Professional Documents
Culture Documents
- Oplate i skele
- Usluzne skele
2 MOGUNOSTI:
I - kupnja oplate
- Trosak, prvi inicijalni ulazni za oplatu je velik, narocito ako se radi o metalnim
patentiranim ili o oplatama od vezanog drveta
Izbor oplate
Bez obzira koliki je objekat (po visini) i da li se mijenja profil stuba isti presjek
stuba vuci od pocetka do kraja. Treba predvidjeti iste sirine stubova i greda koje
stubovi nose da bi se smanjilo sjecenje oplate. Takodje treba predvidjeti grede iste
visine na svim etazama.
Projekat oplatne konstrukcije vrsi se na osnovu vrste sile koje djeluju, ili se mora
posebno raditi od strane projektanta objekta. Sa sto manje materijala treba
udovoljiti potrebi da se postigne stabilnost objekta, a odmah u projektu dati sistem
demontaze oplate, redoslijed demontiranja, koristiti sto manje drvenu gradju kao
kontaktni materijal, gdje god je moguce koristiti ploce od drvenih proizvoda (spera).
Detaljno napraviti projekat manipulisanja oplatom, da sto vise posla radi masina, a
manje covjek. Koristiti gdje god je moguce tvorniciki proizvedene oplate.
Predavanja 17.10.2007.
KASIFIKACIJA OPLATE
- Podjela prema materijalima
Najcesca oplata od drvenih proizvoda. Najskuplja, ali kod nas kod svih obnova
najcesce primjenjiva. Od rezane gradje, do oble gradje i dasaka za betoniranja
zidova, stubova. Znacajna je oplata od industrijskih preradjevina na bazi drveta.
Najcesci proizvod krece od lesonita, razlicitih debljina, postize se veliki broj obrtaja.
Montazno-demontazne oplate
Nase tradicionalne oplate od drveta. U procesu imamo njihovu montazu koja
podrazumijeva kovanje, a poslije demontaza. Karakterise je skup 'zivi rad'.
Najskuplja i najvise opterecena cijena po jedinici m3 betona.
Objesene oplate
Klizne oplate
Rade se kod objekata koji imaji konstantan presjek od tla, odnosno AB jezgru oko
koje se gradi objekat. Omogucava kontinuiran nacin uz brzo kretanje oplate. Moze
se kretati 20-30 cm na cas, zavisno od vrste betona. Visina oplate je 1,2-1,5m.
6. Vakumska oplata
Predavanja od 23.10.2007
ISO
DIREKTIVA
BETON
Svjez beton
Ocvrsli beton
Sastavni dio betona u principu su dodaci koji imaju ulogu poboljsanja vezivanja
betona.
Beton ima tri stanja, izmedu tecnog i ocvrslog , tzv. konzistenciju betona.
Konzistencija betona zavisno od namjene moze biti kruta, slabo plasticna, plasticna i
tecna, zavisno od kolicine vode. Konzistenciju biramo prema nacinu ugradivanja u
oplatu. Od konzistencije zavisi sposobnost prilagodavanja oplata.
Nakon toga beton vezuje sve do 28. dana kada mu se zavrsava vezivanje i
ocvrscavanje, postize standardnu cvrstocu. Ali cvrstoca betona raste do 90 dana, a
nakon 90 dana raste u vrlo sporo, i godinama.
Druga vrsta u ovoj kategoriji je montazni beton i prefabrikovani beton. On moze biti
nearmiran,, armiran i prednapregnut. Ovdje se podrazumjeva proitvodnja u tvornici,
transport elemenata i ugradivanje na gradilistu.
samougradljiva betonska mjesavina tecne konzistencije /sa vise vode/. Ona je skoro
bez kohezije i plasticnosti. Ona se sama ugraduje, ne treba je zbijati, pa se zato
zove samougradivi
e) Peti je punjeni beton mora biti dobro izmedu tecne i plasticne konzistencije
(8)Vatrootporan beton
(10) Beton otporan prema zracenju. Tu spada vidan beton, goli beton, ne
malterise se i ne obraduje, za njega se koristi kontinuirani cement.
