Istraivanje politike pismenosti uenika zavrnih razreda srednjih kola u

Hrvatskoj

IZVJETAJ
Zagreb, 2015.

GOOD inaicijativa
GONG
Institut za drutvena istraivanja

Izradili:
Dragan Bagi i Anja Gvozdanovi

Suradnici u provedbi istraivanja: Nikola Baketa, Mateja ehuli, Bojana ulum,

Martina Horvat, Vlasta Iliin, Marko Kovai, Jelena Mati, Nives Mioi, Vedrana
Spaji Vrka i Berto alaj.

Posebna zahvala terenskim istraivaima za provedbu istraivanja i edukativnih

predavanja s uenicima.

Grafiko ureenje: Nikolina Batarelo

Lektura: Ivana aki i Katarina Grani

Istraivanje je financirano uz potporu Mree fondacija Otvoreno drutvo te Nacionalne

zaklade za razvoj civilnog drutva u okviru Centara znanja za drutveni razvoj.

2
1. UVOD

Jedan od temeljnih elemenata demokratske politike kulture, a time i djelotvorne

demokracije, jest aktivno graanstvo. Suvremena demokracija podrazumijeva da bi
pojedinci na koje neka odluka potencijalno utjee trebali imati mogunost utjecati na
njezino donoenje. Meutim, da bi mogli sudjelovati u donoenju odluka, graanke i
graani trebaju imati razvijene kompetencije, konkretna znanja, sposobnosti i vjetine
za sudjelovanje u drutvenoj i politikoj zajednici. Graanska i meuljudska
kompetencija se u Europskom referentnom okviru kljunih kompetencija za
cjeloivotno uenje (2006/962/EC) prepoznaje kao jedna od osam temeljnih
kompetencija, a ukljuuje sudjelovanje u drutvenom i politikom ivotu i na tritu
rada temeljem razvijenih vjetina i poznavanja drutvenih i politikih pojmova i
struktura.
Specifina politika znanja i sposobnosti, ali i vrijednosni stavovi koji predstavljaju
jedno od osnovnih polazita za usvajanje i preuzimanje uloge graanina u
demokratskom drutvu sadrani su i u konceptu politike pismenosti (alaj, 2011). Za
svako demokratsko drutvo vana je visoka razina politike pismenosti graana,
posebno mladih koji su, ovisno o zrelosti, u procesu svladavanja te politike uloge ili na
pragu njezina intenzivnijeg prakticiranja. Radi stjecanja uvida u razinu i strukturu
politike pismenosti mladih danas provedeno je kvantitativno istraivanje koje je
obuhvatilo reprezentativni uzorak uenika zavrnih razreda srednjih kola tijekom
kolske godine 2014./2015. u Hrvatskoj. U izvjetaju se nalazi prikaz osnovnih
rezultata.
Izvjetaj je strukturiran sukladno glavnim dimenzijama koje su obuhvaene ispitivanjem
politike pismenosti. Prvi dio izvjetaja obuhvaa rezultate politikog znanja, drugi dio
politike stavove i vrijednosti, trei dio ocjenu zastupljenosti nekih tema u kolskom
programu te meuljudske odnose u koli, a etvrti razinu participacije i naine
informiranja maturanata.

3
Metodologija

GOOD inicijativa organizacija koje se zalau za sustavno i kvalitetno uvoenje

graanskog odgoja i obrazovanja te Institut za drutvena istraivanja u suradnji sa
savjetom istraivaa, proveli su kvantitativno istraivanje politike pismenosti uenika
zavrnih razreda srednjih kola (trei razredi u trogodinjim programima, etvrti razredi
u etverogodinjim programima te peti razredi u petogodinjim programima) u travnju i
svibnju 2015. godine metodom ankete na nacionalnom reprezentativnom uzorku od
1146 sudionika.
Koriten je stratificirani klaster uzorak to znai da su u uzorak metodom sluajnog
odabira odabrana razredna odjeljenja, a svi uenici u odabranim razredima anketirani
su ako su bili prisutni na nastavi u trenutku provoenja anketiranja te ako su pristali na
anketiranje. Za glavni je uzorak sluajno odabrano 56 razrednih odjeljenja, no odreeni
broj razrednih odjeljenja zamijenjen je rezervama u odgovarajuem stratumu zbog
nemogunosti realizacije anketiranja u predvienim rokovima za provedbu terenskog
dijela istraivanja. Stratifikacija uzorka izvrena je prema regiji (upanije su grupirane u
est uobiajenih regija) i vrsti srednjokolskog programa (svi programi grupirani su u tri
skupine: gimnazijski programi, ostali etverogodinji i petogodinji programi te
trogodinji programi). Kao osnova za stratifikaciju i izbor uzorka koriten je popis svih
srednjokolskih razrednih odjeljenja u Republici Hrvatskoj koji je istraivakom timu na
raspolaganje stavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Iz okvira za izbor
uzorka iskljuena su razredna odjeljenja iji su programi krai od tri godine te srednje
kole i razredna odjeljenja u kojima se primjenjuju prilagoeni programi za uenike s
posebnim potrebama.
Sadraj i struktura koritenog upitnika u znatnoj su mjeri preuzeti iz istraivanja koje je
2009./2010. godine proveo GONG i Fakultet politikih znanosti (Bagi, 2011.) na
reprezentativnom uzorku uenika zavrnih razreda srednjih kola u Hrvatskoj. Stoga
dobiveni podaci daju mogunost komparacije, a time i uvida u stanje i promjene
politike pismenosti hrvatskih maturanata.

4
Struktura uzorka i socio-demografska obiljeja sudionika

Uzorkom je obuhvaeno 1146 uenika, 50,7% enskog i 49,3% mukog spola. Najvei
udio ine uenici etverogodinjih tehnikih srednjih kola te uenici petogodinje
medicinske kole (45%), potom gimnazija (29%) i trogodinjih srednjih kola (26%)
(grafikon 1).

Grafikon 1: Udio sudionika prema tipu srednje kole (%)

Trogodinje srednje
kole
Ostale 26%
etverogodinje
srednje kole
45%

Gimnazije
29%

Vodilo se rauna o regionalnoj zastupljenosti sudionika (grafikon 2), stoga je najvei

postotak onih koji ive u Zagrebu i okolici (25%) te u Dalmaciji (22%), potom u Slavoniji
(19%), Sjevernoj Hrvatskoj (18%), Istri, Gorskom kotaru i Primorju (9%) te Moslavini,
Kordunu, Lici i Baniji (7%).

Grafikon 2: Udio sudionika s obzirom na regiju (%)

Zagreb i okolica
Dalmacija 25%
22%

Istra, Primorje,
Gor.Kotar
Sjeverna Hrv.
9%
18%

Moslavina, Kordun,
Slavonija
Banija i Lika
19%
7%

5
Grafikon 3 prikazuje socijalno podrijetlo sudionika koje je mjereno stupnjem
obrazovanja i radnim statusom roditelja. Najvei udio sudionika ima roditelje sa
zavrenom etverogodinjom srednjom kolom (otac 35,3%; majka 38,5%). Oko
etvrtine maturanata su djeca oeva i majki s diplomom vie kole ili fakulteta (otac
27,5%; majka 25,7%) te zavrenom trogodinjom srednjom kolom (otac 26,4%; majka
22,3%). Najmanji je udio sudionika s roditeljima zavrene osnovne kole (otac 7,6%;
majka 11%).

Grafikon 3: Stupanj obrazovanja roditelja sudionika (%)

via kola ili fakultet 27,5

25,7
etverogodinja srednja kola 35,3
38,5
trogodinja srednja kola 26,4
22,3
osnovna kola 7,6
11
ne znam 3,2
2,6
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

otac majka

Grafikon 4: Radni status roditelja sudionika (%)

zaposlen/a 72,7
66,2
nezaposlen/ 7,6
27,1
umirovljenik/ca 18,2
4,4
neto drugo 1,5
2,3
0 10 20 30 40 50 60 70 80

otac majka

Iz grafikona 4 vidljivo je da uenici veinom dolaze iz obitelji zaposlenih oeva (72,7%) i

majki (66,2%). Vie od etvrtine sudionika ima nezaposlenu majku (27,1%), dok su oni s
oevima u tom statusu znatno manje zastupljeni (7,6%). Gotovo petina sudionika ima

6
oca s umirovljenikim statusom, a manje od 5% ima majku koja je umirovljenica.
Jedno od vanih sociokulturnih obiljeja koje je esto povezano s vrijednosnim
orijentacijama jest religijska samoidentifikacija. Kako je vidljivo u grafikonu 5, sudionici
istraivanja su veinom religiozni pri emu su dvije petine uvjereni vjernici, a etvrtina
je umjereno religiozna. Religiozno neodreenih je petina, a najmanje je nereligioznih i
protivnika religija.

Grafikon 5: Religijska samoidentifikacija (%)

nisam religiozan/a i protivnik sam religija 3

nisam religiozan/a iako nemam nita protiv religije 12,7

prema religiji sam ravnoduan/a 7,5

dosta razmiljam o vjeri, ali nisam naisto jesam li ili nis 9,2
religiozan/a sam, ali ne prihvaam sve to moja vjera
ui
24,8
uvjereni/a sam vjernik/ica i prihvaam sve to moja
vjera ui
42,9

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

7
1. POLITIKA ZNANJA

Politika znanja maturanata ispitivala su se s obzirom na tri dimenzije: temeljni politiki

pojmovi, poznavanje ustavno-politikog ustrojstva i politika informiranost. Ispitivalo
se znanje pomou 19 varijabli pri emu je svaka imala etiri ponuena odgovora od
kojih je jedan bio toan.
U nastavku su prikazane tablice s postotkom tonih odgovora prema pojedinim
ispitivanim dimenzijama politike pismenosti.

Tablica 1: Toni odgovori na dimenziji temeljnih politikih pojmova (%)

Pitanje Toan odgovor Toan odgovor (%)

to podrazumijeva trodioba vlasti u Da je vlast podijeljena na izvrnu,

81,3
suvremenim demokracijama? zakonodavnu i sudsku (b).
Kako nazivamo oblik vlasti u kojem
jedna osoba ili skupina samovoljno
Diktatura (b) 64,3
vlada ne vodei rauna o graanskim
pravima drugih?
Organizacije koje dobrovoljno osnivaju
to su organizacije civilnog drutva? 62,0
zainteresirani graani (c).
Stranke koje nisu dio vladajue veine u
Tko ini politiku opoziciju? 51,9
parlamentu (a).
to od sljedeeg nije glavna osobina Vlast provodi uspjenu ekonomsku
47,6
demokratskog poretka? politiku (d).
Koja od sljedeih vrsta stranaka
prihvaa odreena ogranienja
Demokranska (b). 46,9
osobnih sloboda graana zbog zatite
morala i tradicionalnih vrijednosti?
Kojim pojmom oznaavamo pravo
vlasti da donosi odluke jer je izabrana Legitimitet (b). 45,2
prema ope prihvaenim pravilima?
Koja od sljedeih vrsta stranaka se
zalae za minimalnu intervenciju Liberalna (d). 38,2
drave u ekonomske aktivnosti?
Koja od sljedeih organizacija ne
Centri za socijalnu skrb (d). 19,7
pripada sferi civilnog drutva?

8
Dimenzija temeljnih politikih pojmova sadri 9 od ukupno 19 pitanja iz podruja
politikog znanja. Kako je vidljivo iz tablice 1, moe se rei da su sudionici istraivanja
djelomino upoznati s temeljnim politikim pojmovima pri emu vie od etiri petine
zna to podrazumijeva trodioba vlasti, a manje od dvije treine upoznato je s pojmom
diktature. S pojmom organizacija civilnog drutva (dalje u tekstu: OCD) upoznato je
62% sudionika, meutim, konkretno znanje o tome koje organizacije zapravo pripadaju
sferi civilnoga drutva ima tek 20% sudionika. Polovica sudionika ima osnovno znanje
o politikoj opoziciji, demokratskom poretku i profilu demokranskih stranaka. Neto
manje od polovice poznaje pojam legitimiteta, a dvije petine vano obiljeje liberalnih
stranaka da se zalau za minimalnu intervenciju drave u ekonomske aktivnosti.
Idua dimenzija poznavanja ustavno-politikog ustrojstva obuhvaa 5 pitanja od
ukupno 19 (tablica 2). Najvie sudionika, njih oko 60%, tono je odgovorilo na pitanje
tko je vrhovni zapovjednik oruanih snaga, isto toliko je znalo definiciju ustava i tip
politikog sustava drave. S druge strane, neto vie od polovice ne zna kako se biraju
ministri u Vladi, a 81% sudionika istraivanja ne zna koji akteri mogu promijeniti Ustav
RH.

Tablica 2: Toni odgovori na dimenziji poznavanja ustavno-politikog ustrojstva (%)

Pitanje Toan odgovor Toan odgovor (%)

Tko je vrhovni zapovjednik/ica

Predsjednik/-ica drave (c). 63,8
oruanih snaga Republike Hrvatske?
to je Ustav? Temeljni pravno-politiki akt drave (b). 62,9
Politiki sustav u Republici Hrvatskoj
Parlamentarni (c). 57,9
je ?
Predsjednik Vlade ih predlae Saboru
Kako se biraju ministri/ice u Vladi? 46,8
koji im izglasava povjerenje (a).
Koja dva aktera jedina mogu
Sabor i graani na referendumu (d). 19,0
promijeniti Ustav RH?

