Ivana Buljubai: Jezini prirunik za svakog studenta

Primljeno 10. veljae 2014., prihvaeno za tisak 18. studenog 2014.

Ivana Buljubai
JEZINI PRIRUNIK ZA SVAKOG STUDENTA
(prikaz: Jezikom (p)o jeziku: Jezini prirunik za studente
i zaposlenike fakulteta, ur. Lidija Bakota i Ivana Trtanj,
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Uiteljski fakultet u Osijeku, 2013.)

U dananjoj zbrci potivanja i uporabe pojedinog pravopisa, u kojoj se

svojim opredjeljenjem pokazuje ne tradicija, ne strunost ili neki drugi
bitan parametar vrsnoe, jezini savjetnik Jezikom (p)o jeziku postaje prijeko
potreban materijal kojim e se studenti, ali i oni kojima je stalno do slubene
komunikacije, moi koristiti pri pisanju svojih radova ili u razgovoru. I na
prvi pogled Jezikom (p)o jeziku jezini je savjetnik koji odudara od uobi-
ajenih jezinih savjetnika koje smo do sada imali prilike itati i kojima smo
se imali prilike koristiti, a ono to ga ponajvie razlikuje od brojnih priru-
nika jest suradnja dviju urednica Lidije Bakote, sveuiline profesorice s
Uiteljskog fakulteta u Osijeku, i Ivane Trtanj, asistentice s Uiteljskog fa-
kultetu u Osijeku, te njihovih studenata studenata 1. i 2. godine studija na
Uiteljskom fakultetu u Osijeku. Ovim se jezinim savjetnikom, kako najav-
ljuje i podnaslov, pokuava pomoi u pravilnoj uporabi hrvatskoga jezika
njegovim itateljima i govornicima, ponajprije studentima i zaposlenicima
fakulteta kojima je hrvatski jezik potreban u slubenoj komunikaciji, a pose-
bno je takva pomo dobrodola u pisanoj komunikaciji. S obzirom na to da
je savjetnik rezultat suradnje dviju urednica sa studentima, usmjeren je rjea-
vanju jezinih nedoumica koje se pojavljuju kao uestale pogreke u javnoj
komunikaciji, a posebice u pisanim studentskim radovima.
Jezini je savjetnik podijeljen u sedam cjelina iji naslovi uglavnom od-
reuju i njihovu tematsku usmjerenost.
Jezine nedoumice, prva tematska cjelina, okupljaju i rjeavaju este
pogreke u uporabi veznika (npr. uporaba veznika poto ili nego), prijedlo-
nih izraza i prijedloga (npr. u svezi ili razlike prijedloga radi i zbog), gla-
golskih oblika (pravilno sprezanje aorista i oblici futura prvog) te kratica
(uporaba obinih kratica poput prof. ili raz. te sloenih kratica poput HAZU
ili EU te njihovu pravilnu sklonidbu).
Imena i prezimena donose pravilan poredak sastavnica imenske formu-
le: prvo se pie ime pa prezime, osim kada je obrnuti redoslijed te se tada
prezime od imena odvaja zarezom, razrjeava se uporaba spojnice u imenima