(11) Siporeks beton lahki beton karakterise sljedece: da su oni namjenjeni
da pored svoje nosivosti zadovolje u pogledu termickih i zvucnih otpornosti. Pa ih
djelimo na izolacione zapreminska tezina im je mala od 0,3 0,8t/m3, velike su
poroznosti da bi bili dobri izolatori, a malih su cvrstoca. Druga vrsta su nosivi lahki
betoni zapreminske tezine 0,8-1,8t/m3. Imaju poboljsana izolaciona svojstva ali su i
nosivi. Ove vrste betona mozemo podjeliti i po nacinu na koji u njima stvaramo
poroznost. Dakle prisustvo zraka zavisi veliki broj osobina od nacina stvaranja te
poroznosti. Jedan nacin stvaranje te poroznosti da ih pripremamo sa lahkim
agregatima kao npr. sa prirodnim agregatima kao sto je kamen plovucac, pa
vulkanski dimovi, vulkanski pepeo. Drugi nacin stvaranja je vjestacki agregati medu
koji spada prvenstveno glina da se pogodnim metodama pod djelovanjem visokih
temperatura i pritiska glina ekspandira i stvore se zrnca gline. Najcesi naslov nosi u
Evropi Keranzit beton. Treca vrsta je kada ekspandirate skriljac. Cetvrta vrsta - U
betonsku smjesu dodajete dodatke najcesce razlicite vrste aerosola, pa dobiva se
AERISANI BETON ili celijasti beton ili pjeno beton.
SIPOREX BETON
Normalni betoni
U teske vrste spadaju beton sa agregatom prirodnog porijekla /teski agregati/. U njih
se eventualno dodaju celicni opiljci ili opiljci olova.
Jos jedna vrsta teskih betona je vakumirani beton gdje se preko mreza izvadi voda i
u betonu ostaje onda minimalna kolicina vode.
Beton jedne klas e ali drugog sastava pripada drugoj vrsti betona. Dakle za istu
klasu moze postojati niz vrsta betona obzirom na primjenjene materijale varirate u
agregatu, masi agregata i kolicini cementa.
Direktivom je propisano u djelu projekta konstrukcije broj ugleda koje treba uzimati
u tvornici. Koliko ugleda treba da zadovolji MB propisuje se u projektu konstrukcije u
dijelu program kontrole kvaliteta i tu je propisano sljedece: u programu kontrolu
definisan je pojam partija betona koja predstavlja kolicinu betona iste klase i vrste
betona koja se priprema i ugraduje pod istim jednakim uvjetima u elemente ili
cjelinu u objektu u odredenom vremenskom periodu. Vremenski period je ogranicen
na jedan mjesec. Prema tome, sve sto se proizvede, odnosno ugradi u konstrukciju
nakon 1 mjesec pa i 1 dan duze pripada drugoj partiji betona. Broj ugleda u partiji
betona ne moze biti manji od 3. Partija je ogranicena sa brojem na 1 mjesec i
brojem ugleda od 3-30.
N < 15
Prvi kriterij KRITERIJUM 1 primjenjuje se kad je broj ugleda manji od 15. Ukupan
broj ispitivanja grupise se, n<15, 3 uzastopna rezultata,
X1,X2,X3 = (X1+X2+X3) / 3 = m3
m3 MB + k1
x1 MB k2
*gdje je k1 = k2 = 3N/mm2
Predavanja 31.10.2007
KRITERIJUM 2:
15 n 30
xi = pojedinacni ugled
mn MB + 1,26
xi MB 4 N/mm2 (Mpa)
KRITERIJUM 3:
Sn = (mn-xi)2/n-1 mn MB + 1,3Sn
xi MB 4 N/mm2 (Mpa)
Projekat konstrukcije odreduje se MB, klasa betona, broj partija betona, program
kontrole kvaliteta sastojaka koji se dijeli na 2 diejla:
Iz svake partije betona uzima se prema ucestalosti koju propisuje projektant, broj
ugleda.
Jedna partija ne smije se odnositi na vremenski period koji je duzi od 1 mjesec i ona
shodno propisanim uvjetima ne moze imati manje od 3 niti vise od 30 ugleda.
Projekat betona slijedi iz projekta konstrukcije. Ovaj projekat vecinom radi izvodac
radova i on se sastoji od sljedecih elemenata:
Uzimanje ugleda
BETONSKI POGON
Predavanja 14.11.2007
Na 150m mjesavina ili 100m betona mora biti jedan ugled (kocka 15/15 ili cilindar
15/30).