U odnosu na ostale dimenzije politikoga znanja, politika informiranost sudionicima je

najslabija toka (tablica 3). Naime, na samo jedno pitanje od ukupno pet tono je
odgovorilo neto vie od 50% sudionika i to o odnosu Hrvatske prema NATO savezu.

9
Oko dvije petine sudionika znale su kada su odrani viestranaki izbori u RH i otprilike
isti postotak znao je prepoznati koje su tri europske drave ujedno i lanice EU. Neto
vie od etvrtine zna ime trenutanog premijera, a tek petina i koaliciju stranaka na
vlasti.

Tablica 3: Toni odgovori na dimenziji politike informiranosti (%)

Pitanje Toan odgovor Toan odgovor (%)

U kakvom je odnosu Hrvatska prema Hrvatska je lanica od 2009. godine

52,3
NATO savezu? (b).
Koje godine su odrani prvi
viestranaki izbori u Republici 1990. (b) 43,0
Hrvatskoj?
U kojoj od navedenih skupina drava
Irska, Nizozemska, vedska (a). 39,7
su sve tri drave lanice EU?
Kako se zove sadanji predsjednik/ica
Zoran Milanovi (a). 26,9
Vlade Republike Hrvatske?
Koja stranka ili koalicija stranaka
SDP, HNS, IDS, HSU (c). 19,3
trenutno obnaa izvrnu vlast u RH?

Na svih 19 pitanja tono je odgovorio samo jedan ispitanik. Ukupno, moe se rei da je
44,4% sudionika dalo toan odgovor na 10 i vie pitanja. U prosjeku, maturanti su
odgovorili tono na oko 9 pitanja, dakle, oko pola od 19 postavljenih pitanja, pri emu
su najviu razinu politikog znanja pokazali o temeljnim politikim pojmovima, potom o
ustavno-politikom ustrojstvu, dok razina informiranosti indicira da uglavnom ne prate
aktualna politika dogaanja (tablica 4).

Tablica 4: Deskriptivna statistika indeksa politikog znanja

Minimum Prosjek Medijan Maksimum Standardna devijacija
Razumijevanje temeljnih
0,0 4,57 5 9 1,96
politikih pojmova
Poznavanje ustavno-
0,0 2,50 3 5 1,32
politikog ustrojstva
Politika informiranost 0,0 1,81 2 5 1,29
Indeks ukupnog
1 8,89 9 19 3,67
politikog znanja

10
Razlike izmeu uenika i uenica u razini politikog znanja i informiranosti razmjerno
su male, iako se uoavaju odreene statistiki znaajne razlike (tablica 5). Uenice
imaju statistiki znaajno vei prosjek na testu razumijevanja temeljnih politikih
pojmova od uenika1, dok vrijedi obratno na skali politike informiranosti na kojoj
uenici imaju statistiki znaajno vei prosjek od uenica2. Meutim, na skali
poznavanja ustavno-politikog ustrojstva Republike Hrvatske, kao ni na indeksu
ukupnog politikog znanja, ne postoji statistiki znaajna razlika.
S obzirom na regiju u kojoj se nalazi srednja kola takoer postoje statistiki znaajne
razlike koje su relativno konzistentne. Statistiki znaajna razlika meu uenicima iz
razliitih regija uoava se na indeksu ukupnog politikog znanja3 te na dvije od tri skale,
i to na skalama razumijevanja temeljnih politikih pojmova4 i poznavanja ustavno-
politikog ustrojstva5. ak i na skali politike informiranosti razlika je znaajna uz rizik
od 10%6. Kao to je vidljivo iz tablice 5, uenici iz Slavonije i Dalmacije na sve etiri
skale u prosjeku pokazuju najniu razinu znanja te se po tome statistiki znaajno
razlikuju u odnosu na uenike iz Istre i Primorja koji na sve etiri skale imaju u prosjeku
najvei rezultat. Na indeksu ukupnog politikog znanja uenici iz Slavonije i Dalmacije
imaju statistiki znaajno nii prosjek i od uenika iz zagrebake regije (Grad Zagreb i
Zagrebaka upanija) te uenika iz Sjeverne Hrvatske.
Pri interpretaciji navedenih rezultata treba uzeti u obzir mogue djelovanje
intervenirajuih varijabli kao to su razlike u strukturi obrazovnih programa prema
regijama, ali i mogui utjecaj reprezentativnosti uzorka po regijama, s obzirom na to da
reprezentativnost poduzoraka na razini regija nije kontrolirana.
Na sve etiri skale uoavaju se statistiki znaajne i znatne razlike meu uenicima koji

1
t=4,43, df=1, p<0,05.
2
t=5,88, df=1, p<0,05.
3
F=6,383, df=5, p<0,05.
4
F=7,337, df=5, p<0,05.
5
F=7,112, df=5, p<0,05.
6
F=1,987, df=5, p=0,078.

11
pohaaju razliite vrste srednjokolskih programa7. Na svim skalama uenici
gimnazijskih programa pokazuju znatno veu razinu znanja od uenika ostalih
etverogodinjih i petogodinjeg programa medicinske kole, a pogotovo trogodinjih
programa. Uenici ostalih etverogodinjih programa i petogodinjeg medicinskog
programa na sve etiri skale pak pokazuju viu razinu znanja od uenika trogodinjih
programa.
Ovakvi rezultati potvruju zakljuke istraivanja iz 2009. godine koje je pokazalo
povezanost izmeu vrste srednjokolskog programa te razine politikog znanja ime se
obrazovni sustav i nadalje pokazuje vanim imbenikom politike socijalizacije mladih.

Tablica 5: Usporedba prosjenih vrijednosti na dimenzijama politikog znanja prema spolu,

regionalnoj pripadnosti i vrsti srednjokolskog programa
Razumijevanje Poznavanje
Politika Indeks ukupnog
temeljnih ustavno-politikog
informiranost politikog znanja
politikih pojmova ustrojstva

enski 4,71 2,57 1,73 9,01

spol
muki 4,47 2,45 1,92 8,84
Zagreb i Zagrebaka
4,93 2,65 1,92 9,50
upanija
Sjeverna Hrvatska 4,72 2,72 1,82 9,26
Lika, Moslavina,
4,30 2,65 1,96 8,90
regija Banovina, Kordun
Slavonija 4,23 2,14 1,73 8,11
Istra, Primorje,
4,99 2,77 1,97 9,73
Gorski kotar
Dalmacija 4,23 2,30 1,65 8,18

gimnazija 5,98 3,34 2,46 11,78

vrsta ostali
program etverogodinji 4,44 2,48 1,69 8,61
a programi
trogodinji programi 3,24 1,62 1,33 6,19

7
Razumijevanje temeljenih politikih pojmova: F=212,61, df=2, p<0,01; Poznavanje ustavno-politikog ustrojstva:
F=173,68, df=2, p<0,01; Politika informiranost: F=73,96, df=2, p<0,01; Indeks ukupnog politikog znanja: F=272,75,
df=2, p<0,01.

12
2. POLITIKE VRIJEDNOSTI I STAVOVI

U ovom odjeljku prikazani su rezultati dobiveni na dvama instrumentima: jednom od 29

i drugom od 20 tvrdnji. Prvi instrument sadravao je tvrdnje o drutvenim odnosima i
odnosima prema drugim ljudima, a drugi instrument obuhvatio je tvrdnje o politikim
odnosima u dravi. Sudionici istraivanja mogli su odrediti stupanj svog slaganja s
ponuenim tvrdnjama na peterostupanjskoj ordinalnoj ljestvici (1-uope se ne slaem,
2-ne slaem se, 3-niti se slaem niti se ne slaem, 4-slaem se, 5-u potpunosti se
slaem). Varijable su kodirane tako da su prva dva stupnja objedinjena u jedan (slaem
se) kao i zadnja dva stupnja (ne slaem se) te su na taj nain i prikazani rezultati u
daljnjem tekstu.
U nastavku je pojednostavljeni prikaz rezultata organiziran na nain koji omoguava
lake praenje.

U okviru teme drutvenih i meuljudskih odnosa prikazani su podaci o nacionalnoj

iskljuivosti, odnosu prema vlastitoj naciji i nacionalnoj tradiciji, odnosu prema
homoseksualnim osobama, odnosu prema rodnim ulogama, totalitaristikim sustavima
i lanstvu u Europskoj uniji. Tema politikih odnosa u dravi obuhvaa podatke o
politikom i civilnom aktivizmu te odnosu prema institucijama civilnog drutva i
politike, autoritarnosti, slobodi govora i odnosu prema medijima.

Drutveni i meuljudski odnosi

Ispitivao se stupanj nacionalne iskljuivosti, odnosno vrijednost koja poiva na ideji da

pripadnici razliitih sociokulturnih grupa, prije svega nacionalnih i vjerskih, ne mogu
ivjeti zajedno. U tom smislu, mjerili su se stavovi prema mogunosti uspostavljanja
bliskog odnosa s pripadnicima druge rase, vjere ili nacije, potom sklonost
multikulturnim vrijednostima i zatiti prava nacionalnih manjina (tablica 6).
13
Dvije treine sudionika istraivanja odbacuje ideju kulturne asimilacije, isto toliko
smatra da drava treba tititi prava svih nacionalnih manjina te da je za dravu
multikulturalno drutvo dobro. Nadalje, 60% sudionika ne slae se da bi veinski narod
trebao imati vea prava od ostalih stanovnika. Meutim, polovica sudionika smatra da
se moda najvanija kulturna obiljeja, a to su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi
trebali koristiti u prostorijama dravnih institucija. Veina sudionika (85%) navodi da se
moe zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, to indicira
toleranciju na individualnoj razini.

Tablica 6: Nacionalna iskljuivost (%)

Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Mogu se zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge
6,9 8,2 84,9
rase, vjere ili nacionalnosti.
Hrvatska treba zatititi prava svih nacionalnih manjina. 13,1 22,3 64,7
Za dravu je dobro da u njoj ive osobe razliitih rasa, religija
18,5 25,8 55,7
ili kultura.
U Hrvatskoj bi trebalo dopustiti koritenje jezika i pisma
nacionalnih manjina u slubenim prostorijama dravnih 48,2 29,7 22,1
institucija.
U Hrvatskoj bi etniki Hrvati trebali imati vea prava od
60,1 25,1 14,8
ostalih stanovnika Hrvatske.
Ljudi koji su doli ivjeti u Hrvatsku trebaju odustati od svojih
67,8 17,5 14,7
obiaja i potpuno se prilagoditi hrvatskim obiajima i tradiciji.

U stavovima prema poloaju i pravima nacionalnih i vjerskih manjina uoava se

statistiki znaajna razlika izmeu uenika i uenica u svim esticama koje su
koritene u instrumentu. U svih est navedenih estica uenice u prosjeku iskazuju
manje iskljuive stavove, odnosno stavove orijentirane prema zatiti poloaja i prava
pripadnika kulturnih manjina.
Uenici iz est regija statistiki se znaajno razlikuju u prosjenom odgovoru na svih
est skala iz ove tematske skupine, no te razlike nisu do kraja konzistentne na
pojedinim esticama. Jedino to se moe izdvojiti kao odreena pravilnost jest
injenica da uenici iz Dalmacije iskazuju u prosjeku neto iskljuivije stavove na veini

14
promatranih estica iz ove skupine od vrnjaka iz drugih regija, poglavito u odnosu na
uenike iz zagrebake regije te Sjeverne Hrvatske.

Gotovo na svih est estica iz ove tematske cjeline postoji statistiki znaajna razlika u
stavovima izmeu uenika koji pohaaju gimnazijske programe i uenika koji pohaaju
trogodinje programe, pri emu posljednji iskazuju u prosjeku neto iskljuivije stavove
od uenika gimnazijskih programa. Uenici ostalih (etverogodinjih i petogodinjeg)
programa u pravilu se u stavovima nalaze izmeu ovih dviju skupina. Navedeni
rezultati potvruju zakljuke istraivanja iz 2009. godine koje je pokazalo povezanost
vrste obrazovnog programa i razine politikih znanja i informiranosti te stavova samih
uenika.

15
Tablica 7: Stavovi o nacionalnoj iskljuivosti prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i
vrsti obrazovnog programa

prilagoditi hrvatskim obiajima i tradiciji.

odustati od svojih obiaja i potpuno se
Ljudi koji su doli ivjeti u Hrvatsku trebaju

razliitih rasa, religija ili kultura.

Za dravu je dobro da u njoj ive osobe

osobom druge rase, vjere ili nacionalnosti.

Mogu se zamisliti u prijateljskom odnosu s

prava od ostalih stanovnika Hrvatske.

