utjecaj temperature na brzinu kemijske reakcije pri vedini kemijskih reakcija brzina se podvostrui kad temperatura poraste za 10 oC.
Energija aktivacije
Da bi dolo do kemijske reakcije, estice tvari se moraju sudariti. U plinovima i tekudinama se estice bre gibaju, a prosjena
brzina njihovog gibanja ovisi o temperaturi. Pojedine estice imaju razliite brzine u jednom trenutku. Sudar izmeu estica vede brzine
bit de bogatiji energijom. Ako je energija dovoljna da pokida kemijsku vezu meu molekulama reaktanata, dodi de do kemijske reakcije.
Meutim, svaki sudar nuno ne dovodi do kemijske reakcije. Da bi dolo do kemijske reakcije, molekule se moraju sudariti povoljnim
smjerom uz odgovarajudi minimum kinetike energije na pravcu njihova sudara. Taj minimum kinetike energije pri sudaru estica je
energija aktivacije. Energiju aktivacije moemo zamisliti kao energijsku barijeru koja sprjeava estice s manjom energijom da stupe u

kemijsku reakciju. Povisi li se temperatura reakcijske smjese, poveda se udio estica s energijom vedom od energije aktivacije, zato se
povienjem temperature poveda brzina kemijske reakcije.
Katalizator je tvar koja povedava brzinu kemijske reakcije, ali ne utjee na ravnoteu. To znai da de u ravnotenom stanju omjer
koncentracija produkata i reaktanata biti jednak, bez obzira na to je li se reakcija dogaala uz prisutnost katalizatora ili bez prisutnosti
katalizatora. Katalizatori podjednako ubrzavaju kemijsku reakciju u oba smjera. U ivim organizmima ulogu katalizatora imaju enzimi.
Svaka vrsta enzima specifina je samo za jednu ili dvije kemijske reakcije. Zato iva stanica sadri tisude raznih enzima, npr.: pepsin,
ptijalin, katalaza, lipaza, tripsin.
Inhibitor je tvar koja smanjuje brzinu kemijske reakcije. Djeluju tako da reagiraju s meuproduktima osnovne reakcije prekidajudi tako
lanac reakcija koje dovode do produkata. Primjer inhibitora su antioksidansi u prehrambenim proizvodima koji spreavaju njihovu
oksidaciju.
Primjeri zadataka
1. Na brzinu kemijske reakcije ne utjee:
a) koncentracija reaktanata b) tlak c) temperatura d) agregatno stanje e) volumen reakcijske smjese
2. Za katalizatore vrijedi tvrdnja:
a) utjeu na poloaj ravnotee b) mijenjaju se tijekom reakcije
c) smanjuju energiju aktivacije d) povedavaju energiju aktivacije
3. to od navedenog nije tono? Brzina kemijske reakcije se povedava:
a) povedanjem koncentracije reaktanata b) povedanjem tlaka u plinovitim smjesama
c) neovisno o dodirnoj povrini izmeu estica d) dodatkom katalizatora
4. (Matura 2010.) Kada je brzina kemijske reakcije H2 (g) + I2 (s) 2HI(g) u smjeru stvaranja produkta najveda?
a) na poetku reakcije b) u stanju ravnotee c) pred kraj reakcije
5. (Matura 2010.) Na to od navedenoga utjee katalizator?
a) na kemijsku ravnoteu b) na reakcijski mehanizam
c) na temperaturu reakcijske smjese d) na mnoinu reaktanata
6.(Matura 2010.) Pretpostavimo da se kemijska reakcija zbiva tono prema navedenoj jednadbi kemijske reakcije:
3A + B 2C + 4D. Koji je izraz za brzinu kemijske reakcije ispravan?
1 c( D) 1 c(C ) 1 c( A) 1 c( A)
a) b) c) d)
2 t 2 t 3 t 3 t
7. (Matura 2010.) to de od navedenoga ubrzati kemijsku reakciju?
a) smanjenje koncentracije reaktanata b) snienje temperature c) povedanje koncentracije reaktanata
8. Koja od navedenih tvrdnji nije tona?
a) kod stupnjevitih (uzastopnih) reakcija brzinu odreuje najbri stupanj reakcije
b) brzina reakcije moe se promijeniti promjenom temperature
c) brzina vedina reakcija mijenja se tijekom reakcije
d) katalizator ubrzava reakciju snienjem energije aktivacije
9. (Matura 2010.) Koji dijagram, A, B, C ili D, ispravno prikazuje odnos

izmeu brzine unapredne reakcije (v) i brzine unazadne (v) reakcije u
stanju dinamike ravnotee?
10. U tablici su dani podatci ovisnosti koncentracije reaktanata R o

vremenu pri dvjema temperaturama T1 i T2.
10.1. Nacrtajte grafiki prikaz ovisnosti mnoinske koncentracije o
vremenu pri danim temperaturama.
Pri T2
74 53 37 16 7 3 0,5 0
cR/mmol L-1
Pri T1
57 46 37 23 14 8 3 0,5
cR/mmol L-1
t/min
1 5 10 20 30 40 60 100

10.2. Koja od navedenih matematikih funkcija opisuje vremenske ovisnosti mnoinske koncentracije u grafu iz zadatka 10.1.?
a) cR = cR,0 k t ( gdje je k pozitivna konstanta) b) cR = cR,0 k t2 ( gdje je k pozitivna konstanta)
-kt
c) cR = cR,0 e (gdje je k pozitivna konstanta) d) cR = cR,0 -ekt (gdje je k pozitivna konstanta)
10. 3.Procijenite vrijeme polureakcije. ___________________
10 .4. Procijenite poetne koncentracije.__________________
10 .5. Koji je niz podataka prikupljen pri vioj temperaturi?_______________________________________
10 .6. Usporedite (<,> ili =) brzine kemijskih reakcija v1 i v2 pri temperaturama T1 i T2 u vremenima 0, 25 i 50 minuta nakon
poetka reakcije.
t=0 t = 25 min t = 50 min
v1 v2 v1 v2 v1 v2
Vjeba
1. Brzina kemijske reakcije rauna se : 2. Koje se od ponuenih molekula prosjeno najbre gibaju pri
a) v = C / T sobnoj temperaturi?
b) v = c / t a) H2
c) v = c / T b) O2
d) v = c/ t c) H2O
e) v = c / t d) N2
4. Za enzime je tona tvrdnja:
3. O katalizatorima nije tona tvrdnja:
a) pri kemijskoj se reakciji troe
a) ubrzavaju kemijsku reakciju
b) egzotermnu reakciju pretvaraju u endotermnu
b) povedavaju energiju aktivacije
c) mijenjaju mehanizam reakcije pri emu smanjuju energiju
c) kemijski ne sudjeluju u reakcijama
aktivacije
d) enzimi su biokatalizatori
d) ne mijenjaju mehanizam reakcije ali smanjuju energiju
aktivacije
e) ne utjeu na brzinu kemijske reakcije
5. Brzina kemijske reakcije raste s povienjem temperature zbog: 6. Vrlo esto kemijske promjene zbivaju se u vie odvojenih koraka:
a) povedanja udjela estica s vedom kinetikom energijom od a) pri tome je prvi korak uvijek najbri
energije aktivacije b) pri tome je posljednji korak uvijek najbri
b) povedanja udjela estica s kinetikom energijom manjom od c) brzina kemijske promjene ne ovisi o brzini pojedinih koraka
energije aktivacije d)brzinu kemijske promjene odreuje najsporiji korak
c) povedanja kinetike energije produkata
d) smanjenja koncentracije reaktanata
e) smanjenja brzine Brownova gibanja

7. Enzimom katalizirana reakcija ima: 8. Brzina kemijske reakcije:

a) niu energiju aktivacije a) je konstantna tijekom trajanja reakcije
b) viu energiju aktivacije b) se mijenja s temperaturom
c) istu energiju aktivacije c) ne ovisi o prirodi reaktanata
d) promijenjeni poloaj ravnotee d) ne ovisi o povrini reaktanata
9. Proces hidrolize masti ubrzava se dodatkom: 10. Koja je posljedica dodatka jednog reaktanta u smjesu koja
a) kiselina reagira po zakonu prvoga reda s obzirom na svaki reaktant?
b) vode a) ubrzanje kemijske reakcije
c) glicerola b) usporenje kemijske reakcije
d) sapuna c) brzina kemijske reakcije se ne mijenja
e) natrijeva klorida d) trenutni prestanak kemijske reakcije
11. Brzina troenja plinovitog klora u reakciji:
2P(s) + 3Cl2(g) 2PCl3(l), iznosi 1,2 mol dm3 s1.
Odredite brzinu nastajanja tekudeg PCl3:
a) 0,8 mol dm3 s1 b) 0,2 mol dm3 s1
-3 -1
c) 0,8 mol dm min d) 1,2 mol dm3 s1 e) 1,8 mol dm3 s1
12. U reakciji esterifikacije mjerene su koncentracije nastalog estera s

vremenom (vidi sliku). Kolika je priblina srednja brzina prirasta
koncentracije estera u vremenskom intervalu izmeu 16 i 28 s?
a) 0.90 mol L-1 s-1
b) 0.74 mol L-1 s-1
c) 0.16 mol L-1 s-1
d) 0.046 mol L-1 s-1
e) 0.032 mol L-1 s-1
f) 0.013 mol L-1 s-1
XIV. CJELINA: OKSIDACIJSKI BROJ, REDOKS REAKCIJE, ELEKTROKEMIJA

Oksidacijski broj, redoks reakcije
Oksidacijski broj je veliina koja opisuje broj valentnih elektrona koji su u nekoj reakciji doli u elektronski omota atoma ili su iz njega
otili.
Metali otputaju elektrone pa de njihove vrijednosti oksidacijskih brojeva biti pozitivne. Nemetali primaju elektrone i njihovi su
oksidacijski brojevi negativne vrijednosti. Oksidacijski brojevi oznaavaju se rimskim brojevima iznad simbola elementa.
Pravila odreivanja oksidacijskog broja:
1. oksidacijski broj svih tvari u elementarnom stanju je nula
2. oksidacijski broj vodika u spojevima je +I, osim u hidridima metala prve i druge skupine periodnog sustava gdje je -I.
3. oksidacijski broj kisika u spojevima je -II, osim u peroksidima gdje je -I.
4. oksidacijski broj jednostavnih iona jednak je nabojnom broju iona.
5. suma oksidacijskih brojeva elemenata u sloenom ionu jednaka je nabojnom broju iona.
6. suma oksidacijskih brojeva elemenata u formulskoj jedinki spoja mora biti nula.
7. oksidacijski brojevi elemenata u organskim spojevima odreuju se tako da elektronegativniji element dobiva za svaku
privuenu kovalentnu vezu po -1, a elektropozitivan element +1. To znai da ugljikovi atomu u organskim spojevima
dobivaju +1 za svaku vezu s elektronegativnijim atomom, -1 za svaku vezu s elektropozitivnijim atomom i nulu za svaku
vezu s drugim ugljikovim atomom. Kod dvostrukih i trostrukih veza vrijednosti se mnoe sa 2 odnosno sa 3.
Proces oksidacije podrazumijeva otputanje elektrona. Tvar koja se oksidira, dakle otputa elektrone, tim procesom utjee na drugu tvar
da te elektrone primi. Dakle, moemo redi da tvar koja se oksidira djeluje na druge tvari kao reducens (redukcijsko sredstvo).
Tvar koja se reducira, znai prima elektrone, djeluje na druge tvari tako da im oduzima elektrone. Takve tvari su oksidansi (oksidacijska
sredstva).
Redoks reakcije, reakcije disproporcioniranja
U kemijskoj reakciji oksidacijsko-redukcijskog tipa (redoks reakcija), jedna tvar otputa elektrone, a druga ih prima. To znai da de u
kemijskoj jednadbi reakcije na strani reaktanata i na strani produkata po dva elementa mijenjati svoj oksidacijski broj.
Reakcija disproporcioniranja je redoks reakcija u kojoj jedan element mijenja svoje oksidacijsko stanje na dva nova (istovremeno se
oksidira i reducira).
Elektroliza
Elektroliza je kemijski proces proizvodnje tvari ili proces proidavanja tvari pomodu istosmjerne elektrine struje. Elektrolitska delija se
sastoji od elektrolita i dvije vrste elektroda (pozitivne i negativne) te treba izvor istosmjerne struje.
Elektrolit je vodena otopina ili talina ionske tvari. Elektroliti se ubrajaju u vodie drugog reda jer struju provode slobodni ioni.