Minimalno tri ugleda za jednu partiju betona i jos najmanje jedan uzorak iz svakog
znacajnijeg elementa konstrukcije. Ukoliko se beton proizvodi u pogonu propisano je
da agragat mora biti deponovan odvojeno po frakcijama. Ne smije se mjesati
agregat istih ferakcija razlicitih porijekla (npr. krecnjacki sa dolomitnim) i ne smije se
zaprljati.
Skladistenje cementa mora biti tako rjeseno, mora se obaviti da budu uskladistene,
cement podjeljen po vrstama, mora biti odvojeno uskladisten po klasama i iz iste
fabrike.
Da bi tvornica bila deklarisana kao tvornica betona, mora imati kapacitet 15m po
satu.
Ukoliko na gradiliste stigne armatura koja u sebi nema ppratecu dokumentciju pored
tvornicke dokumentacije onda se na gradiliste mora postupiti prema sljedecim: na
svaki 100t armature uzima se 10 slucajno odabranih ugleda za ispitivanje; za svaku
kolicinu preko 100t za 10 sljedecih tona......
Prilokom trnasporta mora se narocito osigurati svako mjesto zavarenog spoja, mora
se paziti da ne izbrisu oznake armature, kod transporta mreza armaturnih i sklopova
ne smije doci do deformacije. Armatura ne smije biti masna, zablacena, ne smiju se
na njoj pojaviti ljuske korozije. Mora se u beton ugraditi prema projektu, a polozaj se
obezbjedjuje ugradjivanjem dozvoljenog broja granicnika i podmetaca, a ako se
postavlja na tlo, izravnujuci sloj betona ne smije biti manji od 5 cm. Pocinkovani i
celicni elementi ne smije doci u kontakt sa armaturom.
Ugradjivanje betona
U nacelu projektant ne predvidja prekide u betoniranju. Ukoliko prekid postane
nuznost onda se mjesta nastavljanja betoniranja moraju posebno pripremiti i mora
se dokazati da na njegoovm prekidu nece biti diskontinuiteta u kvalitetu.
Ako imamo lahke betone,oni su porozniji imaju vise vode. Beton prije jednog
smrzavanja mora imati najmanje 50% klase MB. Ukoliko je izlozen djelovanju mora
imati MB. Kada se za vrijeme mrazeva skida oplata on se mora zastititi. Njega
betona mora trajati najmanje sedam dana.
Glavni princip je da se strogo postuje upustvo dodataka ili aditiva. Glavna brana ili
zastita betona je da se ne smije svjezem betonu dodati ni gram vise vode nego sto
je predvieno vodocementnim faktorom,s tim da se sva kolicina vode prisutne u
agregatu odbija od kolicine vodocementnog faktora.
Ukoliko se beton ugradjuje u element konstrukcije vecih dimenzija visine,sloj pada
betona ne smije biti veci od 1,5m.
Preporucuje se unosenje u sloj 30-40cm s tim da kada se unese sl.sloj i kada se vrsi
njegovo vibriranje,ovaj donji sloj se mora revibrirati.
NA NISKIM TEMPERATURAMA
Prvi nacin je da grijemo vodu koju smijemo zagrijati do 100C. Ako podgrijavamo
vodu, dolazi do velikih gubitaka na povrsinama. Ali mozemo postici odredene efekte
ukoliko temperature dnevno ne rastu.
NA VISOKIM TEMPERATURAMA
Predavanja 21.11.2007
Postavljanje sintetickih folija mora se obaviti 15mm (1cm najmanje) iznad povrsine
betona. Ljeti su to bijele, zimi crne folije. A onda iznad toga 5cm dignuti drugu foliju
da bi se zarobio zrak unutra.
Direktiva nam nalaze odreene postupke pa da vidimo koji su to objekti koje treba
analizirati.
ALEX
Fluid ili suspenzija se dobiva mjesavinom vode i smjese betonita zadanih osobina
koje mora zadovoljiti slijedece osobine: gustoca odnosno zapreminska tezina treba
da bude 1-2 kg/m (gusca od vode). Ovakva gustina ce nam dati hidrostaticki
pritisak na stranice .... koji ce ce zaustaviti orusavanje zemlje u rov.
