KOSTI GLAVE

Kosti glave se dele na dve grupe:

- kosti lobanje (ossa cranii)- ograniavaju kotanu upljinu (cavitas cranii) u
kojoj se nalazi mozak (cerebrum, encephalon). Kosti lobanje su veinom
pljosnate kosti koje su meusobno spojene pomou avova (suturae cranii). One
izgrauju krov lobanje (calvaria) i bazu lobanje (basis cranii). Lobanju grade
etiri neparne i dve parne kosti. Neparne kosti su: os frontale, os ethmoidale,
os sphenoidale, os occipitale. Parne kosti su: os parietale i os temporale.
- kosti lica (ossa faciei)- formiraju prednje- donji deo skeleta glave, tj. lice
(facies).

KOSTI LOBANJE

eona kost (os frontale)

To je neparna kost i izgrauje prednje delove krova i baze lobanje. Sastoji se iz

uspravnog i vodoravnog dela koji zaklapaju ugao otvoren unazad, prema lobanjskoj
upljini.
Uspravni deo ini eona ljuska (squama frontalis).
Vodoravni deo se sastoji iz jednog neparnog, sredinjeg dela koji se nalazi iznad
nosne duplje, i to je pars nasalis, i parnog bonog dela, desnog i levog, koji krov one
duplje (orbita), i koji se naziva pars orbitalis.
U unutranjosti eone kosti, na granici izmeu uspravnog i vodoravnog dela nalazi
se parna upljina ispunjena vazduhom, koja se zove eoni sinus (sinus frontalis).
1
 Na eonoj kosti razlikuju se tri strane- spoljanja, donja i unutranja, kao i tri ivice-
nosna, supraorbitalna i temena.
Unutranja strana (facies interna) je okrenuta prema lobanjskoj upljini i na nju
naleu eoni renjevi velikog mozga. Sredinom unutranje strane skvame prua se plitak
vertikalni leb (sulcus sinus sagittalis superior) u kome lei sinus sagittalis superior. Ovaj
leb se na svom donjem kraju zavrava eonim grebenom (crista frontalis). Na ivicama
leba, kao i na grebenu, pripaja se tvorevina tvrde modane opne (dura mater encephali) u
obliku srpa (falx cerebri) u kojoj se nalazi sinus sagittalis superior. Periferno od leba
nalaze se omanje i duboke jamice (foveolae granulares). U njima lee zrnasta ispupenja
(granulationes arachnoidales) srednje modane opne (arachnoidea mater encephali).

U sredini vodoravnog dela eone kosti vidi se i na ovoj strani incisura ethmoidalis,
u koju zalazi reetasti list (lamina cribrosa) sitaste kosti. Bono od incisurae ethmoidalis
lee orbitalni delovi na kojima se nalaze udubljenja u vidu prstolikih otisaka (impressiones
digitattae) u kojima lee vijuge velikog mozga (gyri cerebri). Orbitalni delovi, pozadi, du
zadnje- donje ivice eone kosti, zglobljavaju se sa malim i velikim krilima sfenoidne kosti
(ala minor et ala major ossis sphenoidalis). Orbitalni delovi eone kosti, zajedno sa
reetastim listom sitaste kosti izgrauju pod prednje lobanjske jame (fossa cranii anterior).
Temena ivica (margo parietalis) je obodna, zadnje- gornja ivica eone ljuske. Ona
je nazupena i zglobljava se sa parijetalnim kostima, gradei sa njima venani av (sutura
coronalis).
eoni sinus (sinus frontalis) je parna upljina u eonoj kosti koja je ispunjena
vazduhom. eoni sinus se nalazi u predelu spoja uspravnog i vodoravnog dela eone kosti,
iznad one duplje. Desni i levi eoni sinus su meusobno odvojeni kotanom pregradom
(septum intersinuale frontale). eoni sinus se otvara u nosnu duplju pomou otvora
(apertura sinus frontalis) koji se nalazi na donjoj strani nosnog dela eone kosti.

2
Temena kost (os parietale)

Temena kost (os parietale) je parna kost koja gradi srednji deo krova lobanje. Obe
temene kosti (desna i leva) meusobno se spajaju gradei na sredini krova lobanje sagitalni
av (sutura sagittalis).