Elektrode : ANODA (+) na njoj se odvija reakcija OKSIDACIJE

KATODA (-) na njoj se odvija reakcija REDUKCIJE
Na elektrodama se odvijaju oni procesi koji zahtijevaju manji utroak energije.
Elektroda prema kojoj su odreeni elektrodni potencijali svih ostalih elektroda je standardna vodikova elektroda. Njezin potencijal
dogovorno iznosi nula volti.
Elementi koji reduciraju vodik, a sami se oksidiraju imaju negativan elektrodni potencijal (mogu istisnuti vodik iz kiselina). Primjer:
alkalijski metali, Zn, Al, Fe.
Elementi koji oksidiraju vodik, a sami se reduciraju imaju pozitivan elektrodni potencijal. Primjer: plemeniti metali, Ag, Au, Hg, Cu.
Na katodi de se reducirati prije vodika svi kationi elemenata pozitivnog elektrodnog potencijala.
Alkalijski metali (1. grupa) i zemnoalkalijski metali (2. grupa) mogu se dobiti samo procesom elektrolize taline svojih soli.
Faradayevi zakoni elektrolize:
1. Koliina tvari koja se tijekom elektrolize izlui na elektrodama proporcionalna je proteklom naboju. 1 mol e - = 96 500 C (C=A . s)
2.Jednaka koliina elektriciteta protekla kroz elektrolite izluit de ekvivalentne koliine tvari.
Na+ + 1e- Na 1 mol e- daje 1 mol Na
2+ - -
Mg + 2e Mg 1 mol e daje mol Mg
Al3+ + 3 e- Al 1 mol e- daje 1/3 mol Al
Primjer: elektroliza vodene otopine bakar(II)klorida
Elektrolit: CuCl2 + H2O Cu2+ + 2Cl- + H+ + OH-
U otopini su prisutni ioni bakra, klora, vodika i hidroksidni ion. Anione privlai pozitivna anoda, a katione privlai negativna katoda. Na
svaku elektrodu konkuriraju dva iona. Na elektrodama se odvijaju oni procesi koji zahtijevaju manji utroak energije:
Oksidacija , A(+): 2 Cl- - 2 e- Cl2
Redukcija, K(-): Cu2+ + 2 e- Cu
Primjer: elektroliza vodene otopine natrijevog klorida
Elektrolit: NaCl + H2O Na+ + Cl- + H+ + OH-
U otopini su prisutni ioni natrija, klora, vodika i hidroksidni ion. Manje energije za redukciju na elektrodi trai vodikov ion nego to treba
natrijevom ionu. Za oksidaciju na anodi pak manje energije trai kloridni ion nego hidroksidni ion. Stoga su reakcije na elektrodama
slijedede:
Oksidacija, A(+):2 Cl- - 2 e- Cl2
Redukcija, K(-): 2H+ + 2 e- H2
Poto klor i vodik izlaze iz elektrolitske delije, u otopini ostaju ioni natrija i hidroksidni ion, to je ustvari tredi proizvod ove elektrolize
natrijev hidroksid.
Elektrolizom soli koja ima kation metala 1. ili 2. grupe periodnog sustava, na katodi se uvijek dogaa redukcija vodika.
Elektrolizom soli koja ima sloeni anion sulfatni, fosfatni, nitratni i sl., na anodi se uvijek dogaa oksidacija molekula vode tj.
nastaje kisik. Na primjer, elektrolizom vodene otopine natrijevog sulfata produkti su: vodik na katodi, kisik na anodi.
Galvanski lanak
Galvanski lanak je ureaj u kojem se kemijska reakcija moe odvijati tako da se vedi dio kemijske energije pretvori u elektrinu energiju.
Galvanski lanak se sastoji od dva polulanka. Svaki polulanak je sastavljen najede od metala i otopine u kojoj su ioni tog metala.
Polulanci su odvojeni polupropusnom membranom.
Izmeu dva metala u lanku postoji razlika u elektrodnim potencijalima pa u lanku tee struja od negativnog pola prema pozitivnom
polu. Struju prenose elektroni.
Anoda je onaj dio galvanskog lanka koji se oksidira. Anoda je uvijek onaj dio lanka koji ima negativniji elektrodni potencijal.
Napon lanka se iskazuje voltima (V). Napon lanka je razlika u elektrodnim potencijalima katode i anode.
Reverzibilni galvanski lanci imaju povratne kemijske procese i mogu se puniti kada se potroe (olovni akumulator).
Ireverzibilni galvanski lanci su potroni i ne mogu se ponovno napuniti (baterije).
Primjer: galvanski lanak izmeu olova i bakra

Obje elektrode su uronjene u otopine svojih soli. Otopine su meusobno povezane elektrolitnim mostom. Elektrodni potencijali su
E(Cu2+/Cu) = +0.337 V, E (Pb2+/Pb) = - 0.126 V. Olovo ima negativniji potencijal pa je stoga anoda koja de se u ovoj reakciji oksidirati.
Bakar je katoda i on se reducira. Struja u ovom galvanskom lanku tee od olova do bakra tako dugo dok se olovo ne potroi.
Oksidacija, A(-): Pb 2 e- Pb2+
Redukcija, K(+): Cu2+ + 2 e- Cu
Napon ovog lanka moemo izraunati kao razliku elektrodnih potencijala katode i anode:
U = E(Cu2+/Cu) - (Pb2+/Pb)
= + 0.337 V (-0.126 V)
= + 0.337 V + 0.126 V
= 0.463 V

Graa obine depne baterije ili Leclancheovog lanka:
Reakcije metala s kiselinama i vodenim otopinama soli

Vrijednosti elektrodnog potencijala mogu nam pomodi pri zakljuivanju hode li se neka kemijska reakcija dogoditi ili ne.
a) Najede se trai zakljuak hode li neki metal modi istisnuti vodik iz kiseline.
U Voltinom nizu elektrodnih potencijala vodikova elektroda ima vrijednost nula jer je odabrana za standardnu elektrodu prema
kojoj su mjereni elektrodni potencijali svih ostali elemenata. Svi metali koji imaju pozitivniji elektrodni potencijal od vodika nede
modi istisnuti vodik iz kiseline jer za to nemaju dovoljno energije (npr. Cu, Ag, Au, Pt). Ovi metali mogu reagirati s kiselinama
jakim oksidansima, ali meu produktima tada nema vodika.
Metali negativnog elektrodnog potencijala mogu istisnuti vodik iz kiseline (npr. Na, Mg, Zn, Fe, Al)
b) Reakcije metala s kiselinama
U dodiru s koncentriranom HNO3 i koncentriranom H2SO4 inertni su Fe i Al.
Bakar ne reagira s HCl, a u reakciji s HNO3 i H2SO4 ne istiskuje vodik ved daje odgovarajudu sol, vodu i oksid nemetala.
c) Reakcije metala s vodenim otopinama soli
Prema vrijednostima elektrodnih potencijala elemenata popuni slijededu tablicu:
Metali Vodene otopine soli
FeSO4 Pb(NO3)2 CuSO4 AgNO3
Mg istiskuje Fe
Fe ne reagira
Pb ne reagira
Cu ne reagira
Primjeri zadataka
Oksidacijski broj, redoks procesi
1. Koliki je oksidacijski broj atoma duika u nitratnoj kiselini? a) VI b) V c) IV d) III
2. Koliki su oksidacijski brojevi atoma olova u miniju, Pb3O4? a) I i IV b) I i III c) III i IV d) II i IV
3. Koja od navedenih promjena predstavlja oksidaciju? a) SO32- SO4 2-
b) CO32- CO2 c) ClO3- Cl - 2+
d) Cu Cu
4. Koja od navedenih promjena predstavlja redukciju?
a) permanganat u manganat b) sulfit u sulfat c) hidrogenkarbonat u karbonat d) klorid u hipoklorit
2+
5. to nastaje redukcijom permanganatnih iona u kiseloj sredini? a) Mn b) MnO2 c) MnO42- d) MnO
6. U navedenom procesu: Cu + HNO3 Cu(NO3)2 + H2O +NO
a) bakar se reducirao b) kisik je primio elektrone c) duik je primio elektrone d) bakar je oksidans
e) vodik je reducens
7. to je od navedenoga redukcijsko sredstvo u reakciji cinka i razrijeene duine kiseline?
a) duina kiselina b) cink c) duikov monoksid d) voda
8.to nastaje termikim raspadom amonijeva nitrita?
a) kisik b) duik c) amonijak d) duikov (IV) oksid
9. S kojim od navedenih metala treba icom spojiti elinu ipku da ju zatiti od korozije?
a) s bakrom b) s cinkom c) sa srebrom d) sa zlatom
10.(Matura 2010.) U epruvetu u kojoj je bila naranasta otopina zakiseljena sumpornom kiselinom dodana je
sumporovodina kiselina. Dolo je do promjene boje. Reaktanti i produkti navedeni su u slijededem prikazu:
K2Cr2O7 (aq) + H2SO4 (aq) + H2S (aq) Cr2(SO4)3 (aq) + S (s) + K2SO4 (aq) + H2O (l)
10.1. to daje naranastu boju poetnoj otopini? __________________________________
10.2. Koju de boju poprimiti otopina u epruveti iz 6. zadatka nakon reakcije?___________
10.3. Parcijalnim jednadbama oksidacije i redukcije izjednaite jednadbu navedene kemijske reakcije.
10.4. U kojem stehiometrijskom omjeru reagiraju K2Cr2O7 i H2S ?

10.5. U kojem masenom omjeru reagiraju K2Cr2O7 i H2S?
Vjeba
1. Koliki je oksidacijski broj atoma sumpora u sulfatnom ionu? a) VI b) V c) III d) IV
2. Koliki su oksidacijski brojevi atoma eljeza u magnetitu, Fe3O4? a) II i IV b) I i III c) III i IV d) II i III
3. Koji od navedenih zapisa predstavlja oksidaciju?
a) Fe3+ Fe2+ b) C(III) C(IV) c) Cl2 2Cl- d) S(VI) S(IV)
4. Koja od ponuenih jednadbi kemijskih reakcija ne opisuje oksidacijsko-redukcijsku promjenu?
a) CaCO3 CaO + CO2 b) 2 Na + 2H2O 2NaOH + H2
c) Zn + 2HCl ZnCl2 + H2 d) 2ZnS + 3O2 2 ZnO + 2SO2
5. Koji je od navedenih oksida redukcijsko sredstvo? a) CuO b) Al2O3 c) CO d) CO2
6. to je od navedenoga u prikazanoj kemijskoj reakciji redukcijsko sredstvo?
3 C2H5OH(aq) + 2Cr2O72-(aq) + 16H+ 3CH3CO2H(aq) + 4 Cr3+(aq) + 11 H2O(l)
a) molekula etanola b) bikromatni ion c) oksonijev ion d) molekula octene kiseline
7. Ubacimo li malo kalijeva manganata u vodu, iz njega de istovremeno nastajati kalijev permanganat i manganov (IV) oksid. to se
tijekom te kemijske promjene odgaa s manganatnim ionima?
a) istovremena redukcija i oksidacija b) samo redukcija c) samo oksidacija d) to nije redoks reakcija
Primjeri zadataka
Elektroliza i galvanski lanci
1.Koja se od navedenih promjena dogaa na anodi tijekom elektrolize vodene otopine kalcijeva klorida?
a) redukcija kloridnih iona b) izluivanje molekula klora c) oksidacija vodikovih iona d) redukcija vode
2. Elektrolizom vodene otopine natrijevog sulfata:
a) na anodi se izluuje vodik b) na katodi se izluuje vodik
c) na katodi se izluuje kisik d) na katodi se izluuje elementarni natrij
e) na anodi se reduciraju molekule vode
3. (Matura 2010.) to se zbiva na anodi tijekom elektrolize vodene otopine bakrova (II) klorida?
a) redukcija kloridnih iona b) izluivanje molekula klora
c) redukcija molekula vode d) izluivanje elementarnog bakra
4. Za izluivanje jednog mola molekula vodika na katodi potrebna je koliina elektrike od:
a) 96 500 C b) 144 750 C c) 193 000 C d) 289 000 C e) 386 000 C
5. Koliko de se kisika izluiti na anodi ako se tijekom elektrolize vodene otopine modre galice na katodi izluilo 31,775 g elementarnog
bakra? a) 11,2 L b) 22,4 L c) 2,80 L d) 5,60 L
6. Pri elektrolitikome rafiniranju (proidavanju) bakra iskoritenje struje bilo je 92%.
6.1. Koliki je naboj bio potreban za izluivanje 100 kg istoga bakra?
6.2. Koliko je vremena trebao trajati taj postupak ukoliko je jakost uporabljene struje bila 1 kA?
(rezultat vremena u satima i minutama)
7. Na osnovu standardnih elektrodnih potencijala odredite ispravno napisanu redoks reakciju:
Eo (Zn2+ /Zn)= - 0.763V Eo (Cu2+ /Cu) = + 0.337 V
a) Zn + Cu Zn + Cu
2+ 2+
b) Zn2+ + Cu Zn + Cu2+ c) Zn + Cu2+ Zn2+ + Cu
d) Zn + Cu + 4H2O Zn(OH)2 + Cu(OH)2 + H2
2+ 2+
e) Zn + Cu Zn2+ + Cu2+
8. Galvanski lanak se sastoji od cinkove ploice uronjene u otopinu ZnSO4, koncentracije 1 moldm-3 i niklene ploice uronjene u otopinu
NiSO4, iste koncentracije. Standardni elektrodni potencijali su: Eo(Zn2+/Zn) = - 0.76V i Eo (Ni2+/Ni)= - 0.25 V. Napon lanka iznosi:
a) 1.01 V b) 0.76 V c) 1. 01 V d) 0.51 V e) 0.25 V
9. (Matura 2010.) Nainjen je galvanski lanak s elektrodama od cinka i eljeza. Redukcijski potencijali tih elektroda
su: Eo(Zn2+/Zn) = - 0,76V i Eo(Fe2+/Fe) = - 0,44 V.
9.1.Napiite jednadbu kemijske reakcije u cinkovome polulanku.__________________________
9.2. Napiite jednadbu kemijske reakcije u eljezovu polulanku.________________________________
9.3. to je reducens u navedenome galvanskome lanku? _____________________
9.4. Kakav naboj ima elektroda na kojoj se zbiva oksidacija u galvanskome lanku?________________
9.5. Kako se nazivaju elektrode na kojima se zbiva oksidacija u elektrokemijskim lancima?__________
9.6. Izraunajte napon galvanskoga lanka iz ovog zadatka.
10. (Matura 2010.) Olovni akumulator koji se rabi u automobilu sadri sumpornu kiselinu. Maseni udio sumporne kiseline u novome
akumulatoru je od 33% do 39%. Starenjem i radom akumulatora smanjuje se koncentracija kiseline u njemu. Maseni udio kiseline u
otopini moe se jednostavno provjeriti mjerenjem gustode otopine areometrom. Mijeanjem otopina razliitih koncentracija moe se
prirediti otopina eljene koncentracije.

