Piroplazmoza

(Babezioza)

Piroplazmoza ili babezioza je zarazna, ne kontagiozna bolest, izazvana krvnim parazitom

Babesia spp. U nas se kao najei uzronik bolesti u pasa javlja Babesia canis. Bolest je

najea u SZ dijelovima Hrvatske. Zbog promjene klimatskih faktora krpelji ostaju aktivni

gotovo tokom cijele godine pa bolest nije vie ograniena na proljee i jesen.

Uzronika prenose krpelji, uglavnom oni iz roda Ixodes.

Make ne obolijevaju od piroplazmoze.

Uzronik Babesia canis parazitira u eritrocitima, crvenim krvnim tjelecima. Nezaraeni krpelji
tada se mogu zaraziti kada uzmu obrok krvi sa zaraenim eritrocitima.

Znakovi bolesti jako variraju. Najei oblik je onaj akutni sa povienom temperaturom,

odbijanjem hrane, slabou, bljedilom vidljivih sluznica, depresijom te tamnijom ili krvavom

mokraom, limfadenopatijom (poveani limfni vorovi), splenomegalijom (poveana slezena).

Svi ovi simptomi mogu biti manje ili vie izraeni.

U krvnoj slici nalazimo anemiju, trombocitopeniju (smanjeni broj trombocita),

hipoalbuminemiju (smanjena koliina serumskih bjelanevina) i bilirubinemiju (poveana

koliina bilirubina u krvi).

Babezioza se klasino dijagnosticira dokazom jednog od razvojnih stadija unutar eritrocita u

krvnom razmazu. Krv za razmaz uzimamo iz periferne cirkulacije - uke ili vene. Postoje i

druge metode dijagnostike za dokaz Babesie spp., no rezultati nisu dostupni odmah ve za

nekoliko dana to nekad moe biti kasno.

Glavni mehanizam tkivnog oteenja Babesiom spp. je ishemija (nedostatak kisika u tkivu). U

toku bolesti mogu se javiti oteenja jednog ili vie organa, najee bubrega i jetre.

Lijek koji koristimo za lijeenje piroplazmoze dajemo u kombinaciji sa antibioticima,

vitaminima, infuzijom te transfuzijom krvi ako je potrebno.

Psi koji su preivjeli piroplazmozu ostaju subkliniki inficirani to znai da mogu ponovno

oboljeti u bilo koje vrijeme. Preporua se da ne budu davatelji krvi u budunosti jer ostaju

rezervoar parazita.
Za ovu bolest najvanija je profilaksa tj. redovita mjesena zatita od ektoparazita tokom

cijele godine te pregled ivotinje nakon svakodnevne etnje . Krpelja je potrebno izvaditi to

prije. Krpelj se vadi okretanjem u nekoliko punih krugova u lijevo ili desno. Glavica sa rilcima

ne predstavlja problem ako ostane zabodena u koi i nije je potrebno naknadno vaditi.