U Hrvatskoj bi etniki Hrvati trebali imati vea

prostorijama dravnih institucija.

jezika i pisma nacionalnih manjina u slubenim
U Hrvatskoj bi trebalo dopustiti koritenje

manjina.
Hrvatska treba zatititi prava svih nacionalnih
Ukupno 2,16 3,56 4,38 2,29 2,56 3,73
enski 1,95 3,71 4,5 2,22 2,73 3,95
Spol
muki 2,37 3,41 4,26 2,36 2,39 3,51
Zagreb i
Zagrebaka 2,07 3,71 4,69 2 2,58 3,83
upanija
Sjeverna
1,96 3,74 4,45 2,11 2,69 3,88
Hrvatska
Lika, Moslavina,
Regija Banovina, 2,1 3,57 4,36 2,53 2,3 3,51
Kordun
Slavonija 2,12 3,58 4,46 2,5 2,38 3,73
Istra, Primorje,
2,36 3,56 4,38 2,12 2,9 3,89
Gorski kotar
Dalmacija 2,42 3,21 3,88 2,63 2,51 3,46
gimnazija 1,98 3,69 4,6 2,07 2,7 4,09
ostali
vrsta etverogodinji 2,12 3,58 4,43 2,31 2,39 3,59
programa programi
trogodinji
2,44 3,38 4,03 2,53 2,69 3,56
programi

U vezi s odnosom prema vlastitoj naciji i nacionalnoj tradiciji (tablica 8), maturanti
smatraju da jedan od glavnih ciljeva vlasti treba biti ouvanje nacionalnog identiteta
(62%). Iako se katolika vjera nerijetko vee uz hrvatsku nacionalnost, pa onda i
pripadajui identitet, polovica sudionika nije sklona ideji da se katolianstvo ustolii kao
jedina religija svih Hrvata, a dvije treine odbacuju ideju da su Hrvati samo katolici.

16
Dvije petine smatraju da je hrvatska tradicija bogatija od tradicije veine drugih naroda,
to upuuje na prisutnost elemenata etnocentrizma.

Vana sastavnica hrvatskog nacionalnog identiteta svakako je Domovinski rat prema

ijim sudionicima i njihovim moguim zloinima sudionici istraivanja imaju relativno
zatitniki odnos pri emu ih smjetaju izvan ili iznad zakonskih pravila naime, 40%
sudionika smatra da se svaki pokuaj sudskog sankcioniranja hrvatskih vojnika zbog
eventualnih zloina poinjenih tijekom rata treba zaustaviti.

Tablica 8: Stavovi o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji (%)

Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Ouvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnih
9,7 28,4 62,0
ciljeva vlasti.
Treba zaustaviti svaki pokuaj sudskog progona hrvatskih
vojnika zbog eventualnih zloina poinjenih tijekom 28,7 31,4 40,0
Domovinskog rata.

Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija veine drugih naroda. 26,4 33,7 39,8

Ustavom Hrvatsku treba definirati kao nacionalnu dravu

52,1 24,7 23,2
iskljuivo hrvatskog naroda.
Ustavom treba proglasiti katolianstvo jedinom religijom
52,1 24,7 23,2
Hrvata.

Pravi Hrvati su jedino katolici. 66,4 13,2 20,5

Kao i kod prethodnog seta stavova, tako i kod ovog koji se odnosi na stavove o vlastitoj
naciji i nacionalnoj tradiciji postoje statistiki znaajne razlike izmeu uenika i uenica,
osim na estici Ouvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnih ciljeva
vlasti. Uenici u prosjeku iskazuju neto ekstremnije nacionalistike stavove.

17
Tablica 9: Stavovi o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji prosjene vrijednosti prema
spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa

Pravi Hrvati su jedino katolici.

nacionalnu dravu iskljuivo hrvatskog naroda.

Ustavom Hrvatsku treba definirati kao

jedinom religijom Hrvata.

Ustavom treba proglasiti

zloina poinjenih tijekom Domovinskog rata.

progona hrvatskih vojnika zbog eventualnih
Treba zaustaviti svaki pokuaj sudskog

jedan od glavnih ciljeva vlasti.

Ouvanje nacionalnog identiteta mora biti

veine drugih naroda.

Hrvatska tradicija je bogatija od tradicija
katolianstvo
Ukupno 2,25 2,52 2,36 3,21 3,74 3,2
enski 2,09 2,39 2,23 3,06 3,77 3,12
Spol
muki 2,42 2,66 2,51 3,37 3,72 3,28
Zagreb i
Zagrebaka 1,94 2,25 2,09 3 3,77 2,94
upanija
Sjeverna
2,07 2,27 2,03 3,14 3,72 3,17
Hrvatska
Lika, Moslavina,
Regija Banovina, 2,49 2,75 2,32 3,47 3,83 3,38
Kordun
Slavonija 2,35 2,73 2,7 3,39 3,79 3,38
Istra, Primorje,
1,93 2,18 1,95 2,84 3,43 2,88
Gorski kotar
Dalmacija 2,75 2,99 2,9 3,46 3,77 3,43
gimnazija 1,79 2,05 1,8 2,75 3,68 2,87
ostali
vrsta etverogodinji 2,22 2,58 2,46 3,36 3,81 3,39
programa programi
trogodinji
2,8 2,98 2,85 3,47 3,67 3,2
programi

Na svih est estica iz ovog tematskog sklopa postoje statistiki znaajne razlike meu
uenicima iz razliitih regija pri emu se uoava pravilnost da uenici iz Dalmacije, Like,
Banovine, Moslavine i Korduna te Slavonije na veini estica izraavaju neto
ekstremnije nacionalistike stavove od uenika iz zagrebake regije, Istre i Primorja te
Sjeverne Hrvatske.
S obzirom na vrstu obrazovnog programa uoene su oekivane razlike na esticama iz

18
ove tematske cjeline. Uenici iz gimnazijskih programa se na pet od est estica
razlikuju od uenika koji pohaaju trogodinje programe (izuzetak je samo estica
Ouvanje nacionalnog identiteta mora biti jedan od glavnih ciljeva vlasti kod koje
nema znaajne razlike meu trima skupinama uenika) pri emu uenici gimnazijskih
programa izraavaju manje ekstremno nacionalistike stavove, a uenici trogodinjih
programa vie. Uenici ostalih etverogodinjih programa u pravilu se nalaze izmeu
ovih dviju skupine prema svojim prosjenim odgovorima na pitanja, s tim da se na
nekim esticama statistiki znaajno razlikuju od obiju skupina, a na nekima samo od
jedne od dviju koje ine krajnje polove.

Prilino su zabrinjavajui, moe se rei i diskriminatorni, prevladavajui stavovi

maturanata prema homoseksualnoj orijentaciji i homoseksualnim osobama (tablica
10). Prije svega, gotovo polovica sudionika homoseksualnost smatra boleu, a isto
toliko zabranilo bi homoseksualnim osobama istupe u javnoj sferi jer bi to moglo loe
utjecati na mlade ljude. S druge strane, veina ne iskazuje zabrinutost za lo utjecaj
homoseksualnih osoba na djecu, s obzirom da polovica sudionika odbacuje ideju da se
homoseksualnim osobama zabrani rad na poslovima s djecom. Kada je rije o djeci,
55% se ne slae da bi njihovo posvajanje trebalo omoguiti homoseksualnim osobama.
Openito, sudionici istraivanja najvie su skloni stavu da se homoseksualne osobe u
svojoj privatnosti ponaaju kako ele, ali da u javnosti ne iskazuju svoj homoseksualni
identitet (65%).

19
Tablica 10: Stavovi o ljudima homoseksualne orijentacije (%)
Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Homoseksualne osobe imaju pravo raditi privatno to god
hoe, ali ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu 19,7 15,4 64,9
orijentaciju.
Homoseksualnim osobama bi trebalo zabraniti javne istupe jer
33,3 17,2 49,5
na taj nain loe utjeu na mlade.
Homoseksualnost je neka vrsta poremeaja ili bolesti. 34,3 17,6 48,1
Homoseksualnim osobama treba zabraniti rad na poslovima s
49,2 21,3 29,4
djecom.
Homoseksualnim osobama treba dozvoliti posvajanje djece. 55,1 18,6 26,3

Uenici izraavaju znaajno negativnije stavove o homoseksualnim osobama i njihovim

pravima od uenica na svih pet estica iz ove tematske cjeline pri emu su razlike u
prosjenim vrijednostima na esticama iz ove skupine znatno vee u apsolutnim
vrijednostima nego kod triju prethodnih skupina tvrdnji. Na nekim esticama
(Homoseksualnost je neka vrsta bolesti i Homoseksualnim osobama bi trebalo
zabraniti javne istupe jer na taj nain loe utjeu na mlade) razlika u prosjeku izmeu
uenica i uenika dosee itavu jednu jedinicu na skali od pet stupnjeva.

20
Tablica 11: Stavovi o ljudima homoseksualne orijentacije prosjene vrijednosti prema
spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa

bolesti.
Homoseksualnost je neka vrsta poremeaja ili

mlade.
javne istupe jer na taj nain loe utjeu na
Homoseksualnim osobama bi trebalo zabraniti

trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju.

privatno to god hoe, ali ne bi u javnosti
Homoseksualne osobe imaju pravo raditi

posvajanje djece.
Homoseksualnim osobama treba dozvoliti

na poslovima s djecom.
Homoseksualnim osobama treba zabraniti rad
Ukupno 3,2 3,27 3,74 2,42 2,7
enski 2,7 2,83 3,57 2,66 2,32
spol
muki 3,7 3,73 3,91 2,16 3,09
Zagreb i
Zagrebaka 2,87 3,06 3,69 2,68 2,35
upanija
Sjeverna
2,89 2,93 3,55 2,65 2,45
Hrvatska
Lika, Moslavina,
regija Banovina, 3,18 3,27 3,82 2,27 2,62
Kordun
Slavonija 3,7 3,79 4,01 1,97 3,06
Istra, Primorje,
2,82 2,93 3,43 2,82 2,48
Gorski kotar
Dalmacija 3,6 3,56 3,78 2,17 3,17
gimnazija 2,38 2,5 3,29 2,93 2,17
ostali
vrsta
etverogodinji 3,39 3,5 3,99 2,22 2,79
progra-
programi
ma
trogodinji
3,78 3,75 3,76 2,18 3,15
programi

S obzirom na regionalno podrijetlo takoer su utvrene statistiki znaajne razlike na

svih pet estica iz ovog tematskog sklopa. Negativnije stavove prema homoseksualnim
osobama i njihovim pravima iskazuju uenici iz Dalmacije, Slavonije te Like, Moslavine,
Korduna i Banovine u odnosu na prosjek, odnosno pozitivnije uenici iz Zagrebake
regije, Istre i Primorja te Sjeverne Hrvatske.
Oekivano, postoji statistiki znaajna razlika s obzirom na vrstu obrazovnog programa

21
na svih pet tvrdnji iz ovog tematskog sklopa. Kao i kod prethodnih, najvee razlike
postoje izmeu gimnazijalaca i uenika trogodinjih programa pri emu gimnazijalci
iskazuju pozitivnije stavove prema homoseksualnim osobama i njihovim pravima. U
apsolutnom smislu razlika izmeu gimnazijalaca i uenika trogodinjih kola je velika te
na pojedinim esticama dosee itav jedan bod na skali od pet stupnjeva. Uenici koji
pohaaju ostale etverogodinje programe u pravilu iskazuju stavove koji su u prosjeku
izmeu stavova gimnazijalaca i uenika trogodinjih programa pri emu na tri tvrdnje
nema statistiki znaajne razlike izmeu njih i uenika trogodinjih programa dok na
preostalim dvjema (Homoseksualnost je neka vrsta poremeaja ili bolesti i
Homoseksualnim osobama treba dozvoliti posvajanje djece).

Kada je rije o rodnim odnosima (tablica 12), poglavito u privatnoj sferi, maturanti
veinski iskazuju rodni egalitarizam, to je posebno vidljivo u podatku da 70% njih
smatra da mukarci i ene trebaju ravnopravno dijeliti kuanske poslove, a isto toliko
odbacuje tvrdnju da je enina primarna uloga briga o obitelji.

Tablica 12: Stavovi o rodnim ulogama (%)

Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
ene i mukarci trebaju potpuno ravnopravno dijeliti sve
13,8 17,1 69,1
kuanske poslove kao to su kuhanje, glaanje i pospremanje.
ene su bioloki predodreene da budu bolje u poslovima s
ljudima kao to su uiteljice i njegovateljice nego u tehnici i 43,5 24,5 32,0
informatici.
Mukarac je taj koji bi morao zaraivati i prehranjivati obitelj. 53,1 23,4 23,5
Uloge mukaraca i ena u obitelji trebaju se razlikovati jer su
ene te koje bi se trebale primarno posvetiti kuanstvu i brizi o 66,2 16,8 17,0
djeci.
Nije dobro kad se u obitelji promjene uobiajene uloge pa ena
63,7 23,4 12,9
pone zaraivati vie od mukarca.
Nije nam potrebno vie ena na pozicijama moi u drutvu jer
68,7 19,4 11,9
je enina primarna uloga briga o obitelji.

22
Dvije se treine ne slau s tvrdnjom da postoje razlike u obiteljskim ulogama izmeu
ena i mukaraca i neto manje od dvije treine ne smatraju potencijalno vee
financijske prihode ena ugoavajuima za odnose u obitelji. S druge strane, moe se
rei da je muki hraniteljski model (kojim se mukarca oznaava odgovornim za
osiguranje egzistencije obitelji) jo uvijek relativno prisutan, s obzirom na to da ga tek
neto vie od polovice ispitanih odbacuje. Tek neto vie od dvije petine ispitanih
odbacuje stav o biolokoj predodreenosti za odreena zanimanja.
Uenici i uenice razlikuju se statistiki znaajno na svih est estica koje se odnose na
rodne uloge i to tako da uenici u prosjeku izraavaju stavove koji su manje skloni
rodnoj ravnopravnosti i jednakosti a vie prihvaanju tradicionalnih rodnih uloga.
Meutim, treba naglasiti da i uenici u prosjeku izraavaju stavove koji se mogu
okarakterizirati kao prihvaanje rodne ravnopravnosti, pogotovo u pogledu podjele
obiteljskih i kunih zaduenja i uloga.