10.1. Hode li se mijeanjem 200 g 56%-tne otopine H2SO4 s 300 g 31%-tne otopine H2SO4 prirediti kiselina primjerenoga masenoga
udjela za primjenu u akumulatoru?
10.2. Hode li se mijeanjem predloenih volumena navedenih poetnih otopina prirediti sumporna kiselina dobroga masenoga
udjela?
10.3. Jednadbama kemijske reakcije predloite stupnjeve disocijacije molekula sumporne kiseline u vodenome mediju.
Vjeba
1. to de se izluiti na grafitnoj elektrodi tijekom elektrolize vodene otopine barijeva klorida?
a) elementarni klor b) elementarni vodik c) elementarni barij d) elementarni kisik
2. Koja se od navedenih promjena dogaa na anodi tijekom elektrolize vodene otopine kalcijeva klorida?
a) redukcija kloridnih iona b) oksidacija vodikovih iona
c) redukcija molekula vode d) izluivanje molekula klora
3. Kod elektrolize vodene otopine bakrovog (II) klorida:
a) na katodi dolazi do redukcije molekula vode b) na anodi dolazi do oksidacije kloridnog iona
c) na anodi dolazi do oksidacije molekula vode d) ioni bakra se oksidiraju u elementarni bakar
e) elektroni putuju od katode prema anodi
4. Za izluivanje jednog mola molekula vodika na anodi je potrebna koliina elektrike od:
a) 96 500 C b) 144 750 C c) 193 000 C d) 289 500 C e) 386 000 C
-1
5. Potencijal standardne vodikove elektrode iznosi: a) 100 000 bar b) 1 mol L c) 0 A d) 0 V e) 0 C
3+ 2+
6. Koji je napon lanka sastavljenog od olova i kroma ako su njihovi elektrodni potencijali: E (Cr /Cr)= - 0.74 V E (Pb /Pb)= - 0.13 V
a) 0.35 V b) 0.87 V c) 1.09 V d) 0.61 V e) 1.87 V
7. Napon galvanskog lanka s metalnim elektrodama A i B izmjeren je digitalnim voltmetrom. Kada je crvena ica voltmetra (ozn aena +)
spojena na elektrodu A, a crna ica na elektrodu B, oitanje je bilo 1,56 V. Metali od kojih su bile nainjene elektrode A i B su srebro i cink.
7.1. Odredite od kojega je materijala nainjena elektroda A, a od kojeg elektroda B. Objasnite odgovor.
7.2. Napiite jednadbu kemijske reakcije opisanog lanka ___________________________________
7.3. Napiite shemu opisanog galvanskog lanka_____________________________________________
XV. CJELINA: ORGANSKA KEMIJA

Skupine organskih spojeva
Najjednostavniji organski spojevi su ugljikovodici jer su sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika. Sloenije molekule organskih spojeva
sadre i druge atome poput kisika, duika i sumpora. U grai takvih molekula razlikujemo ugljikovodini dio molekule i tzv. funkcionalnu
skupinu molekule. Funkcionalna skupina molekule je reaktivni dio molekule i ona sudjeluje u kemijskim promjenama.
Naziv spoja Opda formula Naziv spoja Opda formula
Alkil-halogenidi RX Aldehidi R CHO
Alkoholi R OH Ketoni R CO R
Eteri ROR Karboksilne kiseline R - COOH
Amini R NH2 Anhidridi kiselina (R CO)2O
Nitrili R - CN Esteri R COO- R
Amidi R CO NH2 Acil halogenidi R CO X
Naziv spoja Funkcionalna skupina
Ugljikohidrati polihidroksialdehidi ili polihidroksiketoni
Proteini Amino skupina i karboksilna skupina
Nukleinske kiseline Sloena struktura od nukleotida: fosforne kiseline, duine baze i ugljikohidrata
Formule organskih spojeva:
a) empirijske prikazuju najjednostavniji omjer atoma u molekuli
b) molekulske prikazuju stvaran broj atoma u molekuli
c) strukturne pokazuju povezanost atoma u molekuli
d) stereokemijske pokazuju prostorni raspored atoma u molekuli
Izomerija - Dvije ili vie tvari iste molekulske formule, a razliite u prostorne grae meusobno su izomeri.
1) Strukturna izomerija:
a) izomerija niza tvari imaju istu molekulsku formulu, ali razliit raspored ugljikovih atoma u prostoru.
Primjer: C4H10 butan CH3CH2CH2CH3 i 2-metil-propan CH3CH(CH3)CH3
b) izomerija poloaja u molekulama ista funkcionalna skupina zauzima razliite poloaje.
Primjer: C3H8O 1-propanol CH3CH2CH2OH i 2-propanol CH3CH(OH)CH3
c) izomerija funkcionalne skupine tvari imaju isti broj atoma razliitih elemenata (npr. C, H, O), ali su oni drugaije rasporeeni u
molekulama (alkohol, aldehid, keton).
Primjer: C3H6O 2-propenol CH2=CH-CH2OH, propanal CH3CH2CHO i propanon CH3COCH3

2) Stereoizomerija:
a) geometrijska izomerija (cis/trans izomeri) javlja se kod spojeva s dvostrukom kovalentnom vezom zato jer oko nje nema
rotacije. Stoga se radikali na ugljikovim atomima koji su povezani dvostrukom vezom mogu sloiti na dva naina i to ukoliko su
oba radikala na ugljikovim atomima razliiti.
A H3C H B H3C H
H3C Br Cl Br
nema izomerije cis 1-brom-2-klor-propen

U molekuli A nema cis-trans izomerije jer su na jednom ugljikovom atomu dvije iste skupine. U molekuli B postoji cis-trans izomerija jer
svaki ugljikov atom (koji su povezani dvostrukom vezom) ima razliite skupine.
b) optika izomerija ukoliko se dvije molekule iste molekulske formule i istog slijeda kovalentnih veza u prostoru razlikuju samo
po prostornom rasporedu atoma ili atomskih skupina, tada se one odnose kao predmet i slika u ogledalu.
Stereoizomerija je vrsta izomerije uzrokovana razliitim prostornim rasporedom atoma ili skupina atoma u molekuli. Stereoizomeri
imaju isti nain i slijed povezivanja atoma ili skupina u molekuli, ali se razlikuju po usmjerenosti tih atoma ili skupina u prostoru.
Izomeri koji su jedan drugom zrcalne slike zovu se enantiomeri. Enantiomeri imaju ista fizikalna svojstva osim smjera zakretanja ravnine
polarizirane svjetlosti. Zakretanje polarizirane svjetlosti u smjeru kazaljke na satu, tj. udesno, oznaava se znakom plus (+), a takva
konfiguracija se oznaava slovom R (lat. rectus = desno). Zakretanje polarizirane svjetlosti u lijevo oznaava se znakom minus (-), a takva
konfiguracija se oznaava slovom S (lat. sinister = lijevo).
O OH O OH
H H
H3C NH2 H2N CH3
S -alanin R -alanin
Ugljikovodici ALKANI
Lanani i zasideni ugljikovodici; u molekuli su jednostruke kovalentne veze; spojevi koji imaju do etiri ugljikova atoma su plinovi, spojevi
do 17 ugljikovih atoma su tekudine, spojevi sa 18 i vie atoma su krutine; nepolarne molekule. Opda formula : CnH2n+2
Oko jednostrukih veza u molekuli mogude su rotacije, stoga su mogude konformacije razliiti oblici jedne molekule.
CH CH3 H
CH
H3 3 H
H
H
H H H
H
H H H
H
HH H CH3
H
HH H
butan Newman-ove projekcije butana

Izomerija niza alkana:
n alkan je molekula ravnog lanaca
izo alkan ima molekulu razgranatog lanaca, dva ogranka iste duljine na osnovnoj molekuli
sek alkan ima molekulu razgranatog lanaca, s dva ogranka razliite duljine
terc alkan ima molekulu razgranatog lanaca, s tri ogranka iste duljine
Dobivanje alkana:
a) iz zemnog plina i nafte frakcijskom destilacijom
b) Wurtzova sinteza = alkil-halogenid + Na alkan
c) Grinjarov reagens u reakciji s vodom : CH3CH2CH2 MgBr + H2O CH3CH2CH3 + MgBrOH
Reakcije alkana:
a) supstitucija zamjena ugljikovih atoma u molekuli, npr. kloriranje metana, CH4 + Cl2 CH3Cl + HCl
b) oksidacija
- Potpunom oksidacijom ugljikovodika nastaju voda i ugljikov dioksid.
- Nepotpunom oksidacijom nastaje voda i ugljikov monoksid.
c) piroliza reakcija zagrijavanja alkana bez prisutnosti zraka pri emu se alkani razlau na ugljik i vodik.
Cikloalkani prstenasti zasideni ugljikovodici; zbog tetraedarske usmjerenosti kovalentnih veza ugljika, prsten koji je najstabilniji ima
est ugljikovih atoma. Cikloalkani sa tri, etiri i pet atoma u prstenu imaju jako napete veze pa im je stabilnost manja.

Konformacije razliiti oblici molekula koji nastaju rotacijom atoma oko jednostrukih veza. Cikloheksan ima dvije konformacije, u obliku
stolca i kolijevke. U konformaciji kolijevke najblii vodikovi atomi udaljeni su samo 183 pm pa je za cikloheksan konformacija stolca
povoljnija. U istom cikloheksanu omjer ovih konformacija je 10 000 : 1.
konformacija stolca konformacija kolijevke

ALKENI
Nezasideni ugljikovodici s barem jednom dvostrukom vezom u molekuli sp2 hibridizacija ( veza). Fizikalna svojstva alkena slina su
svojstvima alkana. Vrelita alkena nia su od odgovarajudih alkana.
Opda formula: CnH2n
Prvi lan homolognog niza alkena ima dva ugljikova atoma jer se dvostruka kovalentna veza ne moe ostvariti izmeu vodika i ugljika
nego tek izmeu dva ugljikova atoma. Tako je prvi lan homolognog niza ETEN, C 2H4.
Zbog toga to nema rotacije oko dvostruke veze, molekule alkena mogu imati geometrijske izomere (cis trans izomeri). Na svakom
ugljikovom atomu mogu biti dva atoma ili dvije skupine atoma. Ukoliko su one iste nema cis-trans izomerije. Ukoliko kroz dvostruku
kovalentnu vezu zamislimo jednu ravninu, cis izomer ima na istoj strani ravnine smjetene primarne skupine na oba ugljika.
U molekuli alkena dvostruke kovalentne veze mogu biti kumulirane, to znai da dolaze jedna iza druge.
Primjer: CH2 = C = C = CH2
Konjugirane veze su naizmjenino rasporeene jednostruke i dvostruke kovalentne veze u molekuli.
Npr.: CH2 = CH CH = CH CH2.
Prisutnost nezasidenih veza u molekulama ugljikovodika mogude je dokazati test reakcijama obezbojenja vodene otopine kalijeva
permanganata (KMnO4) ili bromne vode. Kod ovih reakcija dolazi do reakcija adicije na dvostruku vezu pri emu test otopina gubi svoju
boju.
Dobivanje alkena:
a) dehidratacija alkohola uz prisutnost sumporne kiseline (kiselina je dehidratacijsko sredstvo). Pri tome se od jedne molekule
alkohola oduzima jedna molekula vode: CH3CH2OH CH2 = CH2 + H2O
b) reakcija alkil-halida i natrijeva hidroksida: CH3CH2Cl + NaOH CH3 CH = CH2 + NaCl + H2O
Reakcije alkena:
a) adicija - pucanje dvostruke veze pri emu nastaje jednostruka veza i na ugljikove atome se veu nove estice. Ukoliko se adiraju
estice koje imaju vodik u svojem sastavu, adicija na dvostruku vezu uglavnom slijedi Markovnikovljevo pravilo = vodik se vee na
onaj ugljik koji ima vie vodika. Primjer: adicija bromovodika na propen : CH3 CH = CH2 + HBr CH3 CHBr CH3
b) oksidacija gorenje alkena pri emu nastaju ugljikov dioksid i voda
c) polimerizacija molekule malih alkena idealni su monomeri, njihovim povezivanjem nastaju dugake lanane molekule,
makromolekule, polimeri, koje poznajemo kao razliite plastine mase.
Primjer: polimerizacija kloretena (vinil-klorida ): CH2 = CHCl (CH2 CHCl ) n
ALKINI
Nezasideni ugljikovodici s barem jednom trostrukom kovalentnom vezom u molekuli. Reaktivniji su od alkana i alkena jer je trostruka
kovalentna veza najnestabilnija. Alkeni mogu imati izomere niza (ugljika) i poloaja (trostruke veze). Opda formula: CnH2n-2
Dobivanje etina: reakcija kalcijevog karbida i vode : CaC2 + H2O HC CH + Ca(OH)2
Reakcije alkina - adicije
a) adicija vodika : alkin alken alkan
CH CH + H2 CH2 = CH2
CH2 = CH2 + H2 CH3 CH3
b) adicija halogenih elemenata
CH CH + Cl2 CHCl = CHCl 1,2-dikloreten
CHCl = CHCl + Cl2 CHCl2 - CHCl2 1,1,2,2-tetrakloretan
c) adicija halogenovodika suprotno od Markovnikovljeva pravila
CH3 C CH + H Cl CH3 CH = CHCl
ARENI
Prstenasti ugljikovodici s konjugiranim vezama. Temeljni prsten ima est ugljikovih atoma. Zbog konjugiranih veza svi su atomu molekule
smjeteni u jednoj ravnini pa je stoga molekula planarna. Spojevi ugodnog mirisa aromatini, najede tekudine, otrovne, ne mijeaju
se s vodom. Najpoznatiji aren je benzen, C6H6.
Dobivanje benzena:
a) iz nafte
b) suhom destilacijom kamenog ugljena u tekudem produktu, katranu je smjesa aromatskih spojeva
c) dehidrogenacijom cikloheksana
Izomerija arena
Prstenasta struktura sama po sebi nema izomera jer se krug moe nacrtati samo na jedan nain. Izomeri postoje tek kod supstituiranih
arena. Primjer: dimetil-benzen (ksilen) u orto, meta i para poloaju.