Parijetalna kost je etvrtastog oblika. Na njoj postoje dve strane, etiri ivice i etiri
ugla.

3
 Unutranja strana (facies interna) temene kosti je konkavna i na njoj se vide
arterijski lebovi (sulci arteriales). Ove lebove utiskuju grane srednje modanine arterije
(a. meningea media).
Ivice su gornja, donja, prednja i zadnja.
Gornja ivica (margo sagittalis) je nazupena i spajajui se sa istoimenom ivicom
suprotne kosti obrazuje sagitalni av (sutura sagittalis). Na unutranjoj strani sredine krova
lobanje, du sagitalnog ava, nalazi se leb gornjeg sagitalnog venskog sinusa (sulcus sinus
sagittalis superioris). U blizini zadnjeg kraja ove ivice, ponekad postoji na temenoj kosti
mali temeni otvor (foramen parietale). On slui za prolaz v. emmissariae parietalis koja
spaja venski sinus sagittalis superior sa ekstrakranialnim venama.
Uglovi su eoni, potiljani, sfenoidni i mastoidni.

Potiljana kost (os occipitale)

Potiljana kost (os occipitale) je neparna kost lobanje. Ona izgrauje zadnji deo
lobanjskog krova i uestvuje u izgradnji zadnjeg dela lobanjske baze. Preko ove kosti
lobanja je zglobljena sa kimenim stubom. Potiljana kost je sastavljena iz etiri dela:
- potiljane ljuske (squama occipitalis),
- dva bona dela (partes laterales),
- bazilarnog dela (pars basilaris).
Ovi delovi potiljane kosti ograniavaju veliki otvor (foramen magnum), koji je
najvei otvor na bazi lobanje. Preko ovog otvora povezani su lobanjska upljina i kimeni
kanal. Kroz foramen magnum prolaze kimena modina (medulla oblongata), dve kimene
arterije (aa. vertebrales), prednja i zadnja spinalna arterija (a. spinalis anterior et posterior),
kao i spinalni korenovi (radices spinales) pomonog ivca (n. accessorius- XI).
Potiljana ljuska (squama occipitalis) je najvei deo potiljane kosti i nalazi se
iza velikog otvora. Unutranja povrina ljuske okrenuta je prema lobanjskoj upljini. Na
ovoj povrini postoji kotano ispupenje u obliku krsta (eminentia cruciformis) iji
najistaknutiji sredinji deo predstavlja unutranju potiljanu kvrgu (protuberantia occipitalis
interna). Na ovu kvrgu nalee ue zadnje grupe venskih sinusa (confluens sinuum). Od
protuberantiae occipitalis interne polaze etiri kraka krsta. Popreni kraci, desni i levi,
imaju oblik lebova i slue za smetaj odgovarajueg poprenog venskog sinusa (sulcus
sinus transversi). Gornji krak krsta predstavlja sulcus sinus sagittalis superioris. Donji krak
krsta predstavljen je kotanim grebenom koji se prua do foramen magnuma. To je
unutranji potiljani greben (crista occipitalis interna) du koga se pripaja falx cerebelli, a
pruaju desni i levi potiljani venski sinusi (sinus occipitales). Kraci kruciformne
eminencije dele simetrino unutranju stranu potiljane skvame na etiri jame: dve gornje i
dve donje. Gornje jame (fossae cerebrales) slue za smetaj potiljanih renjeva (lobi
occipitales) velikog mozga. Donje jame (fossae cerebellares) odgovaraju desnoj i levoj
hemisferi malog mozga (hemispherium cerebelli).
Spoljanja povrina potiljane ljuske je ispupena i u njenom sredinjem delu
postoji spoljanja potiljana kvrga (protuberantia occipitalis externa).
Potiljana ljuska je oiviena obodnom ivicom koja je jako nazupena. Ova ivica se
u gornjem delu zglobljava sa zadnjim ivicama temenih kostiju, gradei sa njima lambdoidni
av. U donjem delu, ova ivica se zglobljava sa mastoidnim nastavkom slepoone kosti.
Bazilarni deo (pars basilaris) se nalazi ispred foramen magnuma. To je etvrtasta
kotana ploa, ira i tanja na zadnjem, a ua i deblja na prednjem kraju. Prednji kraj srasta
kotano sa zadnjom stranom tela sfenoidne kosti posle 20. godine ivota, tako da se granica

4
izmeu ovih kostiju gubi. Spolja, bazilarni deo se spaja sa odgovarajuom piramidom
slepoone kosti. U predelu spoja nalazi se leb za venski donji pertozni sinus (sinus
petrosus inferior). Zadnji kraj bazilarnog dela ograniava spreda foramen magnum.