S obzirom na regionalnu pripadnost postoje statistiki znaajne razlike meu grupama,

no one nisu konzistentne i znatne. Jedina relativno konzistentna razlika moe se uoiti
izmeu sudionika iz Dalmacije s jedne strane, te sudionika iz zagrebake regije s druge
strane od kojih su prvi skloni iskazivati najmanje egalitarne stavove o rodnim ulogama,
a drugi tendiraju iskazivati najegalitarnije stavove o tom pitanju.

S obzirom na vrstu srednjokolskog programa uoava se stabilna i znaajna razlika

izmeu svih triju skupine uenika u pogledu odnosa prema rodnoj ravnopravnosti.
Uenici gimnazijskih programa iskazuju najegalitarnije stavove, dok uenici trogodinjih
programa iskazuju najmanje egalitarne stavove. Odgovori uenika trogodinjih
programa u pravilu se nalaze oko neutralne vrijednosti, odnosno ocjene 3 na veini
tvrdnji iz ovog tematskog sklopa. Uenici ostalih etverogodinjih programa u prosjeku
se nalaze izmeu tih dviju skupina uenika.

23
Tablica 13: Stavovi o rodnim ulogama prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti
obrazovnog programa

primarno posvetiti kuanstvu i brizi o djeci.

razlikovati jer su ene te koje bi se trebale
Uloge mukaraca i ena u obitelji trebaju se

kuhanje, glaanje i pospremanje.

dijeliti sve kuanske poslove kao to su
ene i mukarci trebaju potpuno ravnopravno

prehranjivati obitelj.
Mukarac je taj koji bi morao zaraivati i

njegovateljice nego u tehnici i informatici.

poslovima s ljudima kao to su uiteljice i
ene su bioloki predodreene da budu bolje u

briga o obitelji.
moi u drutvu jer je enina primarna uloga
Nije nam potrebno vie ena na pozicijama

od mukarca.
uobiajene uloge pa ena pone zaraivati vie
Nije dobro kad se u obitelji promjene
Ukupno 2,12 3,95 2,5 2,76 2,03 2,15
enski 1,69 4,39 2,16 2,5 1,61 1,84
spol
muki 2,57 3,5 2,86 3,03 2,45 2,48
Zagreb i Zagrebaka
1,92 4,1 2,41 2,59 1,92 2,02
upanija
Sjeverna Hrvatska 1,94 4,09 2,31 2,73 1,89 1,93
Lika, Moslavina,
2,1 4,02 2,5 2,67 2,04 2,24
regija Banovina, Kordun
Slavonija 2,42 3,85 2,67 2,86 2,14 2,32
Istra, Primorje,
1,88 3,96 2,32 2,72 1,9 1,99
Gorski kotar
Dalmacija 2,37 3,66 2,75 2,95 2,27 2,43
gimnazija 1,69 4,19 2,03 2,37 1,57 1,74
ostali
vrsta
etverogodinji 2,1 3,9 2,53 2,79 2,03 2,12
programa
programi
trogodinji programi 2,65 3,72 3,02 3,15 2,56 2,69

Vezano za odnos prema totalitaristikim sustavima (tablica 9) moe se rei da su

sudionici istraivanja skloni ideji sankcioniranja totalitaristikih simbola, poglavito
komunistikih (57%), ali i faistikih (54%). S druge strane, polovina sudionika nije
sigurna u injenicu da je NDH bila faistika tvorevina pa se moe postaviti pitanje jesu
li, sukladno tome, tolerantni prema ustakoj simbolici u javnom prostoru.

24
Tablica 14: Stavovi o totalitaristikim sustavima (%)
Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Treba kanjavati isticanje komunistikih simbola u javnosti. 13,0 29,8 57,1
Treba kanjavati isticanje faistikih simbola u javnosti. 18,4 27,2 54,4
Nezavisna drava Hrvatska (NDH) je bila faistika tvorevina. 22,9 48,6 28,5

Tablica 15: Stavovi o totalitaristikim sustavima prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i
vrsti obrazovnog programa
Treba kanjavati Treba kanjavati
Nezavisna drava
isticanje isticanje
Hrvatska (NDH)
faistikih komunistikih
je bila faistika
simbola u simbola u
tvorevina.
javnosti. javnosti.
Ukupno 3,1 3,53 3,66
enski 3,14 3,64 3,71
spol
muki 3,07 3,41 3,62
Zagreb i Zagrebaka upanija 3,3 3,7 3,76
Sjeverna Hrvatska 3,22 3,69 3,69
Lika, Moslavina, Banovina,
3,1 3,34 3,67
regija Kordun
Slavonija 2,97 3,44 3,67
Istra, Primorje, Gorski kotar 3,19 3,58 3,51
Dalmacija 2,81 3,26 3,55
gimnazija 3,51 3,74 3,74
vrsta
ostali etverogodinji programi 2,93 3,47 3,68
programa
trogodinji programi 2,91 3,36 3,53

U pogledu odnosa prema totalitarnim sustavima izmeu uenika i uenica statistiki

znaajna razlika postoji samo na tvrdnji Treba kanjavati isticanje faistikih simbola u
javnosti pri emu uenice iskazuju vei stupanj slaganja s tom tvrdnjom od uenika.
Obzirom na regionalnu pripadnost, razlike su takoer neto skromnije nego kod ostalih
tematskih skupina stavova. Naime, znaajna razlika meu grupama postoji na dvjema
od triju tvrdnji pri emu se uenici iz razliitih regija ne razlikuju u stavu o potrebi
kanjavanja isticanja komunistikih simbola. Uenici iz Dalmacije, pogotovo u odnosu
na uenike iz zagrebake regije, iskazuju radikalnije stavove u pogledu odnosa prema
kanjavanju isticanja faistikih simbola i stava o karakteru NDH.

25
Uenici gimnazijskih programa iskazuju znaajno vei stupanj slaganja s tvrdnjama iz
ovog tematskog sklopa u odnosu na uenike trogodinjih programa, dok razlike izmeu
uenika trogodinjih programa i negimnazijskih etverogodinjih nisu statistiki
znaajne.

Nerijetko se u raspravama o prednostima i nedostacima lanstva Hrvatske u Europskoj

uniji upravo mladi spominju kao najizgledniji dobitnici, odnosno oni koji bi mogli imati
najvee izravne koristi od toga lanstva. Upravo iz tog razloga zanimalo nas je na koji
nain doivljavaju i ocjenjuju eventualne promjene koje su nastupile nakon stjecanja
punopravnog lanstva u EU (tablica 16). Veina sudionika (57%) smatra da na ivot
prosjenog hrvatskog graanina nije utjecalo lanstvo u EU. Moe se rei da veinom
nemaju izgraeno miljenje o pozitivnim ili negativnim posljedicama lanstva Hrvatske
u EU (40%), kao ni o potencijalnoj ugroenosti suvereniteta Hrvatske od strane EU
(47%).

Tablica 16: Stavovi o lanstvu Hrvatske u EU (%)

Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Ulaskom u EU nita se nije promijenilo za prosjenog
24,4 18,8 56,8
hrvatskog graanina/ku.
Hrvatska ima vie tete nego koristi od statusa punopravne
29,8 39,8 30,4
lanice Europske unije (EU).
Donoenje odluka na razini EU u Bruxellesu ugroava
30,0 46,6 23,4
suverenost Hrvatske.

Izmeu uenika i uenica nema statistiki znaajnih razlika u pogledu ocjene posljedica
ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Jednako tako i uenici iz razliitih hrvatskih regija o
tom pitanju imaju podjednake stavove. Jedina znaajna razlika moe se uoiti s
obzirom na vrstu srednjokolskog programa. Naime, uenici gimnazija se po
odgovorima na tvrdnje iz ovog seta statistiki znaajno razlikuju u odnosu na preostale
dvije skupine uenika prema vrsti programa.
Gimnazijalci u prosjeku manje od vrnjaka koji pohaaju druge vrste programa

26
smatraju kako se nita nije promijenilo za prosjenog hrvatskog graanina te su manje
kritini u pogledu posljedica ulaska u EU jer se u prosjeku manje slau s tvrdnjom da je
Hrvatska imala vie tete nego koristi od ulaska u EU.

Tablica 17: Stavovi o lanstvu Hrvatske u EU prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i
vrsti obrazovnog programa
Hrvatska ima vie Ulaskom u EU Donoenje odluka
tete nego koristi nita se nije na razini EU u
od statusa promijenilo za Bruxellesu
punopravne prosjenog ugroava
lanice Europske hrvatskog suverenost
unije (EU). graanina/ku. Hrvatske.
Ukupno 3,04 3,54 2,93
enski 3,06 3,6 2,89
spol
muki 3,02 3,49 2,97
Zagreb i Zagrebaka upanija 2,99 3,44 2,92
Sjeverna Hrvatska 2,93 3,54 2,83
Lika, Moslavina, Banovina,
3,15 3,56 3
Regija Kordun
Slavonija 3,07 3,61 2,9
Istra, Primorje, Gorski kotar 3 3,35 2,88
Dalmacija 3,13 3,67 3,06
gimnazija 2,79 3,26 2,83
Vrsta
ostali etverogodinji programi 3,13 3,65 3
programa
trogodinji programi 3,14 3,66 2,93

Politiki odnosi u dravi

U ovom dijelu prikazani su podaci o stavovima prema politikim odnosima u dravi

koji su obuhvatili odnos prema drutvenom i politikom sudjelovanju, politikim
autoritetima te slobodi javnog i medijskog govora.
Da je preuzimanje odgovornosti i inicijative za rjeavanje drutvenih problema na
svakome od nas smatra 80% sudionika to je svakako dobro polazite za uputanje u
aktivnosti koje su u skladu s tim stavom (tablica 18). Meutim, takav stav izostaje kada
je rije o sferi formalne politike, s obzirom na to da tek treina smatra da na razliite
naine mogu utjecati na stanje u dravi izmeu dvaju parlamentarnih izbora. Iako

27
gotovo polovica sudionika smatra da konflikti razliitih interesnih skupina (koji su dio
civilne i politike scene) tete opem dravnom interesu, ipak neto manje od petine
trajkove sindikata smatra rizinima za sigurnost drave i graana.

Tablica 18: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i

politike (%)
Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Svatko od nas treba se zauzeti za rjeavanje drutvenih
6,1 13,8 80,1
problema u svojoj sredini, a ne ekati da ih rijei netko drugi.
Neke politike stranke u Hrvatskoj trebalo bi ukinuti. 11,0 18,8 70,2
U politike stranke veinom se ulanjuju ljudi koji ele stvoriti
13,5 29,6 56,9
veze kako bi doli do dobrog posla.
Organizacije civilnog drutva su vane za razvoj demokracije i
7,8 38,9 53,3
rjeavanje niza drutvenih problema.
Sukobi razliitih interesnih skupina u naem drutvu tete
18,2 35,3 46,5
opem interesu drave.
Neke organizacije civilnog drutva rade protiv interesa
14,4 48,7 36,9
Hrvatske.
Izmeu dvaju parlamentarnih izbora obini graani nikako ne
31,3 36,1 32,5
mogu utjecati na stanje u dravi.
U organizacijama civilnog drutva veinom se okupljaju ljudi
43,6 33,8 22,6
koji nemaju pametnijeg posla pa se samo bune.
Kad pozivaju na generalni trajk, sindikati ugroavaju sigurnost
41,3 40,4 18,4
svih nas i nae drave.

