15.

LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Natalija pehar

KVALITETA RADA U GRUPNIM FITNESS PROGRAMIMA

1. UVOD
Organizirani grupni programi egzistiraju ve preko 50 godina. Nekadanje
vjebanje s elementima sportske i ritmike gimnastike uz pratnju glazbe, u
posljednjih su 30-ak godina zamijenile specifine kretne strukture koje prije svega
djeluju na razvoj aerobne izdrljivosti, ali i snage, miine izdrljivosti, koordinacije
i fleksibilnosti vjebaa.
Kreativni pojedinci i fitness industrija promovirali su do sada impresivan
broj razliitih grupnih fitness programa koji su svojim specifinostima omoguili
da vjebanje vie ne bude privilegija za mlade i zdrave ve da svi, bez obzira na
dob, spol, antropometrijske karakteristike, te motorika znanja i sposobnosti, mogu
pronai program koji im odgovara.
Ukljuivanjem velikog broja ljudi u razne sportsko rekreativne programe,
otvaranje sve veeg broja fitness centara i popularnost grupnih fitness programa,
stvorilo je potrebu za specifinim, adekvatno educiranim kadrom. Dobar voditelj
grupnih fitness programa ne postaje se preko noi, ve sustavnim radom, osobnim
zalaganjem, vjebanjem, stjecanjem specifinih znanja i sposobnosti, te stalnim
usavravanjem i aktivnim sudjelovanjem na seminarima, radionicama i konvencijama
u Hrvatskoj i inozemstvu.

2. PODJELA GRUPNIH FITNESS PROGRAMA

Grupni programi pripadaju skupini redovnih oblika vjebanja (vjebanje se
provodi najmanje dva puta tjedno tijekom cijele godine) i ee im pristupaju ene.
Za grupne fitness programe vjebai se najee odluuju iz nekoliko razloga:
raznolikost programa i mogunost ukljuivanja bez obzira na predznanje, dob,
spol, razinu motorikih i funkcionalnih sposobnosti
vjebanje uz glazbu i upotreba velikog broja raznovrsnih rekvizita
osmiljen program i struno vodstvo
ostvaruje se socijalni kontakt, a vjebanje u grupi motivira
zabavno je i relaksirajue
Trenutno se na tritu moe nai veliki broj razliitih grupnih fitness programa.
Mnotvo razliitih naziva ne znai nuno i originalan program, ali zanimljivo ime
privlai ljude koji uvijek ele isprobati neto novo.

341
 STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

Lo Mix, Step Aerobics, Hi-Lo Aerobics, New Body, Aero Kids, Power Step,
Body Toning, BTLS samo su neki od naziva na koje svakodnevno nailazimo po
raznim centrima za vjebanje. U osnovi, programi mogu dobiti naziv s obzirom na
neke od sljedeih karakteristika:
Impact (oznaava kontakt tijela s podlogom) - non, lo, mid, hi-lo
Intenzitet vjebanja - niski, umjeren, vii, visok (samo za izuzetno napredne
vjebae i sportae)
Ciljana skupina - poetnici, srednje iskusni, napredni vjebai, djeca, seniori,
trudnice, pretile osobe, sportai
Sloenost koreografije - jednostavna, umjerena i zahtjevna (komplicirana)
Rekvizit koji se primarno koristi u kondicijskom dijelu sata - step, slide, core,
pump set, lopta, guma, tinix stix i sl.
Okruenje u kojem se program provodi - dvorana, voda (Aquaaerobics), priroda,
posebni uvjeti (In line skating - rolanje u zatvorenom)
Cilj sata - Aerobics, razne vrste (poboljanje aerobne izdrljivosti), Fat Burning
(djelovanje na redukciju potkonog masnog tkiva), Conditioning (aerobna i
miina izdrljivost), Body Shape (oblikovanje tijela), SpineFit (uvrivanje
miia trupa, vjebe za kraljenicu), Stretch & Relax (istezanje i relaksacija),
Fit mama (za ene nakon poroda) i sl.
Potencijalni vjebai, prije nego pristupe odreenom programu u nekom od
centara za vjebanje (aerobics, fitness ili wellness centru, drutvima za sportsku
rekreaciju i sl.), trebaju se raspitati to se tono krije iza naziva programa, saznati
kojeg je intenziteta, kome je namijenjen, kakva je sloenost koreografije, kakva je
struktura sata i kakva je educiranost voditelja.