Homologni niz arena poinje sa spojem koji ima jedan aromatski esterolani prsten benzen, C6H6. Drugi lan u nizu ima dva takva
prstena, tredi tri prstena, itd.
Ukoliko na benzenskoj jezgri ved postoji jedna skupina koja je supstituirala vodik, pri slijededoj supstituciji ona de tono odreivati
mjesto supstitucije:
a) ortho- i para- usmjeravajude skupine: -NH2, -OH, -OCH3, -CH3, alkilne skupine, - Cl, -Br, -I
b) meta- usmjeravajude skupine: -CN, -SO3H, -NO2, -COOH, -N+(CH3)3
Ostali poznati aromatski spojevi:
a) toluen (metilbenzen), C6H5 - CH3
b) ksilen ( dimetilbenzen) C6H4 (CH3)2
c) stiren (fenileten) C6H5 CH=CH2
d) benzen karboksilna kiselina C6H5 -COOH
e) ftalna kiselina ( orto-dikarboksilna kiselina) C6H4 (COOH)2
f) fenol (hidroksibenzen) C6H5 OH
benzen naftalen antracen pyren
CH3
CH3 OH COOH
COOH
CH3
toluen fenol ksilen ftalna kiselina
Primjeri zadataka
1. Opda formula cikloalkana je: a) CnH2n b) CnH2n+2 c) CnH2n-2 d) CnHn
2. Oblik valjka ima molekula: a) etanal b) eten c) etanol d) etin e) etan
3. Koji spoj nastaje adicijom vodika na propen: a) propanol b) propanon c) propan d) propin
4. Koji spoj moe postojati kao cis i trans izomer:
a) 2-metil-2-buten b) 2-klor-2-buten c) 1,1-dibrom eten d) 1,1,2-tribrom eten
5. Metan nastaje reakcijom :
a) natrijevog acetata i natrijevog oksida b) natrijevog acetata i natrijevog hidroksida
c) etina i vode d) metanola i vodika e) aluminijevog karbida i ugljikovog dioksida
6. Butan: a) se javlja u dva izomera b) nema izomera c) ima tri izomera d) izomeran je s butadienom
7. Ugljikovodici opde formule C2H2n ulaze u reakcije:
a) adicije b) supstitucije c) esterifikacije d) hidrolize e) redukcije
8. Aromatsku strukturu ima: a) cikloheksan b) kloroform c) oksalna kiselina d) stiren
9. Rotacija oko veze ugljik-ugljik moguda je kod:
a) alkena b) alkina c) alkana d) ciklikih ugljikovodika e) aromatskih ugljikovodika
10. Adicijom broma na 1-buten nastaje:
a) 1,2-dibrompropan b) 2-brombuten c) 1,2-dibrombutan d) 2,3-dibrombutan e) 1-brombutan
11. Koja je tvrdnja tona?
a) oktan je pri sobnoj temperaturi plin b) etan ima vie vrelite od pentana
c) to je broj ugljikovih atoma vedi , vrelite je nie d) svi alkani su plinovi
e) razgranati alkani imaju nia vrelita od nerazgranatih s istim brojem ugljikovih atoma
12. Koje od navedenih tvari imaju jednaku empirijsku formulu?
a) duik i kisik b) benzen i etan c) benzen i etin d) kisik i ozon
13. Koja je najjednostavnija molekulska formula ugljikovodika u ijem je molekulama brojevni omjer atoma ugljika i vodika 1:3?
a) CH4 b) C2H2 c) C2H6 d) C2H8

Vjeba
1. Za alkane je karakteristina reakcija:
a) polimerizacija b) adicija c) supstitucija d) redukcija e) esterifikacija
2. Koji od navedenih ugljikovodika troi za izgaranje najvie kisika:
a) butan b) eten c) etan d) propan e) propin
3. Cikloheksan je:
a) spoj izomeran benzenu b) jedan od ugljikovodika c) aromatski spoj
d) nezasideni spoj e) spoj formule C6H10.
4. Heksan;
a) je plin bez boje b) reagira s kiselinama i luinama c) ima pet strukturnih izomera d) mijea se s vodom
5. Navedeni spoj je: H
H H H
a) cis izomer 3-heptena H
H H H H
b) trans izomer 3-heptena
c) trans izomer 2-heksena H
H
d) cis izomer 4-propil-3-butena H
e) cis izomer 5-etil-4-pentena H H
6. Aromatski ugljikovodik je:

a) adenin b) antracen c) alanin d) A vitamin
7. Izomeri su mogudi kod: a) propana b) propena c) etena d) cikloheksana e) ciklopropana
8. Broj mogudih izomera kod butadiena je: a) 1 b) 2 c) 3 d) 4 e) 5
9. Najvedu temperaturu vrelita ima: a) propan b) metan c) butan d) heksan e) 2-metil-propan
10. U strukturi freona nalazimo: a) C, N, Cl b) C, H, Cl c) C, F, Cl d) C, Br, Cl e) C, H, S
11. Metilbenzen (tj. toluen) mogude je pripraviti:
a) reakcijom fenola i metanola b) reakcijom benzojeve kiseline i metanola uz kiseli katalizator
c) reakcijom benzena i klormetana uz AlCl3 d) reakcijom benzilnog alkohola
e) reakcijom mravlje kiseline i fenola uz sumpornu kiselinu
12. Eten moe nastati:
a) reakcijom etanola i sulfatne kiseline b) reakcijom etana i sulfatne kiseline
c) redukcijom etanola d) hidrolizom etina
ALKOHOLI
Spojevi ugljika, vodika i kisika s najjednostavnijom funkcionalnom skupinom: -OH skupina. Opda formula: R OH.
Pri imenovanju alkohola dodaje se nastavak ol na korijen rijei imena alkana (propan ol). Ukoliko alkoholna skupina nije primarna u
organskom spoju, dobiva prefiks hidroksi- .
Fizikalna svojstva: tekudine bez boje, lako hlapljive, pare su zapaljive, karakteristinog su mirisa, otrovne, poznata su polarna otapala.
Imaju visoka vrelita, via od alkana istog broja ugljikovih atoma zbog ostvarivanja vodikovih veza meu molekulama. Alkoholi do deset
ugljikovih atoma se mijeaju s vodom jer polarnost alkoholne skupine dolazi do izraaja. S vedim brojem ugljikovih atoma alkoholi nisu
topljivi u vodi jer prevladava nepolarni dio molekule ugljikovodini lanac.
U molekuli alkohola postoji izomerija niza (ugljikovih atoma) i poloaja (funkcionalne skupine):
a) prema poloaju OH skupine razlikujemo primarne, sekundarne i tercijarne alkohole.
b) prema broju OH skupina razlikujemo jednovalentne, dvovalentne, trovalentne i vievalentne alkohole.
Dobivanje alkohola:
a) reakcija alkil-halogenida i natrijeva hidroksida, R-X + NaOH R OH + NaX
b) reakcija alkil-halogenida i vode, R-X + H2O R OH + HX
c) adicija vode na alkene, CH2=CH2 + H-OH CH3 CH2-OH
d) reakcija alkena i otopine kalijeva permanganata, 3 R2 C=CR2 + 2KMnO4 + 4H2O 3R2 C(OH) C(OH)R2 + 2MnO2 + 2KOH
Reakcije alkohola:
a) reakcijom alkohola i natrija nastaju alkoksidi i vodik, 2 R OH + 2 Na 2 R ONa + H2
b) reakcijom alkohola i halogenovodika nastaju alkilhalogenidi i voda, R OH + HX R X + H2O
c) dehidratacija alkohola (uz konc. H2SO4) oduzimanjem jedne molekule vode od jedne molekule alkohola
nastaju alkeni, R CH2 CH3 R CH = CH2 + H2O .
Oduzimanjem jedne molekule vode od dvije molekule alkohola nastaju eteri, 2 R OH R O R + H2O
d) oksidacijom alkohola nastaju karbonili, i to
- oksidacijom primarnih alkohola nastaju aldehidi, R CH2 OH R CHO + H2
- oksidacijom sekundarnih alkohola nastaju ketoni, R CH(OH) R R CO R + H2

ETERI
Organski nepolarni spojevi, lako hlapljive tekudine, niskog vrelita, izvrsna otapala, zapaljivi, na ive organizme djeluju omamljujude.
Kemijski su inertni.
Opda formula: R O R
U nomenklaturi etera obino se imenuju radikali koji se nalaze vezani na atom kisika. Ova nomenklatura je prihvatljivija za lanane etere
koji mogu biti simetrini i mjeoviti. Primjer:
CH3 O CH3 metil-metil-eter ili dimetil-eter ( simetrini eter)
CH3 CH2 O CH3 etil-metil-eter ( mjeoviti eter).
Dobivanje etera:
a) dehidratacija alkohola, 2 R OH R O R + H2O
b) Williamsonova sinteza, R X + NaO R R O R + NaX
Primjeri zadataka
1. Alkoholi:
a) reagiraju sa NaOH b) oduzimanjem vode prelaze u estere c) pokazuju lunata svojstva
d) s halogenidnim kiselinama daju alkilhalide e) s vie od 11 ugljikovih atoma su tekudine topljive u vodi
2. Glicerol je:
a) halogeni derivat propana b) hidroksilni derivat propana c) smjesa parafina
d) jedan od fenola e) jaki eksploziv
3. Spojevi formule R-ONa :
a) nastaju reakcijom kiselina s NaOH b) ne reagiraju s vlagom iz zraka
c) uvaju se u suhoj atmosferi d) u reakciji s alkilhalidima daju estere e) su sapuni
4. Alkoksidi nastaju:
a) alkoholnim vrenjem edera b) reakcijom alkohola i kiselina c) reakcijom alkohola i luina
d) reakcijom alkohola i alkalijskih metala e) reakcijom alkohola i halogenih elemenata
5. Aromatski jednovalentni alkohol je: a) cikloheksanol b) fenol c) glikol d) metanol
6. Broj izomera butanola je: a) 2 b) 3 c) 4 d) 5 e) 1
7. Etanol :
a) je otrovniji od metanola b) nastaje hidrolizom etilacetata
c) proizvodi se sintezom CO i H2 pri 400oC i tlaku od 300 bara d) s octenom kiselinom daje dietileter
e) pokazuje reakcije adicije
8. Spoj formule CH3CH2OCH2CH3:
a) je kruta tvar b) je keton c) sa zrakom daje eksplozivnu smjesu
d) meusobno povezivanje molekula ostvaruje vodikovim vezama e) ima vrelite iznad 100oC
9. Koja je vrsta kemijske reakcije pretvorba alkohola u alken?
a) adicija b) eliminacija c) supstitucija d) aromatizacija
Vjeba
1. Racionalno ime spoja CH3CH2C(CH3)(OH)CH3 je:
a) 2-metil-2-butanol b) 2-hidroksibutan c) metil-propil-eter
d) 2,2-dimetil-2-hidroksipropan e) butil-hidroksid
2. Tercijarni alkohol je:
a) 2-metil-2-butanol b) ciklopentanol c) 3-metil-2-butanol d) 2- butanol e) 2,2-dimetil -1-propanol
3. Alkoholi se ne mogu pripraviti reakcijom:
a) alkilhalogenida s hidroksidima b) alkilhalogenida s vodom c) alkena s vodom
d) alkena sa KMnO4 e) alkilhalogenida s alkoksidima
4. Oduzimanjem jedne molekule vode od jedne molekule etanola nastaje:
a) acetaldehid b) etan c) eten d) etin e) eter
5. Alkohol neutralnih masti je:
a) etanol b) glikol c) 1,2 propandiol d) 1,2,3-propantriol e) propanol
6. Izomer 1-butanola je: a) dietileter b) metil-etil-eter c) etil-acetat d) n butanol e) glicerol
7. Eterima odgovara slijededa tvrdnja:
a) kemijski su vrlo aktivni b) izrazito su zapaljivi c) burno reagiraju s natrijem
d) vrelita su im via od vrelita odgovarajudih alkohola e) asimetrini eteri nastaju oduzimanjem vode iz istog alkohola

8. Koji od spojeva u paru nisu konstitucijski izomeri?

a) 4-hidroksibutanal, 2-metilpropionska kiselina b) etil-metil-eter, propil-alkohol
c) 3-heksanon, dipropil-eter d) 2-metilbutanal, 2-penten-1-ol
e) 2-metilbutan, 2,2-dimetilpropan
Karbonili aldehidi i ketoni

Naziv karbonil je zajedniki naziv za aldehide i ketone jer su ovi spojevi kemijski vrlo slini.
Funkcionalna aldehidna skupina je R CHO gdje su ugljik i kisik povezani dvostrukom kovalentnom vezom.
U nomenklaturi aldehida dodaje se nastavak al na osnovno ime alkana (metanal, etanal..).
Funkcionalna skupina ketona je R CO R gdje je takoer kisik povezan sa ugljikom dvostrukom kovalentnom vezom. U imenovanju
ketona nastavak u imenu je on (pentanon, heksanon..). Kako je u molekuli ketona atom ugljika (nosioc kisikovog atoma) povezan sa jo
dva druga atoma ugljika, najmanji keton ima tri ugljikova atoma. Tako je prvi lan homolognog niza ketona propanon.
Test reakcije na aldehide prema kojima ih moemo razlikovati od ketona i drugih organskih spojeva su:
a) Fehlingova test reakcija plava boja reagensa potjee od modre galice u kojoj je dvovalentni bakrov kation. Oksidacijom aldehida
reducira se Cu2+ kation u Cu+ kation pri emu otopina mijenja boju iz plave u crvenu.
2Cu2+ + RCHO + 4OH- Cu2O + RCOOH + 2H2O
b) Tollensova test reakcija bezbojna otopina reagensa, koja sadri diaminsrebro(I) kation, mijenja boju izluivanjem elementarnog
srebra na stjenke posude. Zato se jo ova test reakcija naziva reakcija srebrnog ogledala. RCHO + 2 [ Ag(NH3)2]OH RCO2NH4 +
2Ag + 3NH3 + H2O
Dobivanje aldehida i ketona:
a) oksidacija primarnih alkohola daje aldehide, a oksidacija sekundarnih alkohola daje ketone.
b) adicija vode na alkine ukoliko je trostruka veza na kraju molekule nastat de aldehid, a ukoliko je trostruka veza u sredini molekule
nastat de keton.
Reakcije aldehida i ketona:
a) nastajanje acetala ( poluacetala) i ketala ( polukatala)
Reakcijom jedne molekule aldehida i jedne molekule alkohola nastaje poluacetal:
R CHO + R OH R CH(OH) O R.
Reakcijom poluacetala i molekule alkohola nastaje acetal,
R CH(OH) O R + R OH R C(O-R) O R + H2O
b) nastajanje cijanhidrida (nitrila): R - CHO + CN- R CH(OH) CN
c) nastajanje hidrata (diola): R CHO + H OH R CH(OH) OH
d) aldolna kondenzacija: CH3 CHO + - :CH2 CHO + H2O CH3CH(OH) CH2- CHO + OH-
e) oksidacija aldehida i ketona u karboksilne kiseline:
oksidacija aldehida: R CHO prelazi u R COOH
oksidacija ketona: CH3CH2COCH2CH3 prelazi u CH3CH2COOH i CH3COOH
f) redukcijom aldehidi i ketoni prelaze u odgovarajude alkohole
Primjeri zadataka
1. Aldehidi nastaju:
a) redukcijom primarnih alkohola b) oksidacijom sekundarnih alkohola c) destilacijom fenola
d) oksidacijom primarnih alkohola e) redukcijom sekundarnih alkohola
2. HCHO je formula za:
a) metanal b) acetaldehid c) mravlju kiselinu d) aceton e) mlijenu kiselinu
3. Etanal: a) je plin otrog mirisa b) ne reagira s Fehlingovim reagensom c) se dobiva iz etina
d) nije topljiv u vodi e) nastaje oksidacijom metanola
4. Pozitivan test s Tollensovim reagensom daje: a) alanin b) eter c) aceton d) metanal e) propanon
5. Metanal:
a) s natrijem daje alkoksid b) nastaje reakcijom CO i vodika c) s vodikom daje mravlju kiselinu
d) dobiva se iz etina e) je plin topljiv u vodi
6. Poluacetali nastaju reakcijom:
a) alkohola i aldehida b) alkohola i ketona c) alkohola i organskih kiselina
d) dehidratacije alkohola e) aldehida i amina
7. Gliceraldehid:
a) je spoj glicerola i aldehida b) ne reagira na Fehlingov reagens c) spada u ketoze
d) ima 4 stereoizomera e) je kiralni spoj

