Rubrika: Zatita okoline

Nadnaslov: to je energija i energetska efikasnost?

Podnaslov: Gospodarenje energijom je proces kontinuiranog upravljanja trokovima uporabe energije te nadzor efikasnosti
potronje energije unutar neke cjeline (zgrade, tvornice, bolnice, djejeg vrtia, kulturnih ili sportskih objekata itd.) s ciljem
smanjenja trokova potronje uz zadravanje istog stupnja komfora korisnika iste cjeline. Energetska efikasnost znai initi isti
rad s manje energije. Cilj sustavnog gospodarenja energijom (SGE) je kontinuirano poboljavanje energetske efikasnosti
Pie:

Energija je osnova tehniki visokorazvijenog svijeta. Iz definicije energije kao sposobnosti obavljanja rada jasno je koliko je ona
vana za ovjeanstvo. Raspolaganje energijom koju ne proizvodi vlastitim tijelom mnogostruko poveava radne sposobnosti
ovjeka. Opseg dananjeg iskoritavanja energije i znaaja energije zorno ilustrira injenica da je u posljednjih tridesetak godina
iskoriteno vie energije nego tijekom cijelog povijesnog razdoblja prije toga. tovie, potronja energije nikako ne stagnira, ve
biljei stalan porast, a ovakav e se trend nastaviti i u budunosti. Proizvoditi, prenositi i iskoritavati energiju imperativ je
dananjeg drutva. Od pluga do raunala, od konjske zaprege do satelita, od otvorenog plamena do mikrovalnih penica bilo
nam je potrebno manje od 100 godina. U takvom svijetu, na putu korjenitih i izuzetno brzih promjena, energetska ravnotea
predstavlja razmak izmeu napretka i siromatva, daljnjeg razvoja i nazadovanja. Energija se ne moe stvoriti ili unititi, ve
samo pretvoriti iz jednoga u drugi oblik. Izrazi kao to su proizvodnja, dobivanje, gubici, potronja, pohrana ili tednja
energije u fizikalnom smislu nisu posve toni, iako su u svakodnevnom govoru razumljivi. Obzirom na karakter ovog vodia,
tehnike definicije emo izostaviti i koncentrirati se na ono to nam je bitno za gospodarenje energijom, a to je efikasnost
potronje energije.
Efikasna uporaba je mudar izbor
Potronja energije diktira njezinu proizvodnju, a proizvodnja energije, posebice iz fosilnih goriva, ima znaajan negativan uinak
na okoli. Danas su klimatske promjene jedan od najprepoznatljivijih globalnih problema, iji uzrok lei u prekomjernoj emisiji
staklenikih plinova, posebice ugljinog dioksida. Svaki put kada se vozimo u trgovinu, ukljuimo perilicu, raunalo, tednjak ili
uinimo bilo to drugo za to je potrebna energija proizvedena iz fosilnih goriva, stvaramo staklenike plinove koji doprinose
klimatskim promjenama te oneiuju zrak. Vrijeme je da krenemo u akciju protiv klimatskih promjena. Efikasnom uporabom
energije i mudrim potroakim izborom, bez gubitka komfora, moete smanjiti emisije staklenikih plinova samo na osobnom
primjeru za oko 20% ili jednu tonu godinje. Radi ilustracije, jedna tona staklenikih plinova moe se predoiti kao zapremina
dvokatnice povrine oko 150 m2. Uzmimo primjer rasvjete pomou obine arulje. Njezina energetska efikasnost je oko 5 do
10% (jer se 9095% potroi na toplinu). tedne su arulje, meutim, 3 do 4 puta efikasnije u pretvorbi energije i oko 2025%
elektrine energije pretvaraju u svjetlost. K tome je snaga tedne arulje do 5 puta manja od obine, uz isti svjetlosni uinak.
Stoga je vano pri potronji dovedenu energiju iskoristiti na najefikasniji mogui nain. Tako smanjujemo potrebu za spaljivanjem
sve vee koliine goriva na poetku procesa proizvodnje elektrine energije, uvajui okoli, uz istovremenu utedu novca za
potroenu elektrinu energiju.
Nadalje, kako bismo jasnije ilustrirali uinak proizvodnje elektrine energije na okoli, promotrimo nekoliko injenica, koje
podupiru podaci amerike EIA-e:
Hrvatska je 2006. godine ukupno potroila 18.052 GWh elektrine energije;
Istu koliinu energije potroilo bi oko 17 milijuna klasinih arulja od 100 W koje bi svijetlile cijelu godinu bez prestanka;
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvede 242,9 tona CO 2;
1 GWh elektrine energije proizvedene iz nafte proizvede 166,0 tona CO 2;
1 GWh elektrine energije proizvedene iz ugljena proizvodi 101,6 tona CO 2;
1 GWh elektrine energije proizvedene iz svih fosilnih goriva zajedno proizvede 1.241 tonu CO 2.