Gornja strana bazilarnog dela gleda u lobanjsku upljinu. Na njoj se nalazi irok i
plitak leb zvani padina (clivus), i on se navie nastavlja bez jasne granice na zadnju stranu
lea turskog sedla (dorsum sellae) sfenoidne kosti. Na klivusu lee produena modina
(medulla oblongata) i most (pons), kimene arterije (aa. vertebrales) i bazilarna arterija (a.
basilaris).

Sitasta kost (os ethmoidale)

Sitasta kost (os ethmoidale) je neparna kost lobanje koja se nalazi ispod eone kosti
(os frontale). Sitasta kost ima vodoravni i uspravni deo, kao i dve bone mase. Vodoravni
deo je predstavljen reetastim listom (lamina cribrosa) koji zalazi u incisuru ethmoidalis
eone kosti. Uspravni deo je sagitalno postavljen i prua se kroz sredinu laminae cribrosae.
Deo uspravnog lista iznad laminae cribrosae je sagitalna trouglasta kotana ploa nazvana
crista galli, a deo ispod laminae cribrosae je vei i predstavlja kotanu plou etvrtastog
oblika zvanu lamina perpendicularis. Bone mase, ili labirinti sitaste kosti (labyrinthi
ethmoidales), desni i levi, lee ispod bonih delova laminae cribrosae i umetnuti su izmeu
nosne duplje unutra i odgovarajue one duplje spolja.
Reetasti list (lamina cribrosa) sitaste kosti je horizontalno postavljena tanka
kotana ploica koja je izbuena sitnim otvorima. Kroz ove otvore prolaze mirisni ivci (nn.
olfactorii). Bone ivice laminae cribrosae zglobljavaju se sa sitastim urezom eone kosti,
dok se njena zadnja ivica spaja sa telom sfenoidne kosti. Gornja strana laminae cribrosae
gradi dno prednje lobanjske jame, a donja strana krov nosne duplje.

5
 Petlova kresta (crista galli) je sagitalna trouglasta kotana ploica. Ona je svojom
bazom usaena na gornjoj strani laminae cribrosae du sredinje linije.
Etmoidni sinusi (sinus ethmoidales) predstavljaju male kotane upljine (cellulae
ethmoidales) koje se nalaze u etmoidnom labirintu. One su meusobno odvojene tankim
kotanim lamelama i ispunjene su vazduhom. Po svom poloaju u etmoidnom labirintu one
se dele na prednje i zadnje etmoidne elije. Prednje etmoidne elije (sinus ethmoidales
anteriores) se nalaze u prednjoj polovini labirinta i otvaraju se u srednjem nosnom kanalu
(meatus nasi medius). Zadnje etmoidne elije (sinus ethmoidales posteriores) se nalaze u
zadnjoj polovini labirinta i otvaraju se u gornjem nosnom kanalu (meatus nasi superior).

Klinasta kost (os sphenoidale)