8. U reakciji s bakrovim (II) ionima u lunatom mediju, aldehid se:

a) prevodi u odgovarajudu bakrovu sol b) reducira do odgovarajudeg alkohola
c) oksidira do odgovarajude karboksilne kiseline d) izomerizira u odgovarajudi keton
e) prevodi u odgovarajudi acetal
9. Spoj koji na istom C atomu ima alkilnu skupinu, vodik, alkoholnu skupinu i etersku skupinu je:
a) poluacetal b) ketal c) ester d) aldol
Vjeba
1. Formaldehid nastaje:
a) destilacijom metanola b) redukcijom metanola c) oksidacijom metanola
d) destilacijom mravlje kiseline e) hidrolizom metil-metanoata
2. Metanal:
a) se dobiva iz etina b) je bezbojna tekudina c) nije topljiv u vodi
d) polimerizacijom daje cikliki trimer e) upotrebljava se za izradu bakelita
3. Formalin je vodena otopina: a) etanala b) metanala c) fenola d) propanola e) paraldehida
4. Aldehidi: a) se dobivaju redukcijom primarnih alkohola b) su kemijski inertni spojevi
c) reduciraju bakar(II) ione u bakar(I) ione d) s kiselinama daju estere
e) dehidratacijom daju etere
5. Etanal:
a) pri sobnoj temperaturi je plin intenzivna mirisa b) ne pokazuje pozitivan teste na Fehlingov reagens
c) ima dva kiralna C atoma d) dobiva se oksidacijom etanola
e) industrijski se dobiva adicijom vode na eten uz katalizator ivin sulfat
6. Aceton: a) se moe dobiti oksidacijom propanola b) daje pozitivan test na Tollensov reagens
c) oksidacijom daje octenu kiselinu d) u reakciji s LiAlH4 daje 2-propanol
e) slabo se mijea s vodom
7. Oksidacijom formaldehida nastaje: a) HCOOH b) CH3COOH c) CH3CH2COOH
d) CH2=CH-COOH e) CH3OH
8. Skupinu CHO sadri molekula: a) glukoze b) fruktoze c) saharoze d) acetona e) fenola
Karboksilne kiseline
Funkcionalna skupina : R COOH. Ova skupina je reaktivnija od karbonilne, alkoholne i eterske. U molekuli moe biti jedna, dvije ili vie
karbokslinih skupina.
U nomenklaturi ovih spojeva imenu alkana dodaje se rije kiselina. Tako je prvi lan homolognog niza monokarboksilnih kiselina metan
kiselina, HCOOH. U homolognom nizu dikiselina, molekula sa dvije karboksilne skupine, prvi lan je etan-dikiselina, HOOC-COOH.
Prema grai molekule karboksilne kiseline mogu biti zasidene, nezasidene, lanane, prstenaste i aromatske. Mogu sadravati i neke
druge funkcionalne skupine: alkoholnu, aldehidnu, etersku, keto skupinu, amino kupinu.
Aminokiseline sadre pored karboksilne funkcionalne skupine (-COOH) i bazinu amino (-NH2) skupinu.
Aromatske kiseline imaju u sastavu molekule benzensku jezgru na koju je vezana karboksilna funkcionalna skupina.
Formula Naziv Stari naziv Naziv soli

HCOOH metanska kiselina mravlja kiselina metanoati/formijati
CH3COOH etanska kiselina octena kiselina etanoati/acetati
CH3CH2COOH propanska kiselina propionska kis. propanoati
CH3(CH2)2COOH butanska kiselina maslana kiselina butanoati/butirati
CH3(CH2)3COOH pentanska kiselina valerijanska kis. pentanoati
Formula Naziv Stari naziv Naziv soli

HOOC-COOH etandikiselina oksalna kiselina oksalati
HOOC-CH2-COOH propandikiselina malonska kiselina malonati
HOOC-(CH2)2- COOH butandikiselina jantarna kiselina sukcinati
Broj C atoma Formula Naziv

14 CH3(CH2)12COOH miristinska
16 CH3(CH2)14 COOH palmitinska
18 CH3(CH2)16 COOH stearinska
18 CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH oleinska
18 CH3(CH2)4CH=CHCH2CH=CH(CH2)7COOH linoleinska

Ostale poznate karboksilne kiseline:

MLIJENA KISELINA (2-hidroksipropan kiselina) CH3 CH(OH) COOH
VINSKA KISELINA (2,3-dihidroksi-butandikiselina) HOOC - CH(OH) CH(OH) COOH
JABUNA KISELINA ( 2-hidroksi-butandikiselina) HOOC CH2 CH(OH) COOH
LIMUNSKA KISELINA (3-hidroksi-1,3,5- heksantrikiselina) COOH

HOOC CH2 C CH2 COOH
Dobivanje metan kiseline (mravlje):
a) oksidacijom metanola ili metanala, OH
b) sintezom ugljikovog monoksida i natrijevog hidroksida
CO + NaOH HCOONa
2 HCOONa + H2SO4 2 HCOOH + Na2SO4
Dobivanje etan kiseline (octene):
Oksidacijom etanola, CH3CH2OH CH3COOH
Alkoholnim vrenjem, CH3CH2OH + O2 CH3COOH + H2O
Reakcije karboksilnih kiselina:
a) reakcija s metalima pri emu nastaju soli i vodik, 2 CH3COOH + Mg Mg(CH3COO)2 + H2
magnezijev etanoat
b) neutralizacija, CH3COOH + NaOH CH3COONa + H2O
natrijev etanoat
c) esterifikacija reakcija kiseline i alkohola pri emu nastaju esteri i voda
CH3COOH + HO-CH3 CH3COOCH3 + H2O
etan kiselina metanol metil-etanoat
DERIVATI KARBOKSILNIH KISELINA:
RC=O R CO O CO R R COO R R CO NH2
anhidrid karboksilne kiseline ester amid
X
acil-halogenid
Esteri
Esteri su derivati karboksilnih kiselina, nepolarne molekule, uglavnom nisu topljivi u vodi.
Opda formula: R COO R
Esteri s manjim brojem ugljikovih atoma su lako hlapljive tekudine ugodnog mirisa mirisne komponente voda i cvijeda. Esteri s mnogo
ugljikovih atoma su vrste tvari. Najpoznatiji prirodni esteri su: voskovi, masti i ulja.
Reakcija esterifikacije: kiselina + alkohol ester + voda
R COOH + HO R R COO R + H2O
Kiselina koja ulazi u reakciju esterifikacije ne mora biti karboksilna kiselina, ved moe biti i mineralna kiselina (najede poznata duina
kiselina HNO3. U tom sluaju najmanji ester ima samo jedan ugljikov atoma koji potjee od alkohola.) CH3OH+HNO3 CH3ONO2+H2O
Kisela hidroliza estera: ester + voda alkohol + kiselina
Ovom reakcijom se iz molekule estera oslobaa alkohol glicerol i masne kiseline koje su inile ester.
Lunata hidroliza estera: ester + luina glicerol + sol masne kiseline (sapun)
Neki poznatiji esteri:
Pelinji vosak, CH3(CH2)24COO(CH2)27CH3
Detergenti, R O SO3H ( kiseli esteri viih alkohola i sulfatne kiseline)
Nitroglicerin,
CH2 O NO2

CH O NO2

CH2 O NO2
Primjeri zadataka
1. Karboksilnu skupinu sadri: a) adenin b) alanin c) timin d) formalin e) karbamid
2. Spoj formule CH3CH(OH)COOH je:
a) primarni alkohol b) sekundarni alkohol c) mlijena kiselina d) octena kiselina e) aceton
3. Citrati su: a) soli citozina b) esteri citidina c) soli limunske kiseline d) vitamin C
4. Laktati su soli: a) 2-hidroksipropan kiseline b) jabune kiseline c) 2-oksopropanske kiseline d) octene kiseline
5. Octena kiselina:
a) je jaa od trikloroctene kiseline b) je optiki aktivan spoj c) je hidroksikiselina
d) se oslobaa iz kalcijevog acetata djelovanjem natrijevog hidroksida e) se dobiva iz metanola i ugljikovog (II) oksida

6. Koja od navedenih kiselina je najjaa:

a) H2CO3 b) CH3COOH c) CH2ClCOOH d) CHCl2COOH e) CCl3COOH
7. Mravlja kiselina nastaje:
a) oksidacijom acetona b) oksidacijom metanola c) oksidacijom acetilena
d) hidrogeniranjem acetilena e) oksidacijom etana
8. U derivate karboksilnih kiselina ne ubrajamo:
a) aspirin b) acetanhidrid c) masti d) propanamid e) formalin
9. Reakcijom etanola i octene kiseline nastaje:
a) CH3COCH3 b) CH3CH2OCOCH3 c) CH3CHO d) C2H5OC2H5 e) HOOC-CH2-CH2-COOH
10. Esteri nastaju: a) djelovanjem vode na alkilhalide b) hidrolizom masti c) reakcijom adicije
d) djelovanjem luina na kiseline e) djelovanjem alkohola na kiseline
11. Skupini estera ne pripada:
a) fenolftalein b) etil-acetat c) acetilsalicilna kiselina d) gliceril-tristearat e) amilopektin
12. Hidrolizom molekule HCOOCH3 nastaje:
a) metanal i metanol b) mravlja kiselina i metanol c) metanol i formaldehid
d) metanal i mravlja kiselina e) dvije molekule mravlje kiseline
13. Hidrolizom etilestera propan kiseline u kiselom mediju nastaje:
a) octena kiselina i propanol b) propan kiselina c) etilpropileter
d) propan kiselina i etanol e) etilpropilketon
14. to su konani produkti (B i C) nastali u slijededem nizu reakcija:
CrO3 HNO3
2-propanol A B + C
H2SO4 (zagrijavanje)
a) HCOOH , CH3COOH b) CH3CH2CH2OH, H2O c) CH3CH2COOH, NO2
d) CH3CH2CH2NO2, H2O e) CH3COOH, CH3NO2 f) CH3COCH2NO2, H2O
Vjeba
1. Funkcionalna skupina -COOH nije u strukturi:
a) aminokiselina b) nukleinskih kiselina c) masnih kiselina d) aromatskih kiselina e) dikiselina
2. Acetati su:
a) otopina acetona u vodi b) nezasideni ugljikovodici c) soli mlijene kiseline
d) soli octene kiseline e) soli mravlje kiseline
3. Octena kiselina se dobiva:
a) oksidacijom metanola b) redukcijom etanola c) oksidacijom etanola
d) redukcijom metanola e) adicijom vode na etin
4. Oleinska kiselina:
a) je spoj formule CH3(CH2)14COOH b) je aminokiselina c) kuhanjem sa NaOH daje sapun
d) hidriranjem prelazi u palmitinsku kiselinu e) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona
5. Mlijena kiselina:
a) je alifatska dikarboksilna kiselina b) s fenolftaleinom daje crveno obojenje
c) ima 4 stereoizomera d) stvara se u miidnom tkivu e) stvara kisele i neutralne soli
6. Koji od navedenih spojeva nije topljiv u vodi:
a) alanin b) HOOC-COOH c) glukoza d) (RCOO)2Ca e) HCOOH
7. Koji od navedenih spojeva ima inhibitorsko djelovanje na rast mikroorganizama:
a) C6H5COONa b) Ca(H2PO4)2 c) albumin d) saharoza e) glicerolpalmitat
8. Esteri su: a) voskovi b) masti c) gliceridi d) ulja e) svi navedeni spojevi
9. Slobodna karboksilna kiselina oslobaa se iz svoje soli djelovanjem:
a) jake luine b) jake anorganske kiseline c) alkohola d) alkoksida e) halogenalkana
10. Koji odgovor nije toan? Vinska kiselina:
a) je hidroksi-kiselina b) je slaba kiselina c) ima etiri optika aktivna izomera
d) tvori soli koje zovemo tartarati e) je dikarboksilna kiselina
11. Voskovi su:
a) jedna vrsta sapuna b) esteri glicerola i viih masnih kiselina
c) esteri viih alkohola i niih karboksilnih kiselina d) spojevi koje svrstavamo u fosfolipide
e) spojevi poput C15H31COOC31H63

Organski spojevi s duikom

Amini
Amini su organski spojevi koji u svojoj strukturi sadre amino skupinu, -NH2, pa se ovi spojevi mogu shvatiti i kao organski derivati
amonijaka. S obzirom da je duik u amonijaku trovalentan, postoji vie kombinacija organskih spojeva s duikom. Neki od tih spojeva
prikazani su u slijededoj tablici:
Amonijak NH3 N-alkilamid RCONHR
Primarni amin RNH2 N-dialkilamid RCONR2
Sekundarni amin R2NH Imid RCONHCOR
Tercijarni amin R3N Aldimin RCHNH
Amid RCONH2 Ketimin R2CNH
Amine dijelimo na lanane i prstenaste spojeve.
Amini su bazini organski spojevi jer se na atomu duika nalazi nepodijeljeni elektronski par koji moe adirati proton. Lanani (alifatski)
amini su jae baze od amonijaka, a aromatski amini su slabije baze od amonijaka.
Amini manjih relativnih molekulskih masa su tekudine svojstvena mirisa ( na amonijak, ribu, trulo meso).
Dobivanje amina:
a) reakcijom halogenalkana i amonijaka nastaju alifatski amini: R X + 2 NH3 R NH2 + NH4X
b) dobivanje aromatskih amina (fenilamin) redukcija nitrobenzena: C6H5 -NO2 C6H5 NH2
Kemijske reakcije amina:
a) svi amini s kiselinama daju soli (neutralizacija)
b) primarni i sekundarni amini s halogenidima kiselina, anhidridima i esterima daju amide (tercijarni ne)
c) u reakciji primarnih amina i duikaste kiseline nastaje duik
Heterocikliki organski spojevi
Heterocikliki organski spojevi su takvi spojevi koji u prstenastoj strukturi molekule sadre i druge atome osim ugljika, najede atome
duika, kisika i sumpora. Od svih poznatih organskih spojeva polovica su heterocikliki spojevi. Ovoj skupini spojeva pripadaju na primjer,
mnogi lijekovi, antibiotici, alkaloidi i vitamini.
Heterocikliki spojevi su najede prstenasti spojevi od pet ili est lanova. U prstenu moe biti i vie od jednog heteroatoma. Molekula
heterociklikog spoja moe se sastojati od jednog prstena ili od vie sraslih prstenova.
Neki jednostavni heterocikliki spojevi:
H
N N
N
O S H N N O
furan tiofen pirol pirimidin piridin piran indol