S obzirom na dosadanja istraivanja, ne iznenauje da o formalnoj politici i glavnim

akterima sudionici istraivanja imaju loe miljenje koje se ujedno prelijeva u generalno
nedemokratski stav - 70% sudionika smatra da bi neke politike stranke valjalo ukinuti.
Pritom, 57% misli da je glavni cilj ulanjenja ljudi u politike stranke osiguranje
zaposlenja. S jedne strane, to znai da sudionici istraivanja politike stranke
percipiraju kao klijentelistike organizacije, a lanove istih kao oportuniste, to moe
imati dugorono negativne efekte na razvoj participativne demokracije. Suprotno
prethodno reenom, percepcija organizacija civilnog drutva povoljnija je s obzirom na
to da ih neto vie od polovice sudionika smatra vanima za razvoj demokracije i

28
rjeavanja razliitih drutvenih problema. Korisnost rada organizacija civilnog drutva
prepoznata je i u odbacivanju tvrdnje da se lanovi organizacija civilnog drutva samo
bune bez nekog vidljivog razloga. Sudionici istraivanja, dodue, iskazuju svojevrsni
oprez prema namjerama jednog dijela civilnog drutva jer gotovo polovica nije sigurna
bi li se sloila ili ne s tvrdnjom da neke organizacije civilnog drutva rade protiv
interesa Hrvatske.
Uenici i uenice meusobno se razlikuju u odnosu prema organizacijama civilnog
drutva i civilnom aktivizmu pri emu uenici iskazuju u prosjeku neto negativnije
stavove od uenica (tablica 19a). Razlika meu njima statistiki je znaajna na etirima
od pet tvrdnji koje iskazuju odnos prema organizacijama civilnog drutva, njihovoj
djelatnosti i lanstvu, a iznimka je samo tvrdnja Kad pozivaju na generalni trajk
sindikati ugroavaju sigurnost svih nas i nae drave u kojoj nema statistiki znaajne
razlike. S druge strane, uglavnom nema statistiki znaajne razlike s obzirom na spol
uenika u pogledu odnosa prema politikim akterima i politikom aktivizmu, osim na
tvrdnji Sukobi razliitih interesnih skupina u naem drutvu tete opem interesu
drave s kojom se mukarci u prosjeku neto vie slau od ena (tablica 19b).
U pogledu odnosa prema organizacijama civilnog drutva i civilnom aktivizmu postoje
znaajne razlike izmeu uenika s obzirom na regiju u kojoj se nalazi srednja kola, no
te razlike nisu konzistentne. Uoava se trend da uenici iz Dalmacije na veem broju
tvrdnji iskazuju cininiji stav od uenika iz zagrebake regije te Istre i Primorja. Kada je
u pitanju odnos prema politikom aktivizmu i politikim akterima postoji statistiki
znaajna razlika s obzirom na regiju podrijetla uenika samo na tvrdnji Neke politike
stranke u Hrvatskoj trebalo bi ukinuti s kojom se sudionici istraivanja iz Dalmacije u
prosjeku neto manje slau od sudionika iz Slavonije te Like, Moslavine, Banovine i
Korduna.
Kao i kod ostalih stavova, uoavaju se slini obrasci razlika s obzirom na vrstu
obrazovnog programa. Naime, u odnosu prema organizacijama civilnog drutva i
civilnom aktivizmu uenici gimnazijskih programa statistiki se znaajno razlikuju od
uenika trogodinjih srednjokolskih programa, dok su uenici ostalih etvrtgodinjih

29
programa u pravilu negdje izmeu tih dviju skupina. Uenici gimnazija izraavaju manji
stupanj cinizma prema organizacijama civilnog drutva i civilnom aktivizmu, odnosno
izraavaju pozitivnije stavove od uenika trogodinjih programa. Kada je u pitanju
odnos prema politikom aktivizmu i politikim akterima, razlike s obzirom na vrstu
obrazovnog programa neto su manje konzistentne. Naime, statistiki znaajna razlika
postoji samo na dvijema od etiriju tvrdnji, ali s razliitim obrascima razlika. Uenici
ostalih etverogodinjih programa u prosjeku se znaajno vie slau s tvrdnjom da bi
neke politike stranke u Hrvatskoj trebalo zabraniti od gimnazijalaca, a uenici
trogodinjih programa u prosjeku neto vie izraavaju osjeaj nemoi graana (tvrdnja
Izmeu dvaju parlamentarnih izbora obini graani nikako ne mogu utjecati na stanje u
dravi) u odnosu na uenike iz drugih dviju skupina.

30
Tablica 19a: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i
politike prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa

ekati da ih rijei netko drugi.

drutvenih problema u svojoj sredini, a ne
Svatko od nas treba se zauzeti za rjeavanje

problema.
razvoj demokracije i rjeavanje niza drutvenih
Organizacije civilnog drutva su vane za

interesa Hrvatske.
Neke organizacije civilnog drutva rade protiv

se samo bune.
okupljaju ljudi koji nemaju pametnijeg posla pa
U organizacijama civilnog drutva veinom se

ugroavaju sigurnost svih nas i nae drave.

Kad pozivaju na generalni trajk sindikati
Ukupno 4,15 3,6 3,32 2,7 2,68
enski 4,24 3,7 3,19 2,58 2,65
spol
muki 4,07 3,49 3,46 2,83 2,71
Zagreb i
Zagrebaka 4,37 3,63 3,22 2,58 2,51
upanija
Sjeverna
4,23 3,65 3,29 2,63 2,71
Hrvatska
Lika, Moslavina,
regija
Banovina, 4,04 3,66 3,48 3,02 2,86
Kordun
Slavonija 4,2 3,61 3,53 2,71 2,71
Istra, Primorje,
4,06 3,76 3,12 2,49 2,43
Gorski kotar
Dalmacija 3,83 3,35 3,31 2,87 2,86
gimnazija 4,35 3,87 3,17 2,43 2,44
ostali
vrsta etverogodinji 4,14 3,56 3,38 2,75 2,73
programa programi
trogodinji
3,92 3,32 3,38 2,92 2,84
programi

31
Tablica 19b: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i
politike prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa

ukinuti.
Neke politike stranke u Hrvatskoj trebalo bi

drutvu tete opem interesu drave.

Sukobi razliitih interesnih skupina u naem

dravi.
graani nikako ne mogu utjecati na stanje u
Izmeu dvaju parlamentarnih izbora obini

posla.
koji ele stvoriti veze kako bi doli do dobrog
U politike stranke veinom se ulanjuju ljudi
Ukupno 3,96 3,34 3,05 3,64
enski 3,97 3,25 3,04 3,59
spol
muki 3,95 3,44 3,05 3,69
Zagreb i
Zagrebaka 4 3,23 2,93 3,59
upanija
Sjeverna Hrvatska 3,98 3,4 3,05 3,6
Lika, Moslavina,
regija 4,21 3,51 3,11 3,83
Banovina, Kordun
Slavonija 4,1 3,48 3,1 3,72
Istra, Primorje,
3,84 3,3 3,02 3,61
Gorski kotar
Dalmacija 3,71 3,26 3,11 3,59
gimnazija 3,82 3,26 2,87 3,57
ostali
vrsta etverogodinji 4,06 3,38 3,03 3,7
programa programi
trogodinji
3,92 3,37 3,24 3,59
programi

32
Tablica 20: Stavovi o autoritarnosti (%)
Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau
Nema drutvenog napretka bez potivanja autoriteta u obitelji,
10,0 24,3 65,8
koli i dravi.
Poeljno je da na politikoj sceni due vrijeme dominira jedna
36,2 33,0 30,7
jaka stranka.

Zadaa opozicije nije kritizirati vladu, nego podravati njen rad. 29,1 49,7 21,1

Vladajua stranka treba imati apsolutnu slobodu vladanja

46,0 39,4 14,6
izmeu dvaju parlamentarnih izbora.
Vlasti i monicima ne treba se zamjerati. 58,8 27,0 14,2

Miljenje veine uvijek je najbolje. 48,9 23,7 27,3

Dosadanja istraivanja pokazala su da su autoritarne vrijednosti u hrvatskom drutvu

prilino rairene, stoga se ispitivalo u kojoj je mjeri prisutna autoritarna tendencija kod
mladih (tablica 20). Dvije treine sudionika smatraju da je za drutveni napredak nuno
potovanje autoriteta kako u obitelji, tako i u dravi. Kada je o politikoj sceni rije, 31%
sudionika smatra poeljnim da njom dominira jedna jaka stranka dok se ipak 36%
sudionika priklanja politikom pluralizmu. Iako su o tom pitanju relativno podijeljeni,
slobodu vladanja vladajuoj stranci izmeu parlamentarnih izbora ograniio bi svaki
drugi ispitanik. S druge strane, veinom nisu sigurni to zadaa opozicije zapravo
podrazumijeva jer se svaki drugi ispitanik dvoumi o njenoj ulozi kao kritiaru vladajuih.
Na individualnoj razini, sudionici istraivanja veinom su (59%) skloni kritikoj poziciji
prema vlasti i u tom smislu ne osjeaju pritisak da bi trebali uskladiti svoje miljenje i
ponaanje s tim tipom autoriteta. Na tom tragu, svaki drugi ispitanik odbacuje
konformizam, konkretno, priklanjanje veinskom miljenju, no ne treba zanemariti
podatak da neto vie od petine sudionika smatra da je dominantna stavovska
orijentacija uvijek najbolja.
Prema spolu na veini od est tvrdnji koje mjere sklonost autoritarnosti nema znaajnih
razlika izmeu mukaraca i ena. Znaajna razlika pojavljuje se samo u dvjema
tvrdnjama. Kada je u pitanju nunost potivanja autoriteta za napredak drutva, uenice
u prosjeku izraavaju vei stupanj slaganja od uenika, to znai da su uenici skloniji
33
stavu da potovanje autoriteta nije poeljna osobina. S druge strane, uenici se u
prosjeku vie slau s tvrdnjom koja iskazuje poeljnost autonomije vladajue stranke u
vladanju izmeu izbora, iako u prosjeku i oni se vie ne slau nego slau s tom
tvrdnjom.
S obzirom na regionalno podrijetlo statistiki znaajne razlike postoje na etirima od
est tvrdnji iz ovog tematskog seta, pri emu nema posve jednoznanih i konzistentnih
razlika koje bi se mogle izdvojiti kao jasan obrazac.
S obzirom na vrstu obrazovnog programa, razlike postoje na pet od est tvrdnji koje se
odnose na sklonost autoritarnosti (izuzetak je samo tvrdnja Nema drutvenog
napretka bez potivanja autoriteta u obitelji, koli i dravi.). Oekivano, konzistentno
postoje razlike izmeu uenika koji pohaaju gimnazijske i uenika koji pohaaju
trogodinje programe, dok se uenici koji pohaaju ostale etverogodinje programe
nalaze negdje izmeu tih dviju skupina. Zanimljivo je uoiti kako najvea razlika izmeu
gimnazijalaca i uenika trogodinjih programa postoji na tvrdnji koja iskazuje
spremnost na konformizam s veinskim miljenjem. Naime, uenici trogodinjih
programa u prosjeku se vie slau nego ne slau s konformistikom pozicijom (prosjek
3,31 na skali od 1 do 5), dok se gimnazijalci u prosjeku vie ne slau s takvom pozicijom
(prosjek 2,21).

34
Tablica 21: Stavovi o autoritarnosti prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti
obrazovnog programa

autoriteta u obitelji, koli i dravi.

Nema drutvenog napretka bez potivanja

podravati njen rad

Zadaa opozicije nije kritizirati vladu, nego

Miljenje veine uvijek je najbolje.

izbora.
slobodu vladanja izmeu dvaju parlamentarnih
Vladajua stranka treba imati apsolutnu

dominira jedna jaka stranka.

Poeljno je da na politikoj sceni due vrijeme

Vlasti i monicima ne treba se zamjerati.

Ukupno 3,79 2,87 2,68 2,54 2,85 2,27
enski 3,88 2,83 2,65 2,44 2,92 2,29
spol
muki 3,7 2,91 2,7 2,64 2,79 2,24
Zagreb i Zagrebaka
3,74 2,71 2,29 2,34 2,78 2,16
upanija
Sjeverna Hrvatska 3,84 3 2,84 2,54 2,83 2,26
Lika, Moslavina,
3,95 2,73 2,67 2,51 2,85 2,28
regija Banovina, Kordun
Slavonija 3,99 2,95 2,79 2,64 3,05 2,28
Istra, Primorje,
3,5 2,77 2,55 2,47 2,69 2,26
Gorski kotar
Dalmacija 3,69 2,95 2,96 2,73 2,87 2,42
gimnazija 3,77 2,63 2,21 2,15 2,5 2,14
vrsta ostali etverogodinji
3,85 2,9 2,61 2,58 2,96 2,24
programa programi
trogodinji programi 3,7 3,07 3,31 2,89 3,08 2,49

35
Tablica 22: Stavovi o medijima i slobodi javnog govora (%)
Niti se slau
Tvrdnje Ne slau se niti se ne Slau se
slau

Neke medije u Hrvatskoj trebalo bi ukinuti. 23,1 25,1 51,9

U sluaju vanih tema, treba ograniiti mogunost da svi ljudi u

43,9 20,8 35,3
medijima otvoreno mogu iznijeti ono to misle.
Treba onemoguiti da se u medijima objavi neto to je
52,7 27,3 20,0
protivno dravnim interesima.
Treba onemoguiti da se u medijima govori suprotno miljenju
54,7 26,5 18,9
veine.
Ne treba iznositi vlastito miljenje, jer ovjek nikad ne zna hoe
66,9 19,7 13,5
li zbog toga nastradati.

Konformizam u vidu autocenzure u javnom prostoru javlja se i u sluajevima kada

pojedinci osjete da bi zbog izreenog stava mogli biti sankcionirani ili oteeni (tablica
13). Dvije treine odbacuju stav da je oportuno iznositi vlastito miljenje jer bi mogao
uslijediti neki oblik drutvene sankcije, to upuuje na percepciju ostvarenog pluralizma
miljenja u drutvu. Tome u prilog ide i podatak da 55% sudionika smatra da se u
medijima treba omoguiti iznoenje miljenja suprotnih onom dominantnom, a svaki
drugi podupire javno objavljivanje informacija unato tome to bi to moglo biti u
suprotnosti s dravnim interesima. Ipak, neto vie od treine (35%) bi u sluaju vanih
tema ograniilo tu mogunost to znai da znaajan, iako ne dominantan, dio
maturanata daje cenzuri u nekim prilikama i svojevrsni legitimitet. Iako su skloni
poduprijeti slobodu govora u medijima, polovica ih smatra da neke medije treba ukinuti,
pa se moe pretpostaviti da se ovaj podatak u odreenoj mjeri moe pripisati i ocjeni
kvalitete funkcioniranja nekih medija.