Radi se o izuzetno velikim brojkama obzirom da Hrvatska ima svega 4,3 milijuna stanovnika. Povea li svatko od nas efikasnost
potronje za tek nekoliko postotaka, smanjenje staklenikih plinova moe biti ogromno. Gradovi i upanije mogu i moraju biti
vodei primjer na ovom putu. Sve to je potrebno je pametno gospodariti energijom.
Podjela energije
Energiju dijelimo prema vrstama i izvorima djelovanja. U energetici je za ovaj vodi prikladna ona podjela vrsta energije prema
stupnju pretvorbe iz oblika koje ne moemo neposredno koristiti. Podjela je sljedea:
primarna energija je energija sadrana u nosiocu energije energentu (nafta, plin, ugljen, drvo);
sekundarna energija je energija dobivena energetskom pretvorbom (transformacijom) iz primarne energije (primjerice, to je
elektrina energija dobivena iz ugljena u termoelektrani, na pragu, tj. ulazu te elektrane). Dio primarne energije se izgubi zbog
neefikasnosti pretvorbe;
neposredna (konana) energija je energija koja dolazi do krajnjeg korisnika, dakle do naeg doma. Dio sekundarne energije
se izgubi zbog gubitaka u prijenosu i distribuciji energije;
korisna energija je energija za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika, primjerice toplina elektrine grijae ploe na tednjaku.
Dio konane energije se opet gubi zbog neefikasnosti pretvorbe koritenih ureaja.

Primarna energija ili primarni izvori energije su izvori koji se dobivaju izravno iz prirode i koji jo nisu proli nijedan proces
pretvorbe, a mogu biti:
fosilni (npr. kameni i mrki ugljen, sirova nafta, prirodni plin i sl.)
nuklearni (npr. uran, torij itd.)
obnovljivi (suneva energija, energija vjetra, energija vodenih tokova energija biomase, geotermalna energija itd).

Primarna energija prolazi niz transformacija prije nego postane korisna. Efikasnost pretvorbe energije tehniki je pojam koji
pokazuje koliki se udio primarne ili sekundarne energije moe pretvoriti u korisnu energiju, odnosno koliki su gubici u cijelom
procesu pretvorbe. Sekundarnu energiju ili sekundarne izvore energije dobivamo procesom pretvorbe, pri kojem se energija
primarnog izvora pretvara u nama iskoristiv oblik. Osnovnu podjelu i meuzavisnost prikazuje slika 3.

Anterfile
Energija u gradovima
Potronju energije u gradovima moemo naelno podijeliti prema sektorima:
stanovanje (graanstvo),
industrija,
komercijalne usluge,
javne usluge,
promet.
Gradska uprava izravno je odgovorna za potronju energije u sektoru javnih usluga, dakle za potronju energije u zgradama i
tvrtkama u gradskom vlasnitvu. Najee su to veliki potroai energije, poput vodoopskrbe i odvodnje, ostalih komunalnih
tvrtki, javne rasvjete i gradskog prijevoza. Ukupni trokovi za energiju i vodu predstavljaju znaajnu stavku u gradskim
proraunima, a broje se u desecima milijuna kuna. Sustavnim gospodarenjem energijom i provedbom projekata poboljanja
energetske efikasnosti mogue je ostvariti novane utede od 30% i vie godinje. Gradovima se tako poetna investicija u
projekte energetske efikasnosti brzo isplati, a godinja se uteda od nekoliko milijuna kuna moe dalje investirati. Grad Sisak je
veliinom 9. grad u Republici Hrvatskoj, a na energiju godinje troi oko 10 milijuna kuna. Procijenjeni potencijal za utedu je oko
3 milijuna kuna godinje. Ovi podatci mogu posluiti ostalim gradovima kao podloga za procjenu moguih uteda na vlastitim
raunima za energiju.

Zato gospodariti energijom?