Alkaloidi: nikotin, kafein, kinin, morfin, heroin, kokain.
Vitamini: nikotinamid (niacin), tiamin, riboflavin, folna kiselina, cijanokobalamin.
Antibiotici: penicilin, azitromicin.
O CH3 S
O NH
H3C CH3
N
NH2 N O N CH3
N O
O N N
CH3 HO O
N N H
nikotin nikotinamid kafein penicilin G
Primjeri zadataka
1. Funkcionalna NH2 skupina nalazi se u molekuli:
a) toluena b) uracila c) piridina d) stirena e) anilina
2. Poredajte spojeve prema porastu bazinosti:
a) C6H5NH2, NH3, CH3NH2, NaOH b) NH3, C6H5NH2, CH3NH2, NaOH c) C6H5NH2, NH3, NaOH, CH3NH2
d) NaOH, CH3NH2, C6H5NH2, NH3 e) NH3, C6H5NH2 , NaOH, CH3NH2
3. S kemijskog stajalita CO-NH- skupina je: a) amin b) imin c) ketimin d) N- alkilamid e) amid
4. Za amine je netona tvrdnja:
a) kadaverin i putrescin su otrovni spojevi neugodnih mirisa b) nastaju adicijom vodika na trostruku vezu nitrila
c) nastaju reakcijom nitrospojeva s vodikom d) tercijarni amini s esterima kiselina daju amide
e) s kiselinama daju soli

5. Koji od navedenih spojeva u reakciji s amonijakom ne daje amid:

a) brometan b) propanoil klorid c) acetanhidrid d) etilacetat e) benzojeva kiselina
6. U heterociklike spojeve ubraja se: a) alanin b) furan c) benzen d) tirozin e) heksaklorcikloheksan
7. Purinske baze su: a) adenin i gvanin b) piridin i timin c) pirimidin i imidazol d) citozin i uracil
Vjeba
1. Spoj ija je formula (CH3CH2)2NCH3 je:
a) primarni amin b) sekundarni amin c) tercijarni amin d) amid e) alkaloid
2. Sekundarni amin ima:
a) dvije amino skupine na dva razliita ugljika b) dvije alkilne ili arilne skupine vezane na duik
c) dvije amino skupine na istom ugljikovom atomu d) pozitivno nabijen duikov atom
e) tri alkilne ili arilne skupine vezane na isti duikov atom
3. U reakciji halogenalkana s amonijakom u suviku nastaje: a) amin b) amid c) imin d) nitril e) NH4+
4. Koliko duikovih atoma sadri molekula gvanina: a) 1 b) 2 c) 3 d) 4 e) 5
5. Pirol je naziv za
a) peterolani prsten s kisikom b) peterolani prsten s duikom
c) esterolani nezasiden spoj s kisikom d) esterolani nezasiden spoj s duikom e) esterolani zasiden spoj s duikom
6. U heterociklike spojeve ne ubraja se: a) celuloza b) prolin c) ksilen d) histidin e) pirol
Lipidi
Lipidi su heterogena skupina organskih spojeva koji nemaju zajednikih obiljeja. Mnogi su lipidi sastojci staninih membrana te
odreuju njihova svojstva. Glavni kriterij da se neki spoj uvrsti u lipide je njegova topljivost. Lipidi su netopljivi u vodi, ali su topljivi u
nepolarnim organskim otapalima. U vodi lipidi tvore koloidne ili micelarne otopine.
Osnovni sastojak vedine lipida su monokarboksilne kiseline s parnim brojem ugljikovih atoma i s ravnim lancem. Najraireniji lipidi u
prirodi su derivati glicerola.
Fosfolipidi su mjeoviti esteri glicerola u kojima je jedna hidroksilna skupina esterificirana fosfornom kiselinom, a druge dvije s masnim
kiselinama.
Sfingolipidi sadre umjesto glicerola dvovalentni aminodialkohol, sfingozin. Tipian predstavnik je ceramid.
Glikolipidi su spojevi koji sadre jedan lipidni dio i jedan ugljikohidratni dio (eder). Lipidni dio je hidrofobni, a eder je hidrofilni dio
molekule.
Ostali najedi prirodni lipidi: masti, ulja, voskovi.
U sastav molekule masti i ulja obavezno ulaze: alkohol glicerol (1,2,3-propantriol) i masne kiseline.
Mast = glicerol + zasidene masne kiseline ( palmitinska, stearinska)
Ulje = glicerol + preteito nezasidene masne kiselina (oleinska, linoleinska)
Primjeri zadataka
1. Masti su: a) eteri b) soli c) topljive u vodi d) esteri e) derivati glikola
2. Formula kalcijevog stearata je:
a) C17H35COOCa b) (C17H35COO)2Ca c) C15H31COOCa d) (C15H29COO)2Ca e) (C15H31COO)2Ca
3. Kiselom hidrolizom masti nastaju:
a) glicerol i sapun b) glicerol i masne kiseline c) samo glicerol d) samo masne kiseline e) samo sapun
4. Za masne kiseline tona je tvrdnja:
a) topljive su u vodi b) vedinom su razgranatih lanaca c) optiki su aktivne
d) oslobaaju se kiselom hidrolizom iz ulja e) sa luinama daju alkokside
5. Hidrolizom 3 mola gliceril-tripalmitata s NaOH nastaje:
a) 1 mol glicerola b) 3 mola glicerola i 3 mola palmitinske kiseline
c) 3 mola palmitinske kiseline d) 3 mola natrijevog palmitata e) 9 molova natrijevog palmitata
6. Saponifikacija masti je reakcija:
a) izmeu sapuna i vode b) oksidacija eterske veze c) kiselo katalizirane esterifikacije
d) bazne hidrolize estera e) izmeu masti i kiseline

UGLJIKOHIDRATI
Organski spojevi sastavljeni od ugljika, vodika i kisika. Naziv ugljikohidrati ovi su spojevi dobili zato jer im molekulska formula ima isti
omjer vodika i kisika kao to je to u vodi.
Podjela ugljikohidrata: a) jednostavni (monosaharidi)
b) sloeni ( disaharidi i polisaharidi)
Monosaharidi
U istom stanju su krute tvari bijele boje, topljive u vodi i slatkoga okusa.
U vrstom stanju imaju lananu strukturu, a pri otapanju u vodi struktura postaje prstenasta. Tada se povezuju aldehidna (ili keto)
skupina i jedna od alkoholnih skupina te nastaje poluacetal ili poluketal.
Opda formula: CnH2nOn
U imenovanju ovih spojeva koristi se nastavak oza (glukoza, riboza).
Sadre od 3 do 9 ugljikovih atoma u molekuli. Po kemijskom sastavu su polihidroksialdehidi ili polihidroksiketoni. Molekule sa
aldehidnom skupinom nazivaju se ALDOZE, a sa keto skupinom KETOZE.
Monosaharide sa tri ugljikova atoma nazivamo trioze, sa etiri ugljikova atoma - tetroze, sa pet pentoze, sa est heksoze, itd.
Najpoznatiji monosaharidi su: glukoza (aldoheksoza), fruktoza (ketoheksoza), riboza (aldopentoza) i deoksiriboza (aldopentoza).
OH HO OH OH
O
H OH HO OH
H H HO H
OH H H OH OH H
HO OH OH H H OH
H OH H OH
-D-glukopiranoza -D-fruktofuranoza -D-galaktopiranoza
Disaharidi
Ugljikohidrati sastavljeni od dva monosaharida povezanih glikozidnom vezom. Glikozidna veza moe imati dva tipa: alfa glikozidna veza
i beta-glikozidna veza. S obzirom da enzimi u organizmu ovjeka mogu prepoznati samo alfa-glikozidne veze, sve molekule s beta-
glikozidnim vezama ne moemo iskoristiti u prehrani.
Najpoznatiji disaharidi:
saharoza (glukoza + fruktoza)
maltoza (glukoza + glukoza)
laktoza (glukoza + galaktoza)
celobioza (glukoza + glukoza, ali su povezane beta-glikozidnom vezom)
U povezivanju dvije molekule monosaharida glikozidnom vezom izdvaja se molekula vode.
Polisaharidi
Polisaharidi imaju duge lanane molekule sastavljene od mnogo molekula nekog monosaharida koje su meusobno povezane
glikozidnom vezom. Stoga ih nazivamo prirodni polimeri.
Najpoznatiji polisaharidi u prirodi su:
a) CELULOZA biljni polisaharid, graevni element staninih stijenki u biljnim stanicama. Netopljiva u vodi, nema slatki okus, izrazito
vrste strukture. Molekule monosaharida glukoze povezane su beta-glikozidnom vezom.
b) KROB biljni polisaharid, rezervna hrana u stanici. Sastoji se od dva razliita polimerna lanca: amiloze i amilopektina. Djelomino je
topljiv u vodi. Monomerna molekula je glukoza, u krobu su alfa-glikozidne veze.
c) GLIKOGEN ivotinjski polisaharid, rezervna hrana u stanici.
d) INULIN polimer sastavljen od fruktoze
Sloeni polisaharidi sastoje se od molekula monosaharida i nekih drugih komponenata.
Primjeri: HITIN - polimer glukoze, beta-glikozidne veze, N-acetil-glukozamin
AGAR - polimer galaktoze i drugih sastojaka.
Primjeri zadataka
1. Monosaharid je aldehid ili keton koji u svojem sastavu ima hidroksilne skupine i to najmanje: a) 1 b) 3 c) 2 d) 6 e) 4
2. Fruktoza je: a) aldopentoza b) ketopentoza c) ketoheksoza
d) enantiomer glukoze e) disaharid izgraen od glukoze i saharoze
3. Pozitivan test s Fehlingovim reagensom daje: a) aceton b) saharoza c) metanol d) glukoza e) celuloza
4. Invertni eder je:
a) saharoza b) L-glukoza c) smjesa glukoze i galaktoze d) smjesa glukoze i fruktoze e) smjesa galaktoze i fruktoze
5. Deoksiriboza:
a) je prostetina skupina nukleoproteina b) ima formulu C5H10O5 c) spada u aldoze
d) daje karakteristinu biuret reakciju e) daje negativan test s Fehlingovim reagensom
6. S glukozom je izomerna: a) saharoza b) maltoza c) fruktoza d) laktoza e) deoksiriboza

7. Navedena Harworthova formula prikazuje: HO

a) -L-Fruktofuranozu OH
O
b) -D-Galaktopiranozu
H HO
c) D-Glukopiranozu
d) -D-Fruktofuranozu
H
OH
e) D-Glukopiranozu OH H
8. Disaharid nije: a) maltoza b) laktoza c) saharoza d) celobioza e) celuloza
9. Amiloza:
a) ima razgranatu strukturu b) sadri (1-4) glikozidno povezane molekule glukoze
c) sadri (1-4) glikozidno povezane molekule glukoze d) sadri (1-6) glikozidno povezane molekule glukoze
10. Ugljikohidrati:
a) se mogu denaturirati b) dokazuju se biuret reakcijom
c) dolaze samo u ravnim lancima d) dolaze u glikoproteinima
11. U molekuli celuloze monosaharidi se povezuju:
a) (1-4) glikozidnom vezom b) (1-4) glikozidnom vezom c) (1 2) glikozidnom vezom
d) (1-6) glikozidnom vezom e) )1-6) glikozidnom vezom
12. Glikogen je:
a) biljni polisaharid. b) po strukturi slian amilozi
c) izgraen iz molekula glukoze povezanih alfa(1,4) i alfa(1,6) glikozidnim vezama
d) trovalentni alkohol. e) ester glicerola i viih masnih kiselina
Vjeba
1. Fruktoza je: 2. Saharoza:

a) razgradni produkt glukoze a) pokazuje reakcije na aldehide
b) vaan monosaharid b) je formule (C6H10O5)n
c) disaharid c) je graena od glukoze i galaktoze
d) aromatski ugljikovodik d) hidrolizom s kiselinama daje invertni eder
e) aldehid e) je netopljiva u vodi
4. Slijededa Harworthova strukturna formula prikazuje:
3. D - glukoza ima:
a) -D-glukopiranozu OH
a) jedan asimetrini C- atom
b) -D-glukofuranozu
b) dva asimetrina C-atoma OH
c) -D-glukopiranozu H
c) tri asimetrina C-atoma H
d) -D-glukofuranozu OH H
d) etiri asimetrina C-atoma
e) -D-galaktofuranozu HO OH
e) pet asimetrinih C-atoma
H OH
6. krob:
5. Cikliku strukturu ima:
a) ne pokazuje reakcije na aldehide
a) glicerolpalmitat
b) ne reagira s jodom
b) alanin
c) hidrolizom daje invertni eder
c) glukoza
d) topljiv je u hladnoj vodi
d) globulin
e) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona
e) vosak
7. Poznavajudi grau i svojstva ugljikohidrata, odluite se za tonu 8. Tona je tvrdnja:

tvrdnju: a) amiloza je enzim koji razgrauje krob
a) krob je polisaharid koji u ljudskom organizmu slui za b) amilopektin nije topljiv u vodi
pohranjivanje glukoze c) amiloza je polisaharid u kojem su molekule glukoze povezane
b) saharoza je nereducirajudi eder (1-6) glikozidnom vezom
c) laktoza je disaharid graen od glukoze i fruktoze d) amiloza je topljiva u vodi
d) glukoza u otopini tvoru poluacetalni glukofuranozni prsten e) amilopektin je po strukturi slian glikogen
e) u lancima kroba i celuloze molekule glukoze povezane su
(1,4) glikozidnim vezana
9 . Cikliki oblik molekule fruktoze nastaje tako da u molekuli s 10. Glukoza:

ravnim lancem reagiraju: a) sastavni je dio maltoze
a) aldehidna skupina i OH skupina prvog C atoma b) b) ravninu polarizirane svjetlosti zakrede na lijevo
aldehidna skupina i sve hidroksilne skupine c) u molekuli ima keto-skupinu
c) keto skupina i OH skupina petog C atoma d) d) spada u pentoze
aldehidna skupina i OH skupina petog C atoma


a) glukoza je monosaharid koji biljke mogu sintetizirati fotosintezom
b) polimerizacijom glukoze nastaje celuloza c) fruktoza je disaharid izgraen od glukoze i saharoze
d) razgradnjom edera u organizmu dobiva se energija e) svi jednostavni ederi topljivi su u vodi
BJELANEVINE
Bjelanevine ili proteini su makromolekule dugake, lanane, polimerne molekule sastavljene od mnogo aminokiselina.
Opda formula aminokiseline:
H