Klinasta kost (os sphenoidale) je neparna kost koja se nalazi u srednjem delu
lobanje. Ona je kao klin uglavljena izmeu eone i sitaste kosti koje su ispred nje,
slepoonih kostiju i potiljane kosti koje su bono i pozadi nje. Sfenoidna kost, zajedno sa
slepoonim kostima izgrauje bazu srednje lobanjske jame (fossa cranii media). Sfenoidna
kost se sastoji iz tela (corpus ossis sphenoidalis) i tri para nastavaka- malih krila (ala
minor), velikih krila (ala major) i krilastih nastavaka (processus pterygoideus).
Telo sfenoidne kosti (corpus ossis sphenoidalis) je sredini deo kosti koji je oblika
kocke, pa mu se opisuju est strana: gornja, donja, prednja, zadnja i dve bone strane, desna
i leva.
Gornja strana je okrenuta navie prema lobanjskoj upljini. Njen prednji deo se
naziva jaram klinaste kosti (jugum sphenoidale), srednji deo obuhvata tursko sedlo (sella
turcica), a zadnji deo su lea sedla (dorsum sellae). Jugum sphenoidale je glatka povrina
koja se nalazi iza laminae cribrosae etmoidne kosti i uestvuje u izgradnji dna prednje
lobanjske jame. Iza juguma sphenoidale se nalazi popreno postavljen leb koji se naziva
sulcus prechiasmaticus. U ovom lebu, ili ispred njega, lei optika raskrsnica (chiasma
6
opticum). Od bonih krajeva sulcusa prechiasmaticusa, desno i levo, polazi odgovarajui
optiki kanal (canalis opticus) koji vodi u onu duplju. Kroz optiki kanal prolaze n.
opticus i a. ophthalmica. Sella turcica zauzima najvei deo gornje strane tela sfenoidne
kosti i pripada srednjoj lobanjskoj jami. Tursko sedlo je napred ogranieno poprenim
grebenom, koji se zove greben sedla (tuberculum sellae), iji krajevi mogu biti ispupeni u
vidu malog nastavka (processus clinoideus medius). Iza tuberculuma sellae se nalazi
prostrano, okruglasto udubljenje- hipofizna jama (fossa hypophysialis) u kojoj lei
hipofiza (hypophysis). Dorsum sellae je etvrtasta kotana ploica koja pozadi ograniava
hipofiznu jamu. Svojom prednjom stranom dorsum sellae gleda u hipofiznu jamu, a
zadnjom stranom se bez jasne granice nastavlja klivusom bazilarnog dela potiljane kosti.
Na zadnju stranu dorsuma sellae nalee srednji mozak (mesencephalon). Na bonim
krajevima gornje ivice dorsuma sellae nalazi se mali, iljasti nastavak (processus clinoideus
posterior).

Prednja strana tela sfenoidne kosti okrenuta je ka nosnoj duplji i gradi deo njenog
gornjeg zida ili krova. Upolje od sredine linije, desno i levo, nalaze se otvori desnog i
levog sfenoidnog sinusa (apertura sinus sphenoidalis), a spolja od otvora- hrapava povrina
koja se spaja sa labirintom sitaste kosti.
Zadnja strana tela sfenoidne kosti se ne moe videti jer je srasla sa bazilarnim
delom potiljane kosti. Do 20. godine ivota ovaj spoj je hrskaviav (synchondrosis
sphenooccipitalis), a kasnije okotava.
Bone strane tela sfenoidne kosti, desna i leva, gledaju u unutranjost lobanje i
odgovaraju srednjoj lobanjskoj jami. Na bonoj strani se nalazi uzduni leb u obliku slova
S (sulcus caroticus), na koji nalee venski sinus cavernosus, a kroz iju upljinu prolaze a.
carotis interna i spolja od nje n. abducens (VI).
7
 Mala krila (ala minor) su parni nastavci sfenoidne kosti koji lee upolje od juguma
sphenoidale. Malo krilo ima oblik trougla koji je horizontalno postavljen, sa bazom
okrenutom prema unutra, a vrhom spolja. Gornja strana malog krila odgovara lobanjskoj
duplji i gradi zadnje- boni deo prednje lobanjske jame. Donja strana malog krila gleda u
onu duplju. Prednja ivica malog krila se spaja sa pars orbitalis ossis frontalis, a zadnja
ivica je slobodna i na njenom unutranjem kraju se nalazi prednji klinoidni nastavak
(processus clinoideus anterior).