Uenici i uenice statistiki se znaajno razlikuju na trima od pet tvrdnji koje se odnose
na slobodu govora i medija. Uenici se u prosjeku neto vie slau s tvrdnjama koje
iskazuju potporu ograniavanju slobode govora (Treba onemoguiti da se u medijima
govori suprotno miljenju veine i U sluaju vanih tema, treba ograniiti mogunost
da svi ljudi u medijima otvoreno mogu iznijeti ono to misle) te u prosjeku neto vie

36
iskazuju slaganje s tvrdnjom koja iskazuje strah od slobodnog iznoenja vlastitog
miljenja u javnosti. No, valja naglasiti da te razlike nisu supstancijalne te da se prosjeci
obiju skupina prema spolu nalaze u zoni neslaganja sa sadrajem tih triju tvrdnji.
S obzirom na regiju u kojoj se nalazi srednja kola, postoje statistiki znaajne razlike
na svih pet tvrdnji, no nema posve jasnog obrasca razlika meu pojedinim grupama.
Jedini obrazac koji se uoava jest injenica da sudionici istraivanja iz zagrebake
regije pokazuju manji stupanj sklonosti prema autoritarnim iskazima od uenika iz
Dalmacije i Slavonije.

Prema vrsti obrazovnog programa uoene su statistiki znaajne razlike na svih pet
tvrdnji, te uglavnom postoje statistiki znaajne razlike izmeu svih triju grupa. Naime,
gimnazijski uenici statistiki znaajno iskazuju manju sklonost autoritarnim iskazima
od uenika iz ostalih dviju skupina, ali se i uenici ostalih etverogodinjih programa
znaajno razlikuju od uenika trogodinjih programa. Uenici trogodinjih programa
iskazuju relativno visoku sklonost ograniavanju slobode govora manjinskim
pozicijama u javnosti, to se vidi iz relativno visokih prosjeka na tvrdnjama Treba
onemoguiti da se u medijima govori suprotno miljenju veine i
U sluaju vanih tema, treba ograniiti mogunost da svi ljudi u medijima otvoreno
mogu iznijeti ono to misle, pogotovo u usporedbi s gimnazijalcima.

37
Tablica 23: Stavovi o medijima i slobodi javnog govora prosjene vrijednosti prema spolu,
regiji i vrsti obrazovnog programa

neto to je protivno dravnim interesima.

Treba onemoguiti da se u medijima objavi

suprotno miljenju veine.

Treba onemoguiti da se u medijima govori

mogu iznijeti ono to misle.

mogunost da svi ljudi u medijima otvoreno
U sluaju vanih tema, treba ograniiti

Neke medije u Hrvatskoj trebalo bi ukinuti.

nikad ne zna hoe li zbog toga nastradati.

Ne treba iznositi vlastito miljenje, jer ovjek
Ukupno 2,47 2,41 2,83 3,45 2,11
enski 2,43 2,29 2,73 3,39 1,98
spol
muki 2,52 2,53 2,93 3,51 2,23
Zagreb i Zagrebaka upanija 2,25 2,13 2,73 3,4 1,93
Sjeverna Hrvatska 2,51 2,33 2,7 3,38 2,11
Lika, Moslavina, Banovina,
2,52 2,37 2,79 3,57 2,1
regija Kordun
Slavonija 2,63 2,58 3,01 3,63 2,11
Istra, Primorje, Gorski kotar 2,37 2,17 2,66 3,14 2,02
Dalmacija 2,59 2,77 2,99 3,51 2,4
gimnazija 2,17 1,95 2,49 3,28 1,75
vrsta
ostali etverogodinji programi 2,47 2,43 2,78 3,5 2,11
programa
trogodinji programi 2,81 2,89 3,3 3,54 2,53

38
3. KOLSKI PROGRAM I MEULJUDSKI
ODNOSI U KOLI

kola je vaan socijalizacijski agens mladih openito, pa tako i kod razvoja

kompetencija i politikog opismenjavanja mladih. Stoga je vano saznati kako mladi
doivljavaju kolski program s obzirom na zastupljenost razliitih tema koje mogu
utjecati na njihovu percepciju uloge graanina. Osim toga, vrlo je vano dobiti uvid u
atmosferu u kojoj uenici usvajaju znanja i vjetine. Demokraciju je najbolje pouavati
kroz praksu, odnosno u praktinom demokratskom ozraju kole koje, izmeu ostalog,
poiva na meusobnom potovanju i uvaavanju svih ukljuenih u obrazovni proces.
Stoga je istraeno ozraje u koli, ali i teme o kojima se ui te dojam uenika o njihovu
pouavanju.

Zastupljenost pojedinih tema u kolskom programu

Na peterostupanjskoj ordinalnoj ljestvici sudionici istraivanja odredili su zastupljenost

pojedinih tema u dosadanjem obrazovanju (grafikon 6). Zastupljenost tema
stupnjevana je prema odgovoru prisutne su u pravoj mjeri.
Iz grafikona 6 prikazanog u nastavku vidljivo je da su seksualnost (39,2%), suvremeni
mediji (35,9%), nacionalne manjine i kulturne razliitosti (34,4%), Europska unija
(35,4%) te zatita okolia i odrivog razvoja (33,5%) teme koje sudionici istraivanja
prepoznaju kao najslabije obraivane ili openito izostavljene iz obrazovnog programa.
Osim navedenih, generalno, svaku od ovih tema najmanje petina sudionika smatra
nedovoljno zastupljenom aktualna drutvena dogaanja i problemi u svijetu (30,2%),
kulturno nasljee i hrvatska kultura (30%), zdravlje ljudi (29,9%), humanitarne
aktivnosti (27,4%), gospodarske teme (26,7%), meuljudski odnosi (26,4%), politiki
sustav Hrvatske (25,7%), aktualna drutvena dogaanja i problemi u Hrvatskoj (23,2%),
ljudska prava (22,1%) i demokracija (20,1%).

39
Prikazana distribucija u grafikonu 6 na prvi pogled otkriva da su sve teme u veoj ili
manjoj mjeri obraivane u kolama, pri emu ih u prosjeku treina, odnosno najvei dio
uenika smatra donekle prisutnima (osim u sluaju seksualnosti za koju znatno manje,
odnosno etvrtina sudionika smatra da je donekle zastupljena tema u kolskom
programu). Ocjena da su teme prisutne u pravoj mjeri biljei vee varijacije (od 18 do
34%).

Grafikon 6: Percepcija zastupljenosti pojedinih tema u dosadanjem obrazovanju (%)

uope nisu prisutne vrlo malo su prisutne donekle su prisutne

prisutne u pravoj mjeri previe su prisutne

7,2 14,9 37 34,3 6,6

ljudska prava

6,5 14,4 37,6 33,8 7,7

demokracija

8,6 18,1 30,6 31,2 11,4

gospodarske teme

7,1 20,4 30,2 30,9 11,5

humanitarne aktivnosti

8,5 17,9 33,1 29,4 11,1

meuljudski odnosi

9 20,9 32,5 27,3 10,3

zdravlje ljudi

8,1 21,8 35,7 26,8 7,6

kulturno nasljee i hrvatska kultura

8,9 21,3 30 26,8 13

aktualna drutvena dogaanja i problemi u svijetu

7,1 16,1 30,5 26,7 19,6

aktualna drutvena dogaanja i problemi u Hrvatskoj

8,1 17,6 35,1 26,6 12,6

politiki sustav Hrvatske

16,5 22,7 26,2 22,6 12

seksualnost

9,3 24,2 34,5 22,3 9,7

zatita okolia i odriv razvoj

9,1 25,3 38 21,3 6,3

nacionalne manjine i kulturne razliitosti

10,1 25,3 31,4 21,1 12,1

EU teme

13,9 22 34,5 18 11,7

suvremeni mediji i njihovo kritiko konzumiranje

40
Kada je rije o prevelikoj zastupljenosti tema prema miljenju maturanata, u prosjeku
oko desetine smatra da su sve ponuene teme zastupljene i vie nego dovoljno u
dosadanjem obrazovanju - osim tematike aktualnih drutvenih dogaanja i problema
u Hrvatskoj koju podzastupljenom smatra ak petina sudionika.
Teme ljudskih prava i demokracije za treinu sudionika ocijenjene su prisutnima u
pravoj mjeri, dok prisutnost gospodarskih tema, humanitarnih aktivnosti i meuljudskih
odnosa u pravoj mjeri procjenjuje neto manje od treine sudionika istraivanja.
Zdravlje ljudi, kulturno nasljee i hrvatska kultura, aktualna i drutvena dogaanja i
problemi u svijetu i Hrvatskoj te politiki sustav Hrvatske za oko etvrtinu sudionika
prisutan je u pravoj mjeri. Istu ocjenu prisutnosti petina daje obradi tema seksualnosti,
zatite okolia, kulturne razliitosti i EU, a neto manje od petine tako zastupljenima
smatra problematiku suvremenih medija i njihova kritikog konzumiranja.

Iako se zastupljenost razliitih tema i sadraja koji se odnose na drutvene i politike

procese i odnose znatno razlikuje s obzirom na vrstu srednjokolskog programa,
uenici koji pohaaju razliite obrazovne programe relativno slino procjenjuju
prisutnost pojedinih tema u svojim programima. Naime, od 15 ponuenih tema
statistiki znaajna razlika uoava se kod njih sedam: demokracija, aktualna drutvena
dogaanja i problemi u Hrvatskoj, meuljudski odnosi, gospodarske teme, zatita
okolia i odrivi razvoj, seksualnost te suvremeni mediji i njihovo kritiko konzumiranje.
Zanimljivo je da uenici gimnazija u prosjeku za veinu od sedam navedenih tema (s
iznimkom demokracije) procjenjuju da su manje zastupljene od uenika ostalih
etverogodinjih programa, odnosno uenici ostalih etverogodinjih programa u
prosjeku procjenjuju da su te teme (s iznimkom demokracije) zastupljenije u njihovu
programu od gimnazijskih uenika, ali i uenika trogodinjih programa. Takve rezultate
mogue je razliito objasniti. Kategorija ostali etverogodinji programi obuhvaa vrlo
heterogene programe od kojih neki mogu detaljnije pokrivati neke od navedenih tema,
osobito one vezene uz gospodarstvo i struke za koje se obrazuju pojedini uenici.
Meutim, postojee razlike moemo dijelom objasniti i razliitim stavovima uenika o

41
vanosti i potrebi za uenjem pojedinih tema pri emu je mogue i vjerojatno da uenici
iz gimnazija pokazuju vei interes za pojedine teme pa bi samim time htjeli vie o njima
uiti i stoga postojee programe procjenjuju nedovoljnima.

Sudjelovanje u dodatnim kolskim programima i aktivnostima

Distribucija odgovora sudionika istraivanja s obzirom na dostupnost

programa/aktivnosti u kolama, njihovo sudjelovanje i subjektivnu ocjenu izvedbe tih
aktivnosti prikazana je u grafikonu 7. U svim navedenim programima/aktivnostima
veina uenika ne sudjeluje ili zato to nema priliku ukljuiti se u tu vrstu aktivnosti u
svojoj koli ili zbog vlastite odluke da ne sudjeluje.

Grafikon 7: Sudjelovanje u dodatnim kolskim programima i aktivnostima (%)

ne provodi se provodi se, ali ne sudjelujem sudjelujem i ne svia mi se sudjelujem i svia mi se

Profesionalno usmjeravanje 50,4 24,7 9,2 15,8

Programi za smanjenje nasilja 50 29,2 7,3 13,5

Programi i aktivnosti za pomo u rjeavanju tekoa

vezanih uz kolovanje
42,4 42,4 6,9 8,4

Volontiranje te sudjelovanje u ekolokim i drugim

akcijama
35,3 39,7 6,5 18,5

Graanski odgoj i obrazovanje 33,7 27,9 20 18,4

Zdravstveni odgoj 32,7 22,4 20,7 24,2

Dodatni programi za zainteresirane 21,9 41,9 9,2 27

Najvie sudionika istraivanja navodi da pohaa zdravstveni odgoj (44,9%), a potom i

graanski odgoj i obrazovanje (38,4%). Vano je istaknuti da su ovi programi slubeno
uvedeni kao obvezne meupredmetne teme, stoga ne zauuje da su uenici u
najveem postotku u njih ukljueni. Meutim, iznenauje injenica da se svi ispitani

42
uenici ne izjanjavaju da su ukljueni u ove obvezne programe, to upuuje na to da
dio uenika nije prepoznao njihovo uvoenje. Vezano uz ostale programe, ispitivani
uenici navode da su ukljueni u dodatne programe poput dodatne nastave, stranih
jezika, sporta, zbora, sviranja (36,1%) volonterstva (25%), profesionalnog usmjeravanja
(24,9%), programa prevencije nasilja (20,8) i onih za pomo u rjeavanju tekoa
vezanih uz kolovanje (15,3%). Sudionici istraivanja ponuene programe koje polaze
uglavnom ocjenjuju pozitivno, odnosno sviaju im se. Ipak, podijeljena su miljenja o
tome u kojoj se mjeri uenicima svia graanski odgoj i obrazovanje, programi za
pomo u rjeavanju tekoa vezanih za kolovanje, a donekle i zdravstveni odgoj, to je
dijelom razumljivo ako se sjetimo ustre javne rasprave i naglaavanja suprotstavljenih
vrijednosnih polazita tijekom uvoenja zdravstvenog i graanskog odgoja.