Energija u svim oblicima: elektrina energija, nafta, ugljen, plin (prirodni i ukapljeni naftni) i voda koristi se svugdje. Koriste je
ljudi i ureaji kojima ljudi upravljaju. Stoga, gospodarenje energijom zahvaa sve sudionike unutar grada ili upanije. Pri tome se
uspostavljanjem SGE-a (sustavno gospodarenje energijom) ne stvara samo zasebna cjelina u hijerarhiji vaeg grada ili upanije
ili tek informatiki sustav kojim pratimo i reguliramo potronju SGE podrazumijeva podjelu odgovornosti te organizacijsku
strukturu integriranu u postojeu hijerarhiju gradske i upanijske uprave, i to na svim razinama, jer su za potronju energije
odgovorni svi! Energetska efikasnost prepoznata je u EU kao najisplativiji nain smanjenja negativnih utjecaja energetskog
sektora na okoli, kojim se izravno utjee na ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola. U skladu sa lanstvom Republike
Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatsko e se zakonodavstvo morati u vrlo kratkom roku uskladiti sa europskim, stoga je SGE
itekako stvarnost i u vaem gradu i upaniji. Jesmo li spremni za takve promjene? Znamo li uope da dolaze i da ih je nemogue
izbjei? Poveanje cijena energenata i smanjenje negativnih utjecaja na okoli su danas sve vanija pitanja. Pribliavanje
lanstvu EU, gdje se SGE u gradovima ve provodi, tehnoloki napredak i rast ivotnog standarda ine gospodarenje energijom
ne samo mogunou, ve nunou. Trokovi za energiju predstavljaju sve vei teret proraunima, pa je stoga nuno
uspostaviti nadzor nad potronjom. Lokalna, gradska, upanijska i dravna uprava mogu utjecati na sve aspekte politike
potronje energije kroz:
Proizvodnju, distribuciju i efikasniju potronju energije, to ukljuuje:
- razvoj mjerenja i reguliranja potronje energije u svim javnim zgradama,
- poticanje koritenja obnovljivih izvora i kogeneracije (istovremene proizvodnje elektrine energije i topline u istom
postrojenju) u zgradama i na zemljitima u vlasnitvu gradova,
- razvoj standarda pogona, izgradnje i obnove energetskih postrojenja i koritenje najboljih dostupnih energetskih mjera
pri preureenju javnih zgrada,
- koritenje standarda niskoenergetske i pasivne gradnje u novim zgradama,
- koritenje prikladnih financijskih alata za financiranje mjera energetske efikasnosti u gradovima i upanijama, poput
ugovaranja obzirom na energetsku efikasnost isporuene usluge ili proizvoda.
 Podizanje svijesti graana i tvrtki o energetskoj efikasnosti, to ukljuuje:
- savjetovanje o potronji energije, primjenama kriterija energetske efikasnosti u graevinskim dozvolama, upravljanje
otpadom i transportom,
- informiranje i edukacija za planere, arhitekte i druge profesionalce,
- financijske poticaje, primjerice pokretanjem programa subvencija za energetske utede, kogeneraciju i obnovljive izvore
energije itd.,
- osvjeivanje kroz publikacije, vijesti u lokalnim novinama, organizaciju posebnih dogaanja,
- koritenje atraktivnih inicijativa na razini EU (npr. Europski tjedan mobilnosti) za podizanje svijesti o problemima potronje
energije u transportu u vaoj zajednici,
- javno objavljivanje uspjenih lokalnih projekata u medijima i drugim glasilima kako bi iz njih mogli uiti i drugi.

Poticanje kroz javne radove i javnu nabavu, to ukljuuje:

- izvoenje radova na projektima koji slijede naela energetske efikasnosti u partnerstvu s lokalnim grupama i organizacijama
(graani, udruenja stanara, tvrtke, poljoprivrednici, umari itd.),
- suradnja i razmjena iskustava s drugim lokalnim i regionalnim upravama koje sustavno gospodare energijom u Hrvatskoj
i europskim zemljama,
- uvoenje zahtjeva za energetskom efikasnou u natjeaje javne nabave.

Energetska efikasnost svakako je jedan od naina brige za okoli. Izravne posljedice nebrige za okoli ukljuuju ekstremne
vremenske uvjete, poplave, erozija tla, naruavanje graevina, flore i faune. Mnogo toga je potrebno poduzeti kako bi se ovi
uinci uklonili, a primjeri iz zemalja diljem svijeta pokazuju da sustavno gospodarenje energijom poluuje izvrsne rezultate.
Energetski sektor u Hrvatskoj, Europskoj uniji, ali i diljem svijeta suoava se s izazovom odrivog razvoja. Naime, nepobitna je
injenica da je pristup energiji po prihvatljivim cijenama kljuan preduvjet gospodarskog i socijalnog razvoja svakog drutva. No,
proizvodnja energije i njezina uporaba znaajno utjeu na okoli, uzrokujui zagaenja lokalnog i regionalnog karaktera (smog,
kisele kie i sl.), ali i svjetske probleme poput globalnog zagrijavanja i rezultirajuih klimatskih promjena. Stoga je jasno da se
energetski sustavi moraju razvijati na nain koji e omoguiti sigurnu opskrbu energijom buduih generacija, a istovremeno
minimalno negativno utjecati na okoli. Upravo je poboljanje efikasnosti potronje energije prepoznato kao kljuan i ekonomski
najefikasniji mehanizam za postizanje navedenih ciljeva. Osim toga, poboljanje efikasnosti potronje energije smanjuje trokove
upravljanja te tako doprinosi i konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. Dakle, efikasno koritenje energije znai troiti manje
energije za istu koliinu proizvoda ili usluge.