205
hrvatistika studentski jezikoslovni asopis

i prezimenima, uporaba inicijala i biljeenje razmaka u pisanju inicijala te

sklonidbi imena s posebnim naglaskom na sklanjanje imena na io i ia.
Tematska cjelina Hrengleski upuuje na uporabu anglizama u hrvatsko-
me jeziku, i to onih koji se se udomaili te za njih ne postoji zamjena poput
sendvi ili mobitel te njihovo pravopisno prilagoavanje i sklonidbu (jer je
uglavnom rije o imenicama, od glagola se spominju kolokvijalizmi forvar-
dati, lajkati, mejlati, proguglati).
Hrvatsko raunalno nazivlje svojevrstan je nastavak prethodne cjeline u
kojemu se predlae pravilno pisanje raunalnoga nazivlja koje je esto u hr-
vatskome, ali i drugim jezicima, ugroeno uporabom anglizama. Veina je
uestalog nazivlja danas prilagoena hrvatskome, a nerijetko je i ponuena
hrvatska inaica, npr. mail se zamjenjuje e-potom ili elektronikom potom.
Cjelina Razlikujmo razliito upuuje na pravilnu uporabu slinih rijei
poput liiti i sliiti, zahvaliti i zahvaliti se ili pismeno i pisano, a ija je upo-
raba danas esto nepravilna u gotovo svim oblicima komunikacije i svim
funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika.
U Administrativnom stilu ukratko se pojanjavaju obiljeja toga funk-
cionalnoga stila hrvatskoga jezika te donose najee pogreke u tom stilu:
navoenje datuma, uporaba pleonazama, pisanje ivotopisa s primjerima pi-
sanja narativnog i tablinog ivotopisa te pisanje molbi.
Nove hrvatske rijei najkraa je cjelina koja abecednim redom popisuje
neologizme u hrvatskome jeziku kojima se zamjenjuju najee tuice (npr.
bojomet umjesto paintball ili osjeajnik umjesto emotikon), ali i skupovi rije-
i kojima se do sada moglo prii samo opisno (brojomat umjesto ureaj koji
izbacuje broj mjesta u redu za ekanje ili sunaljka umjesto lealjka za sun-
anje).
Posebnu, osmu, cjelinu ini Rjenik u kojemu se popisuju najee ne-
pravilno uporabljene rijei, a koje su studenti i urednice popisali na temelju
meusobne slubene komunikacije na studiju. Popis od oko 350 rijei i izra-
za raznolik je te je nastojanje da se, kako navode urednice, ukae na bolju,
pravilniju rije ili izraz. Lijeva strana natuknice napisana je pogreno, a u
popisu se na desnu stranu natuknice znakom > upuuje na normativno prih-
vatljivu inaicu rijei i izraza, a znakom = upuuje se na istoznanicu u stan-
dardnome jeziku. U Rjeniku se nalaze srbizmi (npr. desiti se >dogoditi se),
anglizmi (npr. download > preuzimanje), germanizmi (npr. lager > skla-
dite), dijalektizmi (npr. natrikati > naplesti), kolokvijalizmi (uflekati >
zamrljati, zaprljati) i argonizmi (npr. ve > rublje).
Savjetnik zavrava Preporuenom literaturom i poveznicama u koje su
ubrojeni pravopisi (Hrvatski pravopis BabiFinkaMogu (1996.) te kasni-
je inaice tog pravopisa), gramatike (kolska gramatika hrvatskoga jezika
Sande Ham (2002.) te izdanje gramatike Stjepka Teaka i Stjepana Babia
Gramatika hrvatskoga jezika (2009.)), rjenici (Razlikovni rjenik srpskog i

206
 Ivana Buljubai: Jezini prirunik za svakog studenta

hrvatskog jezika Vladimira Brodnjaka te Rjenik hrvatskoga jezika Leksi-

kografskog zavoda Miroslav Krlea (2000.)) i jezini savjetnici (Govorimo
hrvatski, jezini savjeti urednika Mihovil Duli (1997.), Jezini prirunik
Coca-Cole koji su pripremile Lana Hudeek i Maja Matkovi u suradnji s
Igorom utukom (2011.), Hrvatski u zagradama (2006.) i Reci mi to kratko i
jasno (2009.) Nives Opai te Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatsko-
me standardnome jeziku Anele Frani, Lane Hudeek i Milice Mihaljevi
(2007.)). U popisu je preporuene literature i asopis Jezik, a od mrenih
poveznica urednice preporuuju jezine savjete Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, rjeniku bazu Hrvatskog jezinog portala, elektroniku verzi-
ju Coca-Colina prirunika, stranicu Hrak na kojoj se nalaze elektronike
inaice radova veine hrvatskih znanstvenih asopisa te jezine savjete na
Facebookovoj stranici asopisa Jezik. Slijedi i popis od 37 studenata prirei-
vaa koji su sudjelovali u pripremi savjetnika te ulomci iz recenzija Jadranke
Mlikote, Dubravke Smaji i Irene Vodopije.
Ono to ini posebnost savjetnika Jezikom (p)o jeziku jesu vizualni do-
datci te studentski pjesniki radovi. Grafiko je oblikovanje savjetnika vrlo
jednostavno tako da ono ima ulogu preciznog i jasnog upuivanja na nepra-
vilnosti i pravilnosti, a vizualni su efekti u savjetniku dodatno postignuti
stripom i strip-junakinjom bakom Hrvojkom, koja prethodi svim cjelinama
te na aljiv nain pribliava itateljima pojedinu temu. Njih je ilustrirala stu-
dentica Kristina Penava, a osim vizualnosti i aljivosti, strip moe posluiti i
kao metodiki predloak u nastavi hrvatskoga jezik.

207