Meuljudski odnosi u koli

Radi boljeg uvida u meuljudske odnose u koli koji su vani za demokratsko ozraje,
ispitivala se mjera prisutnosti jasnih pravila ponaanja i rada u koli, ohrabrujua i
poticajna atmosfera za uenike te njihov odnos s profesorima na etverostupanjskoj
ordinalnoj ljestvici (1-uope ne, 2-rijetko, 3-esto, 4-gotovo uvijek). U grafikonu 8
prikazana je zajednika distribucija odgovora esto i gotovo uvijek.
Vie od dvije treine sudionika smatra da se esto i gotovo uvijek potiu dobri odnosi
meu uenicima za to se ujedno moe rei da je najbolje ocijenjen aspekt
meuljudskih odnosa u koli. Vie od 60% sudionika smatra da kolsko okruenje
potie dobre odnose izmeu nastavnika i uenika. Vie od 40% sudionika istraivanja
ne smatra da su kolska pravila jasna i da ih nastavnici potuju, a jo vie sudionika
(59,6%) smatra da se uenici ne pridravaju pravila.
Da se razmjerno esto potie suradnja izmeu uenika na zajednikom rjeavanju
problema smatra 55%, dok ohrabrivanje na zajedniku suradnju uenika i nastavnika u
rjeavanju problema prepoznaje svaki drugi sudionik. Ako im je potrebna dodatna
pomo ili potpora nastavnika, na nju esto moe raunati 53% uenika, a svaki drugi

43
smatra da prevladava atmosfera koja potie uenike na slobodno izraavanje svog
miljenja. Nasilje u koli esto doivljava gotovo petina sudionika to svakako ne
doprinosi stvaranju kreativnog i produktivnog okruenja za uenje i socijalizaciju u
koli.

Grafikon 8: Stavovi o kvaliteti meuljudskih odnosa u koli (%)

U naoj koli se potiu dobri odnosi meu uenicima. 68,9

Nakon zavravanja nae kole jako je teko nai posao u
struci.
65,3
U naoj koli se potiu dobri odnosi izmeu nastavnika i
uenika.
62,3

U naoj koli su pravila ponaanja jasna i nastavnici ih se

pridravaju.
58,1

U naoj koli uenike se potie na zajedniko djelovanje

na rjeavanju problema.
54,8

Kao uenik uvijek mogu raunati na dodatnu podrku

nastavnika u koli.
53,4

U naoj koli uenike se potie na izraavanje miljenja. 51,5

U naoj koli uenici i nastavnici surauju i zajedniki
rjeavaju probleme.
48,9
U naoj koli su pravila ponaanja jasna i uenici ih se
pridravaju.
40,4

U naoj koli je puno nasilja. 18

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Valja uoiti da uenici koji pohaaju razliite vrste obrazovnih programa daju razliite
ocjene atmosferi u koli, pogotovo kada su u pitanju potivanja pravila, odnosi meu
uenicima, odnosi izmeu uenika i nastavnika, prisutnost nasilja meu uenicima te
poticanje na izraavanje miljenja. Uenici koji pohaaju trogodinje programe u
prosjeku atmosferu i odnose u svojoj koli ocjenjuju znatno loijima u usporedbi s
uenicima koji pohaaju ostale dvije vrste programa, a pogotovo u odnosu na uenike
koji pohaaju gimnazijske programe. Ovi su rezultati itekako upozoravajui jer upuuju
na postojanje veze izmeu kulture kole i vrsta programa koji se u njoj pouavaju to
sugerira odreeni utjecaj ne samo obrazovnih sadraja nego i kolske kulture na razlike

44
u stavovima uenika.
U ovom instrumentu ispitala se procjena uenika o mogunosti zaposlenja nakon
zavretka kole. Podaci pokazuju nedostatak optimizma vezanog uz potencijalno
zapoljavanje jer dvije treine sudionika procjenjuju da e nakon srednjeg obrazovanja
jako teko nai posao u struci (treba napomenuti da su na ovo pitanje odgovarali i
uenici gimnazija).
Odustajanje od obrazovanja vaan je i zabrinjavajui problem, ne samo za mlade o
pitanju njihove uspjene drutvene integracije, nego i za drutvo u cjelini, iako u
Hrvatskoj nije toliko izraen kao u starijim lanicama EU. U tom je smislu, smanjenje
broja onih mladih koji su prerano prekinuli obrazovanje, a ne rade i ne nastavljaju
obrazovanje i struno osposobljavanje (tzv. NEET mladi) vaan dio ciljeva Europe
2020. U svrhu dobivanja odreenog uvida u rairenost problema prekida kolovanja i
tekoa u obrazovanju, sudionici istraivanja odgovorili su poznaju li uenike koji su bili
iskljueni iz srednje kole ili su sami prekinuli srednjokolsko obrazovanje kao i one koji
su nezaposleni. Najvie sudionika poznaje vie takvih uenika (66,2%), za jedan takav
sluaj zna 16,6%, a za 17,2% takvi su sluajevi nepoznati. Na pitanje poznaju li bive
uenike svoje kole koji su vie od jedne kolske godine nezaposleni, a da nisu nastavili
obrazovanje (fakultet, teaj ili bilo koji drugi oblik obrazovanja) 66,1% odgovorilo je da
zna za vie njih koji su u takvoj situaciji, 9,7% sudionika da zna za jedan takav sluaj, a
24,2% ne zna za takve sluajeve.
to se samih sudionika tie, 9,4% imalo je iskustva s ponavljanjem razreda. Vezano za
planove nakon zavretka srednje kole, 62,3% planira upisati studij, 23,7% namjerava
otisnuti se na trite rada i nai posao, 6% jo ne zna, 0,7% planira brinuti o kui i
obitelji, a neku drugu opciju (koja nije ponuena u odgovorima) odabralo bi 7,4%.

45
4. PARTICIPACIJA I INFORMIRANJE

Formalni i neformalni oblici drutvenog sudjelovanja

U grafikonu 9 navedeni su razni oblici kolektivnog i individualnog djelovanja civilnog i

politikog tipa. Sudionici istraivanja mogli su odrediti ekstenzivnost svog ukljuenja u
navedene aktivnosti. U najveoj mjeri sudjelovali su u humanitarnim akcijama vie od
polovice u njima je sudjelovalo vie puta. Uzrok visokog udjela sudjelovanja u ovom
tipu aktivnosti moe se nalaziti u injenici da se humanitarne akcije nerijetko
organiziraju u okviru kole, no ovdje se ta okolnost nije specifino ispitivala. U tom
smislu moe se tumaiti i relativno visoka rairenost volonterstva kojim se bavilo 53%
sudionika. Potom slijedi glasanje na izborima, koje ovisi o punoljetnosti (58%)8, kao i
potpisivanje peticije (61%). U ostale oblike drutvenog i politikog djelovanja formalne i
neformalne prirode, u okviru kole i izvan nje, maturanti se veinom ne ukljuuju.
Poglavito to vrijedi za nasilne prosvjede (85,8%), mirne prosvjede (83,8%), potroake
bojkote (83,6%) i formalne strukture poput vijea uenika, savjeta mladih i sl. (67,1%).

Valja uoiti da postoje razlike u obrascima sudjelovanja meu uenicima koji pohaaju
razliite vrste obrazovnih programa. Naime, uenici trogodinjih programa navode da
su ee sudjelovali u prosvjedima, kako mirnima tako i prosvjedima u kojima je dolo
do oteivanja imovine, sukoba s policijom ili drugim prosvjednicima dok s druge
strane navode da su rjee sudjelovali u humanitarnim akcijama ili potpisivanju peticija
od uenika koji pohaaju gimnazijske i ostale etverogodinje programe. Meutim,
ovdje valja upozoriti i na mogui efekt intervenirajueg faktora spola s obzirom na to da

8
Sudionici istraivanja mogli su navesti samo godinu roenja tako da se pouzdano ne moe znati jesu li, primjerice oni
roeni 1997. bili punoljetni u trenutku ispunjavanja upitnika. Stoga, za donekle jasniji uvid u rairenost prakse glasovanja
na izborima mogu se izdvojiti oni koji su roeni 1996. i prije jer su u trenutku ispunjavanja upitnika svakako bili
punoljetni (N=740): 23,7% nije nikada glasovalo, 40,7% to je uinilo jedanput i 35,6% sudionika to graansko pravo
iskoristilo je vie puta.
46
su uenici trogodinjih programa ee mukog spola, a podaci pokazuju da su uenici
ee sudjelovale u mirnim ili nasilnim prosvjedima od uenica.

Grafikon 9: Sudjelovanje u (ne)formalnim oblicima drutvene/politike participacije (%)

nije sudjelovao/la jednokratno sudjelovanje viekratno sudjelovanje

Humanitarne akcije 17,3 26 56,7

Volontiranje i javne akcije u zajednici 46,8 25,5 27,6

Glasanje na izborima 41,6 31,1 27,3

Potpisivanje peticije 49,5 27,3 23,2

Vijee uenika u koli, savjet mladih ili neko drugo tijelo

koje predstavlja djecu i mlade
67,1 18,3 14,6

Prosvjedi u kojima je dolo do oteenja imovine, sukoba

s policijom i sl.
85,8 7 7,2

Bojkotiranje odreenih proizvoda zbog politikih ili

moralnih razloga
83,6 9,7 6,7

Mirni prosvjedi 83,8 10,4 5,8

Veina sudionika, njih 59,3%, lanovi su neke organizacije civilnoga drutva. lanstvo u
organizacijama je veinom distribuirano tako da dvije petine pripada nekom sportskom
klubu, 15% udruzi mladih, 11% humanitarnoj organizaciji, 10,6% kulturno-umjetnikom
drutvu te 10% vatrogasnom drutvu. Sudionici istraivanja razmjerno su rijetko
lanovi organizacija vezanih za vjersku zajednicu i politike stranke, a posebno udruga
za ljudska prava i zatitu okolia.

47
Grafikon 10: lanstvo u organizacijama (%)

Sportski klub 37,8

Udruga mladih 15

Humanitarna organizacija 11

Kulturno - umjetniko drutvo 10,6

Dobrovoljno vatrogasno drutvo 10

Organizacija vezane uz vjersku zajednicu 6,8

Organizacije vezane uz politiku stranku ili politike 5,9

Udruga za ljudska prava i demokratske vrijednosti 2,2

Udruga za zatitu okolia (ekoloka udruga) 1,4

0 5 10 15 20 25 30 35 40

Mogue je da osobe budu lanovi vie vrsta udruga pa nas je zanimalo u kojoj je mjeri
prisutna viestrukost lanstva9 veinom su lanovi jedne (13,2%) i dviju (10,6%) vrsta
organizacija. Razmjerno je malo sudionika koji su lanovi vie od triju tipova
organizacija (oko 5%).

Tablica 24: Viestrukost lanstva u organizacijama (%)

Nisu lanovi 40,7
lanovi jedne vrste OCD 13,2
lanovi dvije vrste OCD 10,6
lanovi tri vrste OCD 3,3
lanovi etiri vrste OCD 1,4
lanovi pet vrsta OCD 0,6
lanovi est vrsta OCD 0,2
lanovi sedam vrsta OCD 0,1

9
Prikazan je valid percent, sudionika bez odgovora na varijablama lanstva je 29,1%.

48
Zanimljivo je bilo doznati zato se maturanti ulanjuju u organizacije. Izdvojili smo
ispitanike koji su oznaili da su lanovi barem jedne od navedenih organizacija
(N=483). Na etverostupanjskoj ordinalnoj ljestvici sudionici istraivanja oznaili su u
kojoj je mjeri pojedini motiv pridonio odluci da se ulane u organizaciju/e (1-nimalo, 2-
malo, 3-mnogo, 4-vrlo mnogo), a u grafikonu 11 prikazani su odgovori mnogo i vrlo
mnogo.

Grafikon 11: Motivacija za ulanjenjem u organizaciju/e (%; N=483)

elja za druenjem i upoznavanjem novih ljudi 84,2

potreba da radim neto to je korisno 81,2

stjecanje novih znanja i vjetina na neformalan nain 77,2

ostvarivanje svojih potreba i interesa 74,3

osjeaj da u suradnji s drugima mogu stvari mijenjati na

bolje
73

potreba da se moj glas uje 46,3

viak slobodnog vremena 42,5

nagovor prijatelja/poznanika/obitelji 37,8

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

U najveoj mjeri prevladava elja za druenjem i potreba da se radi neto korisno

(84,2% i 81,2%). Tri etvrtine sudionika vanim motivima smatraju priliku za stjecanje
novih znanja i vjetina te mogunost za ostvarivanje svojih potreba i interesa, ali i
osjeaj da u suradnji s drugima mogu mijenjati stvari na bolje. Znatno manje sudionika
(46,3%) motivirajuim smatra potrebu da se njihov glas uje kao i raspolaganje vikom
slobodnog vremena (42,5%). Manje od dvije petine ispitanika ulanilo se u neku
organizaciju zbog nagovora bliske osobe.
Navike drutvene i politike participacije stjeu se i u obitelji te se nerijetko generacijski

49
prenose. Veini sudionika nijedan ukuanin nije lan politike stranke (63,9%), dok
etvrtini netko od lanova kuanstva ima stranaku knjiicu (25,1%), a neto vie od
desetine navodi da je netko od ukuana lan neke udruge (12,1%).