Pravni okvir u Republici Hrvatskoj

Politika energetske efikasnosti u Hrvatskoj provodi se putem:
usvajanja i primjene energetskog zakonodavstva,
Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske,
Master plana energetske uinkovitosti Republike Hrvatske.

Zakon o energiji propisuje da su glavne zadae nacionalnih energetskih programa osiguravati dugorone razvojne ciljeve,
usmjeravati energetski sektor, osigurati ulaganje u obnovljive izvore energije i objekte za njihovo koritenje te osigurati efikasno
koritenje energije. Isti zakon takoer propisuje da su gradovi i upanije duni na svom podruju planirati i poticati energetsku
efikasnost i usklaivati svoje projekte sa nacionalnim programima. U zakonodavnom okviru kojime se ureuju odnosi u
energetskom sektoru Republike Hrvatske efikasno koritenje energije i obnovljivih izvora energije proglaeno je pitanjem od
dravnog interesa za Republiku Hrvatsku. Poseban poloaj energetske efikasnosti definiran je i u Zakonu o energiji, koji
eksplicitno izraava pozitivan stav Republike Hrvatske prema energetskoj efikasnosti, gdje se izrijekom kae da je efikasno
koritenje energije u interesu Republike Hrvatske. Osim toga, Zakon o energiji propisuje donoenje Programa za efikasno
koritenje energije na nacionalnoj i lokalnoj razini, obvezu energetskih subjekata da najmanje jednom godinje informiraju kupce
o kretanjima i znaajkama koritenja energije te potiu kupce prema efikasnom koritenju energije kroz tarifne sustave.
Isti zakon odreuje da proizvodi koji za svoj rad koriste energiju moraju biti opremljeni oznakom o energetskoj efikasnosti
proizvoda prema Pravilniku o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja. Tipovi kuanskih ureaja na koje se ovaj
Pravilnik odnosi su: hladnjaci, zamrzivai i njihove kombinacije, strojevi za pranje rublja, suila i njihove kombinacije, strojevi za
pranje sua, penice, izvori svjetla i ureaji za hlaenje i klimatizaciju.
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti propisuje promociju efikasnog i racionalnog koritenja energije, objavljivanje obavijesti i
podataka o energetskoj efikasnosti i koritenju energije te obvezu energetskih subjekata za dostavu traenih podataka, izvjea i
druge dokumentacije u skladu sa zahtjevom Hrvatske energetske regulatorne agencije. Efikasnost potronje energije u
zgradama u nadlenosti je Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. U Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji uteda energije i toplinska zatita navode se kao jedan od bitnih zahtjeva za graevinu. Na temelju istog
zakona donesen je Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama.
Energetska efikasnost sastavni je dio politike zatite okolia. Zakonom o zatiti okolia navodi se da zahvati u okoliu trebaju biti
planirani i izvedeni tako da to manje oneiavaju okoli, a da se pri tome vodi rauna o racionalnom koritenju prirodnih izvora
i energije. Kako se vidi iz zakonodavnog okvira, institucionalni okvir za energetsku efikasnost u Hrvatskoj ukljuuje dva kljuna
ministarstva. U prvom redu to je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) kao ministarstvo nadleno za
energetiku, a potom Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva (MZOPUG) kao ministarstvo nadleno za
poslove graditeljstva, a time i za energetsku efikasnost zgrada. Provedba Pravilnika o oznaavanju energetske uinkovitosti
kuanskih ureaja u nadlenosti je Dravnog inspektorata, dok je podruje propisivanja minimalnih zahtjeva za energetsku
efikasnost ureaja i ekolokog dizajna u nadlenosti i MINGORP-a i MZOPUG-a.
Temeljem Zakona o zatiti okolia i Zakona o energiji, osnovan je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Fond je
osnovan radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog
koritenja, zatite i unaprjeivanja okolia, te u podruju energetske efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije.
Anterfile
U sljedeem broju moete proitati vie o konceptu sustavnog gospodarenja energijom (SGE). Vie informacija o institucijama
zaduenim za energetsku efikasnost u Hrvatskoj mogue je nai na web-adresama www.mzopu.hr, www.fzoeu.hr i
www.mingorp.hr.