H2N C COOH

Neke aminokiseline: R
O O O O
H
H3 C OH N HS OH
OH OH
NH2 NH2 NH2
alanin fenilalanin prolin cistein

(jednostavna) (aromatska) (heterociklika) (sadri sumpor)
Svaka aminokiselina ima bazinu amino-skupinu ( -NH2), kiselinsku Karboksilnu skupinu (-COOH) i radikal R po kojem se meusobno
aminokiseline razlikuju. Postoji dvadesetak razliitih aminokiselina.
Aminokiseline su amfoterne molekule jer mogu reagirati i kao kiseline i kao baze. Pri sobnoj temperaturi aminokiseline su krutine bijele
boje, topljive u vodi.
U kiseloj otopini vedina aminokiselina je u kationskom obliku, a u lunatoj otopini u anionskom obliku. Pri nekom karakteristinom pH
svaka se aminokiselina preteito nalazi u obliku dipolarnih iona. Ta je vrijednost karakteristina za svaku pojedinu aminokiselinu i naziva
se izoelektrini pH ili izoelektrina toka. U izoelektrinoj toki topljivost aminokiselina je najmanja.
Aminokiseline su dvojni ioni jer se disocira karboksilna skupina, a tim protonom se protonira amino-skupina. Tada molekula ima opdu
formulu: H3N+ - CH(R) COO-.
U kiselom mediju aminokiseline su pozitivni ioni (kationi) jer se protonira amino-skupina, a karboksilna skupina ostane nepromijenjena.
Molekula aminokiseline u kiselom mediju ima opdu formulu: H3N+ -CH(R) COOH.
U lunatom mediju aminokiseline su negativni ioni (anioni) jer hidroksilni ioni iz luine oduzmu sve protone iz molekule aminokiseline.
Opda formula aminokiseline u lunatom mediju je: H2N CH(R)- COO-.
Esencijalne aminokiseline one koje ovjek ne moe proizvoditi u svojem tijelu pa ih mora unositi hranom (valin, leucin, isoleucin,
fenilalanin, treonin, metionin, triptofan, arginin, histidin).
Aminokiseline se povezuju peptidnom vezom u lanane molekule: dipeptide, tripeptide, tetrapeptide, oligopeptide i polipeptide
(proteine). Pri tome se povezuju amino-skupina jedne molekule i karboksilna skupina druge molekule te se izdvaja molekula vode.
Peptidna skupina atoma je CO-NH-.
U molekuli peptida je jako vaan redoslijed vezanja aminokiselina to odreuje primarnu strukturu proteina i po emu se iva bida
razlikuju.
Sekundarna struktura proteina odreuje oblik molekule u prostoru, a uvrduje se vodikovim vezama, disulfidnim mostovima, ionskim
privlaenjem ili van der Waalsovim silama. Najede sekundarne strukture su naborana ploa i zavojnica (alfa-helix).
Sloene bjelanevine osim aminokiselina u svojem sastavu imaju i druge komponente (npr. ione metala).
Neke vane bjelanevine: INZULIN, PENICILIN, HEMOGLOBIN, KERATIN, KOLAGEN.
Denaturiranje je proces naruavanja strukture bjelanevina, a moe se uzrokovati smrzavanjem, zagrijavanjem iznad 44 oC, djelovanjem
jakih kiselina i luina ili djelovanjem otopina soli tekih metala.
Test reakcije na proteine:
a) BIURET reakcija dokaz peptidnih veza u molekuli proteina. Plava boja reagensa mijenja se u karakteristinu ljubiastu boju.
b) KSANTOPROTEINSKA reakcija dokaz aromatskih aminokiselina u molekuli proteina. U uzorak proteina dodaje se koncentrirana
duina kiselina te se zagrijava. Karakteristina promjena boje je u limun-utu koja potjee od nitriranih aromatskih spojeva.
Enzimi
Enzimi ili fermenti su po kemijskom sastavu globularni proteini relativne molekulske mase od 10 000 do 100 000. Neki enzimi
osim proteinskog dijela sadre i prostetsku skupinu. Metabolizam tijela odvija se djelovanjem enzima jer imaju ulogu katalizatora. Za
razliku od obinih kemijskih katalizatora, enzimi djeluju vrlo specifino. Svaki enzim reagira samo sa jednim tono odreenim produktom
metabolizma. Takoer enzimi djeluju stereospecifino, to znai da se reakcija moe provoditi samo na jednom od dva moguda
enantiomera.

Katalitika aktivnost enzima moe se regulirati to je nemogude kod jednostavnih kemijskih katalizatora. Svaki enzim sadri
aktivno mjesto na koje se vee molekula supstrata vodikovim vezama, ionskim ili van der Waalsovim silama. Enzimi su bioloki aktivni
samo pri optimalnoj temperaturi, od 30 do 60oC i pri optimalnom pH koji najede odstupa najvie 2 do 3 pH jedinice od neutralne
vrijednosti. Ako se enzim ugrije na viu temperaturu od 60oC ili se na njega djeluje jakim kiselinama i luinama, na njegovoj molekuli
dolazi do nepovratnih promjena denaturacije proteina. Ovisno o funkciji enzimi se dijele u vie skupina, a iz imena skupine vidljiva je
funkcija enzima: oksidoreduktaze, transferaze, hidrolaze, izomeraze, ligaze. Neki vani enzimi su: katalaza, ureaza, tripsin, pepsin, renin,
alfa-amilaza.
Primjeri zadataka
1. Aminokiseline se u kiseloj otopini ponaaju kao:
a) jaki oksidansi b) antiseptino c) baze d) neutralno e) kiseline
2. Hidrolizom dipeptida nastaju:
a) jednostavni proteini b) aminokiseline c) jednostavni ederi
d) masne kiseline i glicerol e) samo masne kiseline
3. Alanin:
a) je sastojak DNA b) nije topljiv u vodi c) ima CO-NH- vezu d) se u kiseloj otopini ponaa kao baza
4. Sve esencijalne aminokiseline sadri: a) krumpir b) pinat c) grah d) soja e) brokula
5. Izoelektika toka je pH vrijednost pri kojoj :
a) je topljivost aminokiselina najveda i za vedinu aminokiselina iznosi 7
b) se aminokiselina nalazi u obliku dipolarnog iona c) aminokiselina ima L-konfiguraciju
d) se odreuje sekvenca aminokiselina u proteinima e) je aminokiselina u svojoj trojnoj toki
6. Peptidna veza se nalazi kod:
a) aldehida b) amina c) aminokiselina d) proteina e) primarnih alkohola
7. Aminokiseline:
a) uvijek u svojoj strukturi sadre samo -COOH i -NH2 skupine
b) su sve optiki aktivne c) su u bazinoj sredini u kationskom obliku
d) su sve esencijalne e) su kristalne krutine visokog talita
8. Enzim nije: a) pepsin b) amilaza c) ureaza d) kolagen e) laktaza
9. U kiselom mediju, pH=2, alanin je u obliku:
a) R-CH(NH2)-COOH b) R-CH(NH3+)-COO- c) R-CH(NH2)-COO- d) R-CH(NH3+)-COOH e) R-CH(NH2-)-COOH
10. Amino skupinu ne sadri: a) alanin b) citozin c) anilin d) DNA e) aspirin
11. Proteini koji posjeduju kvaternu strukturu moraju:
a) sadravati preteito bazine aminokiseline b) imati cistein u svojoj primarnoj strukturi
c) sadravati prostetiku skupinu d) imati najmanje dva polipeptidna lanca
e) sadravati preteito kisele aminokiseline
Vjeba
1. Aminokiselina koja u strukturi pobonog lanca sadri sulfidrilnu (-SH) skupinu je:
a) asparagin b) cistein c) glutamin d) lizin e) treonin
2. Aminokiselinama odgovara slijededa tvrdnja:
a) u istom stanju su tekudine b) u istom stanju su krutine c) u vodi se ne otapaju
d) topljive su u organskim otapalima e) ulaze u sastav polisaharida
3. Tona je tvrdnja:
a) 2-aminopropanska kiselina je naziv za glicin b) denaturiranje proteina znai promjenu primarne strukture proteina
c) topljivost proteina u vodi povedava se udjelom hidrofobnih aminokiselina d) proteini su poliamidi
e) -uzvojnica je struktura koja nastaje stvaranjem vodikovih veza izmeu dva polipeptidna lanca
4. Glicin, H3N+- CH2- COOH se u ovom obliku nalazi:
a) kod pH = 7 b) kod pH < 7 c) kod pH > 7 d) kod pH = 14 e) u izoelektrinoj toki
5. Pozitivnu reakciju na ksantoproteinsku reakciju daje: a) dekstrin b) krob c) celuloza d) inzulin
6.Hormon inzulin je po kemijskom sastavu: a) glikozid b) oligosaharid c) peptid d) steroid
7. Denaturacija proteina:
a) je promjena primarne strukture proteina b) podrazumijeva razaranje tercijarne strukture proteina
c) je stabilizacija globularnog proteina u nativnoj konformaciji d) uzrokovana zagrijavanjem je reverzibilan proces
e) povedava topljivost proteina u vodi

8. Izbacite uljeza! : a) inzulin b) tripsin c) amilaza d) ureaza e) katalaza

9. Koja od navedenih tvari ne sadri duik? a) glicin b) pepsin c) propanol d) anilin e) glukozamin
10. Proteini su izgraeni od: a) - aminokiselina b) -aminokiselina c) - aminokiselina d) , -aminokiselina
11. Koji od enzima ne ubrzava naznaenu reakciju?
a) pepsin razgrauje bjelanevine b) lipaza razgrauje lipide
c) tripsin razgrauje trigliceride d) ureaza razgrauje ureu do amonijaka e) fosfataza hidrolizira fosfatne estere
12. Koja je tvrdnja o aminokiselinama tona?
a) Sve aminokiseline posjeduju nepolarne bone ogranke b) Naboj aminokiseline mijenja se ovisno o pH vrijednosti otopine
c) Kod ovjeka, sve aminokiseline koje grade proteine sintetiziraju se u organizmu
d) Aminokiseline se povezuju u peptide esterskom vezom e) Aminokiseline su graevni elementi deoksiribonukleinske kiseline (DNA)
NUKLEINSKE KISELINE
Nukleinske kiseline su lanane makromolekule sastavljene od mnogo nukleozida meusobno povezanih fosfodiesterskim vezama.
Nalaze se u jezgri stanica svih ivih bida te jo nekim staninim organelima i imaju ulogu nosioca nasljednih osobina organizama.
Nukleozidi se sastoje od molekule edera i duine baze (purinska ili pirimidinska baza). Molekula edera moe
HO adenin
biti D-riboza ili D-deoksiriboza i na osnovu njih se nukleinske kiseline dijele u dvije skupine: O
a) ribonukleinske kiseline sadre eder ribozu
b) deoksiribonukleinske kiseline sadre eder deoksiribozu
Baze koje ulaze u sastav nukleinskih kiselina su purinske (adenin i gvanin) ili pirimidinske (citozin, timin, uracil). OH
NH2 O NH2 O O
N H3C
N NH N NH NH
N
NH N NH2 NH O NH O NH O
NH N
adenin gvanin citozin timin uracil
Nukleotidi se sastoji od molekule fosforne kiseline, edera i duine baze. OH
Jedan lanac nukleinske kiseline nastaje meusobnim spajanjem nukleotida fosfodiesterskim vezama HO P O
preko OH skupina na 3 i 5 poloaju riboze. Sekvencija baza ita se od 5 kraja prema 3 kraju. O adenin
O
Kao i kod proteina tako i kod nukleinskih kiselina razlikujemo primarnu, sekundarnu i tercijarnu
strukturu. Primarna struktura molekule DNA (deoksiribonukleinska kiselina) je sekvencija nukleozida koji
se razlikuju po duinim bazama. U toj se sekvenciji pohranjuje nasljedna informacija koju prenosi ova OH
molekula.
Sekundarna struktura definirana je nainom sparivanja baza, a tercijarna struktura podrazumijeva poznavanje poloaja svih atoma u
prostoru. Meusobno su komplementarne baze A i T te C i G. Baze A i T se meusobno povezuju sa dvije vodikove veze, a baze C i G se
meusobno povezuju sa tri vodikove veze.
Molekula DNA sastoji se od dva lanca nukleotida, meusobno povezanih i spiralno uvijenih. Duine baze jednog lanca povezane su sa
duinim bazama drugog lanca vodikovim vezama.
Molekula RNA sastoji se od jednog lanca nukleotida. Prema svojim ulogama u stanici dijelimo ih na tri skupine:
a) informacijska RNA (mRNA)
b) ribosomska RNA (rRNA)
c) transfer RNA (tRNA)
Transkripcija je proces u kojem se informacije sadrane u DNA prepisuju sustavom sparivanja baza tako da se dobije komplementarna
sekvencija baza na mRNA lancu. Valja upamtiti da u molekuli RNA dolazi uracil umjesto timina. Slijed od tri baza na mRNA zove se kodon
i on odreuje aminokiselinu potrebnu za sintezu proteina koja se odvija u ribosomima stanice.
Primjeri zadataka
1. Baza nukleinskih kiselina je: a) alanin b) adenin c) riboza d) globin e) glicin
2. Komplementarni par baza je: a) A, C b) A, G c) A, U d) G ,U e) C, U
3. Kemijski spoj izgraen od jedne baze (purina ili pirimidina), riboze i fosfata naziva se:
a) gvanin b) nukleozid c) oligonukleotid d) nukleotid
4. Komplementarne baze u molekuli DNA povezane su:
a) vodikovim mostovima b) ionskim interakcijama c) peptidnim vezama
d) kovalentnim vezama e) disulfidnim mostovima