ALEX
Pravilnik za beton je predvidio i rokove za odrzavanje objekta. Odrzavanje objekta
se obavlja u sljedecim terminima:
Princip je da se iskopa vertikalni uski rov velike dubine pocev od povrsine terena, a
nacin i mogucnost kopanja je sa dva metoda:
- Antifiltracione
- Konstruktivne
Poret toga sto sprjecavaju dotok podzemne vode, gradjevinske jam eprihvataju
opterecenje iz razlicitih pravaca.
Mogu biti od materijala zavisne od uvjeta na terenu, glino-betonske, ab panela.
Ako radimo ab zavjese postavljamo granicne cijevi lamela. Prvo sto cemo uraditi
spusticemo dvije cijevi, potom poceti betonske lamele, pa cemo preskociti jednu,
postaviti cijevi, pocnemo betonirati trecu.
Nakon toga se vrsi armiranje najcesce sa MAG ili MAR mrezama i onda idemo sa
betoniranjem.
ALEX
Koja je funkcija betonske ........? ona sprijecava urusavanje tla u zoni oscilacije nivoa
suspenzije. ............................... trasa masine za iskop.
2.cas
Povrsinsko odvodnjavanje
Dubinsko odvodnjavanje
Povrsinsko odvodnjavanje moemo primjeniti kad imamo stjenovito tlo, sljunkoviti tlo
ili cak kad imamo gusti pjescar kamen ili grubi isprani pijesak.
Nazalost ovaj princip ne mozemo primjeniti ako nam je tlo sitni pijesak ili kad imamo
kosinu gradevinske jame sastava zemljista gdje ima pjeska pa se kosina obrusava u
jamu ili kad imamo tlo koje se rastace.
Oni se postave na razmak 3-5m. Ako imamo sitnije pjeskovito tlo. A ako imamo
krupno tlo onda mogu biti na razmaku do 20m.
One se moraju primjeniti ako imamo tlo male propusnosti. Metod je baziran na
principu da se u citavom usisnom cjevovodu stalno odrzava podtlak koji se
obezbjeduje sa posebnom usisnom pumpom ili uredaj spojen na pumpu. Zabijavani
nivo se u principu mora odrzavati djelovanjem atmosferskog pritiska koji onda
pritisce vodu smjerom podtlaku u crpnoj igli.
Metod je dubokokopanih bunara koji je skup metod i koji se rijetko primjenjuje.
Nedostatak:
ALEX
Predavanja
28.11.2007.
runi alati
strojevi za iskop:
- bageri
- dozeri
- buldozeri
- skrejperi
- vijci
- povrinske obrade
strojevi za transport :
- mikser
strojevi za dizanje :
- kranovi
- dizalice
- utovarivai
- viljukari
tip stroja
tehnike karakteristike:
pravi uinak stroja Utn tehniki uinak max optereenja pri neprekidnom radu
stroja bitno je gdje se radi, npr. kameno ili glinovito tlo
praktini uinak stroja Up na osnovu njega vrimo izbor jer je to prosjean uinak
stroja, ali njegov neprekidni rad uzima u obzir i pauze za rad i pauze onoga ko
upravlja strojem, ovaj podatak se izraava kao norma uinka
Ut = Q x n / 1000 (m3/h)
Ukupan troak (cijena kotanja stroja) CF, nabavna cijena fiksni troak i drugi
trokovi koji se dodaju ako ga kupimo, a to su:
- troak amortizacije
- troak kamate
- osiguranje stroja
- prikljuenje na instalacije
- sertificiranje ispravnosti
- demontaa stroja i transport
- tekue odravanje
- maziva za podmazivanje
Troak radne snage obavezan u vidu rukovaoca stroja. Kada se obraunava troak
mehanizacije u to je uraunat i rukovaoc stroja, on se iznajmljuje zajedno sa
strojem.
Predavanja 05.12.2007.
TEHNOLOGIJA DIJAFRAGMI
Princip je da se iskopa uski rov velike dubine poevi od povrine terena, a metod
nain i mogunosti kopanja ja sa 2 metoda.
FUNKCIJA BET UVODNICE- spreava uruavanje tla u zoni oscilacija nivoa suspenzije
i slui kao trasa maine za iskop.
Nakon dobrih analiza prvo je da se preferiraju materijali malit teina, a naroito ako
je u pitanju nadziivanje, da ne bi dolo do slijeganja . osnovna pogreka je dodatno
optereenje temeljnih konstrukcija. Treba potivati sve propise o seizmikom
graenju.