Velika krila (ala major) su parni nastavci sfenoidne kosti koji polaze od bone
strane tela sfenoidne kosti pomou svog korena i odatle se pruaju upolje. Na velikom krilu
se nalaze:
- okrugli otvor (foramen rotundum)- nalazi se ispred foramena ovale i kroz njega
iz lobanje izlazi n. maxillaris (V2),
- ovalni otvor (foramen ovale)- nalazi se pozadi i lateralnije od foramena
rotunduma i kroz njega lobanju naputa n. mandibularis (V3),
- otvor bodlje (foramen spinosum)- nalazi se pozadi i spolja od foramena ovale, u
predelu bodlje sfenoidne kosti (spina ossis sphenoidalis). Kroz njega u lobanju
ulazi a. meningea media.
Na velikom krilu postoje etiri strane i etiri ivice. Cerebralna strana (facies cerebralis)
gradi boni, vei deo srednje lobanjske jame, upolje od tela sfenoidne kosti. Na njoj lei
slepooni reanj velikog mozga (lobus temporalis), ije vijuge utiskuju kotana udubljenja
koja lie na prstaste otiske (impressiones digitatae). Ostale tri strane velikog krila (facies
orbitalis, maxillaris i temporalis) se nalaze na njegovoj spoljanjoj povrini.

8
Slepoona kost (os temporale)

Slepoona kost (os temporale) je parna kost lobanje. Obe slepoone kosti uestvuju
u izgradnji srednje i zadnje lobanjske jame (fossa cranii media et posterior), kao i bonog
dela lobanjskog krova. U slepoonoj kosti su smetena ula sluha i ravnotee, a kroz
sudovnoivane kanale u ovoj kosti prolaze vani krvni sudovi i nervi. Slepoona kost je
nepravilnog oblika i sastoji se iz tri dela:
- ljuska slepoone kosti (pars squamosa ossis temporalis),
- bubni deo (pars tympanica ossis temporalis),
- petrozni deo (pars petrosa ossis temporalis).
Ljuska slepoone kosti (pars squamosa ossis temporalis) je kotana ploa na
kojoj se razlikuju uspravni i vodoravni deo. Uspravni deo uestvuje u izgradnji bonog dela
krova lobanje, a vodoravni deo uestvuje u izgradnji viline jame (fossa mandibularis) i
spoljanjeg unog kanala (meatus acusticus externus).
Ljuska temporalne kosti ima temporalnu stranu (facies temporalis) koja odgovara
spoljanjoj povrini lobanje i cerebralnu stranu (facies cerebralis) koja gleda u lobanjsku
upljinu.
Facies cerebralis slepoone ljuske gleda u lobanjsku upljinu. Na ovoj strani, na
njenom uspravnom delu se vide arterijski lebovi (sulci arteriales) u kojima lee grane
srednje modanine arterije (a. meningea media), a na njenom vodoravnom delu se nalaze
prstasti otisci (impressiones digitatae) u kojima lee vijuge velikog mozga (gyri cerebri).
Bubni deo slepoone kosti (pars tympanica ossis temporalis) je njen najmanji
deo. To je tanka, nepravilno etvrtasta kotana ploica koja se nalazi ispod skvamoznog
dela, spolja od petroznog dela, a ispred mastoidnog nastavka slepoone kosti. Na pars
tympanica posloje dve povrine, od kojih jedna odgovara spoljanjoj strani lobanje, a druga
spoljanjem unom kanalu. Druga povrina gradi prednji i donji zid spoljanjeg unog
kanala (meatus acusticus externus), a svojim spoljanjim krajem ograniava spreda i
9
odozdo spoljanji uni otvor (porus acusticus externus). Na unutranjem kraju ove povrine
timpaninog dela se nalazi kruni leb (sulcus timpanicus) u kojem je svojom obodnom
ivicom privrena bubna opna (membrana tympanica).

Petrozni deo slepoone kosti (pars petrosa ossis temporalis) je njen najsloeniji
deo. U njmu se nalaze upljine srednjeg i unutranjeg uha i kotani kanali kroz koje prolaze
vani krvni sudovi i nervi. Petrozni deo slepoone kosti se nalazi ispod i unutra od
skvamoznog dela. On ima oblik trostrane piramide, iji je vrh okrenut unutra i napred ka
telu sfenoidne kosti, a baza piramide okrenuta je upolje i nazad. Zbog svog oblika petrozni
deo se naziva i piramida (pyramis).

upljine i sudovnoivani kanali petroznog dela slepoone kosti

U piramidi slepoone kosti nalaze se upljine srednjeg uha (auris media), upljine
unutranjeg uha (auris interna) i kotani kanali kroz koje prolaze vani krvni sudovi i nervi.
U upljine srednjeg uha (auris media) spadaju: bubna duplja (cavitas tympanica),
sluna tuba (tuba auditiva) i mastoidna peina (antrum mastoideum) sa mastoidnim
elijama. Bubna duplja je centralna upljina, ispred nje se nalazi sluna tuba, a iza nje
mastoidna peina. Sve upljine srednjeg uha povezane su meusobno i ispunjene
vazduhom.