5. Koliko duikovih atoma sadri molekula gvanina?: a) 1 b) 2 c) 3 d) 4 e) 5

6. Nukleinske kiseline:
a) su molekule u kojima je razliit odnos baza A/T i G/C b) graene su od osnovne strukturne jedinice nukleozida
c) su molekule u kojima su baza i eder glikozidnom vezom povezani preko esterolanog prstena purina
d) su molekule u kojima je monosaharid u piranoznom obliku e) su molekule u kojima su eder i fosfat povezani esterskom vezom
7. Nukleozid u molekuli DNA je spoj:
a) b) c) d) e)
OH
OH
O HO P O
HO P O
adenin uracil adenin O citozin HO uracil
HO HO P O O O
O O O O
OH
OH OH OH OH OH OH OH
8. Netona je tvrdnja:
a) nukleotidne baze su heterocikliki spojevi b) timin sadri tiolnu skupinu
c) adenin i timin se sparuju u dvostrukoj uzvojnici DNA d) gvanin sadri 5 duikovih atoma
e) timin i citozin su pirimidinski amini
Vjeba
1. U sastav molekule DNA ne ulazi: a) adenin b) fosforna kiselina c) timin d) riboza e) nukleoproteini
2. Pirimidinska baza je: a) piridin b) pirol c) adenin d) uracil e) valin
3. Ako je slijed lanca kalupa DNA 3'... CGCGATATCCG ...5', slijed u mRNA bit de:
a) 3'... GCGCTATAGGC ...5' b) 3'... GCGCUAUAGGC ...5' c) 5'... GCGCTATAGGC ...3' d) 5'... GCGCUAUAGGC ...3'
4 .Proces u kojem se informacije sadrane u DNA prepisuju sustavom sparivanja baza tako da se dobije komplementarni slijed baza na
lancu mRNA naziva se:
a) denaturacija b) transkripcija c) translacija d) replikacija
5. Pirimidinska baza koja sadri metilnu skupinu je: a) adenin b) citozin c) gvanin d) timin e) uracil
6. Ribonukleinska kiselina ne sadri: a) uracil b) citozin c) gvanin d) adenin e) timin
7. Ribonukleinska kiselina ne sadri: a) pentozu b) purinsku bazu c) pirimidinsku bazu d) glukozu e) fosfat
8. Nukleotid u molekuli DNA je spoj:
a) b) c) d) e)
OH
OH
O HO P O
HO P O
adenin uracil adenin O citozin HO uracil
HO HO P O O O
O O O O
OH
OH OH OH OH OH OH OH
Kiralnost i optika aktivnost

Za ugljikov atom na kojega su vezana etiri razliita atoma ili skupine kae se da je kiralan ili asimetrian. To znai da se ta etiri atoma ili
skupine mogu na ugljiku sloiti na dva razliita naina. Odnose se meusobno kao predmet i slika u ogledalu i ne mogu se meusobno
preklopiti. Da bi neki kemijski spoj bio optiki aktivan treba u svojoj strukturi imati barem jedan asimetrian ugljikov atom.
Optika aktivnost
Svjetlost ima svojstva elektromagnetskog vala. U obinoj svjetlosti titranje elektrinog polja je okomito na smjer irenja svjetlosti. S
obzirom da se svjetlost iri iz jednog centra u svim smjerovima, ima bezbroj ravnina koje se mogu postaviti u smjeru irenja svjetlosti. U
obinoj svjetlosti elektrino polje titra u svim tim ravninama. Svjetlost koja titra samo u jednoj od mogudih ravnina zove se linearno
polarizirana svjetlost.
Posebna prizma, nainjena od dva kristala kalcita (Nicolova prizma), ima svojstvo da proputa samo jedan snop linearno polarizirane
svjetlosti dok drugi otklanja tako da se apsorbira zacrnjenim dijelom prizme. Od dvije takve prizme (polarizator i analizator) sastoji se
polarimetar, ureaj u kojem se moe odrediti optika aktivnost kemijskog spoja. Optika aktivnost kemijskog spoja oituje se u
zakretanju ravnine linearno polarizirane svjetlosti u desno ili u lijevo. Zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti u smjeru kazaljke na satu,
odnosno udesno, oznaava se znakom (+). Zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti u lijevo, suprotno od kazaljke na satu, oznaava se
znakom (). Neku ederi, npr. dekstroza i levuloza, dobili su ime upravo prema smjeru zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti. Vedina
tvari prirodnog podrijetla ima asimetrini ugljikov atom pa pokazuje optiku aktivnost u otopini. Tako se, na primjer, moe odrediti
koncentracija edera u zrelom vodu.

Svaka molekula ima svoju zrcalnu sliku. Molekula koja nema ravninu simetrije ne moe se preklopiti sa svojom zrcalnom slikom. Za
molekule koje su u zrcalnom odnosu, tj. koje se odnose kao predmeti zrcalna slika, pa se ne mogu meusobno preklopiti, kaemo da su
enantiomeri. Smjesa jednakih koliina enantiomera zove se racemina smjesa ili racemat. Racemat je optiki inaktivan.
Prostorni razmjetaj skupina atoma oko centralnog kiralnog atoma zove se konfiguracija. Dva enantiomera imaju razliite konfiguracije.
Da bi se znalo o kojem se enantiomeru radi dogovorena su pravila odreivanja apsolutne konfiguracije:
a) etiri atoma vezana na kiralni centar oznae se brojevima tako da atom s najvedim rednim brojem u
periodnom sustavu dobije broj 1, a atom s najmanjim rednim brojem dobije broj 4.
b) Ako su na kiralni centar vezana dva ista atoma, prednost se odreuje prema slijededem atomu u skupini
c) atom vezan dvostrukom ili trostrukom vezom smatra se jednako vrijedan kao dva, odnosno tri jednostruko
vezana atoma.
d) molekula se promatra kroz kiralni centar tako da je skupina s najmanjom prednodu usmjerena od nas. Ako su
skupine 1,2 i 3 poredane tako da slijede smjer kazaljka na satu, onda se takva konfiguracija oznaava slovom R
(lat. rectus =desno). Ako su skupine 1,2 i 3 poredane u smjeru suprotnom od kazaljki na satu, onda je
konfiguracija enantiomera S ( lat. sinister= lijevo).
R i S su oznake za apsolutnu konfiguraciju, a (+) i (-) su oznake smjera zakretanja ravnine polarizirane svjetlosti. Ne smije se mijeati
apsolutna konfiguracija i zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti. To su dvije razliite i neovisne stvari.
Primjer: R(-) mlijena kiselina = molekula koja ima jedan kiralni centar, apsolutna konfiguracija tog kiralnog centra je R to znai desna,
oznaka (-) znai da se radi o enantiomeru koji de zakretati ravninu polarizirane svjetlosti u lijevo.
Primjeri zadataka
1. Asimetrini atom ugljika sadri: a) HCHO b) CH3CH(OH)COOH c) (CH3)2CHOH d) CH3COCH3
2. D - glukoza ima: a) jedan asimetrini C- atom b) dva asimetrina C-atoma c) tri asimetrina C-atoma
d) etiri asimetrina C-atoma e) pet asimetrinih C-atoma
3. Kojim biste redoslijedom numerirali supstituente na kiralnom C-atomu u molekuli alanina?
a) CH3, -NH2, -COOH b) CH3, -COOH, -NH2 c) COOH, -CH3, -NH2
d) NH2, -COOH. CH3 e) NH2, -CH3, -COOH
4. Za mlijenu kiselinu netona je tvrdnja:
a) R(-) mlijena kiselina zakrede ravninu polarizirane svjetlosti u smjeru kazaljke na satu
b) mlijena kiselina ima jedan asimetrian C atom c) mlijena kiselina je hidroksi propanska kiselina
d) jaa je od propionske kiseline e) ispravan redoslijed skupina vezanih na kiralnom centru je: 1. OH, 2. COOH, 3.-CH3, 4. -H
5. Koji od navedenih spojeva ne zakrede ravninu polarizirane svjetlosti?
a) 2-hidroksipropanska kiselina b) 2-propanol c) 2-klor-1-propanol
d) 2-hidroksi-2-klorpropanska kiselina e) 2-hidroksi-3-klor-1-propanol
6. Racemat je: a) smjesa reagensa Fehling I i Fehling II b) sol vinske kiseline c) optiki inaktivan
d) prostorni razmjetaj atoma oko kiralnog centra e) spoj s vie kiralnih centara
7. Koliki je broj mogudih stereoizomera lijeka ibubrufena (ibuprofena)?
a) 0 b) 2 c) 4 d) 8 e) 16
8. Koliko kiralnih centara, a koliko optiki aktivnih stereoizomera ima spoj
formule HOOC-CHOH-CHOH-COOH?
a) 2 kiralna centra i 2 optiki aktivna stereoizomera
b) 4 kiralna centra i 4 optiki aktivna stereoizomera
c) 2 kiralna centra i 4 optiki aktivna stereoizomera
d) 2 kiralna centra, ali 3 optiki aktivna stereoizomera
e) molekula ne sadri kiralne centre
9. Broj asimetrinih atoma ugljika u lananoj molekuli fruktoze je: a) 1 b) 2 c) 3 d) 4
Vjeba
1. Koji dete atom oznaiti brojem 1 prilikom odreivanja apsolutne konfiguracije mlijene kiseline?
a) kisik b) ugljik karboksilne kiseline c) vodik d) klor e) kiralni ugljik
2. Optiku aktivnost pokazuje: a) mravlja kiselina b) mlijena kiselina c) dihidroksiaceton
d) natrijev etoksid e) glicin
3. Optiki izomeri: a) imaju razliit broj atoma b) su cis-trans izomeri c) imaju razliite vrste atoma
d) su mlijena i propanska kiselina e) niti jedna od navedenih tvrdnji nije tona
4. Relativna konfiguracija monosaharida:
a) odreuje se usporedbom s molekulom (+)-gliceraldehida b) obiljeava se znakovima R i S
c) obiljeava se znakovima l i d d) odreuje se usporedbom s molekulom (+)-dihidroksiacetona
e) svi ederi koji dolaze u prirodi imaju L konfiguraciju

5. Invertni eder je: a) saharoza b) L-glukoza c) smjesa glukoze i galaktoze

d) smjesa glukoze i fruktoze e) smjesa galaktoze i fruktoze
6. Enantiomeri su:
a) stereoizomeri koji su jedan drugome zrcalne slike b) opdenito svi spojevi koji zakredu ravninu linearno polariziranog svjetla
c) optiki inaktivni d) spojevi istih apsolutnih konfiguracija e) derivati karboksilnih kiselina
7. Tri kiralna atoma nalaze se u molekuli: a) glukoze b) fruktoze c) gliceraldehida d) acetona
8. (S)-konfiguraciju ima:
a) b) c) d) e)
CH3 CH(Br)-OH CH3 CH(Br)-OH CH3-CH(OH)-COOH CH3-CH(NH2)-COOH CH3- CH(Br)-OH
Koritena literatura:
1. Sikirica M.(2002) Kemija s vjebama 1, kolska knjiga, Zagreb

2. Sikirica M.(2002) Kemija s vjebama 2, kolska knjiga, Zagreb
3. Sikirica M. , Korpar-olig B. (2000) Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb
4. Kovaevid LJ., ugaj I. (1996) Kemijski elementi, leksikonski prirunik, Media SCI, Zagreb
5. Herak M., Kruec LJ., Markovid M., Petreski A.,korid K.,Galas D.(1993) Osnove fizikalne kemije, kolska knjiga, Zg
6. Sikirica M. (2001) Stehiometrija, kolska knjiga, Zagreb
7. Nacionalni ispiti u tredim razredima srednjih kola, k. god. 2007./2008.
8. Probna matura za uenike tredih razreda srednjih kola, 2008. godine
9. Matura iz kemije 2010. godine
10. Holenda K. (2008) Repetitorij za prijemni ispit na Medicinskom fakultetu, Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i drugim srodnim
fakultetima, ur. Brozovid D., izdava Trinom d.o.o., Zagreb


Trinom - Kemija PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Trinom - Kemija PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TRINOM d.o.o.

pripreme za dravnu maturu i prijemne ispite

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Karmen Holenda, prof., studeni 2010.

Kako se pripremiti za ispit

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

I. CJELINA: TVARI, KEMIJSKA SIMBOLIKA

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

7. Sedimentacija je izraz koji oznaava:

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

1.Tablica: Valencije nekih kemijskih elemenata

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

II. CJELINA: GRAA ATOMA

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Spektri i graa elektronskog omotaa

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

15. (Matura 2010.)Posluite se periodnim sustavom elemenata i

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

12. Koja je tvrdnja tona: 13. Tona je tvrdnja:

III. CJELINA: PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

6. Afinitet prema elektronu:

IV. CJELINA: KEMIJSKE VEZE

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

2. Tablica: Jakost i duljina nekih kovalentnih veza

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Tvar Talite/oC Tvar Talite/oC Tvar Talite/oC

grafit dijamant [5,6]fuleren-C60-Ih

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

V. CJELINA: GRAA MOLEKULA

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Sedam elektronskih parova, kao u molekuli IF7 razmjeta se u

Ostali oblici molekula

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

4. U kojem od navedenih Lewisovih prikaza dolazi do odstupanja od pravila okteta?

VI. CJELINA: PLINOVI, TEKUDINE, KRUTINE

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

7. Prikazan je fazni dijagram ugljikovog (IV) oksida. Iz dijagrama slijedi da:

-80 -57 -20 temperatura/oC

VII. CJELINA: TEMELJI KEMIJSKOG RAUNA

Ar(element) x N(element) m (otopljene tvari)

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875

Stehiometrija kemijske promjene - raun u kemijskoj jednadbi

Nema lakog puta do uspjeha. Uz nau pomo bit e manje teko.

www.trinom.hr TEL./FAX: 01/ 6672 404, GSM: 098 773 875