3. ULOGA VODITELJA U GRUPNIM FITNESS PROGRAMIMA

Struan, dobar voditelj najvanija je karika kvalitete rada u grupnim fitness
programima. Dobre motorike sposobnosti, komunikativnost, plesni background,
mogunost praenja najkompliciranijih koreografija, diploma ili status studenta
Kineziolokog fakulteta nisu garancija da netko zna osmisliti, programirati i voditi
sve vrste grupnih fitness programa. To bi bilo kao da kaemo da je svaki lijenik,
koji zavri Medicinski fakultet, ujedno i dobar kirurg.
Svaki od grupnih programa ima svoje specifinosti koje je potrebno nauiti
kako bi se sat mogao provoditi na uspjean, zabavan i siguran nain za vjebae. Nije
svejedno za koju se vrstu programa netko specijalizirao.

342
 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

Programe moemo svrstati u etiri osnovne grupe s obzirom na koliinu i vrstu

angamana voditelja na satu i pripremom za sat:
1. Programi redovitih oblika vjebanja u kojima se provode ciljane vjebe snage,
fleksibilnosti i ravnotee, najee nemaju naglaenu aerobnu komponentu, osim
laganog zagrijavanja u uvodno-pripremnom dijelu sata. Glazba nije obvezna,
sastavni dio sata, osobito ne kao osnova za odreivanja tempa kretanja.
2. Programi redovitih ili povremenih oblika kretanja koji se provode na otvorenom
kao to su Power Walking, Nordic Walking, Rolanje u grupi
3. Programi koji objedinjuju vjebe za tijelo i um (iz grupacije body & mind
programa) kao to su Yoga, Pilates, Stretching, Tai Chi, tibetanske vjebe
pomlaivanja i sl.
4. Programi raznih vrsta aerobike kojima je osnovni cilj djelovanje na aerobnu
i miinu izdrljivost, snagu i fleksibilnost, provode se uz glazbu koja diktira
tempo izvoenja te se pomou koreografije, dobre metodike i cueinga zadrava
vjebae u trening zoni. Provodi se s i bez razliitih pomagala i rekvizita, uz
tono definirana naela treninga.
Voenje sata, kod prve tri skupine programa, neto je jednostavnije nego kod
voenja aerobnih programa. Bitno je manje parametara na koje treba istodobno misliti
i drati pod kontrolom.
Voditelji aerobnih programa, tijekom cijelog sata, moraju imati programiranu
svaku minutu u tono odreenom rasporedu i odnosu s drugim vjebama i kretnjama,
trebaju istodobno paziti na glazbu, metodiku, provoenje koreografije i dobar
cueing, a sve to pratei ponaanje vjebaa i procjenjujui potrebu za eventualnim
promjenama. Sve to nauiti zahtjeva puno vremena, truda, osobnog ulaganja i ljubavi
prema tom poslu.
Posao voditelja je prekrasan, ali iznimno naporan. Za razliku od drugih trenera,
voditelj aerobnih programa vodi sat vjebajui s grupom i pri tome daje smjernice i
savjete za provoenje vjebi. Profesionalni instruktori najee rade dva do tri sata
svaki dan (sat najee traje 60 minuta). To je fiziki jako zahtjevan posao koji trai
potpunu koncentraciju cijelo vrijeme. Samo jedna misao nevezana za trening, jedan
trenutak oputanja ili nepanje moe poremetiti kontinuitet vjebanja, jer voditelj nije
na vrijeme izrekao sljedeu komandu. Osim toga, dobro raspoloenje, animacijske
sposobnosti i personality obvezne su karakteristike dobrog voditelja. Potrebno je
barem par godina redovitog voenja grupa i ulaganja u svoju strunost dok netko
ne postane pravi voditelj koji se moe snai u svakoj situaciji i odvesti svaki sat
gotovo bez pogreke.
alosno je, ali istinito, da mnogi ve oko 30-e godine ivota odustaju od tog posla
jer je fiziki teak i zahtjevan. Oteenja kotano zglobnog sustava (osobito koljena i

343
 STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

lumbalnog dijela kraljenice) nisu rijetkost meu voditeljima. Svakodnevno vjebanje

nekoliko sati dui niz godina uzima danak. U inozemstvu postoji pravilo da voditelj
ne smije voditi grupe vie od dva sata dnevno upravo zbog zahtjevnosti tog posla.

