You are on page 1of 2

Kolumna br.

U potrazi za odrivim razvojem u rizinom drutvu


Pie: Prof. dr. Vesela Radovi, Fakultet za primenjenu bezbednost, Sremska Kamenica, Srbija
e-mail: vesela.radovic@educons.edu.rs

Svet u 21. veku nije osloboen opasnosti koje su od nastanka pratile njegov razvoj. Koncept odrivog razvoja
usvojen na globalnom nivou ima za cilj da uskladi evidentne neusaglaenosti u potrebi ekonomskog i socijalnog
razvoja, s jedne strane, i zatite ivotne sredine od mnogobrojnih vrsta ugroavanja, s druge. injenica je da u
savremenom svetu, bez obzira na opte prihvatanje koncepta odrivog razvoja, postoji mnogo problema u
njegovoj implementaciji na svim nivoima. Republika Srbija (RS) je u procesu pristupanja Evropskoj uniji u najveoj
meri ispunila uslove koji se odnose na donoenje zakonske regulative u oblasti zatite ivotne sredine. Donoenje
Nacionalne strategije odrivog razvoja za period od 2008. do 2017. znaio je vrsto opredeljenje da se koncept
odrivog razvoja implementira u Srbiji. 1 Ono to predstavlja problem jeste nedovoljna implementacija istog usled
mnogobrojnih objektivnih i subjektivnih faktora. U tom smislu je Srbiji neophodna pomo meunarodne zajednice u
cilju ispunjavanja obaveza koje se tiu zatite ivotne sredine.

Nauni rad je oduvek iniciran eljom za saznanjima o nekim drutvenim ili prirodnim pojavama. Tako je, u elji da
se utvrdi u kojoj meri je Republika Srbija pre svega, Autonomna pokrajina Vojvodina (APV) u aktuelnoj situaciji
spremna da implementira koncept odrivog razvoja, realizovan projekat: Uticaj vanrednih situacija na odrivi
razvoj lokalnih samouprava u APV-u. On je finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za nauku i tehnoloki
razvoj APV-a i metodoloki je zasnovan na prouavanju dva osnovna pojma: odrivom razvoju lokalnih
samouprava i vanrednim situacijama koje se u njima dogaaju i na isti znaajno utiu.

U sklopu istraivanja ukazano je na potrebu adekvatnog planiranja sredstava u budetu u implementaciji koncepta
odrivog razvoja i upravljanja vanrednim situacijama. Ona se planiraju na osnovu Zakona o budetskom sistemu i
Zakona o vanrednim situacijama, ali jo uvek ne u skladu sa postojeim rizicima. Rebalans budeta RS-a, koji je
predvideo da se u Budetski fond za vanredne situacije umesto 950 miliona dinara opredeli svega 81,14 miliona
dinara do kraja 2013. godine, predstavljao je drastinu meru tednje drave u cilju konsolidacije budeta, ali i
realnog ugroavanja bezbednosti graana.

Jedan od odgovora u kojoj meri je mogue implementirati koncept odrivog razvoja u rizinom i tranzicionom
drutvu kakvo Srbija jeste lei u nainu inovativnog obezbeenja sredstava van budeta. U RS-u je radi toga
neophodno vee uee javno-privatnog partnerstva u oblasti upravljanja vanrednim situacijama. Ono je mogue
na osnovu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama. Javno-privatno partnerstvo u Srbiji trenutno
postoji na zanemarljivom nivou u oblasti zatite i spasavanja, ali aktivnosti kompanije Dunav osiguranje i Viktorija
grupa u delu ublaavanja posledica grada tokom 2013. godine na teritoriji APV-a su osnov da za takve aktivnosti
postoji prostor u budunosti.
Posebno znaajan deo realizovanog projekta jesu rezultati multivarijantne analize lokalnih sposobnosti
optina/gradova APV- u implementaciji koncepta odrivog razvoja. Ona je pokazala da je svega jedna optina
(Novi Sad) svrstana u grupu gradova veoma sposobnih na osnovu korienih indikatora, da je pet optina
svrstano u grupu sposobnih, a da je 39 optina manje sposobno da implementiraju koncept odrivog razvoja na
svojoj teritoriji.

Zakljuci projekta su pokazali da lokalne samouprave u APV-u nisu u dovoljnoj meri sposobne za implementaciju
koncepta odrivog razvoja kog svaka vanredna situacija, bez obzira na posledice, oteava ili u potpunosti
zaustavlja. U budunosti se ne moe oekivati napredak u implementaciji koncepta odrivog razvoja ako se
donosioci odluka i dalje vode opredeljivanjem sredstava u svrhe zatite i spasavanja iskljuivo reaktivno a ne
preventivno. Upravo radi toga je detektovana urgentna potreba da se kreiraju novi modeli finansiranja upravljanja
vanrednim situacijama i preduzmu aktivnosti koje doprinose jednakom pravu na bezbednost graana u redovnim i
vanrednim okolnostima. U skladu sa programom naunih istraivanja van Srbije primetno je da Evropska unija
(EU) ohrabruje istraivanja interdisciplinarnog karaktera koja doprinose potrazi za odgovorima na slina pitanja.
Univerzitet EDUCONS, odnosno Fakultet za primenjenu bezbednost je uesnik na jednom takvom projektu: EU
COST akciji broj IS1304, Mrea eksperata procene: Premotavanje jaza izmeu naune neizvesnosti i donoenja
odluka na osnovu injenica (engl. Expert Judgment Network: Bridging the gap between scientific uncertainty and
Evidence-based decision making), koji e se realizovati u naredne etiri godine.

1
U godini koja je pred nama, spremni za nove poduhvate, bilo bi poeljno realizovati u susednim zemljama slian
projekat i izvriti komparaciju rezultata kako bismo kreirali jasan putokaz na stazi implementacije koncepta
odrivog razvoja u rizinom drutvu u kome ivimo.

You might also like