REALIZACIJA-TEHNOLOKI PROCESI
Bez obzira na cijenu potrebno je dati prednost brzini graenja . kod nje apsolutno
izbjegavati mokre postupke. Ako radimo ab konstrukcije najmanje se mora ekati 28
dana- tehnoloka pauza. Primjenom materijala za suhu gradnju siporex, durisol,
heraklit, gipsanihelemenata i ploa na bazi drveta skrauje se vrijeme gradnje.
Naroito se mora dokazati otpornost na poar.
Izbor tehnikog i tehnolokog procesa kada smo preferirali suhe procese, izbjegavali
upotrebu tepkih materijala i postigli zahtjeve o sejzinosti objekta i na kraju doli
do izvoenja radi se studija:
dokazati da emo osigurati susjedne objekte dok traje naa gradnja
zatita stanara, zatita prolaznika a posebno kod zatite stanara paziti da se kod
skidanja krovne konstrukcije ne napravi vea teta koja se ne moe namiriti
bojenjem ili pranjem pokvaenog parketa jer doe do oteenja namjetaja.
Radovi se moraju raditi u vie smjena. Plaanje se ne vri na bazi normi nego na
bazi uinka.
Postoje 3 metode gdje se primjenom ovih kriterija moe sraunati tzv istroena
vrijednost objekata i ona se tako i zove. Jedna od ovih metoda je i linearna metoda.
Primnenjuje se za najjednostavnije zgrade, sa slabijom opremeljenou. Ta metoda
dat e nam istroenu vrijednost objekta : IV=Nx(1-V/S)=LINEARNA
METODA
N-vrijedanost objekta u novom stanju
Dakle ne smiju biti odstranjenje prije nego se obavi ruenje svih vertikalnih
primarnih konstrukcija iznad njih.
Ruenje zidanih vertikalnih konstrukcija visine vee od 4 m smije se obaviti samo uz
koritenje skela. Prilikom ruenja balkona vijenaca mora se paziti da se oni ne
urue usljed opterecenja odpadnih materijala koji se tu deponuju. Odstranjivanje
uruenog matreijala ne smoje biti slobodnim padom. Moraju se napraviti pogodni
transporteri, drveni ili gumeni, a anaroito se mora voditi rauna da se vri prskanje
mlazevima vode da se ne stvara obla praine. Grede od drveta metalni nosai
moraju se transprortvati sa visine dizalicama i uvati jer mogu posluiti svrsi opet.
KORITENJE
graevisnki radovi
zanatski radovi
radovi na instalacijama
Od ab obiljeavaju se T1,T2...
PREDAVANJA 12.12.2007.
Rekonstrukcija-trokovi manji za 50%
I.V.=N(1-V7S)=linearna metoda
-kvadratna-komplikovanije
I.V.=N(1-S2/V2)
-ungrova I.V.=N(1-(SV+S2)72S2)
Rekonstrukcija
Norme su skup svih operacija koje definiu utrosak rada, materijala i rad svih
maina na nain da doemo do podataka koliko je radnika, vremena i maina
potrebno ili ve imamo.
Norme su dole iz Njemake. One definiu utroak ivog rada i ta mjerila o utroku
ivog rada izraenog u satima, ali na tehniki nain (1h i 12 min, 1h i 15 min), kada
se zbroje ta doba, dobije se vrijeme predvieno za rad. Norme su prihvaene od svih
zemalja. Sve zemlje dopunjuju norme sa uvoenjem novih tehnolokih postupaka,
materijala i sl. Norme se sastoje od elementarnih normi, a na osnovu njih i njihovom
sintezom na odreeni graevinski proces, dobije se kompleksna ili operativna
norma.
Najbitnije norme su norme vremena i uinka.
Posebne odjeljke normi ini podruje rada maina koje je u GN900 i GN1000 (rad
krana).
RAD MAINA
U normi za rad svake maine, nikad se nee dati rad same main, on je dat
uvijek zajedno sa onim kvalifikovanim radnikom koji upravlja mainom.
Rad maine dat je prema uslovima u kojima maina radi. Npr. kod zemljanih
radova ako radi rovokopa, dati su uvjeti da li ona radi na mokrom ili suhom
zemljitu ili radi u sipkom materijalu ili kamenu.