4. EDUKACIJA VODITELJA AEROBNIH PROGRAMA

Na tritu je stalno prisutna potreba za dobrim voditeljima. Neadekvatno i
nestruno voenje jedan je od glavnih razloga zato vjebai, rekreativci naputaju
odreeni program, fitness centar ili mijenjaju voditelja.
Mnogi studenti ponu raditi ve za vrijeme studiranja, ak i prije nego naue
dovoljno, mnogi vlasnici fitness centara su nedovoljno educirani da bi mogli
prepoznati kvalitetu i znanje, a zakon, na alost, nikom ne zabranjuje da se zaposli
kao voditelj.
Trenutno se u Hrvatskoj edukacija voditelja aerobnih programe provodi na
nekoliko naina:
1. Usmjerenje OKT - fitness pri Kineziolokom fakultetu koji studenti po izboru
usmjere u sedmom i osmom semestru. Veina studenata se tad prvi put susretne
s voenjem aerobike.
2. Usmjerenje fitnessa na Vioj trenerskoj najee upisuju osobe koji ve imaju
neka iskustva u voenju takvih programa ili su se za to odluili jer su i sami
vjebali kao rekreativci.
3. Olimpijska obrazovna akademija pri Hrvatskom olimpijskom odboru
osposobljava kadrove za voditelje sportske rekreacije, aerobike i programa za
osobe starije ivotne dobi. U te teajeve ukljuuju se osobe iz cijele Hrvatske,
najee lanovi sportsko-rekreacijskih drutava koji imaju elju i sami postati
voditelji.
4. Reebok University Team Hrvatske provodi seminare, teajeve, radionice i
konvencije na razini cijele Hrvatske te osposobljava instruktore putem osnovnih
(poetnih) i specifinih (naprednih) teajeva.
5. Vlasnici fitness centara kojima je stalo da se njihov centar prepoznaje po kvaliteti
ponude, a i sami su priznati instruktori, organiziraju vlastite male kole za
voditelje grupnih programa. Polaznici takvih kola najee se regrutiraju iz
redova njihovih vjebaa ili su studenti Kineziolokog fakulteta koji su svjesni
da im treba jo znanja.

5. TRENUTNO STANJE NA VODITELJSKOJ SCENI

Voditelji grupnih programa u Hrvatskoj osobe su osposobljene na razliite
naine i razliitog su stupnja znanja i sposobnosti. Grupne programe vode i osobe iz

344
 15. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

drugih zvanja (npr. plesai, bive gimnastiarke) koji nikad nisu zavrili neki teaj,
prisustvovali konvenciji ili pohaali Kinezioloki fakultet.
Budui da ne postoje pravila i ogranienja tko moe raditi takav posao, rade ga
svi oni koji imaju elju i smatraju da imaju adekvatno znanje i sposobnosti.
Razne napise i savjete, vezane uz vjebanje po asopisima i televiziji, dijele
kvazi strunjaci koji ne poznaju ni osnove anatomije i fiziologije, principe i osnove
programiranja treninga, a o zdravoj prehrani i dijetama su saznali iz najee
nepotpisanih lanaka u dnevnom tisku koji su esto lo i neprecizan prijevod iz
stranih asopisa.
Postoji puno dobrih voditelja koji se redovito educiraju i usavravaju, ali, na
alost, ima i voditelja koji odabiru opasne vjebe neprimjerenog tempa izvoenja,
imaju nejasnu terminologiju i metodiku, za cueing nisu nikad ni uli, ne potuju
zakonitosti glazbe, a pripreme naprave samo ponekad. Ovakav pristup poslu ne znai
da nee imati punu grupu! Dapae, esto svoju filozofiju prezentiraju kao najnovije
na svjetskom tritu, pridravaju se pravila dobro je ako boli, a metodiku smatraju
recidivom prolosti.

6. ZAKLJUAK
Rekreativnih vjebaa u grupnim fitness programima svakim danom ima sve
vie, a samim time raste i potreba za strunim, dobro osposobljenim voditeljima
specifinih znanja i sposobnosti. Trenutno, taj posao moe obavljati tko god eli.
Svatko smije otvoriti centar za vjebanje, smisliti naziv programa, povezati par
vjebica u cjelinu, sve to plasirati na trite i zbunjenim vjebaima mazati oi.
Mi, kao struka, takvo stanje ne bismo smjeli tolerirati. Trebamo nastojati
zakonski regulirati, ali istodobno imamo i obvezu osigurati dobru izobrazbu kadrova
koji e se nametnuti svojim znanjem i kvalitetom.

7. LITERATURA
1. Group Fitness Instructors (1996.). Aerobics Instructor Manual, San Diego,
California: American counil on exercise.
2. Powers, M., G. McLaren (1990.). The fitness training manual, Australia:
Viking ONeil.
3. pehar, N., . Podvorac, (2001.): Metodika sportske rekreacije - aerobika,
Prirunik za obrazovanje voditelja sportske rekreacije (103-128), Zagreb,
Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve i Hrvatski olimpijski odbor
- Obrazovni centar.

345