Oblici i uestalost informiranja

Ispitivala se uestalost informiranja o drutvenim dogaajima na peterostupanjskoj

ordinalnoj ljestvici (1-nikada, 2-nekoliko puta godinje, 3-svaki mjesec, 4-svaki tjedan,
5-svaki dan). U grafikonu 12 prikazana je distribucija sudionika s obzirom na
svakodnevno informiranje preko razliitih izvora.

Grafikon 12: Svakodnevno informiranje iz razliitih izvora (%)

Preko drutvenih mrea 65,6

U razgovoru s vrnjacima 47,3
itanjem vijesti na internetskim portalima 43,1
U razgovoru s roditeljima 37,9
Gledanjem informativnih emisija na televiziji 30,4
itanjem tiska 16
Sluanjem informativnih emisija na radiju 11,3

0 10 20 30 40 50 60 70

Redovit pristup internetu ima njih 97,2% pa se moe oekivati da znaajan dio svojih
informacija sudionici istraivanja dobivaju online to potvruju i ovi nalazi. Naime,
najvaniji izvori za svakodnevno informiranje maturanata jesu drutvene mree (66%).
Vrlo visoku poziciju zauzeli su vrnjaci (47%), potom internetski portali (43%) i roditelji
(38%). Svakodnevna konzumacija tradicionalnih medija relativno je slabo zastupljena
informativne televizijske emisije gleda 30%, tiskovine ita 16% i radio slua 11,3%
sudionika.

50
5. ZAKLJUAK

Politika pismenost uenika zavrnih razreda srednjih kola mjerena pomou razine
politikog znanja te vrijednosti i stavova nije posve u skladu s onom koja bi bila
oekivana u demokratskoj politikoj kulturi. Maturanti iskazuju ogranieno politiko
znanje u pogledu temeljnih politikih pojmova, poznavanja ustavno-politikog
ustrojstva, a posebno se manjkavom pokazuje njihova politika informiranost.
Demokratski deficit u vrijednosnom smislu izraen je u stupnju prihvaanja drugaijih i
manjina, primjerice homoseksualnih osoba i njihova prava na javno izraavanje tog
dijela svog identiteta. Premda su na individualnoj razini spremni uspostaviti bliske
odnose s pripadnicima nacionalnih manjina i veinom smatraju da se njihova prava
trebaju tititi te nisu zagovornici kulturne asimilacije, polovica bi ipak ograniila
kulturna prava, poput upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina u dravnim
institucijama. Drugim rijeima, iako se na deklarativnoj razini slau s naelima
demokratskih odnosa i zatite manjina, na praktinoj i konkretnoj razini odbijaju njihovu
primjenu. To je takoer vidljivo i u odnosu prema sudionicima Domovinskog rata koji,
prema miljenju dvije petine maturanata, ne bi trebali biti podloni principu jednakosti
pred zakonom. Nacionalnom identitetu pripisuju visoku vrijednost koju treba tititi, tim
vie to hrvatsku tradiciju smatraju bogatijom od veine drugih. Ipak, katolianstvu ne
pridaju neprikosnoveni prioritet u definiranju hrvatskog identiteta. U obiteljskim
odnosima prihvaaju rodnu ravnopravnosti, no u pogledu javne sfere manje su rodno
osvijeteni, to je konkretno vidljivo u podatku da oko treine sudionika kvalitetu
obavljanja nekih poslova promatra kroz rodnu prizmu.
Iako su openito kritini prema simbolici totalitarnih sustava, nemaju jasnu sliku o ulozi
NDH i njezinu karakteru, to predstavlja plodno tlo za mnoge ideoloke manipulacije
koje ine sastavni dio hrvatskog politikog diskursa. Vienje lanstva Hrvatske u EU
takoer je prilino nedefinirano, s obzirom na to da nisu sigurni koje posljedice ono ima
za hrvatsko drutvo. S druge strane, vrlo se jasno odreuju prema formalnoj politici od

51
koje zaziru do te mjere da bi neke politike stranke i ukinuli, to svakako nije u skladu s
demokratskim duhom. Relativno su pozitivno nastrojeni prema potrebi za civilnom
participacijom, a onda i organizacijama civilnog drutva u cjelini. Ipak, skloni su
harmoninom poimanju politikih i drugih aktera u javnoj areni jer smatraju da sukobi
razliitih interesnih skupina tete dravnom interesu, a usto nisu sigurni to je zapravo
uloga politike opozicije prema vladajuima. Prilino su podijeljeni i oko potrebe za
dominacijom jedne jake stranke na politikoj sceni, a nezanemariv je udio onih koji nisu
sigurni treba li vladajuima dati apsolutnu slobodu vladanja. U tom smislu, sklonost
politikoj autoritarnosti nije dominantna, ali je vrlo znaajna i ne treba je zanemariti. To
je vidljivo i u podruju odnosa prema medijima polovica bi neke medije ukinula, a
treina bi slobodu govora u nekim sluajevima ograniila. Na osobnoj razini, uglavnom
nisu poklonici poslunitva i prakse nezamjeranja veini i autoritetima.
Sve dosad reeno upuuje na potrebu razvijanja i provedbe kolskih programa koji bi
mogli pridonijeti ili barem posredovati razjanjenju mnogih nedoumica, zbunjenosti pa i
nedemokratskih tendencija koje su prisutne. Osobito je vidljivo da znaajan broj
maturanata nema razvijena znanja, a ni stavove prema pojedinim drutvenim i
politikim pitanjima kao to su ona vezana uz totalitaristike reime i NDH to izlae te
mlade riziku da budu pogreno informirani ili da se njima manipulira. Na tom tragu,
sudionici istraivanja prepoznaju relativnu deficitarnost kolskog programa u obradi
gotovo svih drutveno i politiki relevantnih tema, a poglavito se to odnosi na podruje
seksualnosti, nacionalnih manjina i kulturne razliitosti, medija, demokracije i ljudskih
prava. Isto treba imati na umu da se vie od polovice sudionika izjanjava da ne
sudjeluje u programima graanskog odgoja i obrazovanja, zdravstvenog odgoja,
volonterstva i slino, zbog ega treba pojaati napore sustavnog i kvalitetnog uvoenja
obrazovanja o suvremenim drutvenim temama, demokraciji i ljudskim pravima u
sustav. Drutvena i politika participacija izvan kole kroz civilno drutvo nije previe
rairena, a stvaranje slike o politikim i drugim dogaanjima u drutvu svedeno je
uglavnom na konzumaciju drutvenih mrea i razgovore s vrnjacima. S potonjima u
kolskom okruenju sudionici istraivanja veinom su poticani na uspostavu dobrih

52
odnosa, kao i na njegovanje korektnih odnosa s nastavnicima. S druge strane, polovica
ih moe rei da esto surauje s nastavnicima na rjeavanju zajednikih problema i da
ih se potie na slobodno izraavanje vlastitog miljenja u kolskom okruenju. To
drugim rijeima znai da postoji vidljiva vrijednosna razlika izmeu kola u razini
demokratske kolske kulture, odnosno nainu funkcioniranja i rada s uenicima, to
moe imati znaajan utjecaj na stvaranje jaza u nainu politike socijalizacije mladih u
kolama.
Integralno gledano, ovi podaci upuuju na potrebu sustavnog i kvalitetnog uvoenja
graanskog odgoja i obrazovanja mladih usmjerenog na osiguranje uspjenijeg
usvajanje relevantnih politikih i ljudsko-pravnih znanja, vjetina i vrijednosti, pri emu
je nuno da se ti procesi uenja odvijaju u demokratskom ozraju kole. Rezultati jo
jedanput naglaavaju potrebu snanije intervencije u trogodinje obrazovne programe s
obzirom na to da rezultati pokazuju izrazit deficit znanja i stavova primjerenih
demokratskoj politikoj kulturi upravo kod uenika koji pohaaju takve programe.
Upravo bi taj tip programa morao imati prioritet kod bilo kakve reforme kurikuluma
usmjerene na unapreenje graanske kompetencije uenika.

53
6. POPIS GRAFIKONA I TABLICA

Popis grafikona:
Grafikon 1: Udio sudionika prema tipu srednje kole (%)
Grafikon 2: Udio sudionika s obzirom na regiju (%)
Grafikon 3: Stupanj obrazovanja roditelja sudionika (%)
Grafikon 4: Radni status roditelja sudionika (%)
Grafikon 5: Religijska samoidentifikacija (%)
Grafikon 6: Percepcija zastupljenosti pojedinih tema u dosadanjem obrazovanju (%)
Grafikon 7: Sudjelovanje u dodatnim kolskim programima i aktivnostima (%)
Grafikon 8: Procjena kvalitete meuljudskih odnosa u koli (%)
Grafikon 9: Sudjelovanje u (ne)formalnim oblicima drutvene/politike participacije (%)
Grafikon 10: lanstvo u organizacijama (%).
Grafikon 11: Motivacija za ulanjenjem u organizaciju/e (%; N=483)
Grafikon 12: Svakodnevno informiranje iz razliitih izvora (%)

Popis tablica:
Tablica 1: Toni odgovori na dimenziji temeljnih politikih pojmova (%)
Tablica 2: Toni odgovori na dimenziji poznavanja ustavno-politikog ustrojstva (%)
Tablica 3: Toni odgovori na dimenziji politike informiranosti (%)
Tablica 4: Deskriptivna statistika indeksa politikog znanja
Tablica 5: Usporedba prosjenih vrijednosti na dimenzijama politikog znanja prema
spolu, regionalnoj pripadnosti i vrsti srednjokolskog programa
Tablica 6: Nacionalna iskljuivost sudionika (%)
Tablica 7: Nacionalna iskljuivost prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti
obrazovnog programa
Tablica 8: Stavovi o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji sudionika (%)
Tablica 9: Stavovi o hrvatskoj naciji i nacionalnoj tradiciji prosjene vrijednosti prema

54
spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 10: Stavovi o ljudima homoseksualne orijentacije (%)
Tablica 11: Stavovi o ljudima homoseksualne orijentacije prosjene vrijednosti prema
spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 12: Stavovi o rodnim ulogama (%)
Tablica 13: Stavovi o rodnim ulogama prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti
obrazovnog programa
Tablica 14: Stavovi o totalitaristikim sustavima (%)
Tablica 15: Stavovi o totalitaristikim sustavima prosjene vrijednosti prema spolu,
regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 16: Stavovi o lanstvu Hrvatske u EU (%)
Tablica 17: Stavovi o lanstvu Hrvatske u EU prosjene vrijednosti prema spolu, regiji
i vrsti obrazovnog programa
Tablica 18: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i
politike (%)
Tablica 19a: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i
politike prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 19b: Stavovi o politikom i civilnom aktivizmu te institucijama civilnog drutva i
politike prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 20: Stavovi o autoritarnosti (%)
Tablica 21: Stavovi o autoritarnosti prosjene vrijednosti prema spolu, regiji i vrsti
obrazovnog programa
Tablica 22: Stavovi o medijima i slobodi javnog govora (%)
Tablica 23: Stavovi o medijima i slobodi javnog govora prosjene vrijednosti prema
spolu, regiji i vrsti obrazovnog programa
Tablica 24: Viestrukost lanstva u organizacijama (%)

55
7. LITERATURA

Literatura
iteratur a:
Bagi, D. i alaj, B. (2011) Politiko znanje mladih u Hrvatskoj u Bagi, D, (ur.) Odgaja
li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih srednjokolaca.
GONG i Fakultet politikih znanosti, Zagreb
Iliin, V. i Spaji-Vrka, V. (2015): Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj,
izvjetaj,
http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/mladi/potrebe_problemi_i_potencijali_mlad
ih_u_hrvatskoj_istrazivacki_izvjestaj
Spaji Vrka, V. i suradnici (2014): Eksperimentalna provedba Kurikuluma
graanskog odgoja i obrazovanja, istraivaki izvjetaj. Mrea mladih Hrvatske, Zagreb.
alaj, B. (2011): Politika pismenost mladih u Hrvatskoj: teorija i istraivanje. Bagi, D.
(ur.) Odgaja li kola dobre graane? Studija o politikoj socijalizaciji hrvatskih
srednjokolaca. GONG i Fakultet politikih znanosti, Zagreb.

Dokument:
Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje - Europski referentni okvir (2006/962/EC)
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex:32006H0962

56
SADRAJ:

1. UVOD .............................................................................................................................................. 3

Metodologija ...................................................................................................................................... 4

Struktura uzorka i socio-demografska obiljeja sudionika................................................... 5

2. POLITIKA ZNANJA ................................................................................................................. 8

3. POLITIKE VRIJEDNOSTI I STAVOVI.............................................................................. 13

Drutveni i meuljudski odnosi .................................................................................................. 13

Politiki odnosi u dravi ............................................................................................................... 27

4. KOLSKI PROGRAM I MEULJUDSKI ODNOSI U KOLI .........................................39

Zastupljenost pojedinih tema u kolskom programu...........................................................39

Sudjelovanje u dodatnim kolskim programima i aktivnostima .......................................42

Meuljudski odnosi u koli...........................................................................................................43

5. PARTICIPACIJA I INFORMIRANJE .................................................................................. 46

Formalni i neformalni oblici drutvenog sudjelovanja ........................................................ 46

Oblici i uestalost informiranja.................................................................................................. 50

6. ZAKLJUAK ............................................................................................................................... 51

7. POPIS GRAFIKONA I TABLICA ...........................................................................................54

8. LITERATURA .............................................................................................................................56

57