10
 Bubna duplja (cavitas tympanica) ima oblik bikonkavnog soiva i opisuju joj se
est zidova: gornji, donji, spoljanji, unutranji, prednji i zadnji. Svi zidovi su kotani, osim
spoljanjeg, koga gradi bubna opna (membrana tympanica).

Unutranji zid bubne duplje (paries labyrinthicus) se nalazi na delu piramide koji je
pokriven bubnim delom (pars tympanica) i delimino ljuskastim delom (pars squamosa).
Na sredini ove povrine nalazi se ispupenje u vidu rta (promontorium) koje prouzrokuje
bazalna vijuga kotanog pua (cochlea) unutranjeg uha. Iznad i iza promontorijuma se

11
nalazi ovalni otvor (fenestra vestibuli), a ispod i iza njega okrugli otvor (fenestra cochleae).
Pomou ovih otvora bubna duplja je u vezi sa centralnom upljinom unutranjeg uha
(vestibulum) koja se nalazi u piramidi slepoone kosti unutra od bubne duplje. Iznad
promontorijuma i fenestre vestibuli, nalazi se ispupenje facijalnog kanala (prominentia
canalis facialis). U facijalnom kanalu se nalazi n. facialis (VII). Prominentia canalis facialis
ima tanak i esto pukotinast (dehiscentan) zid, tako da zapaljenja iz upljina srednjeg uha
mogu da se prenesu na n. facialis (VII).
Sluna tuba (tuba auditiva) se nalazi ispred bubne duplje. Kotani deo slune tube
(pars ossea tubae auditivae) grade semicanalis tubae auditivae i pars tympanica.
Mastoidna peina (antrum mastoideum) je zadnja upljina srednjeg uha, koja se
nalazi u mastoidnom nastavku. Oko mastoidnog antruma, u mastoidnom nastavku se nalaze
mastoidne elije (cellulae mastoideae) koje su povezane i meusobno i sa mastoidnom
peinom. Sve upljine u mastoidnom nastavku su ispunjene vazduhom. Antrum
mastoideum je ustvari najvea mastoidna elija i on se projektuje na spoljanjoj strani
lobanje u vidu kvadrata ije ivice iznose 1 cm iznad i pozadi spoljanjeg unog otvora.

Unutranje uho (auris interna) ine upljine i kanali u piramidi slepoone kosti
koji, povezani meusobno, grade kotani labirint (labyrinthus osseus). Kotani labirint se
sastoji iz tri dela:
- trem (vestibulum),
- pu (cochlea),
- tri polukruna kanala (canales semicirculares ossei).

12
 Trem (vestibulum) je centralna upljina unutranjeg uha koja se nalazi unutra od
bubne duplje.
Pu (cochlea) koji svojim oblikom podsea na pua, a nalazi se ispred vestibuluma.

13
 Polukruni kanali (canales semicirculares ossei)- anterior, posterior i lateralis, se
nalaze iznad i iza vestibuluma.
U kotanom labirintu je smeten opnasti labirint (labyrinthus membranaceus) koji se
sastoji iz opnastih kanalia. U opnastom labirintu se nalaze ula sluha i ravnotee (organum
vestibulocochleare).

Unutranji uni kanal (meatus acusticus internus) je kratak, irok kanal koji
poinje od unutranjeg unog otvora (porus acusticus internus) na zadnjoj strani piramide
slepoone kosti, a prua se kroz piramidu do svog dna (fundus meatus acustici interni).
Kroz ovaj kanal prolaze n. facialis, n. intermedius, n. vestibulocochlearis i a. labyrinthi.

14